VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • NSRS: Ukupan dug Srpske 52,94 odsto BDP-a

    NSRS: Ukupan dug Srpske 52,94 odsto BDP-a

    • Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović rekla je danas da je ukupan dug Srpske na dan 31. decembar prošle godine iznosio 5.833.450.000 KM, odnosno 52,94 odsto bruto domaćeg proizvoda.

    “Stanje ukupnog spoljnog duga na dan 31. decembar 2020. godine iznosio je 3.526.390.000 KM, od čega dug Republike Srpske 2.297.560.000 KM, dug jedinica lokalne samouprave 121.420.000 miliona KM i dug javnih preduzeća i Investiciono razvojne banke u iznosu od 1.107.400.000 KM”, rekla je Vidovićeva u Narodnoj skupštini Republike Srpske, obrazlažući Informaciju o dugu sa stanjem na dan 31. decembar 2020. godine.

    Ona je navela da je unutrašnji dug na dan 31. decembar 2020. godine iznosio 2.307.060.000 KM.

    “Dug Republike Srpske iznosio je 1.723.810.000 KM, dug jedinica lokalne samouprave 370.680.000 KM i dug fondova socijalne sigurnosti 212.580.000 KM”, dodala je Vidovićeva.

    Ona je navela da je stanje javnog duga Republike Srpske bilo 4.726.050.000 KM.

    Narodna skupština Republike Srpske razmotrila je Informaciju o dugu sa stanjem na dan 31. decembar 2020. godine.

    Ubrzati proces traženja nestalih srba, poboljšati položaj boraca
    Skupštinski Odbor za boračko-invalidsku zaštitu predložio je na usvajanje Narodnoj skupštini Republike Srpske set zaključaka kojima treba da se ubrza proces traženja nestalih Srba i poboljša položaj demobilisanih boraca u Srpskoj.

    “Odbor poziva Vladu Republike Srpske da preko republičkih i zajedničkih institucija BiH iznađu organizaciona i druga rješenja po pitanju traženjenja, identifikacije nestalih boraca i civila kako bi se taj proces ubrzao”, rekao je predsjednik Odbora za boračko-invalidsku zaštitu Marinko Dragišić.

    Predstavljajući u Narodnoj skupštini izvještaj Odbora o održanoj tematskoj sjednici pod nazivom “Stanje u oblasti boračko-invalidske zaštite”, Dragišić je rekao da porodice poginulih i nestalih boraca iz Srpske još potražuju 1.652 nestalih, dok se u tri spomen kosturnice u Republici Srpskoj nalazi 650 neidentifikovanih posmrtnih ostataka.

    “Republička organizacija porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila traži od Savjeta ministara da kao osnivač Instituta za nestala lica BiH izvrši totalnu rekonstrukciju ove institucije ili da se Institut ukine i da se traženje nestalih vrati na nivo entiteta, kao što je bilo prije 2008. godine”, istakao je Dragišić.

    On je rekao da ovakav zahtjev Republička organizacija potkrepljuje činjenicom da je za 12 godina postojanja Instituta identifikovano svega 265 posmrtnih ostataka lica srpske nacionalnosti, što je poražavajuće.

    Odbor je predložio Narodnoj skupštini Republike Srpske na usvajanje i zaključak kojim se traži od Vlade Srpske da u okviru Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica formira stručnu komisiju koja će se baviti odbranom istine u Odbrambeno-otadžbinskom ratu Republike Srpske.

    “Odbor poziva organizacije proistekle iz Odbrambeno-otadžbinskog rata da sve svoje aktivnosti konstantno usmjeravaju ka odbrani istine o Odbrambeno-otadžbinskom ratu”, rekao je Dragišić.

    U zaključcima Odbora od Vlade Srpske se traži da kroz obezbjeđivanje sredstava iz budžeta ili kreditnih sredstava ubrza stambeno zbrinjavanje porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida koji ispunjavaju uslove po Uredbi o stabenom zbrinjavanju.

    Odbor od Vlade se traži da usvoji plan zapošljavanja djece poginulih boraca i obezbjedi neophodna sredstava za njegovu realizaciju kako bi u roku, ne dužem od dvije godine, problem zapošljavanja djece poginulih boraca bio trajno riješen.

    Razmotren prijedlog odluke o iznosu garancija
    NSRS je razmotrila je, nakon redovne pauze, Prijedlog odluke o izmjeni odluke o iznosu garancija koja može izdati Republika Srpska za ovu godinu kojim se odobrava izdavanje garancija do 750.000.000 KM.

    Na dnevnom redu je Prijedlog odluke o izradi zoning planova urbanih zona područja posebne namjene “Klekovača”.

    Poslanici će razmatrati informaciju o dugu sa stanjem na dan 31. decembar 2020. godine

  • Raste cijena struje za privredu u FBiH

    Raste cijena struje za privredu u FBiH

    Električna energija u Federaciji BiH za domaćinstva neće poskupjeti, dok će doći do njenog skoka za privredu, zaključeno je na sastank s predstavnicima “Elektroprivrede BiH” i Udruženja poslodavaca FBiH, a kojem je prisutvovao i Nermin Džindić, ministar energetike, industrije i rudarstva FBiH.

    Džindić je nakon sastanka kazao da je razgovarano o povećanju cijene električne energije za privredne subjekte u ovom entitetu, te da je dogovoreno da će “Elektroprivreda BiH” do ponedjeljka pripremiti informaciju, a da će onda razgovarati o tome kako iznaći najbolji model, te da će voditi računa o tome da je cijena električne energije u regionu povećana i da će donositi odluku imajući u vidu situaciju u kojoj je “Elektroprivreda BiH”.

    “Imali smo određena neslaganja, ali se nadam da ćemo u ovih nekoliko dana sve izanalizirati i onda javno reći koji su stvarni razlozi za povećanje cijene električne energije za privredu”, kazao je Džindić i dodao da je na sastanku spominjana i taksa za ugljen-dioksid, te da je zaključeno da BiH još ne izdvaja ukupan iznos te takse i da je ona znatno manja u odnosu na one u EU.

    Džindić je rekao da su i iz “Elektroprivrede HZHB” tražili povećanje cijene električne energije, te da će i oni biti na sastanku koji je planiran za ponedjeljak.

    Admir Andelija, direktor “Elektroprivrede BiH”, kazao je da se mora voditi računa i o tome da je znanto porasla cijena eleketrične energije na svjetskom tržištu, te da je politika ovog preduzeća dosad bila da prati cijene na svjetskim berzama.

    “U prethodnim godinama na svjetskom tržištu nije mnogo rasla cijena, ali u ovoj godini bilježimo ogroman skok”, rekao je Andelija te dodao da zna da je to prevelika cijena za privredu u FBiH i da će do ponedjeljka iznaći mogućnost za kompromis.

    Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, kazao je da poslodavci uzimaju u obzir sve probleme koje ima “Elektroprivreda” te da su neke kompanije nažalost već potpisale ugovore o povećanju električne energije za 100 i 120 posto, jer je tu bilo “zavrtnja ruku”.

    “Sjest ćemo i napraviti dogovor, povećanje mora biti u obimu koji je prihvatljiv”, kaže Smailbegović, te je dodao da bi problem bio veliki jer bi i cijene proizvoda odmah bile veće.

  • Srbija kupuje Komercijalnu banku Banjaluka: Odluka će biti donesena 26. oktobra

    Odluka o prodaji Komercijalne banke Banjaluka biće donesena 26. oktobra na vanrednoj sjednici Skupštine Komercijalne banke Beograd.

    Upravni odbor banke je za tu sjednicu predložio samo odlučivanje o davanju saglasnosti za prodaju banke u Banjaluci, prenosi Tanjug.
    Ranije je najavljeno da će Srbija preko banke Poštanska štedionica kupiti Komercijalnu banku Banjaluka.

  • Zora Vidović: Srpska da će raditi reorganizaciju javnih preduzeća

    Zora Vidović: Srpska da će raditi reorganizaciju javnih preduzeća

    U Republici Srpskoj radiće se reorganizacija javnih preduzeća s ciljem poboljšanja poslovnih rezultata i ostvarivanja dobiti, izjavila je ministar finansija Zora Vidović.

    “Zato je Vlada Republike Srpske donijela odluku da u okviru kabineta primijera bude formirana stručna radna grupa kojoj će pomagati eksperti Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda. Već je sačinjen i detaljan plan, a njegovo sprovođenje će početi do kraja ove godine”, rekla je Vidovićeva u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

    Ona smatra da će restrukturisanje “Željeznica” i “Elektroprivrede Republike Srpske” imati pozitivne efekte.

    Konsolidovani budžetski deficit Srpske
    Vidovićeva je izjavila da je Programom fiskalne konsolidacije predviđeno da konsolidovani budžetski deficit Srpske na kraju fiskalne godine ne može biti veći od tri odsto BDP-a u toj godini.

    Obrazlažući Program fiskalne konsolidacije u Narodnoj skupštini, Vidovićeva je rekla da ukupan budžetski deficit Republike Srpske iznosi 620 miliona KM ili 5,7 odsto BDP-a.

    “Programom smo planirali da u 2021. godini imamo konsolidovani deficit u iznosu 393,4 miliona KM, a već sada smatramo da će on biti i manji zbog evidentnog rasta prihoda u ovoj godini u Republici Srpskoj”, istakla je Vidovićeva.

    Vidovićeva je rekla da je Programom fiskalne konsolidacije predviđeno da se u 2022. godini deficit svede na 34,5 miliona KM, dok će u 2023. godini biti suficit u budžetu od 158,7 miliona KM.

    Ona je podsjetila da Zakon o fiskalnoj odgovornosti definiše pravila kojima se limitira javni dug Republike Srpske tako da na kraju fiskalne godine ne može biti veći od 55 odsto ostvarenog BDP-a u toj godini, te da konsolidovani budžetski deficit ne može biti veći od tri odsto BDP-a.

    Vidovićeva je napomenula da je u prošloj godini 41 lokalna zajednica u Republici Srpskoj imala deficit od 97 miliona KM, dok je 20 lokalnih zajednica imalo suficit od 12 miliona KM.

  • Razmatra se smanjivanje cijena roaminga između zemalja Zapadnog Balkana i EU

    Razmatra se smanjivanje cijena roaminga između zemalja Zapadnog Balkana i EU

    vropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi razgovarao je s predstavnicima telekom operatera iz regije o smanjivanje cijena roaminga između zemalja Zapadnog Balkana i Evropske unije.

    Od ranije je poznato da Evropska unija planira na predstojećem samitu lidera EU i zapadnog Balkana pokrenuti tzv. “mapu puta” kojom bi se odredili uvjeti i ciljevi smanjivanja cijena roaminga između EU i Zapadnog Balkana.

    “Imao sam dobre razgovore s telekom operaterima iz regije kako da napredujemo u smanjenju cijena rominga kako unutar Zapadnog Balkana tako i regije s EU. Spremni smo podržiti investicije kako bi ovo postalo stvarnost”, napisao je Varhelyi na Twitteru.
    U okviru debate o Ekonomsko investicijskom planu za regiju na samitu EU – Zapadni Balkana, planirano je da jedna od tema bude i stvaranje uvjeta za postepeno smanjivanje cijene rominga između zemalja zapadnog Balkana i EU.

  • Poljoprivrednicima u Srpskoj nadohvat ruke najnovija sjemena i hibridi

    Poljoprivrednicima u Srpskoj nadohvat ruke najnovija sjemena i hibridi

    Poljoprivredni proizvođači od sada će biti u istoj ravni sa onima u EU, jer će nadohvat ruke imati najnovija sjemena i hibirde koji će im omogućiti veće prinose i bolju konkurentnost, piše “Glas Srpske”.

    U Ministarstvu poljoprivrede, šumarska i vodoprivrede su naveli da se potrebe domaćeg tržišta u sjemenskoj proizvodnji podmiruju najvećim dijelom iz uvoza.

    Do sada je na snazi bio zakon kojim je bilo propisano da se bez ispitivanja na oglednom polju i u laboratoriji mogu priznati sorte koje su registrovane u zemljama u okruženju sa kojima graniči BiH, a imaju slične agroekološke uslove.

    Međutim, budući da je Hrvatska članica EU, u Republici Srpskoj su se priznavale i prometovale samo sorte sjemena priznate u Srbiji, naveli su u Ministarstvu.

    Izmjenama Zakona o sjemenu poljoprivrednog bilja, koje su nedavno usvojene u Narodnoj skupštini, stvorena je mogućnost priznavanja sorti registrovanih u članicama EU bez ispitivanja na oglednom polju ili laboratoriji, ako imaju slične agroekološke uslove.

    Na ovaj način poljoprivredni proizvođači dobijaju nove sorte i hibride sjemena, a uvoznici i distributeri mogućnost da lakše apliciraju i dobijaju odobrenja za registraciju sorti i hibrida koji su već ispitani u EU ili državama u okruženju sa kojima graniči BiH, pojasnili su u resornom ministarstvu.

  • Mark Zuckerberg za nekoliko sati izgubio vrtoglavih sedam milijardi dolara

    Mark Zuckerberg za nekoliko sati izgubio vrtoglavih sedam milijardi dolara

    Bogatstvo vlasnika Facebooka Marka Zuckerberga u posljednjih nekoliko sati opalo je za gotovo sedam milijardi dolara zbog potpunog zastoja u radu Facebooka, Instagrama i WhatsAppa.

    Kako prenosi Bloomberg, Facebookove dionice pale su više postotnih bodova ne samo zbog tehničkih poteškoća, već i zbog intervjua “60 minuta” sa “zviždačem” iz kompanije koji je emitiran u nedjelju navečer.

    Bivša uposlenica Facebooka Frances Haugen javila se kao uzbunjivač koji stoji iza nedavnog izvještaja tvrdeći da je kompanija svjesna negativnih efekata koje njihove usluge mogu imati na korisnike, a njihove “mjere” cenzure korištene su za povećanje samo dobiti, a ne za borbu protiv dezinformacija.

    “Prodajom je akcija dionica giganta društvenih medija pala u ponedjeljak oko 5 posto, dodajući pad od oko 15 posto od sredine septembra”, navodi Bloomberg.

    Zuckerbergova vrijednost sada je pala na 120,9 milijardi dolara, stavljajući ga ispod Bill Gatesa, na peto mjesto Bloombergovog indeksa milijardera.

    “Izgubio je bogatstvo od oko 19 milijardi dolara od 13. septembra, kada je vrijedio skoro 140 milijardi dolara”, prenosi Bloomberg.

  • “Pretis” puca od dugova

    “Pretis” puca od dugova

    “Pretis” iz Vogošće, koji je 51 procenat u vlasništvu Vlade FBiH, od federalnih revizora dobio je negativno mišljenje za poslovanje u zadnje dvije godine zbog niza propusta – od neuplaćivanja obaveza na ime poreza i doprinosa na isplaćene plaće do nevraćanja duga i kredita.

    Podsjećamo, revizori prošle godine nisu mogli ući u prostor “Pretisa”, koji se bavi proizvodnjom i prometom proizvoda s posebnom namjenom, jer im Uprava to nije dozvoljavala, pa je posebnom odlukom Parlamenta FBiH ove godine to revizorima napokon dozvoljeno.

    Kako navode revizori, poslovni rashodi su lani više iskazani za 6.939.179 KM zbog pogrešnog evidentiranja proizvodnje u toku (3.634.177 KM) i troškova zastupanja iz 2019. godine (3.305.002 KM), što je imalo za posljedicu da je finansijski rezultat manje iskazan za navedeni iznos.

    Revizori su konstatovali da se zbog nelikvidnosti ne izmiruju obaveze po osnovu kredita kod Razvojne banke FBiH i ne izvršavaju obaveze shodno odredbama zaključenih ugovora. Inače, dospjele obaveze s kamatama na dan 31. decembra 2020. godine su 10.443.214 KM.

    “Društvo nije uplaćivalo obaveze po osnovu poreza i doprinosa na isplaćene plaće u 2020. godini u iznosu od 1.821.856 KM, niti je izmirivalo obaveze po osnovu duga za javne prihode iz ranijih godina u skladu sa sporazumom zaključenim s Poreznom upravom FBiH. Neplaćene obaveze iz ranijih godina na dan 31. decembar 2020. godine iznose 3.433.615 KM, kamate 8.996.241 KM i troškovi prinudne naplate 613.825 KM”, ističu revizori.

    Navode da kratkoročna imovina iznosi 46.126.979 KM, kratkoročne obaveze 62.378.115 KM, što ukazuje na to da društvo nema sposobnost pravovremenog izvršavanja dospjelih novčanih obaveza.

    “Postoje ograničenja u raspolaganju imovinom, za koja su data založna prava i garancije u iznosu od 176.926.661 KM, iako je iskazana vrijednost imovine 76.547.948 KM. Navedene okolnosti stvaraju sumnju u sposobnost društva da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem”, naglašavaju federalni revizori.

    Poslovni rashodi godinu dana ranije, navode revizori, su manje iskazani za 5.778.180 KM zbog pogrešnog evidentiranja proizvodnje u toku (2.473.178 KM) i neevidentiranja troškova zastupanja (3.305.002 KM), što je imalo za posljedicu da je finansijski rezultat više iskazan za navedeni iznos. Revizori nisu mogli potvrditi vrijednost iskazanih rezervisanja od 4.939.134 KM, jer nije izvršena procjena za 2019, već je društvo prenijelo iznose iz prethodnih godina po ranije donesenim odlukama i procjenama.

    “Ne možemo potvrditi iskazana potraživanja od 41.555.483 KM jer ne postoji pouzdan podatak o starosnoj strukturi niti je na datum bilansa izvršeno vrijednosno usklađivanje potraživanja u skladu s međunarodnim računovostvenim standardima (MSFI)”, stoji u izvještaju revizora.

    Dospjele obaveze s kamatama 31. decembra 2019. godine iznose 7.082.098 KM.

    “Društvo nije uplaćivalo obaveze po osnovu poreza i doprinosa na isplaćene plaće u 2019. godini niti je izmirivalo obaveze po osnovu duga za javne prihode iz ranijih godina u skladu sa sporazumom zaključenim s Poreznom upravom FBiH. Ukupne obaveze po ovom osnovu na dan 31. decembra 2019. su 4.781.175 KM”, stoji u izvještaju.

    Aner Žuljević (SDP), delegat u Domu naroda FBiH, za “Nezavisne novine” ističe da je, nakon negativnog revizorskog mišljenja za 2019. i 2020, jasno kako Vlada FBiH apsolutno ne upravlja vlastitim kompanijama.

    “Da smo mi pravna država, Tužilaštvo i Finansijska policija bi već odavno bili unutar preduzeća u cilju utvrđivanja odgovornosti, a ozbiljna i odgovorna vlast bi uvela prinudnu upravu s ciljem revitalizacije poslovnih procesa kompanije, koji su očigledno godinama urušavani za lični interes”, kaže Žuljević.

    Jasmin Duvnjak (SDA), delegat u Domu naroda FBiH, za “Nezavisne novine” ističe da se u privatni sektor, s jedne strane, uvodi red, a da je, kada je javni sektor u pitanju, prisutan javašluk kojim bi trebalo da se pozabave i pravosudni organi.

    “Nedopustivo je da se revizorima nije omogućilo da i ranije uđu u revidirani subjekt. To je nešto što je neprihvatljivo i mislim da je to kršenje zakona, jer je ograničen djelokug revizije i pristup dokumentaciji i to je trebalo da bude predmet istrage. Nije novost da je nalaz negativan, jer je poslovanje naših javnih preduzeća uglavnom na ivici dozvoljenog uz evidentno ograničenje transparentnosti, pa i upitne zakonitosti u radu”, kaže Duvnjak.

  • Pandora papiri: Šta je zajedničko Shakiri, Eltonu Johnu i Lewisu Hamiltonu

    Pandora papiri: Šta je zajedničko Shakiri, Eltonu Johnu i Lewisu Hamiltonu

    Pored političara iz svih dijelova svijeta, dokumenti koji se objavljuju u sklopu akcije “Pandora papiri” pokazali su kako i brojne poznate ličnosti iz svijeta sporta, mode i muzike također koriste brojne načine za izbjegavanje plaćanja poreza i drugih finansijskih obaveza.

    Iako su pažnju svjetske javnosti “ukrali” brojni svjetski lideri poput Vladimira Putina, kralja Jordana Abdullaha II, bivšeg premijera Velike Britanije Tonyja Blaira, mnogi su ostali iznenađeni brojem poznatih ličnosti iz drugih sfera koji su također postali dio Pandora papira.
    Vjerovatno najpoznatije osobe iz showbiznisa koje se pojavljuju u sklopu Pandora papira jesu Shakira i njemačka manekenka Claudia Schiffer.

    Iako još uvijek nisu objavljeni detalji povezanosti Shakire sa sumnjivim finansijskim transakcijama, poznato je kako kolumbijska pjevačica ima tri kompanije registrovane na Djevičanskim Ostrvima, što se svakako može povezati i s istragom koja se vodi pred sudom u Španiji protiv pjevačice zbog utaje 14,5 miliona eura poreza.


    S druge strane, Claudia Schiffer se također povezuje s otvaranjem šest offshore kompanija i to na Djevičanskim Ostrvima, Panami, Kipru, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Singapuru i Švicarskoj.

    Za razliku od drugih poznatih ličnosti koje se još uvijek ne oglašavaju, advokati Claudije Schiffer već su naveli da manekenka uredno plaća porez u državi u kojoj je i nastanjena.


    Pandora papiri u narednim danima trebali bi detaljno prikazati i sumnjive finansijske transakcije koje su obavljale ličnosti poput nogometnih stručnjaka Carla Ancelotija, Pepa Guardiole, ali i pjevača i muzičara kao što su Ringo Starr, Julio Iglesias i Elton John.

    Također, od sportskih ličnosti pojavljuje se i aktuelni prvak Formule 1 Lewis Hamilton, ali i neke poznate kompanije kao što je Nike.

    Interesantno, vozač formule 1 Lewis Hamilton bio je i “dio” afere koja je objavljena 2017. godine pod nazivom “Paradise papiri”, kada je dokazano da je izbjegao plaćanje 16,5 miliona funti poreza od kupovine luksuznog aviona.

    Za šta se terete Pep Guardiola i Julio Iglesias?

    Uprkos činjenici da se svakim danom objavljuje sve više imena koja su poznata svjetskoj javnosti, detalji sumnjivih finansijskih tokova za sve njih još uvijek nisu poznati.

    Španski mediji La Sexte i El Paisa pišu kako je Guardiola izbjegavao plaćanje poreza u Španiji tako što je otvorio offshore račun u Andori.


    Naime, andorska vlada je prije devet godina pod vodstvom Mariana Rajoya uvela porezne povlastice za bogate, kojima je privukla brojne nogometaše da otvore račune u njihovim bankama.

    To je učinio i Guardiola, a na računu u andorskoj banci primao je novac koji je zaradio igrajući za Al Ahly u Kataru.

    Preko računa je, prema pisanju španskih medija, provukao oko 500.000 eura na koje je platio samo 10 posto poreza.

    U aferu “Pandora papiri” umiješan je i španski pjevač Julio Iglesias. Novinarska istraživanja pokazala su kako pjevač posjeduje višemilionske nekretnine na području Floride, a koje su registrovane na offshore kompanije na Djevičanskim Ostrvima.


    “Iglesias je iskoristio offshore usluge organizacije Trident Trust za stvaranje mreže kompanija na Djevičanskim Ostrvima, koje ‘kamufliraju’ njegovo vlasništvo nad nekretninama na Floridi.

    Iglesias je krajem septembra napunio 78 godina i često je prepoznat kao jedan od najuspješnijih pjevača Evrope, koji je tokom karijere prodao više od 100 miliona ploča i CD-ova.

    Ringo Starr i Elton John – šta ih povezuje?

    Osim muzike za koju su vezani Elton John i Ringo Starr, dvojicu umjetnika također povezuje i “mutna” prošlost kada je riječ o transakcijama putem offshore kompanija.

    Prema prvim objavljenim detaljima iz Pandora papira, Elton John je registrovao desetak offshore kompanija na Djevičanskim Ostrvima kako bi na njih preusmjerio prihode od različitih aktivnosti.

    S druge strane, bivši bubnjar Beatlesa Ringo Starr otvorio je dvije offshore kompanije na Bahamima, koje su korištene za kupovinu nekretnina, uključujući i kupovinu kuće u Los Angelesu.

    Iako za sada nisu poznati detalji svih transakcija, Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara (ICIJ) najavio je objavljivanje svih dokumenata u narednim mjesecima. Zbog toga se u budućnosti može očekivati kako će se lista poznatih ličnosti umiješanih u sumnjive finansijske transakcije dodatno širiti.

  • EP BiH rasipa novac, a najavljuje poskupljenje struje

    EP BiH rasipa novac, a najavljuje poskupljenje struje

    Javno preduzeće “Elektroprivreda BiH” dobilo je negativnu ocjenu revizora za finansijsko poslovanje. U izvještaju koji potpisuje Ured za reviziju FBiH istaknuto je da je u 2020. godini bilo niz manjkavosti kada su u pitanju javne nabavke, sudski sporovi, dugovanja.

    Revizori su, između ostalog, utvrdili da je vrijednost ulaganja u zavisna društva umanjena za 414.803.402 KM, te da u 2020. godini, kao ni u dvije prethodne, nije došlo do napretka u investicijama koje su započete, a u koje je prethodno investirano najmanje 30.516.693 KM.

    Ističu da je od tih investicija najznačajnija u HE Vranduk od 21.952.783 KM, što, po ocjeni revizora, nije u skladu sa zakonom.

    Parlamentarci i analitičari kažu da je ovdje riječ o netransparentnom poslovanju i lošoj investicijskoj politici ovog društva. Dodaju i da je ovaj izvještaj dokaz bahatog trošenja javnog novca te da pokazuje da nema potrebe za poskupljenjem električne energije, o čemu se u javnosti već neko vrijeme govori, s obzirom na to da se novac trošio na nepristojno visoke plate nekih zaposlenika, poput direktora, koji ima platu kao pet prosječnih plata u ovom preduzeću, a prosječna plata iznosi 1.817 KM. Mnogo se trošilo i na službena putovanja i službena vozila.

    Jedan od problema koji je naznačen u revizorskom izvještaju za prošlu godinu je i netransparentno zapošljavanje, gdje su revizori utvrdili da je zapošljavano bez javnog oglašavanja.

    Revizori su ustanovili da društvo nije izvršilo procjenu očekivanih kreditnih gubitaka za date avanse zavisnim društvima – rudnicima u iznosu od 61.144.842 KM, a koji su stariji od 365 dana.

    “Vrijednost sudskih sporova koji se vode protiv društva iznosi 35.938.852 KM. Ta vrijednost ne uključuje arbitražni postupak konzorcija ‘Strabag AG’ Austrija i ‘Končar’ d.d. Zagreb u iznosu od 20.076.947 eura. Društvo je procijenilo da Arbitražno vijeće neće donijeti odluku do kraja 2021. godine, zbog čega nije izvršilo rezervisanja po ovom sporu”, ističe se u izvještaju.

    Revizori su ustanovili i da tenderska dokumentacija za nabavku autohtone riblje mlađi – ribe za poribljavanje ribolovnih zona voda sliva rijeke Neretve nije sačinjena u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama i podzakonskim propisima, niti su postupci pokrenuti blagovremeno, što je za posljedicu imalo da nisu provedeni za 2020. godinu.

    “Zbog toga društvo nije osiguralo nesmetano poribljavanje kako nalaže Zakon o slatkovodnom ribarstvu”, stoji u izvještaju.

    Utvrđeno je i da su na poziciji investicija koje su u toku iskazana ulaganja u iznosu od 84.956.692 KM za izgradnju bloka 7 Termoelektrane Tuzla, na osnovu odluke Vlade FBiH od 8. marta 2010. godine.

    “Realizacija predmetnog ugovora obustavljena je usljed obavještenja izvođača o odustajanju podizvođača za isporuku turbine, kotla i generatora. S obzirom na to da društvo ne pristaje na ponuđena alternativna rješenja, skrećemo pažnju na potrebu hitnog rješavanja statusa ove investicije u skladu sa zaključenim ugovorom, čije odgađanje može prouzrokovati štetu i dodatne troškove za društvo kao nosioca aktivnosti”, zaključak je revizora.

    Aner Žuljević, delegat u Domu naroda FBiH i doktor ekonomskih nauka, za “Nezavisne novine” ističe da izvještaj revizora potvrđuje javašluk, neodgovornost i bahatost “Elektroprivrede”, koja je nabavljala najskuplja vozila u vremenu pandemije i koja sad ispostavlja fakture tog svog ponašanja u smislu pokušaja povećanja cijene struje.

    “Revizorski izvještaji i za jednu i za drugu elektroprivredu u FBiH potvrđuju da nikada nije bilo potrebe da se poveća cijena struje u FBiH ako na čelo elektroprivrede dođu ljudi koji će se domaćinski odnositi prema resursima. Mislim da na bazi računovodstvenih bilansi postoji dovoljno prostora da se čak i u pojedinim segmentima struja i prema privredi i prema domaćinstvima racionalizira i na taj način se pomogne u smislu socijalne politike”, kaže Žuljević te dodaje da je ovo posao za pravosudne institucije.

    Mirsad Isaković, finansijski stručnjak i univerzitetski profesor, za “Nezavisne novine” kaže da je riječ o netransparentnom poslovanju, odnosno da je agonija samih rudnika i “Elektroprivrede” davno počela, a vrhunac je došao 2014. godine, kada su rudnici dosegli cifru od preko pola milijarde KM duga.

    “‘Elektroprivreda’ je rudnike dovela u nezgodnu poziciju zbog toga što je cijenu uglja stavila na gotovo minimalnu. Skuplji je bio kubik pijeska nego tona uglja”, kazao je Isaković, dodavši da je netransparentno poslovanje praksa vladajuće kaste jer zapošljavaju podobne, a ne sposobne te da se “Elektroprivreda” ponaša kao slon u staklenoj prostoriji, jer nema konkurencije.

    “Elektroprivreda BiH” dostavila je komentar na nacrt finansijskog izvještaja Ureda za reviziju FBiH uz određenu dokumentaciju. Obrazloženja su data za procjenu umanjenja vrijednosti ulaganja u zavisna društva i investicije u toku, u dijelu procjene očekivanih kreditnih gubitaka za date avanse zavisnim društvima, zapošljavanje na određeno vrijeme, izmjene plana poslovanja, prihode, naplatu garancije za HE Vranduk, naknadne događaje i javne nabavke.