VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Nema poskupljenja struje u Srpskoj

    Nema poskupljenja struje u Srpskoj

    Stanovništvo u Srpskoj može biti mirno, nema poskupljenja struje, potvrdio je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH u emisiji “Direktno” ATV-a. Za sada i privrednici mogu biti mirni.

    “Neće se povećati cijena struje za stanovništvo u Republici Srpskoj i mi ćemo i dalje ostati zemlja sa najnižom cijenom električne energije”, rekao je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH.

    “Mi imamo jedan kvantum koji izvozimo i bićemo fer prema našim ljudima u Republici Srpskoj. I taj kvantum koji će maksimalizovati cijenu u tom pogledu biće dovoljan da pokrije naš debalans ovdje koji ostvarujemo. Negdje kad se smanji ili stabilizuje ta kriza onda ćemo sjesti i učiniti minimalne korekcije koje su potrebne vezano i za industriju i da u tom pogledu održimo jednu stabilnost u tom pogledu”, dodaje Dodik.

    Velika energetska kriza zahvatila je Balkan. Cijene energenata pa i struje svakodnevno rastu, ali to pogoduje “Elektroprivredi Republike Srpske”, kažu u ovom preduzeću, jer struju na tržištu prodaju po većim cijenama. Luka Petrović, generalni direktor “Elektroprivrede RS” kaže da će preduzeće ostvariti rekordnu dobit ove godine i da se ne razmišlja o poskupljenju struje.

    “Ostvarićemo značajne viškove u ovoj godini koji će nam omogućiti da sljedeće godine nema nikakvih pomjeranja cijena električne energije i mislim da je to važna informacija za građane da se ne uznemiravaju zato što već vidimo Federacija BiH razmišlja o povećanju cijena električne energije. Vidimo da su cijene u Srbiji i Hrvatskoj otišle drastično”, rekao je Luka Petrović, generalni direktor “Elektroprivrede Republike Srpske”.

    U regionu, cijene struje za domaćinstva kreću se od 46 do 60 evra po megavat-času, a za privredu od 55 do 100 evra po megavat-času. Cijena struje za domaćinstva u Srpskoj je 25 evra po megavat-času, za privredu od 39 do 60 evra po megavat-času. Tako će ostati i u narednom periodu.

    “Oni će biti mirni i znaju da smo, da imamo intenciju da ostanemo najpovoljniji i ne želimo da talasamo u ovom periodu dok korona ne prođe. Nadamo se da će se i privreda stabilizovati”, rekao je Luka Petrović.

    U ERS-u kažu da su uspjeli da amortizuju manjak padavina, šest mjeseci nerada HE Dubrovnik, produženi remont RITE Ugljevik. Prošle godine reorganizovana su distributivna preduzeća ERS-a i u prvoj polovini ove godine ta su preduzeća pozitivno poslovala.

  • Dodik oštro o EU “Milijardima evra bez pokrića hoće da pokupuju sve u Srpskoj”

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je danas da je EU štampala milijarde evra bez pokrića, te da putem svojih kompanija žele da pokupuju sve što ima u Republici Srpskoj.

    To je ono što nas čeka ako ne budemo vodili računa o sebi, to je druga opasnost koja će nas slistiti i kao naciju i kao državu – rekao je Dodik na skupu u Beogradu pod nazivom “Sloboda i samostalnost Republike Srpske”.

    Prema njegovim riječima, EU je štampala bez pokrića 2.750 milijardi evra i rasporedila po državama, koje putem svojih kompanija sada vrše ekspanziju na Balkan.

    On je kao primjer naveo da danas u Banjlauci postoje najmanje tri kompanije sa Zapada koje traže da kupe sve javne garaže koje u tom gradu postoje.

    – Od javnih garaža, pa dalje, pa će onda kroz zajedničku energetsku politiku EU doći i nama reći – ne možete vi da upravljate električnom energijom – istakao je Dodik.

    On je napomenuo da Republika Srpska ima 35 odsto viška električne energije, koju izvozi, te da se sada pojavljuje enorman skok cijena, pa kilovat čas umjesto 39 evra sada košta 312 evra.

    I sada će oni početi da regulišu tržište…nezavisni regulator koji njima odgovara… Ja često postavljam sebi pitanje – jesmo li mi svjesni, šta smo mi? – rekao je Dodik.

    On je ocijenio da se vjerovalo da će EU donijeti zemljama regiona milione, ali da se realano pokazalo da oni u EU imaju više koristi.

    – Kupovali su naša preduzeća, odlučuju o ovom i onom. Ne treba misliti da sam ja protiv tog procesa, ali ja u taj proces više ne vjerujem – rekao je Dodik.

    On je naveo da je na jednom sastanku sa četiri premijera i jednim predsjednikom iz zemalja članica EU slušao kako se oni žale da odlazi njemački kancelar Angela Merkel, da ostavlja nesređenu Evropu, da se ne zna ko je nasljednik, te da se dolazi u poziciju da njemačka privreda crpi sve repromaterijale…

    – Kad sam ja došao na red, rekao sam – izgleda da ja živim na zaista srećnom mjestu, kada čujem kakve vi probleme imate u EU – ispričao je Dodik.

    On je istakao da Republika Srpska treba da se bavi sobom, da očuva ono što ima.

    – Ono što se nudi kroz migracije, pogotovo nama, nudi se da veoma brzo i efikasno izgubimo i indentitet i subjektivitet i etnicitet i sve u vezi sa našim srpskim narodom – upozorio je Dodik.

    Povodom priča da EU finansira BiH i da iz BiH odlaze mladi, Dodik je napomenuo da su u EU napravili taj ambijent da povuku mlade iz BiH, te zapitao ko plaća BiH školovanje tih mladih ljudi, profesore, struju korištenu za svjetlo i grijanje, dok mladi kao gotov proizvod odlaze u inostranstvo.

    – Ja vjerujem da bogatstvo i vrijednost koje su dobijali upravljajući nama, ne dajući nam razvoj, da su daleko više imali koristi i vrijednosno i ekonomski, nego mi od njihovih nekih projekata koji se realizuju tako što iza njih idu njihove multinacionalne komapnije koje najčešće povuku 30 do 40 odsto donacija ili kredita – rekao je Dodik.

    On je dodao da nijedna domaća komapnija ne može da pribavi garanciju banke da bi učestvovala na tenderima EU za projekte u BiH, nego samo firme iz EU, koje uzimaju lokalne podizvođače, koji su 20 odsto jefitniji.

    Govoreći o proteklom sastanku EU – zapadni Balkan koji je održan u Sloveniji, Dodik je zapitao šta znači “evorpska perspektiva”, te dodao da je to najnačelnija stvar koja može da se kaže za neki proces.

    – To je kao u košarci kada trener kaže da je neki mlad momak perspektivan. A onda mu popucaju ligamenti i od toga ništa. Bio je perspektivan. Mi nemamo sagovornika u EU. Sve je opšta laž i blef u pitanju kada govore o tome. Svi znaju da francuski predsjednik Emanuel Makron i Holandija neće proširenje EU, ne daju – kaže Dodik.

    On je rekao da su jedva izvukli da stave riječ “proširenje” u tu deklaraciju da ne bi bio opšti fijasko.

    – A mi treba da kažemo bravo – rekao je Dodik.

  • EU razmatra kako da ustabili cijene gasa i struje

    EU razmatra kako da ustabili cijene gasa i struje

    Da li je cijena gasa u Evropskoj uniji “nepodnošljivo visoka” ili je jednostavno određuje tržište? Francuska i neke druge zemlje zahtijevaju da se uvedu zajedničke mjere EU. Da li je to moguće?

    Samo u septembru cijena zemnog gasa za potrošače u Evropskoj uniji skočila je za 17 odsto. Brojna domaćinstva ovih dana dobijaju pisma neprijatne sadržine u kojima ih obavještavaju o povećavanju njihovih mjesečnih računa.

    Tako veliki rast cijena gasa i struje za stručnjake nije iznenađenje. Već nekoliko mjeseci se uočava da je potražnja u čitavom svijetu velika, da je istovremeno u Holandiji smanjena proizvodnja, da su skladišta gasa u EU poluprazna, da Rusija ne želi da poveća količine koje isporučuje.

    Ljetos su službenici EU rast cijene gasa – što je osjetno povećalo i inflaciju – ocijenili kao privremenu pojavu koja može da se izdrži. Ali sada, kad povećana cijena gasa i s tim povezani rast cijene struje stiže do novčanika običnih ljudi, ali i do blagajni preduzeća, brojni ministri privrede u Evropskoj uniji zvone na uzbunu.

    Francuski strah od “žutih prsluka”

    “Ove cijene su jednostavno neizdržljive”, izjavio je francuski ministar finansija Bruno Lemar na sastanku sa koleginicama i kolegama iz EU u Luksemburgu.

    “Mogli bismo da dobijemo novi pokret ‘žutih prsluka'”, upozorio je prije nekoliko dana francuski poslanik u Evropskom parlamentu Paskal Kanfin.

    Povod za masovne proteste tzv. “žutih prsluka” u Francuskoj 2018. bilo je povećanje poreza na dizel. Francuski ministar Lemar, njegova koleginica iz Španije, kao i kolege iz Italije i Grčke, zahtijevaju da Evropska unija zajednički reaguje. Španije i Italija već su najavile subvencije za domaćinstva sa nižim primanjima.

    Francuska bi mogla da zamrzne cijene do sljedećeg proljeća. Ali na sastanku ministar u Luksemburgu ostalo je nejasno kako bi to tačno trebalo da funkcioniše i ko bi na kraju trebalo da plati te subvencije za siromašnije domaćinstva. Neke zemlje s juga Evrope pominju zajedničku nabavku gasa kako bi se smanjila cijena. Druge bi kupovinu energenata ili subvencije da finansiraju preko budžeta EU, a možda i novim zaduživanjem.

    Diplomate iz sjevernih članica EU su uzdržane prema takvim idejama. Njemačka – najveće tržište gasa u Evropi – sigurno će za sada da pričeka. Očekuje se da će tržište regulisati situaciju do proljeća, izjavila je prošlog petka jedna portparolka Ministarstva privrede u Berlinu.

    “U opticaju je mnogo ideja, a osnovno raspoloženje ostaje optimistično”, tvrdi irski ministar finansija Pašal Donohe.

    Finska ministarka finansija Anika Sariko kaže da se još se neće odlučivati o konkretnim mjerama.

    EU razrađuje moguće mjere

    Iduće nedjelje Evropska komisija će objaviti spisak mogućih mjera, najavio je komesar EU za privredu Paolo Đentiloni. On spominje moguću zajedničku nabavku i stvaranje zajedničkih zaliha.

    “Ali to neće biti jednostavna rješenja, neće biti tradicionalna rješenja. Za to će biti potrebno vrijeme”, kaže Đentiloni.

    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen pohvalila je Norvešku koja povećava eksploataciju zemnog gasa i kritikovala Rusiju koja to ne radi. Ona se zalaže za odvajanje cijene struje od cijene plina i povećanje proizvodnje struje iz obnovljivih izvora.

    Kod cijene certifikata za emitovanje ugljen dioksida neće biti intervencija, najavio je komesar EU Đentiloni.

    Francuski ministar finansija Bruno Lemar zagovara nuklearne elektrane, na koje inače otpada veliki dio proizvodnje električne energije u Francuskoj. On smatra da bi i to trebalo proglasiti održivim” i “neškodljivim za klimu”, jer se u toj proizvodnji ne emituje ugljen dioksid i jer je tako proizvedena struja jeftinija od one dobijene uz pomoć gasa. Zemlje koje odustaju od korišćenja nuklearne energije za proizvodnju struje sumnjičave su prema tom prijedlogu, ali komesar Đentiloni ipak je najavio da će “i to biti preispitano”.

    Rusija bi mogla da poveća isporuke
    Ruski Gasprom je najveći ponuđač zemnog gasa u Evropskoj uniji s udjelom od 37 odsto. Prema navodima njemačkih ponuđača gasa, rusko državno preduzeće ispunjava svoje obveze, ali trenutno nije spremno da poveća isporuke. Moguće je da Rusija na taj način želi Evropskoj uniji da pokaže koliko je zavisna od njenog gasa, ali diplomate EU nisu sigurni da je to zaista tako.

    Sporni gasovod Sjeverni tok 2, koji direktno iz Rusije gas dovodi u Njemačku, još je u probnoj fazi. Puštanje u pogon moguće je tek za četiri mjeseca, kad prođe certifikaciju njemačke Savezne agencije za mreže. U aktuelnoj krizi on zato vjerovatno neće igrati nikakvu ulogu.

    Jedan portparol Saveza njemačke energetske i vodoprivrede (BDEW) izjavio je za novine “Rajniše Post” da je snabdijevanje tokom zime sigurno, iako su skladišta gasa popunjena samo 68 odsto.

    Istovremeno, i on je rekao da je moguć dalji rast cijene tog energenta.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov u nedjelju je opovrgao nagađanja u EU da Rusija ne želi da izvozi više gasa: “Da li je Gasprom spreman da sklapa nove ugovore? Gasprom je za to zainteresovan, jer su naši potrošači u Evropi naši najvažniji partneri”, rekao je Peskov.

  • Na jednom lijeku u BiH zarade 15 puta više nego u Srbiji

    Na jednom lijeku u BiH zarade 15 puta više nego u Srbiji

    Stanovnici BiH plaćaju najvišu cijenu lijekova u regionu, a da je regulativa koje se odnosi na tržište medikamenata u interesu veletrgovaca i maloprodajnih lanaca apoteka pokazuje podatak da na lijeku koji košta 1.000 maraka apoteke u Srpskoj i FBiH zarade 200, odnosno 250 maraka, a u Srbiji svega 15,60 KM.

    Podaci su to do kojih je došlo Udruženje građana “Misli dobro”, koje je uz podršku Centra civilnih inicijativa i USAID-a pola godine istraživalo realne cijene lijekova u BiH i regionu. Od 13 posmatranih lijekova iz grupe najprodavanijih, istraživanje je pokazalo da čak devet ima najvišu cijenu u BiH, među kojima su “herceptin”, “panoprazol” te neke vrste lijeka “hidrohlorotiazid”.

    U Udruženju “Misli dobro” navode da za ovakvo stanje odgovornost snose svi nivoi vlasti, prije svega Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH. Naglasili su da je BiH sve do 2017. godine bila jedina zemlja u Evropi koja nije imala pravilnik o cijenama lijekova i upozorili da posebno zabrinjava to što nadzor nad tržištem lijekova u BiH, vrijednim više od 700 miliona maraka, praktično ne postoji, jer nadzorno tijelo imenovano tek u decembru 2018. zbog problema sa naknadama ni danas ne zasjeda.

    Član Udruženja “Misli dobro” Uroš Vukić rekao je da Pravilnik o načinu kontrole, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova u BiH najviše ide na štetu građana.

    • Maksimalna veleprodajna marža na lijekove u BiH je osam odsto, dok je u Srbiji i Crnoj Gori šest odsto – rekao je Vukić. Dodao je da ništa bolja situacija nije ni kada su u pitanju maloprodajne marže, koje su definisala nadležna ministarstva zdravlja Srpske i FBiH, koje su fiksne i iznose 20, odnosno 25 odsto, dok su u Crnoj Gori 18 odsto, a u Srbiji i Hrvatskoj su diferencirane na način da što je lijek skuplji marža je manja.
    • Primjera radi, na lijeku čija je cijena 1.000 maraka, apoteka u Republici Srpskoj može zaraditi 200 maraka, u FBiH 250, u Crnoj Gori 180, u Hrvatskoj 100, a u Srbiji svega 15,60 KM – pojasnio je Vukić.

    Istraživanje pokazuje da apotekama na ruku ide i “farmaceutska usluga” koja ne postoji u svim zemljama regiona. Naime, Fond zdravstvenog osiguranja RS za svaki lijek koji se izdaje na recept apoteci plaća 1,43 KM, dok u FBiH ona zavisi od kantona do kantona te dostiže i do 1,95 KM.

    Da su razlike u cijenama lijekova istog proizvođača i istog pakovanja mjere i hiljadama maraka potvrdila je i sekretar Udruženja žena oboljelih od raka dojke “Iskra” Verica Tadić.

    • Primjera radi jedan lijek kod nas košta 6.000 KM, a u Srbiji 4.400 KM. Oboljele žene koje kupe lijek čekaju na refundaciju – rekla je Tadićeva.

    Ekonomista Saša Stevanović kaže da su dali nekoliko preporuka, među kojima je smanjenje veleprodajne marže sa dosadašnjih osam na šest odsto.

    • Potrebno je izmijeniti član 9. Pravilnika na način da se nakon izračunate komparativne cijene lijeka cijena množi sa 0,9, a ne sa jedan, kao što je sada slučaj i time bi dobili nižu cijenu. Potrebno je izmijeniti i dio pravilnika tako da referentne zemlje za formiranje cijena ne budu Hrvatska ili Slovenija, koja ima pet puta veći BDP od BiH, već recimo Bugarska i Sjeverna Makedonija – pojasnio je Stevanović.

    U preporukama je navedeno i da treba utvrditi odgovornost direktora Agencije za lijekove i Savjeta ministara BiH zbog nepostojanja nadzora nad primjenom pravilnika, te u organ za nadzor uključiti i predstavnike udruženja potrošača, kao i udruženja oboljelih. Istaknuto je da bi trebalo izmijeniti i način finansiranja agencije, jer finansiranje putem budžeta narušava koncept nezavisnosti i samostalnosti u radu. Između ostalog navedeno je i da treba ukinuti “farmaceutske usluge” i uvesti diferencirane maloprodajne marže, s tim da za lijekove na recept maloprodajna marža može biti najviše deset ili, kao u Srbiji, 12 odsto. Zatraženo je i da stopa PDV-a na lijekove bude smanjena na pet odsto.

    Izvršna direktorica Udruženja potrošača “Don” iz Prijedora Murisa Marić rekla je za “Glas Srpske” da već nekoliko godina upozoravaju na preskupe lijekove.

    • Svi koji imaju ikakvu mogućnost odlaze u Srbiju da bi kupili lijekove, jer su tamošnje cijene daleko niže nego kod nas. Da to nije unosan posao ne bismo apoteke imali na svakom ćošku – upozorila je Marićeva.
  • “Srpska ne akumulira dugove” Dodik najavio novo povećanje plata u prvom kvartalu iduće godine

    “Srpska ne akumulira dugove” Dodik najavio novo povećanje plata u prvom kvartalu iduće godine

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je večeras da je u finansijskom pogledu Republika Srpska stabilna, dobra i održiva i najavio novo povećanje plata u prvom kvartalu iduće godine.

    Republika Srpska finansira sve svoje obaveze i ne akumuliramo dugove. Jedini sektor u kome imamo problem je zdravstveni, ali činimo napore da i to pitanje riješimo – rekao je Dodik za ATV.

    On je naveo da Republika Srpska ove godine ima 200 miliona KM manje potrebe da se zaduži, jer je ostvarila toliko više prihoda.

    – Izvoz je povećan za 29,2 odsto od januara do avgusta, uvoz za 20,4 odsto, povećava se i pokrivenost uvoza izvozom koja prelazi 80 odsto, industrijska proizvodnja je povećana za 14,7 procenata. Povećali smo sve ekonomske, makroekonomske parametre – istakao je Dodik.

    Prema njegovim riječima, u Republici Srpskoj neće biti povećanja cijene struje za stanovništvo.

    – Mi ćemo i dalje ostati zemlja sa najnižom cijenom električne energije iako u svijetu, pogotovo u Evropi, vidljivo rastu cijene energenata – rekao je Dodik.

    On je dodao da će Republika Srpska biti fer prema svojim građanima i pokriti određeni debalans kroz izvoz energije.

    – Kada smo mi došli na vlast 2005. godine u Srpskoj je bilo 242.000 zaposlenih, danas ih je 275.000, uprkos svim okolnostima koje su nas zadesile, poplave, svjetska ekonomska kriza, pandemija virusa korona, povećali smo broj radnih mjesta na maksimalan broj do sada – naveo je Dodik.

    On je istakao da su se sva ekonomska pitanja u Republici Srpskoj dramatično poboljšala i da to govori kako se radilo.

    – Prosječna plata u Srpskoj je 2005. godine bila 465 KM, danas je 1.025 KM, a naša najniža plata je najveća u regionu i iznosi 276 evra, u Federaciji BiH je to 208, u Srbiji 272, Crna Gora ima 250 evra, a Sjeverna Makedonija 247 evra – rekao je Dodik.

    Prema njegovim riječima, to je slika ekonomije koja daje rezultate, što je uz povećanje prihoda omogućilo i rebalans budžeta Republike Srpske.

    – Sigurni smo da će se i budući budžet kretati u ovim proporcijama i da će osigurati nešto što moramo predvidjeti da prvo obezbijedimo javnom sektoru još jedno povećanje plata u prvom kvartalu iduće godine i da vidimo kako ćemo stimulisati realni sektor da sam poveća plate -najavio je Dodik.

    On je iznio uvjerenje da će iduću godinu Republika Srpska završiti sa prosječnom platom od bar 550 evra.

    – Ovo je veliki uspjeh kojeg se ne želim odreći. Ja sam čovjek koji dugo vodi ovu Republiku i ona je samo napredovala, sve više je sređena i sve više voljena. Republika Srpske je nesumnjivo demokratska, sa slobodom misli i govora i slobodnim medijima – ocijenio je Dodik.

  • Evropska komisija sprema nova poreska pravila zbog Pandora papira

    Evropska komisija sprema nova poreska pravila zbog Pandora papira

    Evropska komisija će do kraja godine predstaviti nova zakonska rješenja protiv utaje poreza, rekao je danas poreski komesar EU Paolo Gentiloni.

    Gentiloni je rekao zastupnicima da će Komisija nastaviti borbu protiv utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza i da će predložiti nova pravila o povećanju obima informacija koje se automatski razmjenjuju među nacionalnim poreskim službama.
    Diskusija o porezima uvrštena je u dnevni red Evropskog parlamenta poslije izvještaja ove sedmice o velikom curenju poreskih podataka, poznatom kao “Pandora papira”.


    Ova dokumentacija pokazala je na koji način bogati i uticajni pojedinci i dalje sistematski otvaraju ofšor kompanije da bi umanjili svoje poreske račune.

    Iako ovakve aktivnosti nužno ne podrazumijevaju i utaju poreza, plaćanje manjih poreza u drugim zemljama uz pomoć poreskih savjetnika sve se češće dovodi u pitanje, naročito dok se svijet izvlači iz ekonomske krize koju je izazvala pandemija Covid-19.

    Podsjetimo, posljednji dan proteklog vikenda brojne medijske kuće objavile su istraživanje koje uključuje milone dokumenata koji pokazuju skriveno bogatstvo brojnih svjetskih lidera i poznatih ličnosti, kao i sve metode koje su koristili kada je riječ o izbjegavanju plaćanja poreza.

    Više od 600 novinara iz 117 zemalja mjesecima je pretraživalo dosjee iz 14 izvora, a rezultati su objavljeni pod jedinstvenim dokumentom – Pandora papiri.

  • Svjetska tržišta rastu nakon najava o novom zaduživanju SAD-a

    Svjetska tržišta rastu nakon najava o novom zaduživanju SAD-a

    Na Wall Streetu su u srijedu indeksi porasli drugi dan zaredom, nakon vijesti da bi republikanci u američkom Kongresu mogli podržati privremeno povećanje državnog zaduživanja, što bi omogućilo vladi da uredno ispunjava svoje finansijske obaveze.

    Dow Jones porastao je 102 boda ili 0,30 posto, na 34.416 bodova, dok je S&P 500 ojačao 0,41 posto, na 4.363 boda, a Nasdaq indeks 0,47 posto, na 14.501 bod.

    Veći dio dana ti su indeksi proveli u negativnom području, jer su ulagači, nakon boljih pokazatelja s tržišta rada nego što se očekivalo, zaključili da će američka centralna banka uskoro početi smanjivati poticaje ekonomiji.

    Na azijskim su berzama u četvrtak cijene dionica porasle, prvi put ove sedmice, jer je ulagače ohrabrio rast berzovnih indeksa na Wall Streetu dva dana zaredom i jer su zbog pada cijena energenata splasnula strahovanja od jačanja inflacije.

    Prema izvještaju agencije za zapošljavanje ADP, u septembru je broj zaposlenih u privatnom sektoru SAD-a porastao za 568.000, dok su analitičari u anketi Reutersa očekivali 428.000.

    “Vijesti s tržišta rada su pozitivne i pokazuju da se privreda i dalje stabilno oporavlja. No, s druge strane, to bi moglo značiti da će Fed smanjivati poticaje bržim tempom, što je negativno za tržište kapitala”, kaže Mike Loewengart, direktor u kompaniji E*TRADE Financial.

  • Loš urod kukuruza u najvećoj žitnici u BiH utjecat će na kvalitet junećeg i svinjskog mesa

    Loš urod kukuruza u najvećoj žitnici u BiH utjecat će na kvalitet junećeg i svinjskog mesa

    Semberija je najveća žitnica u BiH, a posljednja ljetna aktivnost tamošnjih ratara je berba kukuruza. Ona je trenutno u završnoj fazi, a prinosi su izuzetno loši, što će se, kako upozoravaju poljoprivrednici, odraziti na kvalitet junećeg i svinjskog mesa.

    Okvirno 20 hiljada hektara obradivog zemljišta ove godine ratari u semberskom i majevičkom kraju zasijali su kukuruzom, što predstavlja istu površinu kao i prošle godine. Međutim, u odnosu na lanjske, prinosi su zbog velikih suša manji za čak 70 posto te poljoprivrednici stanje ocjenjuju katastrofalnim.


    “Berba kukuruza je trenutno pri samom kraju, a on nam je sada najaktuelnija tema, zbog činjenice da je urod znatno podbacio. Na određenim parcelama je u potpunosti uništen, tako da ljudi nemaju računa aktivirati kombajne. Sada su u velikim problemima, a kada je riječ o kvalitetu, na onim parcelama na kojima je uspio opstati, možemo istaknuti da je prosječan”, kazao je za Klix.ba Savo Bajakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivednika Semberije.

    U aktuelnoj situaciji od velikog značaja bi bilo aktiviranje robnih rezervi kukuruza na državnom nivou, koje, kako Bakajlić tvrdi, nažalost ne postoje. Inače, on se u najvećoj mjeri koristi za tovljenje svinja i junadi, za koje je izvjesno da tokom predstojeće zime neće imati adekvatnu prehranu.


    “Cijela situacija će se odraziti na kvalitet junećeg i svinjskog mesa. Uz to bismo se mogli susresti i s manjkom novih količina mesa, jer uzgajivači trenutno ne planiraju nabavljati novu stoku za tov. Loše stanje se potkrepljuje i činjenciom da je danas otkupna cijena prasića 2,80 KM po kilogramu, bikovi koštaju 4,40 KM, a kukuruz je izašao na 0,55 KM po kilogramu”, dodaje Bakajlić.

    Površina na kojoj se nalazio kukuruz trebala bi biti zasijana pšenicom i ozimnim usjevima, međutim, zbog nedostatka kišnih padavina, upitna je jesenja sjetva, koju dodatno remete i cijene repromaterijala. One su ove godine znatno više u odnosu na 2020. godinu, a poljoprivrednici poručuju da pomoć od vlasti dosad nisu dobili.


    “Sada bi svi trebali reagovati, ali po tom pitanju se ništa ne dešava. Svaki poljoprivrednik u semberskim i majevičkim krajevima će svoju sjetvu upoloviti, jer na drugačiji način ne može djelovati. Raniji okvirni plan je bio takav da se obradi između 15 i 17 hiljada hektara zemlje, ali u razgovoru s poljoprivrednicima to bi moglo biti umanjeno za okvirno 20 posto”, zaključio je Bakajlić.

    Poljoprivrednici s područja Semberije i Majevice sada očekuju aktiviranje mehanizama Vijeća ministara BiH kako bi se izašlo iz aktuelne situacije. O svemu ovome poljoprivrednici iz cijele BiH će razgovarati na zajedničkom skupu u Republici Srpskoj, koji je planiran za petak.

  • Brojke idu ka dole: Cijene nafte na svjetskom tržištu pale su za skoro dva odsto

    Brojke idu ka dole: Cijene nafte na svjetskom tržištu pale su za skoro dva odsto

    Cijene nafte na svjetskom tržištu danas su pale za skoro dva odsto nakon što su zalihe ovog energenta u SAD neočekivano opale.

    U Londonu je cijena sirove nafte “brent” iz Sjevernog mora pala je za 1,43 dolara ili 1,8 odsto i sada je 81,13 dolara po barelu. Prethodno je dostigla iznos od 83,47 dolara po barelu što je najviše od oktobra 2018. godine.

    U NJujorku je cijena svijetle sirove nafte manja za 1,38 dolara ili 1,8 odsto i sada iznosi 77,55 dolara po barelu. Nešto ranije je bila 79,78 dolara po barelu, što je najviše od novembra 2014. godine.

    Zalihe sirove nafte u SAD porasle su za 2,3 miliona barela što je u suprotnosti od najava analitičara da će opasti za 418.000 barela.

    Posljednji rast cijena nafte na tržištu uzrokovan je odbijanjem Organizacije proizvođača i izvoznika nafte /OPEK/ i njihovih saveznika da povećaju dnevnu proizvodnju.

    OPEK, Rusija i drugi saveznici su donijeli odluku da će se pridržavati planiranog postepenog povećanja i da neće dalje pojačavati kao što su to tražile SAD i drugi potrošači.

  • BiH još nije dostigla pretpandemijski broj zaposlenih

    BiH još nije dostigla pretpandemijski broj zaposlenih

    Uprkos optimističnim najavama o oporavku bh. privrede, broj zaposlenih u BiH još nije dostigao cifru iz doba kada naša ekonomija nije bila direktno pogođena korona krizom.

    Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u julu ove godine imali smo 819.857 zaposlenih, a u februaru 2020. godine, kada virusa korona u BiH nije bilo, posao je imalo 832.200 ljudi.

    Ekonomskom analitičaru Igoru Gavranu ovaj podatak djeluje mnogo realnije od, kako kaže, bajkovitih samohvaljenja domaćih vlasti.

    “Jedino što je sigurno, a što ovi podaci potvrđuju, jeste da je ekonomija doživjela veliku štetu u pandemiji, da je zaposlenost znatno umanjena kao njena posljedica i da smo još jako daleko od oporavka. Ekonomija je bila u lošem stanju i nezaposlenost previsoka i davno prije pandemije”, naveo je Gavran u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Činjenica je, prema riječima Selvedina Šatorovića, predsjednika Saveza samostalnih sindikata BiH, da vlasti svih nivoa nemaju apsolutno nikakav plan niti strategiju kako izaći iz ove situacije.

    “Izjave koje su bile zapravo su predstavljale bacanje prašine u oči, na šta smo i navikli u proteklom periodu. Generalno, ovih 80.000 ljudi koji su napustili BiH u prvih šest mjeseci, nažalost, neće biti konačna brojka. Strahujemo da će ona biti puno veća kada dobijemo podatke za drugo polugodište. Mislim da je vrijeme ne samo da se promijeni vlast, nego i kompletan odnos, politika, spram ekonomije, životnog standarda i radnika, odnosno građana u BiH”, rekao je Šatorović.

    Priznaju i u poslovnoj zajednici da se bilježi odliv radne snage, odnosno da radnici idu ka Zapadu, prije svega prema Sloveniji, iako je, kako naglašavaju, došlo do povećanja plata u privredi.

    “Sve mjere koje je Privredna komora Republike Srpske predložila Vladi imale su za cilj da se zadrže radnici i sačuvaju preduzeća. Ako gledamo podatke od kraja prošle godine, došlo je čak do blagog rasta broja zaposlenih u prerađivačkoj industriji. Ipak, situacija izazvana virusom korona iscrpila je znatan broj preduzeća”, ističe Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore Republike Srpske.

    Kako dodaje, pojedini privrednici već se suočavaju s novim odlascima radnika prema zapadnoevropskim zemljama.

    “Sigurno je da to dodatno otežava poslovanje preduzeća, ali i direktno utiče na broj zaposlenih. S druge strane, privrednici, da bi nadoknadili broj radnika koji im nedostaju i da bi povećali svoju konkurentnost, sve više ulažu u nove tehnologije, koje podrazumijevaju i manju potrebu za radnicima”, rekao je Blagojević za “Nezavisne novine”.

    Inače, prema podacima Agencije za statistiku BiH, u julu ove godine imali smo 395.383 nezaposlenih, što je u odnosu na mjesec ranije više za 0,4 odsto (tada je bez posla bilo 393.781). Zanimljivo je da smo u februaru 2020. godine, sudeći prema podacima ove agencije, imali 402.888 nezaposlenih. Ova razlika bi se mogla objasniti i tvrdnjama da su brojni bh. građani u međuvremenu posao pronašli u inostranstvu.