VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Zatvara se fabrika čipsa u Laktašima

    Zatvara se fabrika čipsa u Laktašima

    Kompanija “PepsiCo” do kraja ove godine će ugasiti svu proizvodnju u svojoj fabrici čipsa “Marbo” u Laktašima, potvrđeno je za “Nezavisne novine” u ovoj kompaniji.

    Kako su naveli proizvodnju iz Laktaša sele u opštinu Bački Petrovac u Srbiji, koja će postati regionalni proizvodni centar kompanije “PepsiCo” za područje zapadnog Balkana.

    “Usled nove poslovne strategije i organizacione strukture, uz efikasno upravljanje operativnim poslovanjem i pozicioniranjem kompanije u cilju dugoročnog rasta, fabrika kompanije Marbo d.o.o u Laktašima, kod Banjaluke, biće rekonstruisana u centralni distributivni centar za celo tržište BiH”, rekli su u kompaniji “PepsiCo”.

    Dodali su da će ova kompanija nastaviti sa prodajom i distribucijom u BiH, a sektori logistike i prodaje, kao i dio drugih administrativnih funkcija ostaće u Laktašima.

    “Operacije u BiH će podrazumevati 32 zaposlena u Laktašima, dok će ostalih 124 dobiti otpremnine na osnovu socijalnog programa”, kazali su u ovoj kompaniji za “Nezavisne novine”.

    Istakli su i da će svi zaposleni u Laktašima imati priliku da se prijave za novootvorena i upražnjena radna mjesta u Magliću.

    “Oni će imati i pravo na dodatak za preseljenje u skladu sa globalnom politikom. Ovakva reorganizacija se sprovodi sa ciljem efikasnijeg rukovođenja lancem snabdevanja i biće završena do kraja 2021. godine”, naveli su u kompaniji “PepsiCo”.

  • Vijest koja je “poljuljala” berzu: Xiaomi najavio masovnu proizvodnju e-vozila

    Vijest koja je “poljuljala” berzu: Xiaomi najavio masovnu proizvodnju e-vozila

    Kineski proizvođač pametnih telefona Xiaomi planira da pokrene masovnu proizvodnju sopstvenih električnih vozila u prvoj polovini 2024. godine, izjavio je danas glavni izvršni direktor kompanije Lei Ðun, tokom kompanijskog Dana investitora.

    Lei je tu izjavu kasnije potvrdio i na zvaničnom postu generalnog direktora Xiaomija na kineskoj društvenoj mreži Veibo, sličnoj Twitteru, prenosi CNBC.

    Akcije kompanije su na ovu vijest skočile za više od pet odsto na berzi u Hong Kongu.

    Xiaomi je u martu ove godine najavio ulazak na tržište električnih automobila, navodeći da planira da uloži 10 milijardi dolara u razvoj tog biznisa u narednih 10 godina.

    Prošlog mjeseca, kompanija je zvanično registrovala preduzeće za e-vozila Xiaomi EV, koje već ima 300 zaposlenih, i na čijem je čelu Lei.

    Konkurencija na kineskom tržištu električnih vozila postaje sve žešća sa ulaskom novih igrača. CNBC podsjeća da je kineski internet pretraživač Baidu osnovao u januaru zasebno preduzeće za proizvodnju električnih automobila, a među rivalima s kojima će se Xiaomi suočiti u tržišnoj utakmici su i Nio, Speng, kao i veliki igrači “Tesla” i BYD.

  • Poskupljenja nam govore da je počelo novo vrijeme: Svakodnevnica više neće biti ista

    Poskupljenja nam govore da je počelo novo vrijeme: Svakodnevnica više neće biti ista

    Čovječanstvo je počelo živjeti u novom vremenu. To se desilo i prije nego što su mnogi mislili. Poskupljenje energenata je jedan od pokazatelja da će svijet biti puno drugačiji.

    Dugo je upozoravano da život zasnovan na korištenju fosilnih goriva nije održiv, tj. da znači samouništenje. Pozivalo se na promjene – korištenje obnovljivih izvora energije i pravednu raspodjelu bogatstva. Promjene postoje, ali nisu velike.
    Sve učestalije prirodne katastrofe ili život iz jednog klimatskog ekstrema u drugi klimatski ekstrem su uvjetovali da te promjene budu velike. Prisjetimo se samo Bosne i Hercegovine u prethodnoj deceniji. U 2012. godini palo je više od metar snijega i temperature zraka bile su izrazito niske. Ljeto spomenute godine bilo je iznimno toplo. Dvije godine kasnije desile su se razorne poplave, a tri godine poslije još jedno vrlo toplo ljeto. Ove godine bilo je još jedno ljeto kada su temperature iz dana u dan dosezale 40 stepeni celzija.

    Pandemija koronavirusa, tokom koje nisu izostale ni prirodne katastrofe, je označena kao globalna prekretnica koja će značiti dugo traženu promjenu koja će se odraziti i u svakodnevnom životu. Katastrofe su posljedica hipereksploatacije resursa, a postoje i oni koji sumnjaju da je ovakva eksploatacija uzrokovala pandemiju.

    ZA SPAS PLANETE
    EU klimatskim planom ulazi u novu epohu, u najavi revolucionarna promjena načina života
    Znatno poskupljenje potrepština u cijelom svijetu je potvrda da su velike promjene počele. Visoke cijene nisu samo posljedica velike promjene kroz energetsku tranziciju ka obnovljivim izvorima energije, već i povećanja potražnje za energijom, potrebe da se resursi koriste mnogo racionalnije, kao i same pandemije.

    Cijena energetske tranzicije

    Da će energetska tranzicija značiti poskupljenje energenata ukazao je i profesor na Fakultetu za elektrotehniku u Tuzli Mirza Kušljugić.

    “Sa socijalnog aspekta poseban izazov predstavlja strah od ugroženih kategorija stanovništva i u industriji (posebno u malim i srednjim preduzećima) da će tranzicija izazvati značajan rast (regulisanih) cijena električne energije”, napisao je Kušljugić, koji je i predsjednik Upravnog odbora ReSETa – Centra za održivu energetsku tranziciju, u publikaciji “Energetska tranzicija u Bosni i Hercegovini: Analiza stanja, prilika i izazova”.

    Energetska tranzicija ne podrazumijeva samo dominantno korištenje obnovljivih izvora energije, već i znatno veće oporezivanje korištenja fosilnih goriva. Sve je više država koje se odlučuju na to, što uzrokuje poskupljenje fosilnih goriva.


    Zbog toga struja, proizvedena iz fosilnih goriva poput uglja i nafte, biva još skuplja. Struja je neizostavna u proizvodnji, pa je i proizvodnja skuplja. Troškovi proizvodnje su utoliko veći ako se fosilno gorivo koristi kao resurs u samoj proizvodnji – primjera radi nafta se koristi za proizvodnju plastike. Pri tome, transport resursa i robe vrši se prijevoznim sredstvima uglavnom pokretanim naftom.

    Shodno prethodno navedenom, neizbježno je poskupljenje robe.

    Ključno će biti da ova tranzicija bude pravedna. Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju je ranije u razgovoru za Klix.ba napomenuo da to znači pomoć onima koji ne mogu platiti višu cijenu struje. Osim toga, profesor Kušljugić je podsjetio na važnost toga da postoje domaćinstva i firme koji će racionalno trošiti energiju.

    “Mjere povećanja energetske efikasnosti u domaćinstvima i malim i srednjim preduzećima mogu amortizovati utjecaj očekivanog rasta cijena električne energije”, istakao je Kušljugić.

    Pravedna tranzicija značit će i zbrinjavanje radnika koji rade u djelatnostima povezanim s fosilnim gorivima, a koji će ostati bez posla zbog same tranzicije. To će se odnositi i na rudare u Bosni i Hercegovini. Međutim, i Kušljugić i Žiško naglasili su da će tranzicija značiti stvaranje novih radnih mjesta.

    Potražnja za resursima sve veća, a njih sve manje

    Cijene su znatno više i zbog toga što je potražnja za prirodnim resursima sve veća, a resursa je sve manje. Primjera radi, u Svjetskom ekonomskom forumu (WEF) ukazali su na veliku potražnju za plinom u Evropi.

    Petina ukupne električne energije proizvedena je korištenjem plina. To je znatno u odnosu na druge resurse koji se koriste za proizvodnju struje, a izuzetak je nafta. Evropska unija uvozi 90 posto plina i to dominantno iz Rusije i Norveške.


    Prema podacima WEF-a, poskupljenje iznosi 500 posto u odnosu na prošlu godinu. Samo tokom proljeća ove godine poskupljenje je bilo 300 posto. Potražnja je porasla nakon što je završen lockdown ili zatvaranje zbog pandemije.

    Pandemija znači veće troškove za kompanije – veći su troškovi za zdravstveno zbrinjavanje radnika. To su troškovi liječenja onih koji se zaraze koronavirusom i troškovi reorganizacije rada zbog smanjivanja rizika od zaraze. Ti troškovi znače i više cijene usluga i robe.

    “Ovo mijenja sve”

    Energetska tranzicija bit će mnogo dalekosežnija od istaknutog. Bit će ono kako je Naomi Klein nazvala svoju knjigu o klimatskim promjenama i zaštiti okoliša “Ovo mijenja sve” (This changes everything). Riječ je o promjeni poretka u kojem bi raspodjela bogatstva trebala biti znatno pravednija.

    U oktobru prošle godine predsjednik WEF-a Klaus Schwab pozvao je na preispitivanje kapitalizma.


    “Moramo preispitati našu kolektivnu posvećenost kapitalizmu kakav danas poznajemo. Jasno je da ne smijemo isključiti motore ekonomskog razvoja. Značajan dio društvenog napretka je posljedica poduzetništva i stvaranja bogatstva, a što je podrazumijevalo preuzimanje rizika i inovativno poslovanje. Treba nam tržište u kojem ćemo učinkovito raspodijeliti resurse i u kojem ćemo učinkovito proizvoditi, a to se prvenstveno odnosi na suočavanje s klimatskim promjenama”, obrazložio je Schwab.

    Nedugo kasnije su iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) poručili da države moraju razmotriti oporezivanje bogatih kako bi mogle otplaćivati svoje dugove.

    Šta će se promijeniti

    Promjene će biti nužne u svakodnevnom životu, jer će prirodni resursi biti sve važniji. Koliko su važni i koliko će biti još važniji pokazuje ono što nema novčanu vrijednost – voda. Prema podacima Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu, voda se, između ostalog, troši ovako:

    Da bismo imali kilogram govedine, potroši se 15.415 litara vode;

    Da bismo imali jednu prosječnu šoljicu kafe, potroši se 140 litara vode;

    Da bismo imali jednu čašu soka od narandže, potroši se 190 litara vode;

    Da bismo imali jednu majicu, potroši se 2.720 litara vode;

    Da bismo imali farmerice, potroši se 10.000 litara vode.

    Sve manje vode i drugih resursa primorat će svakog čovjeka da što racionalnije konzumira hranu i piće te da što racionalnije koristi materijalna dobra. Bolje će razmisliti o tome da li baciti višak hrane, odnosno kako je iskoristiti.

    Jednoj osobi nepotrebni predmeti, poput spomenutih majica i farmerica, bit će upotrebljivi drugoj kroz cirkularnu ekonomiju koja je sve izraženija. Second hand trgovine upravo su manifestacija takve ekonomije. Podaci WEF-a kazuju da se prodaja second hand odjeće u Velikoj Britaniji u posljednjih pet godina povećala za 15 posto.

    Novo vrijeme za čovječanstvo podrazumijevat će i promjenu u načinu transporta. U velikom broju država privatni automobili su još okosnica transporta. Ali, automobili su sve skuplji. Troškovi njihove proizvodnje su veliki, gorivo je sve skuplje i njihovo održavanje je sve skuplje. Osim toga, zagađuju okoliš i zauzimaju mnogo prostora, što generiše dodatne troškove. Jedan takav dodatni trošak jeste liječenje zdravstvenih poteškoća koje su posljedica zagađenja zraka.

    Otuda, posebno u razvijenim državama, mnogo novca troši se na razvoj biciklizma, javnog prijevoza i željeznice. Svi su ekološki prihvatljiviji nego prijevoz automobilom.

    Pojedini očekuju da u ne tako dalekoj budućnosti neće biti veliki broj privatnih automobila, već da će dominirati koncept dijeljenja automobila, kao što je to trenutno slučaj s biciklima ili električnim romobilima. Pretpostavlja se da će ovaj koncept biti još više izražen autonomnim, samovozećim automobilima.

    Između ostalog, zbog prethodno navedenog je bitan razvoj 5G mreže. I njome će mijenjati, odnosno već se mijenja način života. Doprinosi mnogo optimalnijem korištenju energije, što je uvijek bio imperativ.

  • Bitcoin u oktobru porastao za oko 40 posto

    Bitcoin u oktobru porastao za oko 40 posto

    Bitcoin je u utorak dostigao šestomjesečni vrhunac i bio je na velikoj udaljenosti od rekorda jer su se trgovci kladili da bi očekivani unos fonda na američkoj berzi temeljen na fjučersima mogao najaviti priliv ulaganja u bitcoin i imovinu kriptovaluta.

    Bitcoin, najveća svjetska kriptovaluta po tržišnoj vrijednosti, porastao je čak 1,5 posto tokom azijskog zasjedanja na 62.991 američkih dolara, što je najjači nivo od rekordnog vrha od 64.895 dolara u aprilu.

    U oktobru je porastao za oko 40 posto u nadi da će se pojavom fondova kojima se trguje bitcoinima (ETF), od kojih je nekoliko u fazi rada, omogućiti milijardama dolara, kojima upravljaju penzioni fondovi i drugi institucionalni investitori, da uđu u ovaj sektor.

    Očekuje se da će se ProShares-ova Bitcoin strategija ETF pojaviti pod oznakom BITO, pod uslovom da se američki regulator, Komisija za vrijednosne papire i razmjenu, ne protivi.

    Analitičari su upozorili da fond neće ulagati direktno u bitcoin, nego u fjučerse kojima se trguje u Chicagu, pa stoga možda neće imati neposrednih posljedica na tokove. Međutim, špekulanti su se kladili da je njegovo pokretanje ionako pozitivan signal za spot cijene.

    Bitcoin fjučersi porasli su u utorak, posljednji put na 62.690 dolara, a cijene bi mogle porasti ako novac nastavi pristizati, rekli su analitičari kriptovaluta iz Arcane Research.

    “To bi moglo dovesti do stalnijeg pritiska kupovine na CME, uzrokujući rast otvorenog interesa. To će privući više novca i mogućnosti nošenja, što će dovesti do pritiska kupovine na tržištu”, rekli su analitičari.

    Kripto ETF-ovi lansirani su ove godine u Kanadi i Evropi usljed sve većeg interesa za digitalnu imovinu. VanEck i Valkyrie su među upraviteljima fondova koji prate proizvode ETF-a na američkoj listi, iako je Invesco u ponedjeljak odustao od svojih planova za ETF temeljen na budućnosti.

    ProShares ETF bi trebao započeti trgovinu u utorak nakon 75-dnevnog perioda tokom kojeg je SEC mogao uložiti prigovor na svoju listu koja je istekla u ponedjeljak.

    Eter, druga po veličini kriptovaluta, pratio je rast bitcoina i također je trgovao u utorak. Posljednji put je porastao 1,2 posto na 3.790 USD

  • Srpska u zalihama nema ni kap ulja ni kap goriva

    Srpska u zalihama nema ni kap ulja ni kap goriva

    Institucije Srpske u ovom momentu nemaju nikakvih zaliha u magacinima kojima bi se koliko-toliko ublažili ogromni potresi na tržištu, usljed kojih divljaju cijene goriva, ali i brojnih prehrambenih namirnica poput, recimo, ulja, mesa i slično.

    Javno preduzeće “Robne rezerve”, koje je ranije imalo kakve-takve zalihe, završilo je u stečaju, dok iz resornog ministarstva navode da kontinuirano prate stanje na tržištu Srpske i, kako kažu, u slučaju primijećenih poremećaja predložiće Vladi donošenje mjera.

    Poremećaji na tržištu su se dogodili, reagujte, poručuju borci za zaštitu potrošača te ističu da brojne države imaju rezerve na koje se oslanjaju u ovakvim situacijama.

    “Robne rezerve postoje i u onim najbogatijim zemljama. Kod nas više nije u pitanju samo gorivo, već imamo jednu golu egzistenciju velikog broja potrošača, koji nemaju ni za osnovne potrepšine, a gorivo je pokretač svih ovih poskupljenja kojima svjedočimo. Potrebna je reakcija nadležnih koji mogu da zaustave ovo divljanje cijena”, kaže za “Nezavisne novine” Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor.

    I u Privrednoj komori Republike Srpske poručuju da bi borba sa poremećajima na tržištu bila lakša da postoje zalihe proizvoda.

    “Kada su u pitanju cijene ili nestašica robe na svjetskom tržištu, a što se direktno odražava na naše tržište, naravno da bi bilo dobro da u takvoj situaciji imamo robne rezerve i da možemo da reagujemo, odnosno da te poremećaje ublažimo. Takav vid rezervi bi nam sigurno dobro došao u situacijama kada dođe do značajnih problema na tržištu”, rekao je za “Nezavisne novine” Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore Republike Srpske.

    Nepostojanje robnih rezervi je, prema riječima Momčila Komljenovića, direktora Sektora za makroekonomski sistem u Spoljnotrgovinskoj komori BiH, problem koji je i te kako prisutan u BiH.

    “Srpska ih nema nikako, dok FBiH i kantoni imaju, ali oni ne odgovaraju svoji svrsi i ne mogu intervenisati u ovim kriznim situacijama kada dolazi do naglog poskupljanja”, rekao je Komljenović za “Nezavisne novine”.

    S druge strane, iz resornog ministarstva podsjećaju da je Narodna skupština Republike Srpske usvojila 20. jula 2017. godine Zakon o interventnim nabavkama, kojim se uređuje način interventnih nabavki proizvoda, robe i sredstava u uslovima ozbiljnih poremećaja na tržištu Srpske.

    Kako podsjećaju, tim zakonom promijenjen je sistem funkcionisanja robnih rezervi u Republici Srpskoj, a poslovi koji se odnose na interventne nabavke podijeljeni su između Vlade Srpske, odnosno Ministarstva trgovine i turizma i lokalnih zajednica.

    “Donesenim Zakonom o interventnim nabavkama Republike Srpske nije predviđeno postojanje stalnih zaliha robe, kako je to predviđao prethodni zakon o robnim rezervama, već on institucijama omogućava hitnu nabavku robe u uslovima kada je potrebna intervencija nadležnih institucija. Ovakvo zakonsko rješenje proisteklo je iz potrebe da se unaprijedi sistem robnih rezervi, te eliminišu slabosti prethodnih zakonskih rješenja i da se oblast robnih rezervi definiše na način prilagođen uslovima tržišta”, kažu iz Ministarstva trgovine i turizma RS.

    Naglašavaju da, u slučaju potrebe, Vlada Srpske donosi odluku kojom proglašava postojanje ozbiljnih poremećaja na tržištu.

    “Vlada Republike Srpske jednom godišnje, na prijedlog Ministarstva trgovine i turizma, najkasnije do 30. novembra tekuće godine, donosi plan interventnih nabavki proizvoda, robe i sredstava, kojim se definišu vrsta, količina i vrijednost proizvoda, robe i sredstava, kao i nosioci snabdijevanja u jedinicama lokalne samouprave”, ističu iz Ministarstva.

    Kako dodaju, finansijska sredstva za interventne nabavke proizvoda, robe i sredstava u uslovima ozbiljnih poremećaja na tržištu Republike Srpske obezbjeđuju se u budžetu Republike Srpske.

    “Ministarstvo trgovine i turizma Srpske kontiruirano prati stanje na tržištu Srpske i u slučaju primijećenih poremećaja predložiće Vladi donošenje mjera u skladu sa nadležnostima”, uvjeravaju iz Ministarstva za “Nezavisne novine”.

    Ostaje, međutim, nejasno šta je još potrebno da se dogodi kako bi to nadležni tumačili kao poremećaj na tržištu, u situaciji kada gorivo poskupljuje gotovo svake sedmice, a sličan trend primjećuje se i na rafama u trgovinama.

  • Bez carine e-auta voze do boljeg poslovnog ambijenta u BiH

    Bez carine e-auta voze do boljeg poslovnog ambijenta u BiH

    Ukidanje carinske stope od pet odsto na uvoz električnih automobila i smanjenjem carine na hibridna vozila sa dosadašnjih 15 odsto na pet odsto značilo bi korak naprijed ka boljem poslovnom ambijentu, saglasni su stučnjaci iz ove oblasti.

    Haris Muratović, predsjednik Udruženja zastupnika i trgovaca automobilima pri Privrednoj komori FBiH, za “Nezavisne novine” ističe da bi ukidanje carina bilo mnogo značajno za BiH iz više razloga.

    “Prvenstveno sa aspekta zagađenja, jer se svi borimo sa prekomjernim zagađanjem koje dolazi od automobila, zbog azotnih oksida koji su pogubni za zdravlje stanovnika BiH. Dok će sa poslovne strane to omogućiti više uvezenih električnih automobila, ali i ekološki prihvatljivih hibrida”, kazao je Muratović.

    Dodaje da je ukidanje carine jedan mali korak naprijed, jer sve zemlje u okruženju ili nemaju carine ili ona iznosi maksimalno jedan odsto za električna vozila.

    “Ova inicijativa ide u smjeru harmonizacije carinskih stopa sa onima u regiji, jer carina štiti domaću proizvodnju, ali s obzirom na to da mi nemamo domaću proizvodnju kada su u pitanju električna, ali i hibridna vozila, sadašnja carina totalno je bespotrebna, pa smatramo da bi bilo korektno da se poslovni ambijent poboljša, jer kompletna auto-industrija ide u smjeru elektromobilnosti i ekološki prihvatljivih automobila”, zaključio je Muratović.

    Iz Uprave za indirektno oprezivanje (UIO) BiH rekli su da je za devet mjeseci ove godine uvezeno 35 električnih vozila u ukupnoj vrijednosti od 3,4 miliona KM.

    “Za devet mjeseci ove godine uvezeno je 245 hibridnih vozila, od kojih je 190 novih, a 55 polovnih, u vrijednosti višoj od 13,3 miliona KM, dok je cijele prošle godine uvezeno svega 67, od kojih su 43 nova, a 24 polovna, u vrijednosti od 3,2 miliona KM”, ističu iz UIO BiH.

    Podsjetimo, Savjet ministra BiH, na prijedlog Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, sastavio je Prijedlog odluke o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa pri uvozu novih električnih i hibridnih automobila do 31. decembra 2022. godine.

    Ovom odlukom propisuju se kriterijumi pri uvozu u BiH novoproizvedenih električnih i hibridnih automobila koji će se uvoziti do 31. decembra 2022. godine, uz korištenje privremene suspenzije i privremenog smanjenja carinskih stopa od pet odsto utvrđenih u Zakonu o carinskoj tarifi.

    “Svrha donošenja predmetne odluke jeste ta da se carinska stopa na uvoz u BiH novoproizvedenih automobila, koji nemaju preferencijalni status robe iz zemalja sa kojima BiH ima zaključene sporazume o slobodnoj trgovini, smanji sa dosadašnjih 15 odsto na pet odsto za hibridna vozila, te carinska stopa sa pet odsto na nula odsto na automobile na električni pogon”, navode iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa.

    Dodaju da bi se primjenom povoljnije carinske stope stimulisao uvoz ove vrste automobila, od čega bi BiH imala višestruku korist kako sa aspekta smanjenja zagađenja vazduha i zaštite životne sredine, tako i sa aspekta podizanja stepena bezbjednosti saobraćaja.

    “Odluka doprinosi izjednačavanju tržišnih uslova za sve uvoznike i distributere u BiH, bez obzira na to gdje se proizvode vozila brenda koji zastupaju. Takođe, odlukom bi se izvršila i harmonizacija carinskih stopa koje se primjenjuju prilikom uvoza novoproizvedenih automobila u BiH sa carinskim stopama koje se primjenjuju u regionu prilikom uvoza ovih proizvoda”, navode iz nadležnog ministarstva.

  • Srbijanske vlasti najavile dolazak Škode u Kragujevac

    Srbijanske vlasti najavile dolazak Škode u Kragujevac

    Do kraja godine očekuje se dolazak Škode u Kragujevac, što je sada već sasvim izvjesno, najavio je gradonačelnik ovog srbijanskog grada Nikola Dašić.

    On je kazao kako kompanija Škoda počinje proizvodnju tramvaja u MIND parku u Kragujevcu, ali da to nije jedina dobra vijest koja je stigla s prestižne svjetske izložbe Expo 2020.

    “Imamo jedan impozantan nastup naših kompanija u Dubaiju. Dolazak Škode u Kragujevac nešto je što je veoma dugo pripremano i to nije nikakvo iznenađenje. Suština je ne samo u novim radnim mjestima, mi ovdje govorimo o šinskim vozilima i proizvodnji tramvaja, ona je otvorena ne samo za zapošljavanje, već i za saradnju s drugim firmama širom Srbije”, kazao je za Kurir Marko Selaković, šef kancelarije Privredne komore Srbije.

    On je juče potpisao ugovor o saradnji s kompanijom Oracle i to je kompanija koja bi, kako navode, isto trebala doći u Kragujevac.

    “Sve je to pokazatelj da imamo jedan divan industrijski razvoj u ovom gradu”, navodi Selaković.

  • Economist: Životi miliona ljudi zavisiće od toga kako će završiti pandemija koronavirusa

    Economist: Životi miliona ljudi zavisiće od toga kako će završiti pandemija koronavirusa

    Online izdanje lista Economist piše da će milioni ljudi ovisiti o tome kako će završiti pandemija koronavirusa.

    Pandemija je počela jenjavati i izvjesno je da koronavirus nikada neće nestati. Pretpostavlja se da ćemo živjeti u endemiji. Koronavirus će u budućnosti biti najveća prijetnja po starije osobe i one koji su zdravstveno ugroženi. Ali, neće biti prijetnja u mjeri u kojoj je bio u posljednjih 20 mjeseci, tokom kojih je preminuo veliki broj ljudi. Odgovor na ovaj virus bit će kao odgovor na gripu.

    Nije poznat put do endemije. Najvažnije će biti da li će taj put biti dobro planiran ili će biti haotičan. Ovaj drugi bi mogao imati posljedice po živote miliona ljudi. Okončavanje pandemije je prilika za vlasti da pokažu da li su naučile iz grešaka koje su pravile na početku pandemije.

    Prema pisanju Economista, broj zaraženih i preminulih usljed koronavirusa od augusta ove godine u cijelom svijetu se smanjuje. Među izuzecima je Velika Britanija u kojoj se ovaj broj povećava, ali je u ovoj državi veliki broj vakcinisanih. S obzirom na to da skoro 93 posto Britanaca ima antitijela, znatno je manji broj preminulih. To je put ka endemiji.

    Najmanje 3,8 milijardi ljudi širom svijeta primilo je jednu dozu vakcine protiv koronavirusa. Britanski list pretpostavlja da je na koronavirus bilo pozitivno od 1,4 do 3,6 milijardi ljudi, što je od 6 do 15 puta više od zvaničnog broja. Pri tome treba imati u vidu da postoje i oni koji su prebolovali koronavirus, a potom su i vakcinisani.

    Izazovi na putu ka endemiji

    Svijet će se na putu ka kraju pandemije suočiti s nekoliko izazova.

    Jedan od njih je jesenji, odnosno zimski pandemijski val na sjevernoj hemisferi. Tokom hladnijih dana više vremena se provodi u zatvorenom prostoru pa je rizik od zaraze veći. Ako se ponovo poveća broj hospitaliziranih, vlasti će morati intervenisati. Medicinska linija odbrane mogli bi biti i novi lijekovi protiv koronavirusa koji ublažavaju simptome zaraze. No, potrebno je da se odobri njihova upotreba. Nošenje zaštitne maske tamo gdje je to potrebno je i dalje linija odbrane.

    Sljedeći izazov je mutacija koronavirusa. Nepoznanica je da li se mutacije ovog virusa dešavaju u siromašnim državama, gdje nema dovoljno istraživanja ili gdje uopće ne postoje istraživanja koronavirusa. Osim toga, u ovim državama je veliki broj nevakcinisanih. Ako se pojavi novi soj virusa, onda će se i vakcine morati unaprijediti. To će biti lakše nego onda kada je bilo potrebno razviti potpuno novu vakcinu.

    Nove, poboljšane vakcine podrazumijevat će to da se njihova upotreba mora odobriti, kao i prestanak korištenja postojećih. Zato bi bilo opravdano očekivati novu globalnu borbu za vakcine, ali sada u uslovima narušenog globalnog lanca opskrbe.

    Najveći izazov bit će kako zaštititi veliki broj onih koji nemaju imunitet. Kineski odgovor na ovaj izazov jeste striktni i kontinuirani karantin i zatvaranje ili lockdown. Time se dobija vrijeme za vakcinaciju i stvaranje zaliha lijekova. Komunistička partija ove države strogim epidemiološkim mjerama uspijeva u tome da je vrlo mali broj ljudi zaražen koronavirusom. Time žele dokazati da Kina ima bolji sistem nego demokratske države. Politiku nula zaraženih ima i Novi Zeland, ali koronavirus nije iskorijenio. Shodno tome, za očekivati je da će i u Kini prestati primjena strogih epidemioloških mjera.

    S obzirom na to da je najpoželjnije imunitet steći vakcinacijom, u kompaniji Airfinity zaključili su da će do kraja ove godine biti potrebno proizvesti 11,3 milijarde doza vakcina, a do juna sljedeće godine 25 milijardi doza. Time bi se zadovoljila globalna potražnja. Treba napomenuti da nisu sve vakcine jednako učinkovite, ali svaka od njih je bolja od toga da se neko zarazi.

    Isporuka novih doza vakcina već je trebala početi, ali to se nije desilo. Umjesto toga, usporene su isporuke vakcina namijenjenih za djecu, koja srećom rijetko umiru od koronavirusa. Proizvođači obećavaju da će nove doze biti dostupne od sljedeće godine, ali one su potrebne već sada.

    Posljednji izazov bit će (ne)sposbnost nacionalnih zdravstvenih sistema. U Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) kao cilj su postavili da 40 posto od ukupnog stanovništva svake zemlje bude vakcinisano do kraja ove godine. Do septembra sljedeće godine trebalo bi biti vakcinisano 70 posto od ukupnog stanovništva svake države. Međutim, potrebe za vakcinama uslovljene su demografskom strukturom stanovništva, koliko brzo ih mogu iskorištavati, i drugim zdravstvenim prijetnjama kao što su malarija i ospice.

    Koronavirus kao ubica siromašnih država

    Test će biti da li će vlasti prihvatiti ove izazove. Kako pandemija jenjava, tako je bogatim državama koronavirus sve manje interesantan. Ali, ovaj virus bi mogao biti ubica siromašnih država, piše Economist.

  • Kineska ekonomija usporava zbog pandemije koronavirusa i energetske krize

    Kineska ekonomija usporava zbog pandemije koronavirusa i energetske krize

    Nakon brzog oporavka od koronavirusa oporavak u drugoj najvećoj svjetskoj ekonomiji gubi na snazi, a rast bruto domaćeg proizvoda iznosio je 4,9 posto na godišnjem nivou, rekao je Nacionalni zavod za statistiku (NBS).

    Najnovija brojka razočarala je očekivanja o rastu od 5,0 posto predviđen od strane analitičara i predstavlja oštar pad u odnosu na rast od 7,9 posto u razdoblju od aprila do juna.

    Usporavanje oporavka drugog po veličini svjetske ekonomije od pandemijske krize posljedica je, kažu analitičari, poremećaja u nabavnim lancima i na tržištu nekretnina, kao i nedostatka struje, što je usporilo proizvodnju.

    “Moramo napomenuti da se trenutne neizvjesnosti u međunarodnom okruženju povećavaju, a oporavak domaće ekonomije još uvijek je nestabilan i neujednačen”, rekao je u ponedjeljak glasnogovornik NBS-a Fu Linghui.

    Međutim, BDP u trećem tromjesečju porastao je 0,2 posto u odnosu na tri mjeseca prije toga, dodale su vlasti. U međuvremenu, rast industrijske proizvodnje dodatno se usporio na 3,1 posto na godišnjoj razini.

    U septembru je došlo do “dodatnog udara” zbog nestašice električne energije i smanjenja proizvodnje zbog stroge provedbe klimatskih i sigurnosnih ciljeva od strane lokalnih vlada. Racionalizacija energije posljednjih sedmica, zajedno s povećanjem troškova sirovina i vladinim klimatskim pritiskom, dovela je do smanjenja rudarske i proizvodne aktivnosti.

    Mnoge tvornice morale su obustaviti proizvodnju krajem septembra jer su skok cijena uglja i nedostatak električne energije potaknuli lokalne vlasti da naglo isključe struju. Središnja vlada tada je naglasila da će povećati opskrbu ugljem i osigurati dostupnost električne energije.

    Ipak, maloprodaja je porasla na 4,4 posto, što je poboljšanje u odnosu na 2,5 posto u augustu. Stopa nezaposlenosti u gradovima prošlog mjeseca iznosila je 4,9 posto.

    Fu je u ponedjeljak primijetio da je došlo do usporavanja doprinosa sektora nekretnina ekonomiji u trećem tromjesečju. Ipak, rekao je da je utjecaj na ukupni rast ograničen.

    Sasvim je sigurno da će kineski rast na godišnjoj razini biti usporen. Deset velikih banaka smanjilo je svoje prognoze kineskog BDP-a za cijelu godinu jer su nestašica električne energije i napori da obuzdaju ekspanziju u sektoru nekretnina uzrokovanu dugovima dodali mnoge druge pritiske na rast, poput nedovoljne potrošnje.

  • Ćevapi i pljeskavice u Banjaluci zabiberili cijenu

    Ćevapi i pljeskavice u Banjaluci zabiberili cijenu

    Porcija ćevapa, pljeskavica i ostalog mesa sa roštilja u posljednjih nekoliko dana poskupjela je za jednu marku ili više u banjalučkim roštiljnicama, a uzrok tome je rast nabavne cijene mesa, ali i drugih proizvoda, povrća i sl.

    Potvrdili su to za “Nezavisne” iz roštiljnica, nakon što su se građani neprijatno iznenadili kad su shvatili da treba da izdvoje marku do dvije više nego ranije za pljeskavice, ćevape ili piletinu s roštilja.

    “Neki dan smo naručili nekoliko porcija pljeskavica i ćevapa, a tom prilikom nisam ni pitala za cijenu. Kada sam preuzela narudžbu, iznenadila sam se, jer je račun bio za nekoliko KM viši nego inače. Kad sam ih pitala šta je razlog tome, rekli su mi da su i nabavne cijene porasle”, ističe jedna građanka.

    Lazo Šešić, direktor “Mesnica kod Laze”, ističe da je sve poskupjelo za bar pola marke, te je, kako kaže, bilo samo pitanje dana kada će i cijene mesa skočiti.

    “Recimo, bikovi žive vage su prethodno koštali od 3,8 do četiri KM, a sada su od 4,5 do pet KM. Mi ne dirigujemo cijene, već proizvođač. Ako im ne platimo tu cijenu, oni će robu prodati u Federaciju i mi onda ne bismo uopšte imali robe”, rekao je Šešić za “Nezavisne”.

    Iz “Leskovačkog roštilja 016” za “Nezavisne” su potvrdili da su prodajne cijene mesa sa roštilja povišene zbog rasta nabavne cijene.

    “Da, sve je skuplje, a u zavisnosti od proizvoda, formirane su i cijene. Na primjer, gurmanska pljeskavica je sada pet KM, a donedavno je bila četiri KM, dok je mala leskovačka sada četiri KM, a prethodno je koštala 3,5 KM”, kazali su iz “Leskovačkog roštilja”.

    Ističu da su velike porcije skuplje za jednu marku, a neke su, dodaju, poskupjele i za dvije marke.

    “I salata je poskupjela. Sad je nabavna cijena gajbe paradajza 30 KM, a bila je 15 KM. Ni kupus više nije 0,90 feninga po kilogramu, sad je 1,5 KM”, istakli su iz “Leskovačkog roštilja”.

    Iz roštiljnice “Stari recept” kažu da su svi njihovu proizvodi skuplji za pola marke. “Razlog tome je što je skočila nabavna cijena robe, mesa i svega ostalog, tako da smo morali i mi podići cijene mesa sa roštilja”, rekli su za “Nezavisne” iz “Starog recepta”.

    Prema Šešićevim riječima, proizvođači mesa su se borili i izborili za neku prikladnu cijenu mesa, mada, kako kaže, nemaju ni oni zaradu od toga.

    “Poskupjelo je žito, ali je i sva ostala hrana nenormalno poskupjela, kao što su kukuruz, pšenica i drugi proizvodi. Proizvođači se ovako bore da se ne ugasi stočni fond”, dodao je Šešić.