Kategorija: Ekonomija

  • Oktobarska prosječna plata 1.027 KM

    Oktobarska prosječna plata 1.027 KM

    Prosječna oktobarska plata u Republici Srpskoj nakon oporezivanja iznosila je 1.027 KM i predstavlja nominalno najveću prosječnu platu otkad se mjeri na mjesečnom nivou u Srpskoj, izjavio je danas vršilac dužnosti direktora Republičkog zavoda za statistiku Darko Milunović.

    Milunović je rekao novinarima u Banjaluci da je prosječna plata u oktobru u odnosu na isti mjesec prošle godine nominalno veća za 6,5 odsto, a realno, kada se uzme efekat inflacije, za oko 2,4 odsto.

    Prosječna oktobarska plata je u odnosu na septembarsku veća za jednu KM.

    Najveća prosječna plata u oktobru nakon oporezivanja bila je u finansijskom i sektoru osiguranja i iznosila je 1.562 KM, a najniža plata je isplaćena u oblasti pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstvu i ugostiteljstvu u visini od 739 KM.

    Prosječna oktobarska bruto plata bila je 1.568 KM.

    Cijene proizvoda i usluga koji se koriste za ličnu potrošnju u Republici Srpskoj, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u oktobru su u odnosu na septembar u prosjeku veće za 2,3 odsto, dok su u odnosu na isti mjesec lani prosječno veće za četiri odsto.

    Najveći godišnji rast cijena od 14,3 odsto u oktobru ove godine zabilježen je u odjeljku prevoz zbog većih cijena u grupi goriva i maziva za lična vozila, dok je najveći pad cijena na godišnjem nivou u oktobru ove godine zabilježen u odjeljku odjeća i obuća od 8,7 odsto usljed sezonskih sniženja konfekcije i obuće tokom godine.

    Milunović je naveo da cijene u Republici Srpskoj i u okruženju imaju blagu tendenciju rasta i da je, kada se poredi godišnja inflacija u septembru sa zemaljama zapadnog Balkana, Srpska u tom periodu imala godišnju inflaciju od 2,6 odsto, dok je u zemljama sa kojima se graniči stopa inflacije bila veća.

    • To je nešto što se dešava u cijeloj Evropi, pa ni naša regija ne može biti izolovana od ovog kretanja – istakao je Milunović i dodao da u Srpskoj, na godišnjem nivou, plate rastu brže od cijena.
  • “Srpska očekuje podršku za kandidovane projekte” Višković razgovarao sa šefom kancelarije Svjetske banke za BiH

    “Srpska očekuje podršku za kandidovane projekte” Višković razgovarao sa šefom kancelarije Svjetske banke za BiH

    Premijer Republike Srpske Radovan Višković rekao je danas da Srpska očekuje podršku Svjetske banke za niz kandidovanih projekata koji se odnose na rehabilizaciju više putnih pravaca, nastavak podrške zapošljavanju, zaštitu od poplava i obnovu vodozaštitne infrastrukture, te projekte u oblasti navodnjavanja i šumarstva.

    Tokom sastanka u Banjaluci sa šefom kancelarije Svjetske banke za BiH i Crnu Goru Kristoferom Šeldonom, Višković je izrazio zadovoljstvo dosadašnjom realizacijom reformi koje se provode uz podršku Svjetske banke, uključujući i značajnu podršku zdravstvenom sektoru u suzbijanju pandemije virusa korona.

    Na sastanku je razmotrena realizacija više reformskih projekata koji se provode uz finansijsku podršku Svjetske banke, kao i onih koji su trenutno u fazi odobravanja, saopšteno je iz Biroa Vlade Republike Srpske za odnose sa javnošću.

    Šef Kancelarije Svjetske banke za BiH i Crnu Goru prenio je spremnost da se ubrza provođenje procedura u vezi sa odobravanjem ovih projekata kako bi već dogovoreni poslovi mogli što prije da uđu u fazu realizacije.

  • Trivić objavila podatke: Republika Srpska dvostruko zaduženija od FBiH

    Trivić objavila podatke: Republika Srpska dvostruko zaduženija od FBiH

    Zastupnica u Narodnoj skupštini Republike Srpske Jelena Trivić objavila je podatke o zaduženju BiH, iz kojih se vidi da je RS dvostruko zaduženija od FBiH.

    “I dok nas vlast uvjerava kako čini sve da poboljša ekonomski standard naroda u Republici Srpskoj, zvanični i potpuno uporedivi podaci javnog duga po entitetima pokazuju da smo ravno dvostruko zaduženiji od drugog entiteta. U dokumentu koje objavljuje Ministarstvo finansija i trezora BiH prikazan je ukupan dug BiH, ali i dugovi po entitetima. Ovaj dokument sastavlja se na bazi podataka koje Ministarstvu finansija BiH dostavljaju entitetska ministarstva”, navela je Trivić.

    Ukupan javni dug Republike Srpske zaključno sa 30. junom 2021. godine iznosi 6 milijardi i 388 miliona, dok ukupan javni dug FBiH iznosi 6 milijardi i 319 miliona.

    “S obzirom na to da je tržište FBiH otprilike dva puta veće od tržišta Republike Srpske, bilo mjereno bruto domaćim proizvodom, bilo mjereno brojem stanovnika, ukazuje na to da smo dvostruko zaduženiji od Federacije. Naše učešće duga u BDP-u je preko 57 posto, dok u Federaciji ono iznosi 28 posto. Prema drugom pokazatelju relativne zaduženosti, naš javni dug po stanovniku iznosi oko 5.600 KM, dok u FBiH iznosi oko 2.900 KM”, navela je Trivić.

    Kako je kazala, poslanici SNSD-a su uvijek isticali da ovi podaci nisu uporedivi, jer dug FBiH ne sadrži dug kantona.

    “Ako bolje pogledamo tabelu koja pokazuje unutrašnji dug po entitetima, vidjet ćemo da je za FBiH prikazan i dug kantona, dok je ovaj dug za RS naravno 0, jer nemamo kantone. Ovo ukazuje na činjenicu da su podaci potpuno uporedivi”, dodala je.

    Veliki teret Republike Srpske predstavlja i dug javnog zdravstvenog sistema koji, prema podacima koje je dostavilo Ministarstvo zdravlja Republike Srpske, iznosi milijardu i 60 miliona, a koji ne ulazi u obračun ukupnog duga.

    “Ne želeći ni u kom slučaju da ‘navijam’ za drugi entitet, niti imam namjeru da se tamo selim, kako mi je to poručeno dva puta u Narodnoj skupštini, jednom od Zore Vidović, jednom od Nataše Radulović, želim samo da ukažem na katastrofalnu politiku upravljanja dugom koju u kontinuitetu vodi Vlada Republike Srpske. Sav patriotizam ili bolje rečeno ‘patriotizam’ SNSD-a može da stane u ove podatke. O ovim i mnogim drugim temama bit će riječi na redovnoj sjednici Narodne skupštine koja počinje sutra”, zaključila je.

  • U UN-u objasnili kako bi potrošili dio bogatstva Elona Muska za rješavanje problema gladi

    U UN-u objasnili kako bi potrošili dio bogatstva Elona Muska za rješavanje problema gladi

    U Programu za hranu Ujedinjenih nacija (WFP) obrazložili su kako bi potrošili šest milijardi dolara za rješavanje problema gladi. Direktor WFP-a David Beasley je pozvao i najbogatijeg čovjeka na svijetu Elona Muska da donira potrebni novac.

    Plan je da se tokom sljedeće godine 42 miliona ljudi spasi od gladi. Riječ je o ljudima koji žive u 43 države širom svijeta.
    Od navedenog novčanog iznosa, 3,5 milijardi dolara bilo bi potrošeno na nabavku hrane i njenu distribuciju. Distribucija će podrazumijevati drumski prijevoz, avioprijevoz i pomorski prijevoz. Osim toga, taj novac je potreban za skladištenje hrane.

    Dvije milijarde dolara bilo bi potrebno za isplatu u gotovini i za osiguravanje vaučera. Time bi se omogućilo da ugroženo stanovništvo kupi hranu koju želi. Time bi se podržale i nacionalne ekonomije.

    Za ono što se zove specifični troškovi bilo bi potrebno 700 miliona dolara. To se odnosi i na osposobljavanje lokalnih vlasti da implementiraju UN-ov program pomoći. Za koordinaciju u lancu opskrbe i analizu ugroženih područja bilo bi izdvojeno 400 miliona dolara.

    Prema podacima WFP-a, 283 miliona ljudi u 80 država suočava se s ekstremnom stopom gladi. Ova stopa je od 2019. porasla za 110 posto.Podsjećamo, direktor UN-ovog Programa za hranu David Beasley je u intervjuu za CNN izjavio da šest milijardi dolara predstavlja dva posto Muskovog bogatstva. Američki multimilijarder, čelnik kompanija Tesla i SpaceX, je izjavio da je spreman donirati novac ako mu bude objašnjeno kako će biti potrošen i kako će konkretno njime pomoći.

  • Poslije kritika sjedaju za isti sto: Premijer sa sindikalcima o povećanju plata

    Poslije kritika sjedaju za isti sto: Premijer sa sindikalcima o povećanju plata

    Premijer Republike Srpske Radovan Višković pozvao je sutra na sastanak predstavnike Saveza sindikata, nakon što je Predsjedništvo te organizacije tokom nedavne vanredne sjednice zauzelo stav o realizaciji dogovora između Vlade Srpske i Unije udruženja poslodavaca.

    Iz Sindikata je saopšteno da bi sastanak trebao da bude održan sutra u 12.00 časova u Banjaluci.
    Sindikat je na vanrednoj sjednici raspravljao o dogovoru između Unije udruženja poslodavaca i Vlade, kojim je predviđeno smanjenje zbirne stope doprinosa u Srpskoj sa 32,8 na 31 odsto, zatim prelazak obračuna neoporezivog dijela plate sa neto iznosa od 700 KM na bruto iznos od 1.000 KM i smanjenje poreza na platu sa 10 odsto neto plate na osam odsto bruto plate.
    Savez sindikata je u subotu, 20. novembra, saopštio da je dogovor Unije udruženja poslodavaca i Vlade Republike Srpske neprihvatljiv jer će takvom odlukom radnici u Srpskoj dobiti povećanje plateod 14 do 20 KM.
    Nastavak vanredne sjednice Predsjedništva Saveza sindikata planiran je sutra, nakon sastanka sa Viškovićem.

  • “Prvi put u mnogo godina, potražnju ne pokreće Kina”

    “Prvi put u mnogo godina, potražnju ne pokreće Kina”

    Cene čelika bi mogle “znatno da porastu” narednih godina u odnosu na nedavne nivoe, smatra T.V. Narendran, generalni direktor kompanije Tata Stil.

    Pomenuta kompanija vodeći je indijski proizvođač čelika, a kako je Narendran ocenio u razgovoru za televiziju CNBC, u poslednjih sedam-osam godina, prosečna cena toplo valjanog čelika je bila oko 400 ili 450 dolara po metričkoj toni, dok će dugoročni prosek u narednim godinama verovatno biti iznad 600 dolara.

    Cene su u petak bile 750 dolara u Kini i 850 dolara u jugoistočnoj Aziji, rekao je on.

    “Očekujem da će se one nadalje kretati u tom rasponu, fluktuirajući naravno, ali fluktuirajući na višem nivou nego u prošlosti”, dodao je.

    Narendran je objasnio da će na tržištu čelika doći do nekoliko promena, uključujući rastuće troškove i sve veću ulogu Kine na tržištu.

    “U poslednjih 10 godina dominirao je izvoz iz Kine”, rekao je on.

    Prema njegovim rečima, Kina je na svom vrhuncu izvozila više čelika nego što je Indija proizvodila, ali se kineski izvoz čelika od tada prepolovio na oko 60 miliona tona godišnje i mogao bi dodatno da opadne kako se zemlja bude kretala ka ostvarenju ciljeva neto nulte emisije ugljenika.

    “Prvi put u mnogo godina”, potražnju za čelikom ne pokreće Kina, dodao je on, napominjući da Svetska asocijacija za čelik procenjuje da će rast potrošnje čelika ove godine dolaziti i iz drugih zemalja osim Kine, imajući u vidu da zapadni svet ulaže u infrastrukturu.

    Prošle nedelje, američki predsednik Džo Bajden je potpisao dvopartijski zakon o infrastrukturi vredan više od 1.000 milijardi dolara.

    Na strani ponude, ulazni troškovi su na “istorijski visokom nivou” zbog rasta cena uglja. Cene rude gvožđa su, međutim, oslabile i dugoročno bi trebalo da se kreću u rasponu od 100 do 120 dolara po toni, rekao je Narendran.

    I ugalj i ruda gvožđa su sirovine koje se koriste u proizvodnji čelika.

    Direktor Tate je takođe primetio da bi na rast cena čelika mogle da utiču i tarife na ugljenik u Evropi.

    “Očekujem da ćemo u narednih 10 godina imati cene čelika na znatno višem nivou nego u poslednjih 10 godina”, rekao je Narendran.

  • Za toalet papir 455.000 KM: Institucije BiH su paralisane, ali javne nabavke nisu

    Za toalet papir 455.000 KM: Institucije BiH su paralisane, ali javne nabavke nisu

    Institucije BiH trenutno su, zbog političke krize, simbol blokade i nefunkcionalnosti, ali to nije razlog da ne troše stotine hiljada maraka u javnim nabavkama.

    Sjednice se rijetko održavaju, ali zato armija od preko 22.000 zaposlenih redovno ide na posao. Služba za zajedničke poslove institucija BiH u novembru je nabavljala ili nabavlja čajeve, kafu, meso, ali i toalet papir i ubruse.

    Za ovu posljednju nabavku već su izabrali najboljeg ponuđača – „Kompex“ d.o.o. Istočna Ilidža, a konačna ukupna vrijednost okvirnog sporazuma je 389.000 KM bez poreza, ili 455.130 KM sa uračunatim PDV, mada je procjena bila da će koštati tek nešto više od 400.000 KM. Okvirni sporazum je na dvije godine.

    Najveći pojedinačni budžetski potrošač, Ministarstvo odbrane BiH, kako i dolikuje, ima i jednu od najskupljih javnih nabavki. U toku je konkurs za nabavku službene uniforme za pripadnike Oružanih snaga, a sve to će nas koštati najmanje 785.326,12 bez PDV, navodi se na portalu javnih nabavki BiH.

    Ministarstvo bezbjednosti BiH planira da plati 44.000 KM za iznajmljivanje printera za dvije godine, a za usluge prevođenja već su sklopili sporazum vrijedan 179.575 KM za godinu dana. Pobjednik je firma „Prevedi24“ iz Sarajeva.

    Prevodioci će biti angažovani u Kantonu Sarajevo (imigracioni centar, pritvor, zatvor, ustanova za smještaj žrtava trgovine ljudima), Mostar – Centar za migrante u Salakovcu, Unsko-sanski kanton, a po potrebi i druga mjesta u BiH u kojima borave osobe koje su iskazale namjeru za podnošenje zahtjeva za azil ili tražioci azila.

    Agencija za istrage i zaštitu BiH (SIPA) za nabavku 34 mobilna telefona, različitog tipa, planira da potroši 24.290 KM, a u toku je i tender za nabavku sezonskih ski pasova za potrebe pripadnika SIPA. U pitanju je 14 ski pasova procijenjene ukupne vrijednosti 10.000 KM bez PDV.

  • Pšenica u Srbiji na rekordnih 0,30 evra za kilogram

    Pšenica u Srbiji na rekordnih 0,30 evra za kilogram

    Pšenica je ove sedmice u trgovanju putem novosadske Produktne berze dostigla rekordnu cijenu od 35,11 dinara (oko 0,30 evra) za kilogram, saopšteno je iz Berze.

    Iz Berze objašnjavaju da je na rast cijene hljebnog zrna uticala povećana potražnja za tom žitaricom, kao i dešavanja na inostranim tržištima.

    Pšenica je, uprkos poskupljenju, bila najtraženija roba na berzanskom tržištu.

    Od ukupnog berzanskog prometa, koji je u ovom periodu bio 8.875 tona, čak 8.200 tona činila je pšenica.

    Istovremeno, kukuruzom sa povećanim procentom vlage putem Berze trgovano je po cijeni od 24,90 dinara (oko 0,21 evra) za kilogram bez poreza na dodatu vrijednost (PDV).

    Sojom je putem Berze trgovano po prosječnoj cijeni od 80,19 dinara (oko 0,68 evra) za kilogram sa uračunatim PDV-om. U odnosu na prošlu sedmicu soja je bila skuplja za 1,12 odsto.

    Stočnim ječmom je putem Berze trgovano po cijeni od 31,50 dinara (oko 0,27 evra) za kilogram sa uračunatim PDV-om.

    Ukupan promet bio je 8.875 tona robe čija je finansijska vrijednost iznosila oko 314,5 miliona dinara (oko 2,7 miliona evra).

  • Ministarstvo: Stopa poreza na dobit u Republici Srpsкoj se ne povećava

    Ministarstvo: Stopa poreza na dobit u Republici Srpsкoj se ne povećava

    Ministarstvo finansija Republike Srpske demantuje u cjelosti tvrdnje opozicionih stranaka objavljenih u pojedinim medijima da Vlada Republike Srpske planira povećati porez na dobit.

    “Ministarstvo finansija je u fazi izrade radnih tekstova paketa zakona kojima se smanjuje stopa poreza na dohodak na plate sa 10% na 8%, povećava se lični odbitak sa 700 na 1000 КM, smanjuje se zbirna stopa doprinosa sa 32,8 na 31%, a planirano je ukidanje komunalne takse za isticanje poslovnog imena”, navodi se u saopštenju Ministarstva finansija Republike Srpske.

    Kako dalje navode, sve ove izmjene su usmjerene na povećanje plata svim zaposlenim u Republici Srpskoj i smanjenje troškova privrednim subjektima.

    “Stopa poreza na dobit se ne mijenja i ostaje 10%”, naglašeno je u Ministarstvu finansija.

    Članovi SDS-a su ranije rekli da se porez na dobit povećava za tri procenta.