Kategorija: Ekonomija

  • Tehnički moguće da Srpska formira svoju upravu za prikupljanje indirektnih poreza

    Tehnički moguće da Srpska formira svoju upravu za prikupljanje indirektnih poreza

    Tehnički je potpuno izvodljivo da Republika Srpska formira sopstvenu upravu za prikupljanje indirektnih poreza i samostalno rasposređuje te prihode, ali to umnogome zavisi od političkih okolnosti, poručuju ekonomisti.

    Profesor Ekonomskog fakulteta iz Pala Aleksandar Stojanović kaže da je u potpunosti moguće vraćanje na model gdje postoje odvojene entitetske uprave za oporezivanje s tim što bi postojala “klirinška” kuća koja bi “prebijala” te viškove i manjkove između dva entiteta.

    Stojanović ističe da bi razdruživanjem oba entiteta prihodovala koliko i danas.

    “Ostao bi isti finansijski efekat po budžete”, rekao je Stojanović za “RTRS”.

    Ekonomista iz Banjaluke Aleksandar Ljuboja rekao je da Srpska tehnički može da formira sopstvenu upravu i da je potreban period od šest do 12 mjeseci gdje bi se legislativa prilagodila novom stanju.

    “To je zahtjevan posao, ali nije neizvodljiv. Ako uzmete da imate mnogo manje zemlje po broju stanovnika nego što je Srpska gdje to funkcioniše, pa prepreka u tom tehničkom smislu nema”, rekao je LJuboja.

    Republika Srpska je prikupljala indirektne poreze do 2005. godine, a onda je tu nadležnost predala institucijama BiH nakon intervencije visokog predstavnika u BiH, ali Ustav BiH nikada u tom dijelu nije promijenjen.

  • Kompleks IMT-a ponuđen na prodaju za 70,7 miliona evra

    Kompleks IMT-a ponuđen na prodaju za 70,7 miliona evra

    Stečajni upravnik Industrije mašina i traktora (IMT) oglasio je prodaju imovine dužnika metodom javnog nadmetanja.Za 8,3 milijarde dinara (70,7 miliona evra) ponuđen je poslovni kompleks u Zemunskoj ulici na Novom Beogradu, prenosi Ekapija.

    Deo kompleksa koji je na prodaju čini 25 uknjiženih objekata, sa upotrebnom dozvolom, kao i 30 uknjiženih objekata bez odobrenja za gradnju. Takođe, na prodaju su i 22 vanknjižna objekta.

    Javno nadmetanje biće održano 22. novembra 2021. godine

  • Mihajlović: Zelena agenda je novi model rasta

    Mihajlović: Zelena agenda je novi model rasta

    Potpredsednica Vlade Srbije i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović izjavila je da zelena agenda predstavlja novi model rasta, a ne ograničenje, kao i da su strukturne promjene neophodne za otvaranje tržišta i omogućavanje energetskog i privrednog razvoja.

    “Zelena agenda je jedna potpuno nova zelena, ekološka i energetska revolucija svuda svetu. Mi smo ove godine krenuli putem zelene tranzicije, a to ne znači nikakvu opstrukciju, niti ograničenje, već je to potpuno novi model rasta. Istovremeno je cil? da imamo dovol?no energije po održivim cenama poštujući sve standarde zaštite životne sredine, jer nema više energetike bez ekologije, to mora da bude zajedno”, izjavila je Mihajlovićeva sinoć za RTS.

    Ona je rekla da je Ministarstvo pokrenulo strukturne promjene koje su doprinele otvaranju Klastera 4 u pregovorima sa EU.

    “Ponosna sam što smo došli u situaciju da možemo da razgovaramo o tome da se otvara Klaster 4. Tu su i energetika i transport. Sve ono što smo radili u saobraćaju prethodnih godina obezbedilo je uslove za to. Sve što radimo u energetici, pre svega kada je podela delatnosti u Srbijagasu, kao i strateški plan o rezervama nafte, deo je strukturnih promena koje su važan korak ka otvaranju tržišta, jer ne možemo da dozvolimo da budemo zatvoreni, s obzirom na to da smo tranzitna zemlja. Moramo da nastavimo razvoj, da ulažemo u nove kapacitete, da čuvamo energetsku stabilnost i bezbednost, ali da imamo zdravu životnu sredinu”, izjavila je Mihajlovićeva.

    Ona je navela da je Ministarstvo donijelo nove zakone u oblasti rudarstva i energetike koji su u skladu sa najvišim standardima EU i koji su osnov za nove investicije.

    “Imamo potpuno nove Zakone o OIE i energetskoj efikasnosti i racionalnoj upotrebi energije. Zakonodavni okvir je moderniji i atraktivniji za investicije. Spremili smo takođe i investicioni plan sa projektima vrednim više od 17 milijardi evra, a to znači nova radna mesta i nove zelene investicije koje će nam dalje omogućiti privredni rast. Istovremeno, uz izgradnju novih kapaciteta, pokrenuli smo i proces podizanja energetske efikasnosti. To znači kako da imamo dovoljno energije po održivim cenama, poštujući sve standarde zaštite životne sredine”, dodala.

    Kako je saopšteno iz njenog kabineta, Mihajlović je navela da nema više energetike bez ekologije i da to mora da bude zajedno.

    “S jedne strane moramo da imamo zdraviju životnu sredinu, a s druge da budemo energetski bezbedni. Spremili smo investicioni plan sa projektima vrednim više od 17 milijardi evra. To su nova radna mesta i nove zelene investicije koje će nam omogućiti privredni rast”, istakla je ona.

  • Iz Ministarstva poljoprivrede poručili da podsticaje u Srpskoj dobijaju svi pod jednakim uslovima

    Iz Ministarstva poljoprivrede poručili da podsticaje u Srpskoj dobijaju svi pod jednakim uslovima

    Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske demantovalo je tvrdnje SDS-a da favorizuje bilo čije firme, ističući da svi dobijaju podsticaje pod jednakim uslovima.

    Iz Ministarstva su pozvali SDS da ukoliko posjeduje informacije o zloupotrebama u davanju podsticaja te podatke dostavi nadležnim organima, ističući da je u suprotnom jasno da je u pitanju obično politikanstvo.

    – Podsticaje aktivno ove godine koristi više od 15.000 pravnih i fizičkih lica, godišnje se obavi više od 30.000 isplata podsticaja po raznim osnovama, a svi podsticaji se objavljuju transparentno, na veb sajtu Agencije za agrarna plaćanja Republike Srpske, što je sve lako moguće provjeriti – saopšteno je iz resornog ministarstva.

    Iz Ministarstva napominju da to da li će neko dobiti podsticaj ne zavisi od toga kojoj političkoj partiji pripada, već da li ispunjava propisane uslove ili ne.

    – Dokaz tome je i činjenica da i pojedini visoki funkcioneri opozicionih partija koriste podsticaje što se može provjeriti na sajtu Agencije za agrarna plaćanja – dodaje se u saopštenju.

    Kada je riječ o podršci poljoprivrednicima zbog sušne godine, iz Ministarstva napominju da vrše isplatu podsticaja rekordnom dinamikom, da su svi podsticaji koji su dospjeli na plaćanje isplaćeni, a to je više od 50 miliona KM.

    – Obezbijedili smo i dodatnih 12,7 miliona KM iz Kompenzacionog fonda od čega je 8,2 miliona već isplaćeno, a 4,5 miliona će biti plaćeno u narednih nekoliko sedmica. Zakonska je obaveza lokalnih zajednica da formiraju komisije i utvrde štetu od elementarnih nepogoda”, navodi se u saopštenju.

    Iz Ministarstva napominju da su do sada podatke poslale svega tri lokalne zajednice, i to podatke o šteti od grada, a ne od suše.

    – Napominjemo da Ministarstvo sufinansira premiju osiguranja za usjeve sa 50 odsto i svi poljoprivrednici mogu da osiguraju usjeve – dodaje se u saopštenju.

    Resor SDS-a za poljoprivredu pozvao je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske da do kraja oktobra objavi podatke o šteti koju je poljoprivredi Republike Srpske pričinila ovogodišnja suša, navodeći da je to obećao resorni ministar Boris Pašalić.

    – Zahtijevamo od Ministarstva da, u vezi sa pružanjem pomoći u prevazilaženju problema izazvanih sušom, ako do toga dođe, ne favorizuje pojedine proizvođače, naročito preduzeća koja su bliska vladajućoj strukturi -naveli su iz SDS-a.

  • Tri džina najavila promene; “Scenario koji se viđa jednom u 20 godina”

    Tri džina najavila promene; “Scenario koji se viđa jednom u 20 godina”

    Najveći svetski proizvođači hrane i robe široke potrošnje više ne mogu da izdrže pritisak viših troškova proizvodnje pa dižu cene.

    Unilever je u trećem kvartalu podigao cene 4,1 odsto.

    Osim što se radi o velikom dizanju cena u jednom kvartalu, još je veći problem što iz Unilevera poručuju da očekuju nastavke inflatornih pritisaka u prvoj polovini sledeće godine. Njihov glavni izvršni direktor, Alan Džoup, vrlo je jasno komunicirao kako upravo gledamo “…scenario koji se viđa jednom u dvadeset godina… i još nismo dosegli vrhunac inflacije”.

    Na ulazne troškove Unilevera vrlo značajan uticaj imale su cene sirovina koje dobavlja s tržišta u razvoju. Pri ovome treba voditi računa kako je Unilever uspeo da amortizuje rast ulaznih troškova kroz podizanje efikasnosti. Procenjuju da su na razne načine ove godine uštedeli oko dve milijarde dolara, što znači da su se do sada suzdržavali od prebacivanja ulaznih troškova na potrošače. Unilever je najviše dizao cene u Aziji i to u kategoriji lične nege, u kojoj su proizvode poskupeli za 4,8 odsto.

    Na sličan način ponašaju se i drugi veliki igrači koji prodaju prehrambene proizvode ili robu široke potrošnje, piše Jutarnji list.

    Kompanija Nestle je tokom trećeg kvartala cene podigla za 2,1 odsto. Objasnili su da su zabeležili značajan rast troškova energije, transporta i sirovina. I oni su pokušavali da odlože prenošenje ulaznih troškova na potrošače, ali sada više ne mogu da prate ritam poskupljenja. Njihov glavni izvršni direktor poručuje: “Inflacijski troškovi rastu brže nego što stižemo da ih prebacimo kroz naše cene. Situacija se ne popravlja”.

    Štaviše, u Nestleu predviđaju povećanje inflacijskih pritisaka. Izračunali su da je trošak inflacije dosegao četiri odsto cene proizvoda koje prodaju. Najavili su dalja poskupljenja u 2022. godini. Prema njihovim procenama, troškovi sirovina i prevoza ove godine povećali su im se za 2,3 milijarde dolara.

    Značajna poskupljenja najavio je i Procter & Gamble. Upozoravaju da su zastoji u lancima snabdevanja, kao i rast ulaznih troškova, veći problem nego što su predviđali u prvom delu godine. Glavni finansijski direktor P&G-a, Andre Šulten, poslao je poruku trgovcima da očekuju više cene širokog spektra proizvoda.

    Osim ovih džinova, koji svojim proizvodima pune značajni deo polica prodavnica na celom svetu, dizanje cena najavljuje sve veći broj manjih kompanija.

    S obzirom na to što se upravo događa na tržištu energenata, te uz očigledni nastavak zastoja u lancima snabdevanja, informacije velikih kompanija ukazuju da se može očekivati jačanje inflatornog trenda.

    Prema podacima Evrostata objavljenim 20. oktobra, u septembru su u Evropskoj uniji cene rasle 3,6 odsto, a u evrozoni za 3,4 odsto.

    Najveći doprinos rastu cena u evrozoni dala je energija (+1,63 odsto), a zatim usluge (+0,72 odsto).

  • Urod maslina ove godine prepolovljen, cijena litra ulja će porasti na 30 KM

    Urod maslina ove godine prepolovljen, cijena litra ulja će porasti na 30 KM

    Visoke temperature ovog ljeta utjecale su na to da prinos maslina u Hercegovini ove godine bude skoro i više nego prepolovljen u odnosu na godine prije.

    Situacija, kako je kazao Zoran Raič, predsjednik Udruge Hercegovački plodovi Mediterana, nije mnogo loša, ali nije ni najbolja.

    “Urod maslina kod naših kooperanata je prepolovljen ove godine. Razlog je visoka temperatura u fazi cvjetanja masline, zbog čega se ona nije oplodila koliko je trebala, odbacila je dosta cvijeta i zbog toga je bilo dosta manje ploda”, kazao nam je Raič.

    S obzirom na to da je manje maslina, manje će biti i maslinovog ulja, dodaje Raič te kaže kako će i cijena ulja najvjerovatnije rasti.

    “Tako će, sa sadašnjih oko 25 KM, cijena ulja porasti na oko 30 KM po litru”, kazao je Raič te istakao kako su količine koje se proizvedu ovdje nedovoljne i za domaću potrošnju i kako maslinovo ulje ne izvoze.

    Međutim, Raič očekuje da bi za pet-šest godina stanje moglo biti bolje.

    “Maslina se širi, dosta je popularna i sve više ljudi se odlučuje za njen uzgoj. Zbog toga za pet-šest godina očekujemo da ćemo imati dosta više i maslina i maslinovog ulja”, zaključio je Raič.

  • Vučić: “Srbija će postati druga u Evropi”; “Polako ćemo da pristižemo Zapad po platama”

    Vučić: “Srbija će postati druga u Evropi”; “Polako ćemo da pristižemo Zapad po platama”

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da sada vidi da istok Srbije ima budućnost.

    Kako je naveo u videu na Instagram nalogu “avucic”, sve ono što je izgledalo gotovo nemoguće pre samo nekoliko godina, danas izgleda realno i gotovo jednostavno ostvarivo.

    “Spasili smo Bor, spasili rudarsko-topioničarski basen i otvorili ovde Čukaru Peki, ovu fantastičnu flotaciju po najvišim svetskim standardima podignutu”, rekao je Vučić.

    Dodao je da će Srbija postati drugi proizvođač bakra u Evropi, odmah iza Poljske, sa 18 odsto ukupno proizvedenog bakra.

    “Polako ćemo da pristižemo Zapad po platama. Čestitam Boranima, čestitam svim novozaposlenima, uveren sam da će oni donositi boljitak i budućnost istoku Srbije”, rekao je predsednik Vučić.

  • Ni crna lista im ne može ništa

    Ni crna lista im ne može ništa

    Kineski telekomunikacioni gigant Huavej i najveći kineski proizvođač čipova SMIC uvezli su američku tehnologiju vrednu milijarde dolara, od novembra do aprila.

    Ovo se dogodilo uprkos tome što su stavljeni na trgovinsku crnu listu SAD, pokazuju dokumenti koje je Kongres objavio.

    Prema dokumentima, 113 izvoznih dozvola u vrednosti od 61 milijardu dolara odobreno je američkim dobavljačima da prodaju robu Huaveju, dok je još 188 licenci u vrednosti od skoro 42 milijarde dolara dobilo zeleno svetlo za SMIC (Semiconductor Manufacturing International Corp), prenosi Rojters.

    Odbor za spoljne poslove Predstavničkog doma američkog Kongresa danas je izglasao da se odobri zahtev najvišeg republikanskog člana Majkla Mekola za objavljivanje podataka o dozvolama, koje je Kongres dobio od Ministarstva trgovine u maju.

  • Ulje u Banjaluci skuplje nego u Minhenu

    Ulje u Banjaluci skuplje nego u Minhenu

    Rast cijena osnovnih životnih namirnica u posljednjem periodu sve više brine stanovnike Republike Srpske, jer pojedine proizvode plaćaju skuplje od domaćinstava u regionu i Evropskoj uniji, a to potvrđuje i podatak da litar ulja u Banjaluci košta više nego u Beogradu ili Minhenu.

    I dok cijene ovdašnjih proizvoda sve više pariraju evropskim standardima, plate su i dalje daleko od toga premda je evidentan i njihov rast. Prosječna septembarska plata nakon oporezivanja u Republici Srpskoj, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, iznosila je 1.026 maraka, i ponovo je, kako ističu, najviša do sada kada se posmatra prosječna plata nakon oporezivanja po mjesecima.

    Međutim, radnici u Njemačkoj u prosjeku mjesečno zarade oko 4.000 maraka, dok je prosječna avgustovska plata u Sloveniji iznosila 2.400 KM.

    Tako jedan zaposleni u njemačkoj firmi sa prosječnom mjesečnom platom može kupiti čak 1.716 litara ulja koje, na primjer, u Minhenu košta 2,33 marke, dok radnik u Srpskoj može pazariti tek 320 litara ulja za jednu prosječnu platu.

    Bolje su plaćeni i radnici u Hrvatskoj, gdje je u avgustu prosječna plata iznosila 1.850 maraka, dok je u Srbiji julska plata bila 1.075 maraka. Najmanja prosječna plata evidentirana je u FBiH, i to oko 1.000 maraka.

    S druge strane, cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u Republici Srpskoj u septembru su u odnosu na avgust bile više za 0,6 odsto, dok su u odnosu na septembar prošle godine u prosjeku više za 2,6 odsto.Stručni saradnik za ekonomska pitanja u Savezu sindikata RS Božana Radošević kaže za “Glas Srpske” da poskupljenje goriva uvijek diktira i rast cijena ostalih proizvoda i usluga, ali da, kada dođe do nižih cijena naftnih derivata, ne dolazi do korekcije ostalih cjenovnika.

    • Svjedoci smo svakodnevnog stihijskog poskupljenja. Tako imamo situaciju da su cijene pojedinih namirnica porasle od nekih pet do deset odsto, pa čak i do 50 odsto, kao što je slučaj sa jestivim uljem. Znatno je poskupjelo i voće i povrće, pa sindikalna potrošačka korpa za septembar i ukupni troškovi za četvoročlanu porodicu iznose 1.955 maraka – navela je Radoševićeva i dodala da je upravo segment prehrane zabilježio najveći rast troškova, i to za oko deset maraka, a sve to je posljedica rasta cijena.

    Cijene pojedinih namirnica (u KM)

    Gradovi Ulje (litar) Mlijeko (litar) Brašno (pet kg)

    Banjaluka 2,95-3,20 1,19-1,49 5,19-5,29

    Beograd 2,66-3,08 1,33-1,66 4,16-4,99

    Zagreb 3,38-4,42 1,56-1,82 5,98-7,55

    Beč 3,70 2,44-2,52 1,94 (1 kg)

    Minhen 2,33 3,50-3,89 5,26

    Maribor 5,87 1,96 9,78

  • Šta kaže statistika o divljanju cijena, a šta građani

    Šta kaže statistika o divljanju cijena, a šta građani

    Cijene hrane i goriva bukvalno divljaju posljednjih mjeseci; kilogram krompira i kupusa poskupio je čak trostruko, a statistika kaže da je najviše poskupio prevoz u Srpskoj.

    Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u Republici Srpskoj, za godinu dana skočile su za prosječno 2,6 odsto, podaci su Republičkog Zavoda za satistiku.

    Zbog viših cijena goriva od čak 16,7 odsto, prevoz je poskupio za 9,2 odsto. Litar goriva je za godinu dana sa 1,73 marke porastao na 2,13 KM.

    Ulje je poskupilo za 23 odsto, sa 2,16 KM na sadašnjih 2,98 maraka. Za povrće trebamo izdvojiti 14,6 odsto novca više.

    U ovo doba prošle godine kilogram krompira koštao je 0,7 maraka, dok se trenutno njegova cijena kreće 1,5-2, a glamočki ide i do 2,5 KM. Vrećica kupusa od desetak kilograma košta od 12 do 16 maraka, a lani se mogla kupiti za četiri KM.

    Novine i časopisi skuplji su za skoro 11 odsto.

    – Dječiji časopis koji redovno kupujemo prije je koštao 2,4 marke, a sada iznosi 3,60 KM – govori jedan roditelj.

    Namještaj i pokućstvo imaju godišnji rast od 1,7 odsto.

    – Izabrala sam nekoliko lustera u jednoj radnji, a kada sam poslije dva dana došla da ih kupim, cijene su narasle od 10 do čak 30 maraka po komadu – kaže šokirana Banjalučanka.

    Za nevjerovati u ovakvoj situaciji, ali pojedini artikli su u proteklom periodu sniženi. Zbog sezonskih sniženja, najveći pad zabilježen je u odjeljku odjeća i obuća za 7,8 odsto.

    Prosječna plata isplaćena u septembru ove godine iznosila je 1.026 KM. Prema podacima Zavoda za statistiku RS, prosječna plata u septembru prošle godine bila je 965 maraka.