VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Vidović: Povećanje prihoda rezultat oporavka privrede u Srpskoj

    Vidović: Povećanje prihoda rezultat oporavka privrede u Srpskoj

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je večeras da je od velikog značaja što je Srpska ostvarila prihode veće od planiranih i u direktnim i u indirektnim porezima, jer je to rezultat privrednog oporavka.

    Privreda plaća veće obaveze prema Republici Srpskoj, a to znači da se privreda u velikoj mjeri oporavila u odnosu na prethodnu godinu. Došlo je i do povećanja PDV, što je, takođe, rezultat oporavka privrede. Tome u prilog ide i činjenica da bilježimo rast uvoza i izvoza – rekla je Vidovićeva za ATV.

    Ona je istakla da su poreski prihodi veći za više od 220 miliona KM, što je ogroman uspjeh u ovoj godini, s obzirom na to da još traje pandemija.

    – Zbog povećanja poreskih prihoda imamo i značajno kvalitetniji rebalans budžeta. Mi smo, na primjer, predvidjeli da ćemo se u 2021. godini zadužiti za 845 miliona KM, a u suštini ćemo se zadužiti za 630 miliona KM, što je daleko manje od planiranog – pojasnila je ministar finansija.

    Vidovićeva je naglasila da je planiran konsolidovani deficit oko 320 miliona KM, a da on iznosi 116 miliona KM, što govori da se godina završava dosta uspješnije u odnosu na ono što je planirano na početku.

    Ona je ponovila da je ukupan dug Republike Srpske 5,7 milijardi KM, a javni dug, koji se uzima kao parametar zaduženosti budžeta, 4,5 milijardi KM.

    Vidovićeva ističe da, prema ovim pokazateljima, Republika Srpska nije prezaduženo društvo, već je riječ o srednjoj zaduženosti s obzirom na veličinu i razvoj Srpske.

    Kad je riječ o reorganizaciji javnih preduzeća, Vidovićeva je podsjetila da su “Željeznice” u velikoj mjeri reorganizovane, te da je taj proces vrlo uspješan u “Elektroprivredi”, o čemu govore polugodišnji bilansi.

    Vidovićeva je podsjetila da je formirana radna grupa koja će se baviti ovim pitanjem u saradnji sa svim nadležnim ministarstvima.

    – Očekujemo da ćemo u narednom periodu utvrditi rizike u svakoj grani u našim javnim preduzećima, nakon čega ćemo tražimo mjere kojima ćemo te rizike otklanjati – napomenula je Vidovićeva.

    Ona je navela da je izlazak “Elektroprivrede” na međunarodno tržište dobar potez jer je riječ o velikom sistemu, sa ogromnim potencijalom, o čemu govori činjenica da je riječ o najvećem izvozniku struje u okruženju.

    – Prema tome, “Elektroprivreda” treba da izađe na svjetsku berzu da vidi svoj bonitet. Do sada nije imala ocjenu svog boniteta, a kada se to završi i preuzeće izađe na Bečku berzu, zaista ćemo vidjeti kolika je snaga naše “Elektroprivrede” – naglasila je Vidovićeva.

    Prednost je, tvrdi Vidovićeva, što “Elektroprivreda” na berzu izlazi sa zelenim obveznicama, koje jako dobro kotiraju na svjetskom tržištu, gdje se po vrlo niskim kamatnim stopama mogu pribaviti sredstva preko tih obveznica.

    – Razlog za to je što se danas forsira “zelena energija”. Mi ćemo u toj sferi “zelene energije” u narednom periodu ostvariti velike rezultate, jer imamo dobre potencijale i u hidro, solarnoj i energiji vjetra – pojasnila je Vidovićeva.

    Izvoz te električne energije, smatra Vidovićeva, neće biti sporan jer je ona jako potrebna svijetu.

  • Ko je čovjek zbog kog drhti Vol strit?

    Ko je čovjek zbog kog drhti Vol strit?

    Planovi predsjednika američke Komisije za hartije od vrijednosti i berze (SEC) Gerija Genslera izazvali su veliku pažnju javnosti.

    Naime, ovaj član američke administracije naumio je da sprovede jednu od najambicioznijih agendi u 87-godišnjoj istoriji američke institucije. Agenda sadrži oko 49 prijedloga, od kojih su mnogi već izazvali protivljenje hedž fondova, berzi, onlajn brokera i javnih kompanija.

    Na sličan način bio je “agresivan” kada su u pitanju neki slučajevi koje su otkrile neke američke agencije, što bi moglo da dovede do smanjenja cijena akcija, podsticanja novčanih kazni i izazove negativan publicitet.

    Gensler, bivši izvršni direktor Goldman Saksa, čije pređašnje iskustvo u Vašingtonu uključuje borbu protiv velikih banaka za dovođenje nadzora na ogromno tržište derivata, kaže da je uvjeren da SEC može napredovati na nekoliko polja odjednom, piše Blumberg.

    Neki veterani u Komisiji za hartije od vrijednosti i berze, pa čak i Genslerove pristalice, zabrinute su da je Gensler možda toliko “preopterećen” da na kraju neće uspjeti mnogo da postigne.

    Pitaju se da li vodi Komisiju u “blato” politikanstva, tužbi, pa čak i pobuna regulatorovih sindikata. Nameće se pitanje: Kako će Gensler sve ovo izvesti?

    Neke demokrate i spoljni savjetnici apelovali su na 63-godišnjeg Genslera da suzi svoje polje djelovanja na nešto čime će lakše upravljati. Politike za koje se on zalaže, plaše se oni, mogu zahtijevati godine kako bi bile sprovedene, a mogle bi da podstaknu velike korporacije na razmatranje strategija za podnošenje tužbi protiv SEC-a.

    Gensler, pak, insistira na tome da nema prioritete zato što je sve na vrhu liste. “Ne pitajte me o moje tri ćerke i sa kojom provodim više vremena” – ovako je tu situaciju opisao Gensler.

    U komisiji trenutno ima mnogo akcije. Gensler je oformio oko 50 timova, gdje je ukupno oko 200 ljudi, koji bi trebalo da sastavljaju prijedloge.

    Takođe, suočava se sa mnogo političkih pritisaka. Bajdenova administracija, koju Gensler ne želi da razočara, zainteresovana je za neke politike, naročito za pravilo koje je još na čekanju, a koje bi se bavilo klimatskim promjenama kroz snažnija objelodanjivanja korporacija.

    Drugi prioriteti zakonodavca uključuju obuzdavanje SPAC-ova (Special-Purpose Acquisition Companies), što je odgovor na ovogodišnju imploziju porodične kancelarije “Archegos Capital Management”, kao i ovladavanje nekontrolisanim rastom kriptovaluta.

    Jedan od Genslerovih planova koji uznemiravaju Vol strit jeste i taj da će “popraviti” protok tržišta kapitala kao odgovor na ovogodišnju maniju “mim-akcija”.

    Izvršni direktori koji su se sastali sa SEC-ovim zvaničnicima upozoreni su na to da su planovi koji se razvijaju možda ekstremni, navode ljudi upoznati sa materijom.

    Većina ljudi koji žele da govori o Gensleru zahtjeva anonimnosti. Neki kažu da mu se dive, a neki su imali teškoće da izgovore njegovo ime a da ne dodaju “epitet.” Ali su svi rekli da se nikada ne bi kladili protiv njega.

    Stvorili su sliku čovjeka koji je izvrstan manipulator i kog ne zanimaju mnogo neprijatelji koje može da stekne, kao ni to da li izrabljuje osoblje. Upravo ovi “kvaliteti”, navode pomenuti, objašnjavaju kako je Gensler postao jedan od najmlađih parnera u Goldman Saksu ikada, kao i kako je mogao da utiče na Vol strit tokom ekonomske krize 2008. godine.

    Ipak, veći dio Genslerove agende je obeshrabrujući. Traženje rješenja za, na društvenim mrežama podstaknut, uspon Gejm stopa, AMC-a i drugih sličnih, na primjer, podrazumijeva suočavanje sa nekoliko složenih pitanja. Ometanje bilo koga moglo bi imati neželjene posljedice po milione investitora.

    Takođe, izmjene drugih zakona i politika o kojima Gensler razmišlja, imale bi sopstvene liste neprijatelja. Hedž fondovi, na primjer, zabrinuti su da bi morali da otkriju mnogo više o svojim investicionim strategijama, uključujući i “šort” pozicije.

  • Poskupjelo čišćenje dimnjaka

    Poskupjelo čišćenje dimnjaka

    Potražnja za dimnjačarima je sve veća kako je vrijeme zahladnjelo, a ove godine sezona je uveliko počela već u septembru, potvrdio nam je dimnjačar Zvonko Kovačević.

    Kovačević ističe da u ovom, jesenjem periodu ima pune ruke posla. Potvrdio je da je ove godine došlo do poskupljenja čišćenja dimnjaka, prouzrokovanog porastom cijene goriva i željeza.

    Prema njegovim riječima, cijene čišćenja dimnjaka sada iznose između 25 i 30 KM. Podsjećamo, prošla cijena je bila 20 KM.

    Prema Odluci o dimnjačarskoj djelatnosti propisano je da se čišćenje dimnjaka obavlja najmanje jedanput godišnje, a u suprotnom su propisane sankcije.

    “Za fizička lica novčana kazna iznosi od 100 do 600 KM, dok za samostalne preduzetnike iznosi 200 do 1.000 KM”, kazali su za “Nezavisne” iz Komunalne policije.

    Kovačević ističe da građani najčešće poštuju propisane mjere Komunalne policije.

    “Oni najčešće i čiste dimnjak jedanput godišnje”, rekao je Kovačević.

    Nadležni su još naveli da novčana kazna za pravno lice iznosi od 500 do 7.000 KM, dok se za odgovorno lice u pravnom subjektu novčana kazna kreće između 200 i 1.800 KM.

    Ipak, ne mogu svi građani sebi priuštiti da više od jedanput godišnje čiste dimnjak, pa to rade sami ili ostanu zapušteni. Jedna Banjalučanka, koja se grije na drva, kaže da se dimnjak nerijetko isprlja zbog čestog loženja, ali da dimnjačara ne zove.

    “Kad se lože drva – i dimnjak se brzo zaprlja. Iako bi ga trebalo češće čistiti, od svoje penzije ne mogu priuštiti da zovem dimnjačara”, kazala je ova Banjalučanka.

    Uz sezonu grijanja vežu se i požari dimnjaka, a njihovo neodržavanje može do toga dovesti, posebno zimi.

  • Hiljade radnika ne znaju da im doprinosi nisu uplaćeni

    Hiljade radnika ne znaju da im doprinosi nisu uplaćeni

    Doprinosi za socijalno osiguranje za jul ove godine nisu uplaćeni za ukupno 35.759 radnika u Republici Srpskoj, a samo mjesec ranije bilo je skoro 5.000 manje zaposlenih prema kojima poslodavci nisu bili izmirili te obaveze.

    Podaci su ovo Poreske uprave Republike Srpske, gdje napominju da još nisu obrađene sve poreske prijave za jul ove godine.

    Ipak, da su u porastu neizmirene obaveze pojedinih poslodavca potvrđuje broj radnika u junu ove godine, kada njih 30.979, prema evidenciji Poreske uprave, nije imalo uplaćene doprinose za socijalno osiguranje, prenosi “Glas Srpske”.

    Predsjednica Saveza sindikata RS Ranka Mišić ističe da se u Republici Srpskoj i dalje ne prepoznaje rad inspektora kada je u pitanju kontrola isplate plata, poreza i doprinosa, ali i samo sprovođenje Zakona o radu, kakav god, kako kaže, on bio sa svim svojim manjkavostima.

    “Nemamo više ni izvještaje o izvršenim kontrolama inspektora, zato vjerujem da je mnogo veći broj radnika bez uplaćenih doprinosa nego što to prikazuju zvanični podaci. Treba imati na umu sve one zaposlene koji su prijavljeni na četiri sata, a rade po osam ili deset časova dnevno, dok su im porezi i doprinosi uplaćeni samo za ta četiri sata”, naglašava Mišićeva.

    Prema njenim riječima, problem sa isplatom plata i poreza i doprinosa prisutan je već godinama, ali se ništa bitno kada je riječ o tom pitanju ne preduzima.

    “Radnici sve manje pokreću postupke da bi ostvarili svoja prava. Razlog za to je što ti postupci traju dugo. Mnogi, zatim, i ne znaju da im nisu uplaćeni doprinosi, već se susretnu sa tim problemom kada treba da budu penzionisani ili kada im zatrebaju usluge zdravstvenog sistema”, upozorava Mišićeva.

    Međutim, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Saša Trivić kaže da bi podatke o povećanju broja radnika za koje nisu uplaćeni doprinosi tretirao ipak kao neko kašnjenje od 15 dana ili mjesec, a ne kao generalno porast njihovog ukupnog broja.

    “Evidentno je da nema stečajeva i nekih velikih blokada”, napominje Trivić i naglašava da Poreska uprava ima dovoljno instrumenata da bi spriječila bilo kakvo neplaćanje poreza i doprinosa.

    Inače, u Poreskoj upravi ističu da naplata javnih prihoda RS već godinama ima trend rasta, posebno kada je u pitanju naplata doprinosa za socijalno osiguranje.

    “Samo u prvih devet mjeseci ove godine Poreska uprava RS je na račun javnih prihoda RS prikupila ukupno 2,038 milijardi maraka, što je za čak 215,1 miliona KM ili 12 odsto više nego u istom periodu prethodne godine, uz rast naplate u svim segmentima javnih prihoda”, naveli su u Poreskoj upravi.

  • Evropska komisija doznačila 124.301.000 evra BiH

    Evropska komisija doznačila 124.301.000 evra BiH

    • Evropska komisija doznačila je BiH 124.301.000 evra prema Sporazumu o kreditnoj liniji između EU i BiH, saopšteno je iz Centralne banke BiH.

    Riječ je o prvoj tranši sredstava makrofinansijske pomoći, a Centralna banka izvršiće raspodjelu prema procentima utvrđenim u Memorandumu o razumijevanju EU i BiH, tako što će 61,5 odsto sredstava biti raspoređeno za Federaciju BiH, 37,5 odsto za Republiku Srpsku i jedan odsto za Brčko distrikt.

    U saopštenju je navedeno da je Memorandum o razumijevanju EU i BiH potpisan s ciljem pružanja makrofinansijske pomoći zemljama u okviru proširenja i susjedstva, u kontekstu krize uzrokovane pandemijom virusa korona.

    BiH je na raspolaganju makrofinansijska pomoć u iznosu do 250 miliona evra, u obliku zajma.

    Ova pomoć EU dolazi uz resurse koje je zemlja dobila od međunarodnih finansijskih institucija i bilateralnih donatora kao podršku ekonomskoj stabilizaciji i programu reformi.

  • Greškom ljudima podelili tokene od 90 miliona $: “Molim vas, vratite, prijavićemo poreskoj”

    Greškom ljudima podelili tokene od 90 miliona $: “Molim vas, vratite, prijavićemo poreskoj”

    Greška u trgovini kriptovalutama učinila je neke korisnike bogatijim za ukupno nekoliko desetina miliona dolara, piše CBS News.

    Istovremeno, pretnje osnivača trgovine pokrenule su raspravu o pravilima vezanima uz digitalni novac u tom svetu bez pravog autoriteta, prenosi Jutarnji list.

    Compound, popularna platforma za kriptovalute, prošle nedelje je obavila ono što je trebalo da bude rutinsko ažuriranje kôda koji upravlja transakcijama korisnika. Međutim, ažuriranje je imalo grešku zbog koje su zabunom na račune nekih korisnika poslani kriptotokeni u vrednosti i do 89 miliona dolara.

    Compound Labs primijetio je kasno u sredu „neobičnu aktivnost“, ali u tom trenutku tokeni su već bili distribuirani bez nekog jednostavnog načina da ih se vrati.

    Osnivač firme, Robert Lešner, brzo se oglasio na Tviteru kako bi zamolio korisnike Compounda da vrate neočekivano iznenađenje pritom se koristeći uveravanjima, pohvalama, ali i pretnjama svakome ko slučajno poslate tokene ne vrati.

    Kao prvo, Lešner je rekao da korisnici mogu da zadrže 10 posto sredstava kao bonus, ali je zapretio da će otkriti identitet svih onih koji novac ne budu vratili.

    „Ako ste slučajno primili veliku količinu COMP-a zbog greške u protokolu: vratite je“, napisao je na Tviteru navodeći ID računa. Dodao je da će se to u protivnom prijaviti kao prihod poreskoj upravi te da će podaci korisnika biti otkriveni.

    Doxing – ili javno otkrivanje privatnih informacija, poput imena i kućne adrese osobe – smatra se masovnim kršenjem protokola u svetu kriptovaluta, u kojem korisnici cene privatnost i nepostojanje nekog centralnog kontrolnog tela.

    Lešner se kasnije ogradio od svojih izjava, kazavši da je tvit napisao bez razmišljanja i poručio korisnicima da ceni njihovo „ismejavanje i podršku“.

  • Svjetske cijene hrane u septembru više za trećinu nego lani

    Svjetske cijene hrane u septembru više za trećinu nego lani

    Svjetske cijene prehrambenih proizvoda porasle su u septembru drugi mjesec uzastopno pod uticajem pogoršanja izvoznih mogućnosti i velike potražnje za proizvodima kao što su pšenica i palmino ulje, objavila je danas Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO).

    FAO-ov indeks cijena hrane, koji prati mjesečne promjene međunarodnih cijena osnovnih prehrambenih proizvoda, iznosio je u septembru u prosjeku 130 poena, što je rast od 1,2 posto na mjesečom i od čak 32,8 posto na godišnjem nivou, navodi se u izvještaju objavljenom na internet stranici ove agencije UN.

    Cijene žitarica su prošlog mjeseca porasle za dva odsto u odnosu na avgust, pri čemu je pšenica poskupjela za gotovo četiri procenta u odnosu na avgust i za 41 posto u odnosu na godinu dana ranije, zbog nedovoljne ponude i velike potražnje.

    Svjetske cijene riže su takođe ojačale, dok su kotacije kukuruza povećane za umjerenih 0,3 odsto na mjesečnom nivou zbog poboljšanih izgleda globalnog roda i početka žetve u SAD i Ukrajini, što je u velikoj mjeri kompenzovalo negativne efekte zastoja u američkim lukama koje su izazvali uragani.

    Biljna ulja su zabilježila rast cijena u septembru za 1,7 posto u odnosu na avgust, a u poređenju s istim lanjskim mjesecom su skuplja za oko 60 posto, zbog skoka globalnih kotacija palminog ulja koje su dostigle desetogodišnji maksimum, pogurane snažnom uvoznom tražnjom i proizvodnim problemima u Maleziji zbog nedostatka radne snage.

    Uljana repica je takođe znatno poskupjela dok su cijene soje i suncokretovog ulja pale.

    Mjesečni rast međunarodnih cijena zabilježili su i svi mliječni proizvodi, ukupno za 1,5 posto u odnosu na avgust, jer su solidna globalna uvozna tražnja i sezonski faktori u Evropi i Okeaniji podigli kotacije, naročito maslaca.

    Cijena šećera je u septembru napredovala za 0,5 odsto na mjesečnom nivou i za 53,5 procenata u odnosu na godinu dana ranije, podstaknuta nepovoljnim vremenskim uslovima i rastom cijena etanola u Brazilu, najvećem svjetskom izvozniku šećera. Što se tiče kotacija mesa na međunarodnom tržištu, one su u septembru ostale praktično na istom nivou kao u avgustu, a na godišnjem nivou su bile više za 26,3 posto. Cijene ovčjeg i goveđeg mesa su porasle zbog otežanih uslova snabdijevanja, dok su živinsko i svinjsko meso pojeftini usljed obimne ponude živinskog mesa i pada tražnje za svinjentinom u Kini i Evropi.

    FAO je u odvojenom izvještaju objavio da će svjetska proizvodnja žitarica u 2021. dostići rekord svih vremena od 2.800 miliona tona. Ta količina, međutim, neće zadovoljti procijenjenu potrošnju u tržišnoj sezoni 2021/22, koja će, kako se predviđa, porasti za 1,8 posto na 2.811 miliona tona.

  • Cijena nafte u padu

    Cijena nafte u padu

    Cijene nafte na svjetskom tržištu danas su u padu pošto SAD razmatraju prodaju nafte iz svojih strateških rezervi, a Rusija je izrazila spremnost da stabilizuje tržište prirodnog gasa.

    U Londonu je cijena sirove nafte “brent” iz Sjevernog mora manja za 16 centi ili 0,2 odsto i sada je 80,92 dolara po barelu.

    U Njujorku je cijena svijetle sirove nafte pala za 30 centi ili 0,4 odsto i iznosi 77,13 dolara po barelu.

    “Situacija na tržištu sirove nafte biće manje zategnuta ukoliko SAD ubrizgaju strateške rezerve i Rusija pošalje dodatne količine prirodnog gasa Evropi”, smatra analitičar tržišta iz forme “UBS” Đovani Staunovo.

    Američki ministar za energente DŽenifer Grenholm izjavila je nešto ranije da administracija razmatra da oslobodi strateške rezerve nafte kako bi smirila rast cijena goriva.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da Rusija ima potencijal da pojača isporuke prirodnog gasa Evropi, gdje je rast cijena ojačao pritisak na potrošače.

  • Cijena gasa prazniće novčanike građana i privrede

    Cijena gasa prazniće novčanike građana i privrede

    Izvjesno je da će cijene prirodnog gasa u BiH rasti, te bi ovaj skok mogao više da košta korisnike u FBiH nego one u RS, jer je potrošnja gasa u Srpskoj ravnomjerna, što se ne može reći za Federaciju, posebno Sarajevo, potvrdili su za “Nezavisne novine” ekonomski i gasni eksperti.

    Naime, cijene prirodnog gasa na evropskom tržištu ovih dana variraju, i dok su prije nekoliko dana dosegle istorijske rekordne visine od skoro 2.000 dolara za 1.000 kubika, nakon što je Vladimir Putin, predsjednik Rusije, juče izjavio da je ova zemlja spremna da poveća isporuke na kontinent, cijene su pale za 22 odsto, te sada iznose 973 dolara za 1.000 kubnih metara.

    Kako je Almir Bećarević, gasni ekspert, za “Nezavisne novine” pojasnio, rekordne cijene koje posljednjih dana variraju su cijene za kratkoročne trgovine, odnosno da su to, kako je naveo, cijene kupovine prirodnog gasa za potrebe koje nisu dugoročne.

    “‘Gasprom’ je imao praksu, a i mnoge zemlje su to uradile, da preko svojih ugovora ne prati te cijene, već su one vezane za kretanje cijena nafte i naftnih derivata”, rekao je Bećarević.

    Dodao je da se mora shvatiti razlika između ovih cijena jer jedan je način formiranja cijena “Gasproma”, a drugi za, trenutno, kratkoročne trgovine.

    “Činjenica je da do rasta cijena dolazi i kod ‘Gaspromovih’ ugovora, zbog porasta cijena nafte i naftnih derivata”, rekao je Bećarević, ističući da postoji razlika i kada je riječ o situaciji u Srpskoj i FBiH.

    “U RS potrošnja gasa je uglavnom vezana za ‘Birač’ Zvornik i ona je ravnomjerna, dok u FBiH, posebno u gradu Sarajevu, to nije slučaj i trenutno je cijena iz Turskog toka povećana za više od 100 odsto te ima svoj dalji rast”, rekao je Bećarević, dodajući da prema njegovim saznanjima kompanija “Energoinvest” prodaje gas ispod cijene koštanja.

    “Federalni ministar energetike je rekao da će se ta razlika pokrivati iz prihoda ostvarenih od ‘BH gasa’, tako da će se prihodi uzimati od ‘BH gasa’ da bi se davali ‘Energoinvestu’, a onda će ‘Energoinvest’ od tog novca plaćati obaveze ‘Gaspromu’ i opet vraćati ‘BH gasu’. To su besmislene stvari”, poručio je Bećarević, dodajući da se sve promijenilo u gasnoj privredi što se tiče “Gasproma”, jer, kako je naveo, to više nije fleksibilna nabavka gasa kakva je bila preko Ukrajine.

    “Uveden je potpuno novi način isporuke gasa, a cijene prate ono što se tiče nafte i naftnih derivata”, kazao je Bećarević, procjenjujući da će se cijena gasa naredne godine u FBiH morati povećati od 25 do 40 odsto.

    Ekonomski analitičar Amir Čavalić je potvrdio da je izvjesno da će doći do rasta cijena prirodnog gasa, te da je nepoznato koliki će taj rast biti.

    Dodao je da će ovim rastom biti najviše pogođeni stanovnici Sarajeva te privredni subjekti koji koriste gas.

    “Prije svega će biti pogođen Kanton Sarajevo, jer kad pogledamo po uvozu najviše se odnosi na isporuku gasa u ovaj kanton zarad grijanja”, zaključio je Čavalić.

    Kako su za “Nezavisne novine” kazali u kompaniji “Gas res”, tržište prirodnog gasa u Evropi ove jeseni je veoma turbulentno i to se najjasnije odražava u naglom skoku cijena energenata na evropskim i svjetskim berzama.

    “Iako relativno malo, ali sa velikim potencijalom razvoja, i gasno tržište Republike Srpske ne može ostati sasvim imuno na potrese svjetskog gasnog tržišta. Cijene prirodnog gasa u Srpskoj su dosad bile stabilne, njihov rast je bio umjeren i nije bio direktno povezan s enormnim rastom cijena gasa na berzama u Evropi”, rekli su u ovoj kompaniji, koja je ujedno i jedini uvoznik prirodnog gasa u Srpskoj.

    Dodali su da su u intenzivnim i konstantnim pregovorima sa poslovnim partnerima u Ruskoj Federaciji s ciljem da se stabilnost cijena i sigurnost snabdijevanja prirodnim gasom zadrži i u narednom periodu.

    Do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina” nismo dobili odgovor iz kompanije “Energoinvest”, iako smo im pitanja poslali prije više od sedam dana.

  • CNN: Dolazi globalna energetska kriza

    CNN: Dolazi globalna energetska kriza

    Astronomski rast cijena prirodnog gasa. Vrtoglavi troškovi uglja. Predviđanje cijene nafte od 100 dolara po barelu. Globalna energetska kriza uzrokovana vremenskim prilikama i ponovnim porastom potražnje postaje sve teža, što izaziva uzbunu uoči zime, kada je potrebno više energije za osvjetljavanje i grijanje domova. Nacionalne vlade širom svijeta pokušavaju ograničiti uticaj cijena na potrošače, ali priznaju da možda neće moći spriječiti visoke račune, piše CNN.

    Stanje dodatno komplikuje sve veći pritisak na nacionalne vlade da ubrzaju tranziciju na čistiju energiju, dok se svjetski lideri pripremaju za ključni samit o klimi u novembru. U Kini su već počele redukcije struje za stanovništvo, dok se u Indiji elektrane međusobno bore za ugalj. Potrošačka društva u Evropi pozivaju na zabranu prekida isporuke ako korisnici ne mogu odmah podmiriti ono što duguju.

    “Neočekivana kriza u kritičnom trenutku”
    “Ovaj cjenovni šok neočekivana je kriza u kritičnom trenutku. Neposredni prioritet trebalo bi da bude ublažavanje društvenih uticaja i zaštita ugroženih domaćinstava”, rekao je u srijedu visoki predstavnik EU za energetiku Kadri Simson, dodavši kako će EU sljedeće sedmice iznijeti svoje dugoročne politike.

    U Evropi se prirodnim gasom sada trguje po 230 dolara po barelu, izraženo u naftnom ekvivalentu, što je porast od 130 posto od početka septembra i više od osam puta iznad cijene u istom razdoblju prošle godine. U istočnoj Aziji cijena prirodnog gasa porasla je 85 posto od početka septembra, dostigavši otprilike 204 dolara po barelu. Cijene su u SAD, neto izvozniku prirodnog gasa, i dalje bitno niže, ali su ipak skočile na najveći nivo u 13 godina.

    “Cijene se hrane strahom od toga kako će izgledati zima”, rekao je Nikos Tsafos, stručnjak za energetiku i geopolitiku u Centru za strateške i međunarodne studije, think tanku iz Vašingtona. Smatra da je tjeskoba uzrokovala odvajanje tržišta od osnova ponude i potražnje. Bjesomučna potražnja za prirodnim gasom takođe povećava cijene uglja i nafte, koje se u nekim slučajevima mogu koristiti kao zamjene, ali su još štetnije po okolinu i klimu. Indija, koja i dalje izuzetno zavisi od uglja, izjavila je ove sedmice da čak 63 od 135 elektrana na ugalj ima zalihe za manje od dva dana.

    Ove okolnosti izazivaju zabrinutost centralnih banaka i ulagača. Rast cijena energije pridonosi inflaciji, koja je i inače bila glavna briga, jer se globalna privreda pokušava otresti dugotrajnih učinaka kovida 19. Dinamika tokom zime mogla bi pogoršati stvari. Kriza je nastala zbog velikog porasta potražnje za energijom usljed privrednog oporavka od pandemije i pažljivo kalibriranog sistema koji se lako može poremetiti zbog vremenskih događaja ili mehaničkih problema. Neuobičajeno duga i hladna zima početkom ove godine iscrpila je zalihe prirodnog gasa u Evropi. Rastuća potražnja za energijom ometala je proces snabdijevanja, što se obično događa tokom proljeća i ljeta.

    Rastu apetiti Kine
    Kineski rastući apetit za ukapljenim prirodnim gasom znači da tržišta LNG-a ne mogu popuniti prazninu. Pad izvoza ruskog gasa i neobično mirni vjetrovi pogoršali su problem.

    “Trenutni skok cijena energije u Evropi zaista je jedinstven. Nikad dosad cijene energije nisu tako brzo rasle. A tek smo ušli u jesen, temperature su i dalje blage”, rekli su ove sedmice svojim klijentima energetski analitičari u banci Société Générale.

    Ova dinamika odjekuje globalno. U SAD su cijene prirodnog gasa porasle za 47 posto od početka avgusta. Borba za ugalj takođe izaziva skok cijene koju mnoge evropske kompanije moraju platiti za ugljične kredite, kako bi mogle sagorijevati fosilna goriva. Dodatno, energetska kriza podstiče cijene nafte, koje su ove sedmice dosegnule sedmogodišnje vrhunce u SAD. Bank of America nedavno je predvidjela da bi hladna zima mogla povisiti cijenu sirove nafte brent, globalno naftnog mjerila, iznad 100 dolara po barelu. Cijene nisu bile toliko visoke od 2014. godine.

    Jim Burkhard, koji vodi istraživanje IHS Markita o sirovoj nafti, energiji i mobilnosti, rekao je kako trenutno ne nazire nikakvo olakšanje: “Izgleda da će ovakvo stanje potrajati kroz cijelu zimu na sjevernoj hemisferi. Ne postoji Saudijska Arabija za gas”, rekao je Burkhard, misleći na jednog dobavljača koji može brzo povećati proizvodnju prirodnog gasa.

    Šta će Rusija?
    Rusija bi teoretski mogla pojačati proizvodnju. Société Générale napominje da bi brže odobrenje njemačkih vlasti politički osjetljivog gasovoda Sjeverni tok 2, kojim bi se gas prenosio direktno iz Rusije u Evropu, značajno smanjilo stres. U srijedu je ruski predsjednik Vladimir Putin predložio da bi Rusija mogla povećati svoju proizvodnju, rekavši da državni gasni gigant Gazprom nikad nije odbio povećati snabdijevanje svojim potrošačima ako podnesu odgovarajuće ponude”.

    Ali Neil Chapman, potpredsjednik ExxonMobila, naglašavao je kratkoročna ograničenja: “Naravno da postoji velika zabrinutost. U našoj industriji, koja je kapitalno intenzivna, ne možete samo uključiti snabdijevanje.”

    Najbolji je scenario, prema Burkhardu, da zima bude s prosječnim temperaturama, što bi omogućilo da pritisak popusti u drugom kvartalu 2022. godine. Međutim, loši vremenski uslovi u nadolazećim mjesecima stvorili bi veliku napetost, posebno u zemljama koje se u velikoj mjeri oslanjaju na prirodni gas za proizvodnju energije, poput Italije i Velike Britanije. Britanija je u posebno teškom položaju jer joj nedostaju skladišni kapaciteti i mora se nositi s prekinutim dalekovodima prema Francuskoj.

    “Velika Britanija je vjerovatno u najvećem riziku od nestašice tokom zime među velikim evropskim privredama. Ako se to dogodi, nacionalna vlada će vjerovatno zahtijevati od tvornica da smanje svoju proizvodnju, odnosno potrošnju gasa kako bi obezbijedile snabdijevanje domaćinstava”, rekao je Henning Gloystein iz konsultantske kompanije Eurasia Group.

    Oporavak enropskog privrede nakon pandemije je u opasnosti
    Veliki skok u troškovima energije, koji ne pokazuje znakove opadanja, raspiruje strah od inflacije, koji je već natjerao političare da pažljivo razmotre svoje sljedeće korake. Cijene energije u razvijenim zemljama u avgustu su porasle za 18 posto, što je najveći porast od 2008. godine, prema podacima koje je u utorak objavila Organizacija za privrednu suradnju i razvoj (OECD). I to prije nego što se situacija posljednjih sedmica značajno pogoršala. Veći računi za energiju mogli bi smanjiti potrošnju građana na odjeću ili aktivnosti poput izlaska u restorane, što bi naštetilo oporavku nakon pandemije. Ako se od preduzeća traži smanjenje aktivnosti radi očuvanja energije, to bi takođe moglo naštetiti privredi.

    “Postoji zabrinutost da će poskupljenje gasa dovesti u opasnost oporavak evropske privrede nakon pandemije”, rekao je Gloystein.

    Takođe postoji zabrinutost da bi nestabilnost cijena mogla podstaknuti skepticizam javnosti o finansiranju energetske tranzicije, smatra Gloystein, pogotovo ako potrošači budu zahtijevali veća ulaganja u naftu i gas kako bi spriječili buduće oscilacije. Vlade koje su se obvezale na smanjenje emisija preventivno pokušavaju poslati čvrstu poruku – ovo podupire, a ne potkopava, mogućnost ulaganja u veću mješavinu izvora energije.

    “Jasna je potreba dugoročnog ulaganja u obnovljive izvore energije. To nam daje stabilne cijene i veću nezavisnost, jer 90 posto gasa uvozi se u Evropsku uniju”, rekla je u srijedu predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.