Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik razgovaraće u Banjaluci sa delegacijom preduzeća “Čajna Šandong”, ogranak Beograd, o proširenju saradnje sa Republikom Srpskom.
Ova kompanija u državnom je vlasništvu Kine koja ima međunarodni kreditni rejting “A”, a čija vrijednost se procjenjuje na oko 150 milijardi američkih dolara.
Predsjednik Narodne skupštine Srbije Ivica Dačić izjavio je da će inicijativa “Otvoreni Balkan” promijeniti izgled regiona nabolje i pozvao sve oni koji još oklijevaju da joj se pridruže, ističući da nije riječ ni o nekoj novoj Jugoslaviji niti o “utješnoj nagradi za članstvo u EU”.
Ako i dalje misle da će svojim pristupanjem trpiti neku štetu ili rizik, onda će morati da objasne svojim građanima zašto je njihovo tržište zatvoreno, zašto je njihova roba skuplja i danima čeka na granici i zašto teško mogu da nađu posao u svom najbližem okruženju – rekao je Dačić na konferenciji “Otvoreni Balkan” u Skupštini Srbije.
On je naveo da je ovo prvi put za 30 godina da jedna inicijativa za bolje povezivanje regionalnih ekonomija i ljudi ima šansu da uspije.
Premijer Srbije Ana Brnabić poručila je da “Otvoreni Balkan” nije samo neka lijepa politička ideja, već je to “najpametnija moguća politika i za Srbiju kao i za njena partnere koji su podržali inicijativu – Sjevernu Makedoniju i Albaniju”.
– Nadam se da će to uvidjeti i svi ostali iz regiona i da će se priključiti. Veoma je značajno da se ostvare ciljevi inicijative o slobodnom protoku ljudi, robe i radne snage u regionu, a otvaraju se i potpuno drugačije perspektive mladim – rekla je ona.
Zamjenik premijera za evropske poslove Sjeverne Makedonije Nikola Dimitrov poručio je da je region suviše dugo bio udaljen i da takav ne smije da ostane u budućnosti da ne bi dospio u ćorsokak EU.
– Treba da šaljemo poruku da smo kao region stabilni i da nalazimo rješenja, a ne probleme, da budemo usmjereni ka budućnosti a da ne budemo zarobljenici prošlosti. “Otvoreni Balkan” je glavni korak u tom pravcu – ocijenio je Dimitrov obraćajući se skupu putem video-linka.
Premijer Albanije Edi Rama je naglasio da su se Albanija, Srbija i Sjeverna Makedonija odlučile na inicijativu “Otvoreni Balkan”, jer više ne mogu da čekaju na obećanja iz EU.
– Privrede u regionu na ovu inicijativu čekaju dugo i ona će kroz otvorene granice za robu, usluge, ljude i kapital omogućiti brži ekonomski razvoj sve tri zemlje – rekao je on u onlajn obraćanju.
Američki izaslanik za zapadni Balkan Gabrijel Eskobar poručio je da SAD podržavaju inicijativu “Otvoreni Balkan”, ali smatraju da ta inicijativa neće biti potpuna bez uključivanja svih šest ekonomija zapadnog Balkana.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić večeras je govorio o rastu cena mesa u Srbiji.
“Zamolio sam premijerku Anu Brnabić i ministra finansija Sinišu Malog da iskoriste član 39 Zakona o trgovini”, kazao je Vučić.
“Zamolio sam ih da intervenišu na tržištu sa dodatnim količinama svinjskog i junećeg mesa”, objasnio je.
“Ne može cena da raste na bezobrazluku trgovinskih lanaca. Imamo mnogo robe u Robnim rezervama koje služe da možemo koliko je to moguće da utičemo na stanje na tržištu u trenucima krize”, naglasio je Vučić i dodao da imamo svega u rezervama, dovoljno brašna, pšenice…
Kako je kazao, inflacija je svugde velika jer su tokom pandemije koronavirusa svi štampali pare i to ne može da se ne oseti, posebno u malim zemljama.
“Pogledajte sa kakvim se problemima suočava jedna moćna Turska”, rekao je Vučić na Pinku ukazujući na drastičan pad vrednosti lire, turske nacionalne valute.
Američki izaslanik za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar, izjavio je danas da Sjedinjene Američke Države (SAD) podržavaju inicijativu “Otvoreni Balkan”, ali smatraju da ta inicijativa neće biti potpuna bez uključivanja svih šest ekonomija Zapadnog Balkana.
Uonlajn obraćanju u okviru političkog panela na konferenciji “Otvoreni Balkan” u Skupštini Srbije, Eskobar je rekao da SAD podržava sve napore koji idu ka integraciji regiona, kako svih šest ekonomija, tako i integraciju u Evropu.
– Ovaj region poznajem već dugo vremena, i to je region koji pruža izuzetne prilike, ljudi sa Balkana su dosta uradili da izgrade moje društvo i evropsko društvo, a sada je vrijeme da izgrade svoje društvo, da rade na tome da mladi ostanu i rade na Balkanu i rade na boljoj budućnosti za svoje zemlje – rekao je Eskobar.
Na realizaciji “Otvorenog Balkana”, ukazuje Eskobar, Srbija, Albanija, Sjeverna Makedonija, suočiće se sa dosta izazova, kao što su kontrola granica nakon njihovog otvaranja, bolja djelotvornost sudova, smanjenje korupcije, smanjenje kontrole koju država ima nad privredom.
– Pored toga, važno je da ove tri zemlje koje pokreću inicijativu moraju da budu veoma otvorene i da blisko razgovaraju sa druga tri partnera koja su skeptična. Bez šest zemalja ova inicijativa ne može da uspije – rekao je Eskobar.
Navodi da bez ostale tri ekonomije, neće biti lako obezbijediti prenos energije, telekomunikacije…
– Mi smo voljni da vam na tom putu pomognemo, da sve bude u skladu sa međunarodnim standardima, da postanemo partneri sa Evropom kako bi obezbijedili da ovaj region postane jedan od najvažnijih ekonomija u Evropi – rekao je Eskobar.
Oko 62 odsto zaposlenih u Republici Srpskoj u realnom sektoru su prijavljeni na platu do 600 konvertibilnih maraka, dok je zvanična prosječna republička plata 1.027 KM.
USrpskoj je zvanično zaposleno nešto više od 275.000 radnika, od kojih je u realnom sektoru, odnosno onih koji ne primaju platu iz budžeta, oko 195.000. U javnom sektoru svi su prijavljeni na iznos koji je i ugovoren i na koji se uplaćuju porezi i doprinosi. S druge strane, poznato je da su primanja sa bilo kakvom kvalifikacijom minimalno 750 maraka. Dakle, nemoguće je da toliki broj radnika prima platu od 600 maraka, već se radi o prijavljenim primanjima na koja se plaćaju porezi i doprinosi.
Krivično djelo
Sve što se isplati na ruke je utaja poreza, odnosno krivično djelo.
– To je siva ekonomija i na to su nas upozorili poslodavci koji rade po zakonu. Mi se s tim moramo obračunati, a jedan od prijedloga je da odredimo minimalne bruto plate za svaku granu – izjavio je premijer RS Radovan Višković.
Ocjenjuje da značajan broj zaposlenih puno više novca dobije na ruke, obećavajući da će taj problem biti riješen.
Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, za Srpskainfo kaže da se, po podacima nadležnih institucija, najviše u građevinarstvu i ugostiteljstvu isplaćuju plate do 600 konvertibilnih maraka.
– Nama je sada najveća borba kako da spasimo one koji plaćaju porez, odnosno koji posluju po zakonu, da ne budu ugroženi. Oni koji rade u sivoj zoni radnika mogu da plate više nego onaj ko radi po zakonu – ističe Trivić.
Poreski prag
Kompanije koje su najuspješnije na tržištu imaju najveće plate i oni, kako kaže, ne kriju poreze i doprinose.
Po njegovim riječima, podatak da oko 120.000 radnika prima platu do 600 KM, što je za 100 maraka ispod neoporezovanog dijela ličnog dohotka, je katastrofalan.
– Računali smo da bi se u budžet RS slilo oko 50-ak miliona maraka kada bi se povećao poreski prag sa 540 na 600 KM. Mislim da će se dizati poreska osnovica za svaku granu naredne godine – dodaje Trivić.
Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata građevinarstva RS, za Srpskainfo kaže da je činjenica da je u građevinskom sektoru zastupljena pojava da se zaposlenima dio novca isplaćuje na tekući račun, a drugi dio na ruke.
– To je čista siva zona i čista siva ekonomija. Nelogično je da jedan građevinski inženjer u građevinskoj firmi radi za 600 KM. Imaju firme gdje su svi zaposleni, od zidara, pomoćnog radnika do inženjera, prijavljeni na najnižu platu ili nešto iznad toga – ističe ona.
Zloupotreba
To ide na štetu države i radnika, dok je, kako dodaje, poslodavac u plusu.
– Zakon je ostavio mogućnost poslodavcu da može radnicima isplatiti najnižu platu, da na to uplati poreze i doprinose, i on je pred zakonom čist. Ali, to poslodavci zloupotrebljavaju, tako da institucije poput Poreske uprave i Inspektorata nemaju nikakvu mogućnost za sankciju. Međutim, signal za inspekciju mora da bude to da su visokokvalifikovani kadrovi prijavljeni na nešto iznad minimalne plate – ističe ona.
Zato sada poslodavci, kako kaže, kukaju za nedostatkom radne snage.
– Ili će morati znatno da povećaju plate ili ćemo uvesti radnu snagu i za nekoliko godina postati manjina – upozorava Vrabičićeva.
Dragan Savanović, predsjednik Sindikata trgovine i ugostiteljstva, kaže za Srpskainfo da postoje ugostiteljski objekti u kojima su konobari i kuvari prilično dobro plaćeni.
– Međutim, u manjim objektima primanja su značajno manja i nisu prikazana u punom iznosu. Dio plate se ne prikazuje. Dakle, još uvijek postoje koverte – potvrđuje Savanović.
Po podacima Zavoda za statistiku RS, prosječna plata u građevinarstvu je oko 750 KM, a u ugostiteljstvu 739 KM. U građevinarstvu je zaposleno oko 13.700 radnika, a u ugostiteljstvu oko 13.000.
Premijer Republike Srpske Radovan Višković rekao je danas u Narodnoj skupštini da je cilj da investitori u Srpskoj što bolje plate radnike.
“Pratićemo rad investitora, jer želimo garancije o značaju investicije i broju radnika koji mogu biti zaposleni, a Republička direkcija će se baviti procedurama”, rekao je Višković u raspravi o Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o republičkoj upravi.
On je ponovio da će u Republičkoj direkciji za investicije biti zaposleni ljudi koji mogu kvalitetno prezentovati potencijale Republike Srpske.
Savez sindikata Republike Srpske juče je na sastanku u Banjaluci s premijerom Radovanom Viškovićem tražio povećanje najniže, ali i svih plata u narednoj godini.
O povećanju plata u Јutarnjem programu RTRS govorili su predsjednica Saveza sindikata Ranka Mišić i predsjednik Unije udruženja poslodavaca Saša Trivić.
Povećanjem, koje bi trebalo da iznosi između 14 i 22 KM, sindikalci nisu zadovoljni, jer je, kažu, sav teret na Vladi, ali ne i poslodavcima. Oni, međutim, kažu da nema mehanizma kojima bi se svi poslodavci prisilili da povećavaju plate, ali jesu za to da one rastu 70 do 100 KM godišnje.
Mišićeva je ponovila stavove radnika, naglasivši da ono što je ponuđeno nije dovoljno da motiviše radnike da ostaju u zemlji.
Trivić smatra da nije problem u komunikaciji, već u zahtjevima koji, kako kaže, nisu realni jer poslodavci daju koliko mogu zaraditi.
Kao so na ranu građanima koji već nekoliko mjeseci trpe posljedice najteže političke krize od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma dolazi gotovo svakodnevno poskupljenje cijena osnovnih životnih namirnica, dok plate ostaju iste.
Poređenja radi, kilogram šećera u novembru prošle godine koštao je 1,2 marke, dok je sada 1,45 KM. Kilogram kafe bio je 13,1 KM, a cijena je skočila na 14,2 marke.
Hljeb je s 2,3 poskupio na 4 KM po kilogramu, a cijena kilograma brašna porasla je za 25 feninga. Litar ulja sada košta čak 3,40 KM, a lani je bio 2,30 KM.
Cijene u trgovinama konstantno rastu, a na poskupljenje svojih proizvoda odlučili su se i ugostitelji, pa su građane proteklih dana neprijatno iznenadile više cijene pite u buregdžinicama. Cijene su u prosjeku povećane za 2 KM po kilogramu, što vlasnici pravdaju poskupljenjem namirnica.
Admir Arnautović, predsjednik Udruženja „Klub potrošača srednje Bosne“ iz Travnika, kazao je za „Avaz“ da cijene više ne rastu „puzajućom“ stopom, nego enormno.
“Svaki dan imamo situaciju da proizvodi poskupljuju za 10, 20, a pojedini i za 50 posto. Nedavno smo imali takav slučaj sa šećerom, a sada s hljebom, ćevapima, pitama, odnosno ugostiteljskim uslugama. Stanje je više nego alarmantno”, istakao je Arnautović.
Nepovoljna godina
Podsjetio je da svake godine u zimskom periodu rastu cijene energenata te da je moguće da kao posljedica toga i dalje rastu cijene prehrambenih proizvoda.
“Očekujemo da bi se stanje moglo popraviti tek polovinom naredne godine. Imali smo izuzetno nepovoljnu godinu, gdje su cijene hrane i na svjetskom tržištu visoke. To se odrazilo i na BiH, a ne vjerujem u stagnaciju cijena ni u narednih šest mjeseci”, rekao je Arnautović. Dodao je da je prosječna potrošačka korpa porasla, prema procjenama, za 25 posto u posljednjih šest mjeseci, što, definitivno, 80 posto bh. građana ne može izdržati.
Preživjeti težak period
Arnautović je istakao da država ima mehanizme koji bi se mogli relativno brzo primijeniti i omogućiti građanima da prežive težak period, samo je, kako kaže, pitanje hoće li oni biti pokrenuti.
“Ukidanje dodatnih akciza na gorivo koje su uvedene prije četiri godine, gdje bi se cijena goriva snizila za 0,50 KM po litru, utjecalo bi na ostale proizvode. To ukidanje ne mora biti trajnog karaktera, barem dok se stanje u državi i svijetu ne popravi”, zaključio je Arnautović.
Prema riječima Ane Hernandez Pisonero, portparolke u Evropskoj komisiji, ove godine će biti alocirana 1,1 milijarda evra za projekte u regionu, što znači da je uključeno dodatnih 600 miliona evra od ukupnih devet milijardi iz treće komponente Instrumenata pretpristupne pomoći.
“Vjerujemo da ćemo biti u mogućnosti da do kraja godine odobrimo konkretne projekte kroz investicioni okvir za zapadni Balkan u partnerstvu s međunarodnim finansijskim institucijama”, rekla je ona za “Nezavisne”.
Napomene radi, na planu investicija počelo se raditi od 2018. godine, kada je Evropska komisija usvojila Strategiju za zapadni Balkan, a konačno je zaokružena na ovogodišnjem samitu EU i zapadnog Balkana u Kranju, pod pokroviteljstvom slovenačkog predsjedavanja EU. Ovim planom investicija predviđeno je do devet milijardi evra iz Instrumenata pretpristupne pomoći u vidu grantova i više od 20 milijardi evra u vidu javno-privatnog partnerstva.
Kako nam je rekao Faris Kočan s Fakulteta političkih nauka u Ljubljani, očekuje se da će evaluacije prvih deset projekata krenuti tokom ove i naredne godine. Ako se, kako kaže, prvih deset projekata pokaže pozitivnim, naredni projekti bi mogli doći na red već 2024. godine.
Prema njegovim riječima, prvi projekti koji će biti realizovani su auto-put Priština – Niš, auto-put Sarajevo – Ploče, brza cesta Sarajevo – Podgorica, kao i Beograd – Podgorica, te povezivanje jadranske obale. Što se tiče projekata iz oblasti električne energije, BiH će biti uključena u interkonekciju s Hrvatskom, a pored ovog projekta predviđena je izgradnja nekoliko hidroelektrana u regionu. BiH će, takođe, biti uključena u projekte energetske efikasnosti, izgradnju digitalne infrastrukture, podršku malim i srednjim preduzećima i kroz podršku za mlade.
Podsjećanja radi, Savjet ministara BiH je prošle godine poslao listu od deset projekata, a jedini projekt s te liste je cesta Foča – Podgorica.
Juče su nam iz Savjeta ministara rekli da se za dalju sudbinu ovih projekata obratimo Delegaciji EU, a isto su nam rekli i u Direkciji za evropske integracije.
Među ostalim projektima koje je predložio Savjet ministara su dalja izgradnja auto-puta 5c kroz RS, brza cesta Travnik – Jajce, kao i nekoliko energetskih projekata, među kojima je i hidrocentrala Buk Bijela, a čija izgradnja je zapela zbog negodovanja iz Sarajeva.
Projekti koje je EU odabrala kao prve projekte iz novog fonda su odabrani na osnovu međugranične komponente, odnosno jačanja regionalne saradnje. To ne znači da ostali projekti neće biti finansirani, s obzirom na to da postoji još nekoliko programa koje EU ima u regionu, a koji će svi, u narednom periodu, biti povezani ovim jedinstvenim planom za zapadni Balkan.
U Evropskoj komisiji zasad ne govore o pojedinačnim projektima, već podsjećaju da će svi projekti biti u pet oblasti – transport, zelena energija, digitalizacija, jačanje konkurentnosti i podrška malim i srednjim preduzećima.
Što se tiče BiH, kažu da su u planu izgradnja hidrocentrala i deminiranje rijeke Save u pograničnom pojasu, mada treba napomenuti da ovi projekti nisu predviđeni prvom evaluacijom o kojoj je govorio Kočan. Projekat koji jeste u evaluaciji je auto-put od Sarajeva ka Pločama. Takođe, treba napomenuti da je EU već uključena u finansiranje projekata koji su u toku, a koji se odnose na petlju na koridoru 5c Rudanka, odnosno na auto-putu ka Banjaluci, izgradnju mostova na Savi kod Gradiške i Svilaja i još nekoliko podsekcija auto-puta, kao i u nekoliko drugih velikih infrastrukturnih projekata. EU je za koridor 5c već uložila više od milijardu evra.
Republika Srpska je bila najviše zadužena 2005. godine kada je sadašnja opozicija bila na vlasti, kada je ukupan dug bio 58,71 odsto BDP-a, a tada nije bilo velike svjetske ekonomske krize, niti poplava, niti pandemije, saopšteno je iz Ministarstva finansija.
Saopštenje prenosimo u potpunosti:
“Ministarstvo finansija Republike Srpske demantuje tvrdnje narodnog poslanika Jelene Trivić koja nastoji uznemiriti građane Republike Srpske uoči zasjedanja Narodne skupštine Republike Srpske netačnim informacijama pozivajući se na izvještaje o stanju duga i poredeći dug Republike Srpske sa dugom Federacije BiH.
S obzirom na različite ustavne nadležnosti entiteta, ministarstva finansija Republike Srpske i Federacije BiH evidentiraju dug na različit način, jer se veći dio nadležnosti, odnosno finansiranja javnih funkcija vrši sa nivoa kantona unutar FBiH, odnosno u Republici Srpskoj iz Budžeta Republike Srpske. Samim tim, kantoni i treba da evidentiraju dug nastao po tom osnovu, ali se taj dug ne vidi u kvartalnim izvještajima o dugu Federacije BiH, koga objavljuje Ministarstvo finansija FBiH.
Podsjećamo građane da se ministarstva unutrašnjih poslova, obrazovanje, zdravstvena zaštita i brojne druge funkcije finansiraju sa kantonalnog nivoa u FBiH, te se može zaključiti da podaci koje je upoređivala uvažena narodna poslanica, nisu uporedivi.
Republika Srpska je bila najviše zadužena 2005. godine kada je sadašnja opozicija bila na vlasti. Tada je ukupan dug bio 58,71% BDP, a tada nije bilo velike svjetske ekonomske krize, niti poplava, niti pandemije. Sa stanjem 31.09.2021. godine ukupan dug Republike Srpske u odnosu na BDP je 53,10%. Podsjećanja radi, Mastrihtskim ugovorom je određena gornja granica duga na nivou 60% BDP-a, što su posljednjih godina uveliko prevazišle brojne članice Evropske unije.
Takođe, javni dug je 2005. godine bio 54,61%, a prema posljednjim podacima javni dug Republike Srpske je 43,80% BDP-a, što znači da je javni dug sada niži nego u vrijeme dok je Partija demokratskog progresa bila u vlasti.
U skladu sa međunarodno priznatim kriterijumima za nivo zaduženosti određene zemlje, Republika Srpska se ubraja u red umjereno zaduženih zemalja, a prilikom donošenja odluka o zaduživanju vodi se isključivo interesima građana i privrede Republike Srpske”, saopšteno je iz Ministarstva finansija.