VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Investitori u Afganistanu u dilemi: Odreći se uloženih milijardi dolara ili sarađivati s talibanima

    Investitori u Afganistanu u dilemi: Odreći se uloženih milijardi dolara ili sarađivati s talibanima

    Dok se strane vlade, institucije za pomoć i kompanije bore za evakuaciju osoblja iz Afganistana, nameće se ključno pitanje, treba li se povezati s vladajućim talibanima ili napustiti godine ulaganja u zemlju i 38 miliona Afganistanaca?

    Talibani su u prošloj sedmici obećali prijateljske odnose s drugim zemljama, ženska prava i nezavisne medije, međutim neki bivši diplomati i akademici kažu da je tvrdokorna grupa boraca jednako brutalna kao i prije dvije decenije.

    Talibani su u prošlosti ženama zabranjivali rad, djevojkama školu i ubijali ili unakazivali neistomišljenike u javnosti. Također su pomagali Al-Qaidu, koja je planirala i izvršila napade 11. septembra 2001. na New York i Washington koji su izazvali invaziju pod vodstvom SAD-a.

    Za strane agencije za pomoć situacija predstavlja “paradoks”, rekao je Robert Crews, profesor historije sa Univerziteta Stanford.

    “Ako ste pomoćni radnik u državnoj bolnici, služite režimu čiji je legitimitet na izmaku. Međutim, ako svi odu kući, hoće li se država raspasti?”, rekao je Crews.

    Budžet afganistanske vlade 70 do 80 posto finansiraju međunarodni donatori, uključujući i američku Agenciju za međunarodni razvoj, rekao je Michael McKinley, koji je bio ambasador u Afganistanu 2015. i 2016. godine.

    Zemlja se suočava s ekonomskim kolapsom bez te pomoći.

    “Talibanima će biti potrebno značajno vanjsko finansiranje, osim ako se ne povuku na ono što su radili od 1996. do 2001. godine, što je suštinski dovelo vladu do minimalističkog nivoa”, rekao je McKinley.

    Neuspjeh međunarodne zajednice u uspostavljanju odnosa s talibanima mogao bi izazvati još veću krizu, upozoravaju neki.

    “Bit će ogromno iskušenje samo izvući utikač i otići, ali to smo učinili 1989., a 11. septembar se dogodio 12 godina kasnije”, rekao je Daniel Runde, stručnjak za razvoj u Centru za strateške i međunarodne studije u Washingtonu.

    Dok strane vlade i grupe za pomoć evakuišu hiljade ljudi, oni ostavljaju milijarde dolara u projektima koji vise na koncu, većim dijelom preko Fonda za obnovu Afganistana.

    SAD su izdvojile 145 milijardi dolara za obnovu Afganistana od 2002. godine, pokazuje izvještaj specijalnog generalnog inspektora za obnovu Afganistana od 30. jula.

    Svjetska banka doprinosi više od 2 milijarde dolara za financiranje 27 aktivnih projekata u Afganistanu, od hortikulture do automatiziranih sistema plaćanja, dio od više od 5,3 milijardi dolara koje je zajmodavac za razvoj potrošio na razvoj i obnovu zemlje.

    Pozivajući se na nejasan pristup svojih članova u pogledu priznavanja afganistanske vlade, MMF je suspendovao pristup Afganistana sredstvima Fonda, uključujući oko 440 miliona dolara novih monetarnih rezervi koje je MMF dodijelio u ponedjeljak.

    Ryan Crocker, koji je bio ambasador u Afganistanu 2011. i 2012. godine i koji je oštro kritikovao izlazak američke vojske iz zemlje, rekao je da povjerenje talibanima ne bi trebalo biti opcija.

  • Odbornici dali podršku: Lidl gradi trgovački centar u Srpskoj

    Odbornici dali podršku: Lidl gradi trgovački centar u Srpskoj

    Odbornici Skupštine opštine Istočno Novo Sarajevo jednoglasno su danas usvojili Odluku o pristupanju izradi izmjene dijela Regulacionog plana “Centar jedan – Sekcija M”, gdje bi, prema još nezvaničnim informacijama, trebalo da bude izgrađen njemački trgovački centar “Lidl”.
    Načelnik opštine Jovan Katić rekao je novinarima da je to dio lokacije na kojoj je trebalo da bude izgrađen auto-salon “Mercedes”, a koji gotovo 20 godina u centralnom dijelu opštine stoji neizgrađen.

    “Nama se početkom ovog mjeseca javio privatni investitor Siti mol iz Bijeljine koji je od prethodnog vlasnika kupio ovu lokaciju. Opštini se obratio sa inicijativom za izmjenu regulacionog plana za izgradnju trgovačkog centra Lidl. Mi smo smatrali da ne želimo odugovlačiti sa tim procesom jer bismo bili sretni da takav trgovački lanac dođe u Istočno Novo Sarajevo”, naglasio je Katić.

    Katić je pojasnio da opština nije ta koja određuje čiji će trgovački centar biti izgrađen na toj lokaciji, već se samo određuje o inicijativi vlasnika zemljišta koji je naveo da želi da se izmjeni regulacioni plan i prilagodi izgradnji trgovačkog centra.

    “Hoće li Lidl doći u Istočno Novo Sarajevo ili ne, mi o tome ne odlučujemo. Mi ne želimo da stopiramo taj proces i naravno da ćemo prilagoditi taj regulacioni plan i nadati se da će ovaj trgovački lanac doći u našu opštinu”, istakao je Katić.

    Firma “Siti mol” iz Bijeljine se sa inicijativom za izmjenu dijela Regulacionog plana “Centar jedan” opštini Istočno Novo Sarajevo obratila 5. avgusta.

    U obrazloženju prijedloga ove odluke navedeno je da se predmetna inicijativa odnosi na izmjenu prvobitno planirane izgradnje auto-salona, na način da se izmjenom omogući izgradnja poslovnog objekta za potrebe trgovačkog lanca “Lidl” i izgradnja stambeno-poslovnog objekta.

    Odbornik SDS-a Stefan Ignjatović rekao je da su na današnjoj sjednici zatražili da na parkingu kod Doma zdravlja za građane budu obezbijeđena dodatna besplatna parking-mjesta.

    Ignjatović je naveo i da su od načelnika Katića dobili obećanje da će park Gavrilo Princip uskoro biti renoviran.

  • Dodik: Srpskoj pripada oko 38 odsto sredstava

    Dodik: Srpskoj pripada oko 38 odsto sredstava

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je danas da postoji odluka na osnovu koje će se vršiti raspodjela sredstava koje je Međunarodni monetarni fond /MMF/ doznačio BiH, a prema kojoj Republici Srpskoj pripada oko 38 odsto tih sredstava koja su nepovratna i na koja se ne plaća kamata.

    “Ako se držimo dogovora kakav smo imali ranije, onda je to to. I rečeno je da su ta sredstva za sanaciju posljedica pandemije”, rekao je Dodik na konferenciji za novinare u Banjaluci.

    On je pojasnio da su to sredstva koja se koncentrišu duži niz godina, doznačavaju se kao pripadajuća sredstva BiH i to nije kredit, niti se ta sredstva vraćaju, niti se na njih plaća kamata, kao što su tvrdili “neki znalci procedura MMF-a”.

    “Postoje galamdžije koje odmah okrenu stvari i žele ih predstaviti na neki svoj način. Već sam se navikao na njih. Meni je rečeno od relevantnih ljudi i od onih koji to znaju da su to nepovratna sredstva, a jedini trošak je konverzija iz dolara i evra u KM”, pojasnio je Dodik.

    MMF je BiH namijenio 300 miliona evra za podršku rezervama i likvidnosti iz specijalnih prava vučenja.

  • Dobili predmet, ali ne znaju šta da rade sa Buk Bijelom

    Dobili predmet, ali ne znaju šta da rade sa Buk Bijelom

    Komisija za koncesije BiH zaprimila je odluku Ustavnog suda BiH u vezi s postupkom izgradnje i korištenja HE Buk Bijela na rijeci Drini, međutim još nije poznato da li će, kada i na koji način Komisija odlučivati u ovom slučaju.

    “Odluka je stigla i dostavljena je članovima Komisije za koncesije BiH i sada treba da se formira zajednička komisija članova Komisije za koncesije BiH i Komisije za koncesije Republike Srpske”, rekli su nam juče u Komisiji za koncesije BiH.

    Na pitanje kada će biti formirana ta komisija i kada će biti razgovarano na temu koncesija za HE Buk Bijela, u Komisiji za koncesije BiH nisu znali odgovor, kao ni na pitanje da li će i na koji način Komisija odlučivati u tom predmetu. Zanimljivo je da je ova odluka Ustavnog suda BiH dostavljena gotovo mjesec dana nakon što je donesena 16. jula, međutim veliko je pitanje kako će se o njoj odlučivati.

    “Ustavni sud BiH utvrđuje da postoji spor u vezi sa odlukama o koncesijama u pogledu koncesionog dobra i nadležnosti za njihovo donošenje koje je donijela Republika Srpska te nalaže Komisiji za koncesije BiH da u svojstvu zajedničke komisije, najkasnije u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke, riješi sporna pitanja između BiH i Republike Srpske nastala u vezi s dodjelom koncesija”, navedeno je, između ostalog, u odluci Ustavnog suda BiH.

    Iz nezvaničnih razgovora u Komisiji za koncesije BiH može se zaključiti da će rok od tri mjeseca biti probijen, a nije isključena mogućnost da se Komisija za koncesije proglasi nenadležnom u ovom slučaju s obzirom na to da je koncesija data za lokaciju koja se nalazi unutar Republike Srpske. Takođe, pitanje je da li Komisija za koncesije BiH uopšte može da odlučuje s obzirom na to da je ova institucija u potpunom rasulu jer od svog osnivanja do danas nije izdala nijednu koncesiju niti je odlučivala o bilo kakvim koncesionim predmetima.

    Prema zakonu, Komisija treba da ima sedam članova, međutim trenutno ima samo četiri i svima su istekli mandati. Problem je i u tome što, prema zakonu, za odlučivanje trebaju četiri člana, od kojih po jedan treba da bude iz FBiH, Republike Srpske i Brčko distrikta, što sada nije slučaj, tako da i eventualno bilo koja odluke Komisije za koncesije BiH se može dovesti u pitanje.

    “Ako je predmet ustavna nadležnost, to onda treba da rješava Ustavni sud. Koliko sam uspio pročitati u medijama, koliko vidim na prvi pogled, sporna je ustavna nadležnost”, rekao je još ranije Milomir Amović, zamjenik predsjedavajućeg Komisije za koncesije BiH.

    Podsjećanja radi, Ustavni sud BiH po zahtjevu 24 poslanika Predstavničkog doma parlamenta BiH još 16. jula utvrdio je da postoji spor u vezi sa odlukama o koncesijama, odnosno to što je Republika Srpska dala koncesiju za izgradnju HE Buk Bijela na rijeci Drini u opštini Foča. Ovu hidroelektranu, čija je vrijednost oko 220 miliona evra, zajedno grade Republika Srpska i Srbija, a poslanicima iz Federacije BiH koji su podnijeli apelaciju bilo je sporno to što koncesiju dodjeljuje Republika Srpska, a ne institucije BiH, jer se radi o, kako su tvrdili, “međudržavnom” projektu.

    I Komisija za koncesije BiH još ranije, odnosno u januaru 2021. godine, odgovarajući na pitanje Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske u vezi sa programom rada za 2020. i 2021. godinu navela je da projekat “Gornja Drina”, čiji je sastavni dio HE Buk Bijela, nije u pograničnim zonama BiH niti međuentitetskim linijama te da ne predstavlja podijeljenu nadležnost BiH i kao takav nije predmet Zakona o koncesijama BiH.

  • MMF na račun BiH uplatio 602,5 miliona KM, nije u pitanju klasični kredit

    MMF na račun BiH uplatio 602,5 miliona KM, nije u pitanju klasični kredit

    Međunarodni monetarni fond doznačio je u ponedjeljak, u večernjim satima, sredstva na račun Centralne banke BiH, po osnovu alokacije specijalnih prava vučenja (SDR) u iznosu od 602 miliona i 540 hiljade KM.

    Kako je saopšteno iz Centralne banke BiH, u skladu sa važećim zakonskim i podzakonskim aktima, CBBiH će, kao fiskalni agent Bosne i Hercegovine, za doznačena sredstva, odobriti protuvrijednost u iznosu od 602 miliona i 540 hiljada KM na depozitni račun po MMF transakcijama – glavni račun Ministarstva finansija i trezora BiH.

    Centralna banka Bosne i Hercegovine će vršiti raspodjelu sredstava na bazi odgovarajuće instrukcije Ministarstva finansija i trezora BiH, kao vlasnika računa.

    “MMF ima ovlaštenje da stvara bezuslovnu likvidnost kroz opštu raspodjelu (alokaciju) SDR-a zemljama članicama u proporciji sa njihovim učešćem u kapitalu MMF tj. kvotama. Kvota Bosne i Hercegovine u MMF-u je 0,06 posto. Prethodna raspodjela SDR-a za BiH izvršena je 2009. godine, a proistekla je kao mjera za ublažavanje posljedica globalne finansijske i ekonomske krize. Kao odgovor na najnoviju krizu uzrokovanu pandemijom COVID-19, Odbor guvernera MMF-a je 2. augusta 2021. godine donio odluku o novoj alokaciji SDR-a u vrijednosti od oko 456 milijardi SDR ekvivalent oko 650 milijardi USD, koja je doznačena zemljama članicama MMF-a, u SDR valuti, na njihove račune držanja SDR-a kod MMF-a, po određenim kvotama za svaku zemlju”, pojasnili su iz Centralne banke BiH.

    Alokacija ovog novca ne predstavlja klasični kreditni aranžman jedne zemlje sa MMF-om. Obaveza po osnovu ove alokacije sastoji se od mjesečno obračunatih troškova na kumulativni iznos alokacije SDR-a, koji se plaćaju kvartalno MMF-u (februar, maj, august i novembar). Naknada se sastoji od kamatne stope za SDR, uvećane za jedan bazni poen (0,01) naknade za usluge MMF-a. Obavezu plaćanja naknade snose nivoi u BiH kojima se po raspodjeli dodjeljuje odgovarajući iznos sredstava.

  • Kriza u globalnom transportu robe postaje sve gora, cijene vrtoglavo rastu

    Kriza u globalnom transportu robe postaje sve gora, cijene vrtoglavo rastu

    Ogromna mreža luka, kontejnerskih brodova i transportnih kompanija koje prevoze robu širom svijeta jako je zapetljana, a troškovi dostave vrtoglavo rastu. To je zabrinjavajuća vijest za trgovce na malo i kupce za praznike.

    Više od 18 mjeseci nakon pandemije, poremećaji u globalnim lancima opskrbe postaju sve gori, potičući nestašicu potrošačkih proizvoda i poskupljujući za kompanije isporuku robe tamo gdje im je potrebna.

    Nerazriješeni zastoji i pojava novih problema, uključujući varijantu Delta virusa, znače da će se kupci ove blagdanske sezone vjerojatno suočiti s višim cijenama i manjim izborom. Kompanije kao što su Adidas (ADDDF), Crocs (CROX) i Hasbro (HAS) već upozoravaju na prekide u pripremama za ključno razdoblje na kraju godine.

    Najnovija prepreka je u Kini, gdje je terminal u luci Ningbo-Zhoushan južno od Šangaja zatvoren od 11. augusta otkad je radnik pristaništa pozitivan na Covid-19. Velike međunarodne pomorske linije, uključujući Maersk (AMKBY), Hapag-Lloyd (HPGLY) i CMA CGM prilagodile su rasporede kako bi izbjegle luku i upozoravaju kupce na kašnjenja.

    Djelomično zatvaranje treće najprometnije kontejnerske luke na svijetu remeti druge luke u Kini, rastežući lance snabdijevanja koji su već patili od nedavnih problema u luci Yantian, tekućih nestašica kontejnera, zatvaranja tvornica povezanih s koronavirusom u Vijetnamu i dugotrajnih posljedica blokade Sueckog kanala u martu.

    Špedicije očekuju nastavak globalne krize. To masovno povećava troškove premještanja tereta i moglo bi povećati pritisak na rast potrošačkih cijena.

    “Očekujemo da će se stanje na tržištu olakšati najranije u prvom tromjesečju 2022. godine”, rekao je nedavno izvršni direktor Hapag-Lloyda Rolf Habben Jansen.

    Troškovi isporuke robe iz Kine u Sjevernu Ameriku i Evropu nastavili su rasti u posljednjih nekoliko mjeseci, nakon skoka početkom godine, pokazuju podaci londonske Drewry Shipping.

    Svjetski indeks kontejnera kompanija pokazuje da su ukupni troškovi isporuke 40-metarskog kontejnera na osam glavnih ruta Istok-Zapad u sedmici do 19. augusta dosegli 9.613 dolara, što je 360 posto više nego prije godinu dana.

    Najveći skok cijena zabilježen je na ruti od Šangaja do Rotterdama u Nizozemskoj, a cijena kontejnera od 40 stopa porasla je za 659 posto na 13.698 dolara. Skočile su i cijene kontejnerskog transporta na linijama od Šangaja do Los Angelesa i New Yorka.

    “Trenutne historijski visoke stope vozarine uzrokovane su činjenicom da postoji nezadovoljena potražnja. Jednostavno nema dovoljno kapaciteta “, rekao je Soren Skou, izvršni direktor kontejnerskog giganta Maersk.

    Zatvaranje terminala u Ningbu dodatno će povećati uska grla nastala zatvaranjem luke Yantian u junu, oko 50 milja sjeverno od Hong Konga, nakon što su među radnicima pristaništa otkrivene infekcije koronavirusom.

    Iako je djelomično ponovno otvaranje Yantiana trajalo samo nekoliko dana, za povratak na uobičajene usluge trebalo je gotovo mjesec dana, prema S&P Global Market Intelligence Panjiva, dok se zagušenje prelilo u druge luke. To nanosi probleme trgovcima na malo i kompanijama za široku potrošnju koje pokušavaju obnoviti zalihe koje idu u ključnu sezonu prazničnih kupovina na kraju godine.

    Oko 36 kontejnerskih brodova usidreno je u blizini susjednih luka Los Angelesa i Long Beacha, prema izvještaju od četvrtka iz Pomorske razmjene u južnoj Kaliforniji.

    To je najveći broj od februara, kada je 40 kontejnerskih brodova čekalo na ulazak. Uobičajeno je da se na sidru nalazi samo jedan ili nula kontejnerskih brodova, prema Marine Exchange.

    “Gužva u Kaliforniji počinje se širiti “gotovo u sve luke u Sjedinjenim Državama. Šanse da vaše plovilo stigne na vrijeme su oko 40 posto, dok je prošle godine bilo 80 posto”, rekao je za CNN Business Biesterfeld iz C.H. Robinson.

    Zaostaci u lukama imat će utjecaj na zaglavljena skladišta i povećane kapacitete cesta i željeznica. Logističke mreže rade sa maksimalnim kapacitetima mjesecima, zahvaljujući poticajnoj potražnji koju vode američki potrošači i povećanju proizvodnje. Nedostatak vozača kamiona u Sjedinjenim Državama i Velikoj Britaniji samo je pogoršao prekide u opskrbi.

    Proizvođači robe široke potrošnje poduzimaju drastične korake kako bi zadovoljili potražnju – poput promjene mjesta proizvodnje i premještanja avionom umjesto brodom – ali kompanije poput postolara Stevea Maddena (SHOO) kažu da im već nedostaje prodaja jer jednostavno nema dovoljno robe.

    Izvršni direktor Adidasa Kasper Rorsted rekao je da kompanija za sportsku odjeću neće moći u potpunosti zadovoljiti “snažnu potražnju” za svojim proizvodima u drugoj polovici godine zbog gašenja, unatoč prebacivanju proizvodnje u druge regije.

    Andrew Rees, izvršni direktor Crocsa, rekao je da su tranzitna vremena iz Azije na većinu vodećih tržišta kompanije približno dvostruko veća nego što su bila u prošlosti.

    Kako bi se osigurala dostupnost proizvoda za vrijeme godišnjih odmora, Hasbro, koji proizvodi Monopoly i My Little Pony, rekao je da povećava broj okeanskih prijevoznika s kojima radi, koristeći više luka za ubrzavanje isporuka i nabavku više proizvoda ranije iz više zemalja.

    Za potrošače, krah opskrbnog lanca vjerojatno će značiti više cijene. Hasbro, naprimjer, povećava cijene kako bi nadoknadio rastuće troškove prijevoza i robe. Kompanija predviđa da će njeni troškovi pomorskog transporta ove godine biti u prosjeku četiri četiri puta veći nego prošle, kaže glavna finansijska direktorica Deborah Thomas.

  • “Otvoreni Balkan” zamjenjuje regionalno tržište?

    “Otvoreni Balkan” zamjenjuje regionalno tržište?

    Ono što je počelo kao zajednička evropska inicijativa o otvorenom tržištu po uzoru na EU, počinje da se, zbog odbijanja BiH, Crne Gore i samoproglašenog Kosova da joj se pridruže, pretvara u alternativnu ideju koja bi obuhvatila samo tri regionalne zemlje – Srbiju, Albaniju i Sjevernu Makedoniju.

    Naime, inicijativa koju je šest zemalja u regionu, ako računamo i samoproglašeno Kosovo, prihvatilo na samitu EU u Sofiji, koja je dobila kolokvijalni naziv “mali Šengen”, trebalo je da bude dio integracionog procesa ka EU. Na kraju su samo tri zemlje potpisale protokol i dokumente o tome da se postepeno otvaraju granice do 2023. godine. 

    U Kancelariji EU su za “Nezavisne novine” indirektno potvrdili da ni EU na ove dvije inicijative više ne gleda istim očima, kazavši da je zajedničko regionalno tržište “sveobuhvatnije u smislu tematskog opsega kao i izravno usmjereno ka unapređenju procesa pristupanja zapadnog Balkana EU”.

    “Regionalna saradnja važan je element evropske perspektive zapadnog Balkana i sastavni dio procesa stabilizacije i pridruživanja. Istovremeno, proces koji uključuje cijelu regiju zapadnog Balkana je od suštinskog značaja. U tom kontekstu, važno je da regija napreduje u uspostavljanju zajedničkog regionalnog tržišta, na šta su se šest čelnika regije obavezali na samitu u Sofiji prošle jeseni”, naglasili su oni.

    Iz ovog odgovora se sasvim jasno može iščitati da EU nije saglasna sa načinom na koji se “Otvoreni Balkan” razvija i želi da vidi uključivanje i ostalih zemalja, ali na način da to bude kompatibilno evropskim dokumentima.  Njemačka, kako saznaju “Nezavisne novine”, podržava akcioni plan za zajedničko regionalno tržište onako kako je on dogovoren na samitu Berlinskog procesa u Sofiji, kao i na posljednjem sastanku u okviru ovog procesa, na poziv njemačke kancelarke Angele Merkel.

    Kako nam je rečeno, Njemačka očekuje da se do 6. oktobra, odnosno samita na Brdu kod Kranja u Sloveniji, zaključe pregovori u vezi  sa četiri sporazuma  koja  se odnose na  slobodu kretanja putnika uz lične karte, na ulazak u  zemlju, na slobodu kretanja i boravak državljana trećih zemalja, zatim o priznavanju odobrenja za rad za doktore, stomatologe i arhitekte kao i o priznavanju fakultetskih diploma.

    Njemačka, kako nam je rečeno, želi da u ovu inicijativu bude uključeno svih šest subjekata na zapadnom Balkanu.  Ukoliko se to ne desi u oktobru, sasvim je izvjesno očekivati da će zajedničko regionalno tržište doći u krizu, a mogla bi ga zamijeniti inicijativa “Otvoreni Balkan”, koja neće biti pod direktnom palicom EU, već će se razvijati uz pomoć drugih faktora. 

    U Ambasadi Ujedinjenog Kraljevstva kažu za “Nezavisne novine” da žele da vide inicijativu koja će uključivati sve zemlje. 

    “Pozdravljamo inicijative koje podržavaju regionalnu saradnju i otvorena tržišta.  Važno je da svi novi procesi budu komplementarni, a ne u suprotnosti sa postojećim inicijativama, te da su inkluzivni i otvoreni za svih šest zemalja zapadnog Balkana”, kažu u toj ambasadi. 

    Ipak, kao što je to nedavno rekao Džejms O'Brajan, autor Dejtonskog mirovnog sporazuma, na panelu ljudi bliskih Bajdenovoj administraciji i njemačkoj vladajućoj stranci CDU, ako BiH, Kosovo i Crna Gora ne budu željeli da se pridruže zajedničkoj regionalnoj inicijativi, Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija će morati nastaviti same. 

    Faris Kočan, ekspert za region zapadnog Balkana i evropske integracije iz Slovenije i istraživač na Fakultetu političkih nauka u Ljubljani, vidi ove dvije inicijative kao nešto različite, ali iz drugačije vizure.  Po njegovom mišljenju, zajedničko zapadnobalkansko tržište povezano je s ekonomskim integracijama, dok “Otvoreni Balkan” ima političku komponentu koja se odnosi na unapređenje političkih odnosa.

    “I ako to bude posmatrano kao dio Kopenhaških kriterija, sama ideja o tome da je potrebno i na ravni društvenih i političkih odnosa obezbijediti bolju situaciju u regionu, ovdje vidim potencijal da dođe do paralelnog procesa”, naglasio je Kočan za “Nezavisne novine”.

  • “Elektroprenos BiH” ulaže 288 miliona za bolje poslovanje

    “Elektroprenos BiH” ulaže 288 miliona za bolje poslovanje

    “Elektroprenos BiH” u ovoj godini planira da uloži 288 miliona maraka kako bi unaprijedio svoje poslovanje.

    “Investiranje u elektroenergetske objekte planirano je kroz sanacije/rekonstrukcije/proširenja postojećih objekata i izgradnju novih. Pored investiranja u elektroenergetske objekte, u 2021. godini planirane su i ostale investicije koje obuhvataju informacione sisteme, poslovne objekte, vozila te alate i instrumente”, navode iz “Elektroprenosa BiH” za “Nezavisne novine”.

    Kada je riječ o novim investicijama u 2021. godini, planirana je sanacija i rekonstrukcija 33 transformatorske stanice, kao i rekonstrukcija 10 dalekovoda te izgradnja dalekovoda DV 110 kV Rama/Prozor – Uskoplje/G. Vakuf. Planom investicija predviđeno je i obnavljanje telekomunikacionog sistema, kao i ugradnja prigušnica sa ciljem rješavanja visokih napona u prenosnoj mreži.

    Iz “Elektroprenosa BiH” ističu da će ukupno biti uloženo 288.093.719 KM i to prenesena sredstva iz Plana investicija 2020. (170.468.187 KM), rebalans Plana investicija 2020. (11.388.000 KM) i sredstva za nove investicije u 2021. (106.237.532 KM). Iz “Elektroprenosa BiH” ističu da plan podrazumijeva proizvodnju električne energije, obezbjeđenje priključenja novih potrošača, uz adekvatnu pouzdanost i fleksibilnost sistema i minimalne troškove, kao i nastavak ranije započetih investicija.

    “Osnova za izradu Plana investicija 2021. godine bili su Dugoročni plan razvoja prenosne mreže 2021-2030. i prijedlozi nadležnih operativnih područja. Investicijski projekti izabrani su uvažavajući tehničke i ekonomske kriterije pri čemu je za svaki od tih projekata zatvorena kompletna finansijska konstrukcija, kako bi se ubrzala dinamika realizacije istih. Kod izbora istih opredjeljujući su bili: započete investicije iz prethodnog perioda, raspoloživa sredstva za investiranje na nivou kompanije, objekti definisani dugoročnim planom, podaci o eksploatacionom stanju elemenata mreže dostavljeni od strane operativnih područja – ažurirani podaci o potrebama (primljenim zahtjevima) krajnjih korisnika”, ističu iz ove firme.

    Dodaju da plan ima za cilj omogućavanje realizacije Elektroenergetskog bilansa u 2021. godini, što podrazumijeva preuzimanje kompletno proizvedene električne energije, isporuku maksimalno zahtijevanih količina električne energije, obezbjeđenje prenosnih puteva za planirani uvoz/izvoz.

    Inače, DERK je usvojio Plan investicija “Elektroprenosa BiH”, a na njihovoj stranici se navodi da u planu investicija za 2021. godinu, pored navedenih projekata, postoje i dva neplanska projekta čija realizacija (proces nabavke dva transformatora) je već pokrenuta po hitnom postupku na osnovu odgovarajućih odluka Uprave kompanije, Upravnog odbora i Skupštine akcionara, a zbog neplaniranih havarija te iznimne važnosti i kritične uloge predmetnih transformatora u funkcionisanju prenosnog sistema, a to su projekti nabavka energetskog transformatora 400/110/x kV, 300/300/100 MVA, za TS Višegrad (4.500.000 KM) i nabavka energetskog transformatora 220/110/x kV, 150 MVA, za TS Mostar 4 (2.500.000 KM).

    “Investiranje u 2021. godini planirano je iz vlastitih i kreditnih sredstava. Raspoloživa sredstva su raspoređena na konkretne projekte, u skladu sa stvarnim potrebama operativnih područja proisteklim iz provedenih analiza i jednoznačno primijenjenih kriterija”, stoji u Planu investicija.

  • Građevinske firme iz BiH u inostranstvu izvršile poslove vrijedne 45,1 milion KM

    Građevinske firme iz BiH u inostranstvu izvršile poslove vrijedne 45,1 milion KM

    Vrijednost izvršenih radova građevinskih firmi iz BiH u inostranstvu u drugom kvartalu iznosila je 45.177.000 KM i veća je za 14,1 posto u odnosu na isti period prošle godine, podaci su Agencije za statistiku BiH.

    Od ukupne vrijednosti izvršenih radova u drugom tromjesečju, 12.104.000 KM ili 26,8 posto radova odnosi se na objekte visokogradnje, a 33.073.000 KM ili 73,2 posto radova na objekte niskogradnje.

    U drugom kvartalu 99,8 posto ovih radova je izvršeno u Evropi, a 0,2 posto u Africi.

    Od ukupno izvršenih građevinskih radova u inostranstvu, najviše ih je u Hrvatskoj, u vrijednosti od 14.331.000 KM, zatim u Švedskoj 9.961.000 KM, dok je vrijednost građevinski radova u Srbiji iznosila 7.561.000 KM.

  • Federalna preduzeća za poreze u 2020. dužna skoro 1,6 milijardi KM

    Federalna preduzeća za poreze u 2020. dužna skoro 1,6 milijardi KM

    Firme koje su u većinskom državnom vlasništvu u Federaciji BiH u prošloj godini dugovale su ogromne iznose za poreze, a prema podacima Porezne uprave FBiH, riječ je o iznosu od skoro 1,6 milijardi KM.

    Prema izvještaju o finansijskoj reviziji za 2020. godinu, Porezna uprava FBiH prošle godine izdala je 47 rješenja o ograničenom pravu raspolaganja sredstvima na transakcijskim računima, sa 25 je potpisan sporazum, račun je blokiran kod 59 poreznih obveznika, 36 njih je u stečaju, jedan je u procesu likvidacije, a za 9 korisnika se ne provode mjere, jer se vodi postupak.

    “Dugovanja poreznih obveznika kojima je izdato rješenje o ograničenom pravu raspolaganja sredstvima na transakcijskim računima iznosila su 1.078.704.579 KM, što predstavlja 35 posto salda duga u prinudnoj naplati. Primjenom ove mjere kod većine poreznih obveznika dug u prinudnoj naplati i dalje je ostao neizmiren te je konstantno rastao zbog obračuna zatezne kamate. Donošenjem rješenja o ograničenom pravu raspolaganja sredstvima nisu postignuti efekti naplate dugovanja kod poreznih obveznika koji izmiruju tekuće obaveze redovno iz razloga što je naplata duga u prinudnoj naplati stavljena u stanje mirovanja i samo se odgađa, bez obzira na to što se tekuće obaveze plaćaju redovno”, stoji u izvještaju.

    Na prvom mjestu poreznih dužnika koji su u postupku konsolidacije nalaze se Željeznice Federacije BiH s dugom na kraju prošle godine od 194.743.570 KM. Dug Željeznica na kraju 2019. godine bio je 199.480.875 KM, što pokazuje da je ovo preduzeće za godinu dug smanjilo tek za oko pet miliona KM.


    Iza Željeznica su rudnici mrkog uglja, lignita, ugljena i boksita, a Rudnik mrkog uglja Zenica predvodi s ukupnim dugom od 152.964.981 KM na kraju 2020. godine, dok je taj dug godinu ranije bio 139.716.780 KM, što znači da je ovaj rudnik povećao dug za oko 13 miliona KM.

    “Zbog nastanka novog duga u 2020. godini kod pojedinih poreznih obveznika, Porezna uprava FBiH pokrenula je aktivnosti blokade transakcijskih računa. Međutim, Vlada FBiH donijela je zaključke kojima je zadužila Poreznu upravu da odgodi sve aktivnosti prinudne naplate, zbog čega je naplata duga kod rudnika kod kojih je utvrđen rast duga u 2020. godini prolongirana do 31. 1. 2022. godine. Pored toga, Zakonom o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava u FBiH, koji je donesen 2014. godine, definisano je da se u toku postupka konsolidacije ne mogu pokrenuti postupci prinudne naplate nad imovinom društava s većinskim učešćem državnog kapitala koje se konsoliduje”, podaci su iz izvještaja.

    Od dana stupanja na snagu ovog zakona donesene su odluke o finansijskoj konsolidaciji za 23 privredna društva, od čega je 19 odluka donijela Vlada FBiH, a 4 odluke donijele su kantonalne vlade (Vlada TK i HNK). Od 23 privredna društva za koja su donesene odluke o finansijskoj konsolidaciji za osam je pokrenut stečaj, tri društva su izmirila obaveze, pet poreznih obveznika se nalazi u postupku prinudne naplate, a za sedam privrednih društava odlukama Vlade FBiH o izmjenama odluka o finansijskoj konsolidaciji produžen je rok finansijske konsolidacije do 31. 12. 2021. godine.

    U postupku konsolidacije je sedam privrednih društava, od kojih je najveći dužnik Agrokomerc d.d. Velika Kladuša sa 41.155.719 KM duga s krajem prošle godine, dok je Borac konfekcija iz Travnika odmah iza njega s dugom od 34.964.913 KM.


    “Ukupna dugovanja sedam poreznih obveznika na dan 31. 12. 2019. godine iznosila su 119.154.473 KM, što znači da su u 2020. godini ona porasla za oko 5,8 miliona KM. Iako je dug ovih poreznih obveznika u 2020. godini znatno porastao, Porezna uprava FBiH od stupanja na snagu Zakona o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava u FBiH ne može provoditi postupke prinudne naplate nad društvima koja su u postupku konsolidacije. Također, ističemo da je odredbama ovog zakona definisano da, ukoliko društvo s većinskim učešćem državnog kapitala koje se konsoliduje ne počne izmirivati svoje tekuće finansijske obaveze u roku od 60 dana od dana donošenja odluke, nadležni organ donijet će odluku kojom stavlja van snage svoju odluku o finansijskoj konsolidaciji tog društva, što kod ovih privrednih društava nije učinjeno”, stoji u izvještaju.

    U izvještaju se podsjeća da, iako je Porezna uprava FBiH provodila aktivnosti na naplati dugovanja primjenjujući olakšice za porezne dužnike u većinskom državnom vlasništvu, naplata duga ovih poreznih obveznika i pored svih olakšavajućih mjera nije imala efekta, zbog čega se dug godinama samo povećavao i čini 52 posto duga utvrđenog u prinudnoj naplati.

    “Primjenom mjere ograničenog raspolaganja sredstvima na transakcijskom računu kod većine poreznih obveznika dug u prinudnoj naplati i dalje je ostao neizmiren i konstantno je rastao iz razloga što se po njemu obračunava zatezna kamata. Nisu postignuti efekti naplate dugovanja kod poreznih obveznika koji izmiruju tekuće obaveze redovno, jer je naplata duga u prinudnoj naplati stavljena u stanje mirovanja i samo se odgađa, bez obzira na to što se tekuće obaveze plaćaju redovno”, zaključeno je.