VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Saopštili lošu vijest: Formira se balon

    Saopštili lošu vijest: Formira se balon

    Evropska centralna banka (ECB) upozorila je da je finansijsko i tržište nekretnina precenjeno.

    Kako je saopštila, u takav položaj došlo se pre svega zbog brzog ekonomskog oporavka, niskih kamatnih stopa i velikih paketa pomoći koji su deljeni tokom pandemije.

    U svom polugodišnjem Izveštaju o stabilnosti, ova institucija je kao jedan od najvećih rizika za EU istakla ranjivosti finansijskog i tržišta nekretnina, ali i rast korporativnog i državnog duga, kao i sve rizičnije ponašanje kompanija, prenosi Investitor. To rizično ponašanje ogleda se između ostalog i u riskantnim investicijama, posebno onim egzotičnim, koje su podložne slabijoj regulativi.Ono što ECB može da uradi da bi donekle ublažila razvoj ovakve situacije je smanjenje paketa pomoći. Zato je još u septembru najavila da će kupovati manje obveznica.

    U međuvremenu, inflacija u evrozoni je nastavila da raste, pa je sa septembarskih 3,4 odsto u oktobru porasla na 4,1 procenta. Ipak, Evropska centralna banka je mišljenja da je ovaj rast cena samo privremen i da će usporiti u narednoj godini.

    S druge strane, neki učesnici na tržištu smatraju da ECB potcenjuje inflatorne pritiske i da će morati da koriguje svoje procene.

  • Ne zaustavlja se pad vrijednosti turske valute: Jedan dolar iznosi 10,5 lira

    Ne zaustavlja se pad vrijednosti turske valute: Jedan dolar iznosi 10,5 lira

    Nastavljen je pad vrijednosti turske lire – trenutno jedan dolar iznosi više od deset lira. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan ne odustaje od snižavanja kamatne stope uvjeren da je to način da se zaustavi pad vrijednosti valute.

    Erdogan je jučer, 16. novembra, obraćajući se parlamentarcima izjavio da će se nastaviti boriti za snižavanje kamatne stope. Prema pisanju američkog poslovnog portala Bloomberg, nadležni su pod njegovim pritiskom snižavali ovu stopu, a što je za posljedicu imalo znatan pad vrijednosti lire.

    “Ja i oni koji brane kamatne stope ne možemo biti na istom putu. Sa građana ćemo skinuti teret kamatnih stopa”, poručio je turski predsjednik ponovivši da su visoki troškovi zaduživanja glavni uzrok inflacije.

    Govoreći o tome da intenzivno vrši politički pritisak na rad Centralne banke, odgovorio je da ova finansijska institucija nezavisno donosi odluke. Međutim, kako je naveo Bloomberg, nekoliko uposlenika banke je ostalo bez posla zbog nepoštivanja njegovih odluka. Sahap Kavcioglu je četvrti guverner Centralne banke od 2019.

    Jedan dolar sada iznosi više od 10,5 lira, a pad vrijednosti valute nastavio se nakon Erdoganovog obraćanja parlamentarcima.

    Njegova vladajuća Stranka pravde i razvoja (AKP) je godinama uspjeh zasnivala na znatnom ekonomskom rastu za koji je Bloomberg istakao da je često bio zasnovan na smanjivanju troškova kreditiranja. Podrška AKP-u je počela opadati usljed ekonomskih problema uzrokovanih pandemijom koronavirusa.

  • Novčanici i kartice sve tanji, građani kupuju manje hrane

    Novčanici i kartice sve tanji, građani kupuju manje hrane

    Građani Srpske su ove godine, gotovo iz sedmice u sedmicu, na udaru poskupljenja osnovnih životnih namirnica, i to u priličnim iznosima, a neće biti mirni ni u narednom periodu jer su u najavi novi skokovi cijena hrane i proizvoda koje svakodnevno koristimo.

    Uproteklom periodu najviše su poskupili brašno i ulje, dok su i cijene goriva konstantno išle gore.

    Zvanična statistika pokazuje da je u septembru lani litar ulja koštao 2,17 KM, a u istom mjesecu ove godine 2,95 KM, ili za 36 odsto više. U ovom periodu, litar goriva u Srpskoj u prosjeku je poskupio za 22 odsto. Trenutno, prosječna cijena benzina i dizela na pumpama u RS kreće se od 2,34 do 2,39 KM.

    Analiza mlinara pokazuje da je brašno otišlo za skoro 30 odsto, tako da vreća od 25 kilograma trenutno košta 22 KM.

    Tržište
    Kako objašnjavaju naši sagovornici, razlog poskupljenja u Srpskoj je skok cijene energenata i žitarica na svjetskim berzama.

    S obzirom na to da su, zbog poskupljenja pšenice, na snazi česta poskupljenja brašna u RS, cijene su korigovali i pekari, čiji su pojedini proizvodi odskora skuplji i do 30 feninga.

    Mlinari poručuju da će brašno u Srpskoj poskupljivati i u narednom periodu, te da bi vreća do kraja godine mogla da košta 26 KM. U tom slučaju, a u poređenju s prošlogodišnjom cijenom, brašno će biti skuplje za više od 50 odsto.

    Zoran Kos, predsjednik Udruženja mlinara RS, objašnjava da je, u odnosu na 2020, pšenica sada po toni skuplja za preko 100 evra.

    – Sad se njena cijena kreće od 275 do 310 evra. Brašno još nije poskupilo u procentu koliko je otišla cijena žita. Cijena brašna skače svaki dan, a i u narednom periodu će biti poskupljenja. Do kraja godine vreća će doći na 25-26 KM, dok je prošle godine koštala oko 17 KM. Takođe, ono što sad poskupi, neće se nikad vratiti na staro, pa vreća brašna nikad neće biti ispod 20 KM – tvrdi za Srpskainfo Kos.

    Nema zaliha
    Podsjeća da više nema prošlogodišnjih zaliha pšenice.

    – Poskupile su sve sirovine, što će povećati cijenu sljedeće sjetve. Zato u sljedećoj žetvi cijena pšenice neće biti kao ove godine. Startna cijena će sigurno biti iznad 250 evra, a ne 200 kao u 2021. – poručuje Kos.

    Saša Trivić, predsjednik Udruženja poslodavaca poljoprivrede i prehrambene industrije RS i vlasnik pekare „Manja“, ističe da ne pamti godinu koju je obilježio veći broj poskupljenja, kao što je slučaj sa 2021.

    – Samo u proteklih mjesec i po-dva dana brašno je poskupilo za 20 odsto, a poskupili su i svi pekarski proizvodi, neki i za 20-30 feninga. Cijene hljebova otišle su za šest-sedam odsto, odnosno za 10 feninga – kaže za Srpskainfo Trivić.

    Sirovine
    Objašnjava da su poskupljenja rezultat činjenice da nema nijedne sirovine čija cijena nije skočila.

    – Sadašnja cijena brašna pravljena je na cijeni pšenice od 240 evra, a ova žitarica sada košta 315 evra. To znači da još ima mogućnosti da brašno značajnije poskupi. Ako bude tako, onda će dodatno poskupiti i pekarski proizvodi. Činjenica je da su poskupili energenti koji diktiraju cijenu đubriva, đubrivo utiče na cijenu pšenice i kukuruza, žitarice diktiraju cijenu mesa i drugih proizvoda – ističe Trivić.

    Trgovci takođe potvrđuju da gotovo svakodnevno moraju da mijenjaju cijene, te da ne mogu da uprate šta je za koliko otišlo, ali da je činjenica da poskupljuju svi proizvodi.

    Redukovanje potrošnje
    Bogdan Marjanović, predsjednik Asocijacije samostalnih trgovačkih radnji banjalučke regije, kaže da je, poslije goriva, poskupilo i sve ostalo.

    – Mislim da su dosadašnja poskupljenja bila “tiha”, u odnosu na ono što nas čeka. Još će rasti cijene brašna, samim tim i pekarskih proizvoda. Kad je riječ o osnovnim životnim namirnicama, ove godine su najviše poskupili ulje i šećer, ali i druge namirnice. A poskupljenja su toliko česta da malo ko može da ih isprati i uporedi – naglašava za Srpskainfo Marjanović.

    Prema njegovim riječima, kako cijene idu gore, ljudi sve više bježe od roba koje im nisu preko potrebne.

    – Neki, takođe, redukuju potrošnju i onih najosnovnijih namirnica. Ako su, na primjer, kupovali četiri litra ulja mjesečno, sad se trude da se uklope u tri. Kartice i novčanici većine građana sve su tanji, a ljudi sve manje kupuju – poručuje Marjanović.

    Plan kupovine
    Milosava L, službenica iz Banjaluke, kaže da je postalo nemoguće planirati kupovinu.

    – Prije ste znali šta koliko košta, a sad se, gotovo svakodnevno, suočavamo s novim, višim cijenama. Nabavka koja je ranije koštala 100 KM, sad je za najmanje 20 KM skuplja. Riječ je o onim najosnovnijim robama, za koje smo mislili da ne možemo bez njih. Međutim, kako cijene idu gore, iz potrošačke korpe polako izbacujemo pokoji proizvod, a one koje moramo da kupujemo, uzimamo u manjoj količini – ističe naša sagovornica.

    U odnosu na prošlu godinu, cijene pojedinih vrsta povrća, prije svega kupusa i krompira, porasle su nekoliko puta. U ovo doba lani, kilogram krompira na pijacama je koštao 0,7 maraka, dok se trenutno njegova cijena kreće 1,5-2, a glamočki ide i do 2,5 KM. I zvanična statistika pokazuje da je ovo povrće drastično poskupilo, a prema podacima Zavoda za statistiku RS, kilogram kupusa je u septembru 2020. u prosjeku koštao 0,49, a u istom mjesecu ove godine čak 1,40 KM, ili skoro tri puta više.

  • Višković: Značajno povećanje plata od pet do 10 odsto

    Višković: Značajno povećanje plata od pet do 10 odsto

    Radovan Višković, premije RS, je kazao da će Vlada RS određenim mjerama osloboditi 80 miliona KM za rast plata u privatnom i javnom sektoru, te da će taj rast biti od 5 do 10 odsto.

    Višković je danas novinarima na konferenciji “Izazovi i budućnost poslovanja” u Banjaluci kazao da će Vlada RS prelaskom sa neto na bruto iznos plata i smanjenjem poreske stope sa 32,8 na 31 osloboditi 80 miliona KM za rast plata u svim sektorima, i u privatnom i javnom sektoru.

    “Očekujem da će i realni sektor izdvojiti određen iznos i da će to biti značajan rast na nivou od pet do 10 odsto”, kazao je Višković.

    Dodao je da kada je riječ o javnom sektoru Vlada vodi pregovore sa sindikatima.

    Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, naveo je da se Vlada RS odrekla jednog dijela sredstava koji će dovesti do toga da se u prosjeku, od 18 do 25 KM, u zavisnosti od visine plate, prelije na plate radnika u realnom sektoru.

    “Očekujemo da će i poslodavci bar toliki, ako ne i veći iznos, dati da se povećaju plate radnika, da bi se smanjio odlazak ljudi i poboljašao se njihov standard”, rekao je Trivić.

  • Kina prestigla Ameriku

    Kina prestigla Ameriku

    Kina je prestigla Sjedinjene Američke Države po nacionalnom bogatstvu.

    Kinesko bogatstvo dramatično je poraslo u poslednje dve decenije i povećano je za čak 17 puta, sa sedam biliona (hiljada milijardi) u 2000. godini, na 120 biliona dolara u 2020. godini, navodi se u analizi poznate konsultantske kuće “Mekinzi end ko”, prenosi “Blumberg”.

    Ukupno svetsko bogatstvo poraslo je sa 160 biliona u 2000. godini na 514 biliona dolara u 2020. godini, objavila je ova međunarodna konsultantska kuća.

    Izveštaj analizira 10 država na svetu koje drže ukupno 60 odsto svetskog bruto društvenog proizvoda, i to su Australija, Kanada, Kina, Francuska, Nemačka, Japan, Meksiko, Švedska, Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države, prenosi Blic.

    Kada je u pitanju uzlet Kine, on je ubrzan ulaskom te zemlje u Svetsku trgovinsku organizaciju 2000. godine, navode analitičari “Mekinzija”.Sjedinjene Američke Države, koje su Kini ustupile prvo mesto, u poslednjih 10 godina udvostručile su nacionalno bogatstvo, pa ono sada iznosi 90 biliona.

    I u Kini i u SAD više od dve trećine bogatstva nalazi se u rukama 10 odsto najbogatijih porodica, navodi izveštaj.

    Oko 68 odsto svjetskog bogatstva nalazi se u nekretninama, navodi “Mekinzi” i dodaje da istorijska veza rasta bruto društvenog proizvoda sa rastom bogatstva više ne važi, jer je rast bogatstva nadmašio rast BDP-a. Razlog tome vide u “naduvanom balonu cena nekretnina” i upozoravaju da bi rast vrednosti nekretnina mogao da bude nestabilan i mogao da dovede do nove svetske ekonomske krize, slične onoj iz 2008. godine.

    U slučaju da se takva kriza dogodi, ona bi ovaj put mogla da teško pogodi Kinu, dok je prethodni put uzdrmala SAD, te da dovede do nestanka trećine svetskog bogatstva, prenosi “Blumberg”.

    U svetsko bogatstvo nisu uračunate finansijske aktive, zbog toga što su kompenzovane obavezama, navode iz “Mekinzija”

  • Višković: Vlada RS će kreirati olakšice

    Premijer Republike Srpske Radovan Višković izjavio je da će Vlada kreirati olakšice i rješenja s ciljem boljeg standarda, povećanja plata i ostanka ljudi u Srpskoj.

    “Sigurno je da ćemo tako raditi, a pomagali smo i u prethodnom periodu. Dobro je bilo što smo se za privredu odrekli dijela novca iz Budžeta Republike Srpske”, rekao je Višković otvarajući konferenciju “Izazovi i budućnost poslovanja” u Banjaluci.

    On je istakao da su i poslodavci dali veliki doprinos što je bilo vidljivo i prilikom punjenja republičkog budžeta.

    “Moramo stvoriti budućnost da u ovom izazovnom vremenu dovedemo multikompanije u Republiku Srpsku. Međutim, lično sam fokusiran na domaće privrednike, njihov ostanak i napredak u Republici Srpskoj”, rekao je Višković.

    On je dodao da će Vlada ostati partner poslodavcima i sindikatima u Republici Srpskoj kako bi donosili kvalitetne mjere.

    “Hvala vam za sve, a ekonomski pokazatelji Republike Srpske govore da smo na dobrom putu”, ocijenio je Višković.

  • Vidović: Rast plata biće nastavljen i u narednoj godini

    Vidović: Rast plata biće nastavljen i u narednoj godini

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović očekuje da će rast plata u Srpskoj biti nastavljen i u narednoj godini, jer je plan Vlade da smanji poreze i doprinose na plate kako bi rasteretila poslodavce.
    Vidovićeva je napomenula da je u ovoj godini rast plata zabilježen i u realnom sektoru.

    “S obzirom na mnogo veći oporavak privrede u ovoj godini od očekivanog, bili smo u prilici da povećamo plate za oko 5,5 odsto, što nije zanemarivo”, rekla je Vidovićeva za RTRS.

    Ona je istakla da Vlada Srpske i resorno ministarstvo svoje aktivnosti usmjerava na smanjenje poreskih davanja, kao i na povećanje subvencije za nabavku novih tehnologija.

    “Očekujemo i nove investitore i otvaranje novih pogona, te će u tim slučajevima novih zaposlenih radnika kompletni porezi i doprinosi biti vraćeni u prvoj godini poslovanja. Ukoliko se pojavi značajan investitor, taj rok može biti i produžen na dvije godine”, rekla je Vidovićeva.

    Ona smatra da je potrebno napraviti strategiju za privlačenje novih investitora, te da im se ponude povoljni uslove za poslovanje.

    “Pri Vladi se formira grupa koja će isključivo biti zadužena za strane investitore kako bi se oni privukli i kako bi imali sve što im je potrebno na jednom mjestu”, rekla je Vidovićeva.

    Kada je riječ o podsticajima, Vidovićeva je napomenula da je prošle godine povećan neoporezivi dio dohotka, dok se ove godine predlaže obračun bruto plata.

    “Tako da ćemo imati neoporezivi dio dohotka od 1.000 KM, te smanjene doprinose na 31 odsto, a to je smanjenje od 5,5 odsto, kao i smanjenje poreza 20 odsto”, rekla je Vidovićeva i dodala da su to značajne olakšice.

    Ona je podsjetila da su uvedene subvencije za svako povećanje plata, te su one zato počele značajnije da rastu.

    “Međutim, procjene su da još ima mnogo sive zone, te da ima značajan broj poslodavaca koji prijavljuju mnogo manju platu, nego što zaposleni dobijaju na ruke. Tako da je zvanično prosječna plata u Srpskoj sada 1.027 KM, ali je realno oko 1.400 KM”, rekla je Vidovićeva.

    Vidovićeva smatra da je potrebno i obrazovanje prilagoditi potrebama tržišta, kako bi se što više školovali kadrovi koji nakon školovanja mogu naći zaposlenje.

    Prema njenim riječima, inflacija je u Republici Srpskoj u septembru bila 2,6 odsto, te je u odnosu na zemlje u okruženju među najmanja.

    “Ona će biti prisutna i u narednoj godini, te je potrebno pripremiti adekvatne odgovore na nju. Nemamo monetarnu politiku, te se protiv nje moramo boriti tako što ćemo ograničavati marže ili tako što ćemo pokušati napraviti supstituciju u domaćoj proizvodnji onoga što najviše uvozimo”, rekla je Vidovićeva.

    Ona očekuje da će u ovoj godini BDP rasti između pet i 5,5 odsto, a iduće godine oko 4,5 do pet odsto.

    “To bi bio značajan rast, a najveći iskorak koji mi svi očekujemo i za šta se prave uslovi jeste rast BDP-a od šest do sedam odsto”, rekla je Vidovićeva.

  • Novo poskupljenje: Boca plina 30 maraka

    Novo poskupljenje: Boca plina 30 maraka

    Cijena plina u RS bilježi novi rast te je tako punjenje plinske boce za domaćinstvo u posljednjih nekoliko mjeseci ponovo poskupjelo i sada košta oko 30 KM.

    Prema ranijim pisanjima “Nezavisnih novina”, u martu ove godine plin je koštao od 20 do 27 KM, dok sada punjenje plinske boce za domaćinstvo iznosi oko 30 KM.

    Kako saznajemo iz različitih izvora, cijene su dosta porasle u relativno kratkom periodu. Dragan Trišić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske, za “Nezavisne novine” je rekao da se cijene tečnog naftnog gasa kreću od 1,49 do 1,59 KM po litru.

    Naveo je da se može očekivati i dodatno poskupljenje prirodnog gasa u narednom periodu.

    “Ponovni skok cijena je teško prognozirati, ali očekujemo da će se desiti u sljedećih 10 do 15 dana i iznosiće u prosjeku tri do četiri feninga”, rekao je Trišić. Istakao je da poskupljenje zavisi od ulaznih cijena te od deficita i globalnih poremećaja tržišta, što se reflektuje na maloprodaju.

    Dodao je da će se ovakva situacija nastaviti i u prvom kvartalu 2022. godine te smatra da je to povezano sa stanjem u vezi s energenatima, ne samo s naftnim derivatima, već i s električnom energijom.

    “U Evropskoj uniji neke termoelektrane koje korise ugalj i fosilna goriva su isključene iz procesa proizvodnje, dok su potražnja i potrošnja ostale na istom nivou. Međutim, proizvodnja to nije mogla da isprati”, istakao je Trišić.

    Na jednoj banjalučkoj pumpi, kako su sagovornici potvrdili, punjenje plinske boce košta od 30 do 33 KM, dok je cijena cijele pune plinske boce 75 KM.

    Ovaj porast cijene plina na benzinskim pumpama u gradu na Vrbasu u poređenju s nekim drugim gradovima Srpske je znatno veći.

    U jednoj pumpi u Bijeljini rekli su nam da je punjenje plinske boce za domaćinstvo nešto jeftinije i da košta oko 25 KM.

    Da ponovni rast cijena plina brine građanina kazala nam je i Rajka M., penzionerka iz Banjaluke, koja ističe da već godinama plin koristi za kuvanje te da će zbog novog poskupljenja razmisliti da li da ga i dalje koristi.

    “Godinama kuvam na plin, brže mi je tako, a i prosto sam navikla, ali s ovim novim poskupljenjem nisam sigurna da li mi se isplati koristiti ga.

    Od moje penzije, sa svim drugim poskupljenjima teško da ću moći da priuštim redovno punjenje plinske boce”, navela je ova Banjalučanka.

  • Spas za Crnu Goru? Jedan resurs bi mogao da im donese pravo bogatstvo

    Spas za Crnu Goru? Jedan resurs bi mogao da im donese pravo bogatstvo

    Nafta je jedini resurs koji može da reši sve crnogorske finansijske probleme do 2024. godine.

    To smatra kanadski stručnjak i konsultant za geofiziku i naftna istraživanja crnogorskog porekla Vladimir Popović.

    On je ministru kapitalnih investicija Mladenu Bojaniću poslao svoj predlog projekta razvoja naftne industrije, čijom bi realizacijom Crna Gora mogla da ima najmanje deset puta veći prihod od nafte nego od turizma u vrlo kratkom vremenu.

    “Sve što treba da uradi je da formira nacionalnu naftnu kompaniju kao vlasnika crnogorskog podmorja, da dovede šest stručnjaka pronalazača nafte, planira 3D program (3D geofizičko istraživanja) preko čitavog područja od Hrvatske do Albanije, uključi konzorcijum Eni-Novatek i Energean 3D programe u zajednički program i registruje firmu na Njujorškoj ili nekoj drugoj berzi”, kaže Popović, prenosi “Pobjeda”.

    On smatra da će akcije firme dodatno da porastu kad je vode naftni eksperti.

    “Aramko, najveća naftna firma na svetu, koristi uglavnom strane konsultante i formirana je na istom principu koji predlažem za Crnu Goru, što je standarni način istraživanja u svetu gde se perspekivne zone sa naftnim/gasnim potencijalom pokriju sa uniformnom 3D seizmikom”, rekao je Popović i dodao da taj projekat ne bi pao na teret Crne Gore, a doneo bi ogromnu korist.

    Prema njegovim rečima, postoji nekoliko mogućih načina finansiranja ovog projekta.

    “Od prodatih 49 odsto akcija finansirali bi se konsultanti i 3D program za 2.000 kvadratnih kilometara”, kazao je Popović.

    Pošto kompanije Eni-Novatek i Energean moraju biti uključeni u novi 3D program, trebalo bi što pre organizovati sastanak s njihovim predstavnicima, gde bi se razmatrala mogućnost da one finansiraju čitav ili deo 3D programa.

    “Zauzvrat bi te firme dobile pravo da urade sopstvenu interpretaciju kompletnog 3D programa, što bi im omogućilo da naprave daleko bolju interpretaciju na sopstvenim licencama. Treba pomenuti što su te firme uspešnije veća je korist za Crnu Goru”, rekao je Popović, koji smatra da treba predložiti EU da finansira 3D program kojim bi se otkrile dodatne rezerve gasa i nafte.

    Zauzvrat bi, kaže, Crna Gora zatvorila rudnik lignita u Pljevljima koji ionako prema EU politici mora da se zatvori.

    “To bi bio veliki plus Crnoj Gori za ulazak u EU”, ističe Popović i dodaje da je proces istraživanja nafte i gasa u Crnoj Gori do sada bio vrlo spor i treba da se znatno ubrza.

    Vlada, kako navodi, treba da ispita iz kojih fondova dolaze pare za sabotiranje razvoja naftne industrije, a time i ekonomije u Crnoj Gori pod tobožnjom brigom za zagađenje mora i globalno zagrevanje. Poručuje i da su Eni i Novatek “vrhunske svetske kompanije sa vrhunskom tehnologijom” koje garantuju svom svojom imovinom ako bi se desio neki incident prilikom bušenja.

    Konzorcijum kompanija Eni i Novatek je 25. marta počeo prvo istražno bušenje u podmorju kod Ulcinja. Iz Vlade su ranije saopštili da se na toj bušotini očekuje veliko ležište nafte.

  • Mediji: EU zavisi od ruskog gasa

    Mediji: EU zavisi od ruskog gasa

    Novi vrtoglavi rast cijena gasa pokazuje da EU apsolutno zavisi od ruskog energenta, kao i (u manjem obimu) od tečnog gasa iz Katara, Alžira i SAD.

    Cijena gasa u EU ponovno je “porasla” na jedan od rekordnih nivoa od 1.000 dolara za hiljadu kubika – što je granica koja je dostignuta na početku energetske krize, navodi “Geopoltika”.

    Rast cijena za sedam odsto – na 964 dolara početkom sedmice – rezultat je odluke ruskog “Gasproma” da ne rezervirše dodatni tranzit kroz Ukrajinu i Poljsku.

    “Gasprom” nije učestvovao na aukciji za rezervisanja količina za decembar za tranzit kroz Poljsku gasovodom “Jamal-Evropa” kao ni za gasni transportni sistem Ukrajine.

    To proizlazi iz rezultata aukcije kojeg je objavio evropski operater “GSA platform”.

    Prema posljednjim podacima evropskih operatera, zalihe gasa u evropskim skladištima od 1. novembra kontinuirano se smanjuju svaki dan i ostaju na rekordno niskom nivou od 50 do 70 odsto skladišnih kapaciteta posljednjih godina.

    Evropske firme povećale su korištenje gasa iz rezervi i onemogućile da “Gasprom” napuni skladišta na sigurniji nivo.

    Najmanje zalihe gasa su u Austriji – oko 52 odsto, a skladišta su 100 odsto popunjena samo u Velikoj Britaniji.

    Mjesec dana ranije, “Gasprom” je rezervisao tranzitni volumen od 31,4 miliona kubnih metara gasa dnevno nakon aukcije za novembar, a uz to je povećao tranzit kroz Ukrajinu za 1,5 puta.

    “Gasprom” je 8. novembra povećao isporuke u EU – cijena je pala za četiri odsto na 911 dolara, a 9. novembra najavio je početak “ubrizgavanja” gasa u pet evropskih podzemnih skladišta.

    To je dovelo do pada cijene ugovora za isporuku gasa u EU za 12 odsto, odnosno na 760 dolara za hiljadu kubnih metara.

    Međutim, očito je da se nestabilnosti evropskog energetskog tržišta ne nazire kraj i da bilo koji potez “Gasproma” utiče na evropsko tržište.

    To je najbolji pokazatelj koliko je EU daleko od svojih želja za energetskom nezavisnošću.

    EU je zavisna od Rusije i njenog prirodnog gasa iz postojećih gasovoda, a i, u manjoj mjeri, od tečnog (LN) koji joj stiže većinom iz Katara, Alžira i SAD.

    Skupa zelena energija, naročito kada joj se pridoda odustajanje od uglja i planirano odustajanje od nuklearne energije, teško će promijeniti to stanje zavisnosti u dugoročnoj perspektivi, zaključuje “Geopolitika”.