VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Kilogram ribe kao kilogram šnicle

    Kilogram ribe kao kilogram šnicle

    Počeo je Božićni post, predstoji sezona slava, ponuda za posne i svečane trpeze je velika, a cijene visoke.

    Primjera radi, očišćeni šaran košta koliko i kilogram mljevenog mesa, kotleti amura dostigli su cijenu juneće šnicle, a kilogram pasulja je došao do nevjerovatnih deset maraka.

    Oni koji su se pripremili na post, sudeći po trenutnim cijenama na pijacama i trgovinama, trebalo bi da pripreme i deblje novčanike.

    Cijena riba varira, u zavisnosti od vrste, da li je svježa ili zaleđena.

    Čak i one vrste koje su ranijih godina bile najjeftnijije, ove zime su nešto skuplje. Svježi šaran je osam maraka, očišćeni 10,5, amur je osam, a kotleti čak 15 maraka.

    Tolstolobik je šest, dok su kotleli ove ribe 12 KM. Pastrmka, kao i prošle godine, košta 8,5 KM, a komadi za čorbu su šest maraka.

    Ispred ribarnica i hladnjača sa smrznutom ribom i ne vlada velika gužva. Kraj je mjeseca, novca se nema, ali mnogi ipak žele da osjete duh praznika, da dobro i kvalitetno jedu.

    Penzionerka Radmila Đ. kaže da će i ove godine postiti, da se spremila psihički i duhovno, ali da su je zabrinule cijene.

    – Cijele godine cijene idu gore, malo po malo. Došli smo do toga da je krompir 1,5, marku, a zelena salata 3,5 marke. Ulje ne možete naći ispod tri marke. Gledam cijene ribe i opet su najjeftinije girice i srdele. Za svježu nemam novca, kupovaću zamrznutu, naprimjer riblje štapiće, nadam se da ću imati i za oslić – kaže za Srpskainfo ova penzionerka.

    Prodaja ribe, bila svježa ili zamrznuta, još nije drastično porasla. Ljudi uglavnom prilaze, raspituju se za cijene, a za sada, kako su nam ispričali neki trgovci, uglavnom prodaju one jeftinije, poput pastrmke i fileta oslića.

    Losos ili tuna je baš za one sa dubljim džepom i rijetko je pazare. U jednom marketu dva steka tune koštaju 14 maraka, a 100 grama dimljenog lososa 6,5 KM. Lignje su oko osam, oslić od šest do 13 maraka u zavisnosti od proizvođača i gramaže.

    Pola kilograma girica može se kupiti za dvije marke, pet maraka su plodovi mora, a dagnje 5,5 KM. Skuša je oko šest maraka, riblje pljeskavice pet.

    – Nema velike potražnje za smrznutom ribom. Možda ljudi više kuvaju čorbe, imaju zimnice, pa će dočekati Božić. Evo, kod nas je junetina 14,5 KM, mljeveno meso 10, piletina je poskupila, ali je i dalje najtraženija – kaže prodavačica u jednom marketu. Cijenu ribe, kako ističe, diktira to što je slab uvoz, pa nije isključeno da i dodatno poskupiti, ali i veće nabavne cijene. Doduše, pred početak posta trgovački lanci su napravili akcije na određene vrste smrznitih riba, pasulj i luk u namjeri da privuku veći broj kupaca.

    Ali, posnu trpezu ne čini samo riba. A cijene voća i povrća skočile su i prije zime. Na pijacama ili prodavnicama cijene su skoro iste. Za većinu Banjalučana skupo.

    Prema trenutnim cijenama, pasulj je od pet do 10 maraka, kilogram krompira je od 1,5 do 1,8 KM, a vrećica krompira je 15 KM. Kilogram paprika košta do 2,5 KM. Zelena salata je 3,5, koliko je i kilogram paradajza, dok je krastavac pola marke jeftiniji.

    Kelj i karfiol su po 2,5 marke, a patlidžan od četiri do pet maraka. Kupus je od marku do dve, blitva i špinat po pet maraka, tikvice 3,5, a bijeli luk dostiže cijenu i do 10 maraka.

    Banane se teško mogu naći za manje od dvije marke, narandže su od dvije do četiri marke, jabuke su od marku, pa na više, a mandarine oko 1,8 KM.

    Među najskupljim voćem ovih dana su kruške koje su oko četiri marke, te grožđe. Bijelo košta oko sedam, a crno oko pet maraka.

    Kalkukacija domaćica koje porede ovu sa prošlom godinu kažu da će božićni post i slavske trpeze biti skuplje bar za 20 odsto.

    – Sve je skuplje. Jer nije post samo riba, treba koristiti ulje, brašno, rižu. Voće je baš skupo, a u predstojeće praznike treba spremati i mrsnu hranu, kupovati meso, tjesteninu, orase, spremati kolače – kaže Ljubica M.

  • Višković: Veća izdvajanja iz budžeta za boračke kategorije

    Višković: Veća izdvajanja iz budžeta za boračke kategorije

    Premijer Republike Srpske Radovan Višković istakao je da Vlada Srpske ostaje čvrsto opredijeljena da kontinuirano radi na daljem unapređenju statusa i materijalnog položaja boračkih kategorija, te najavio da su u budžetu za 2022. godinu planirana veća izdvajanja po različitim osnovama radi poboljšanja položaja ove populacije.

    Višković je na današnjem sastanku u Banjaluci sa predstavnicima boračkih udruženja i organizacija najavio veća budžetska izdvajanja za isplatu mjesečnog boračkog dodatka, ličnih i porodičnih invalidnina, te banjsko liječenje i rehabilitaciju.

    Na sastanku je razgovarano i o nastavku aktivnosti na rješavanju pitanja stambenog zbrinjavanja, zapošljavanju djece poginulih boraca, kao i o drugim pitanjima od značaja za boračke kategorije, saopšteno je iz Biroa Vlade Srpske za odnose s javnošću.

    O izradi budžeta Republike Srpske za narednu godinu, te planiranim izdvajanjima iz budžeta za potrebe boračkih kategorija građana Višković je razgovarao sa predstavnicima Boračke organizacije, Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila, Saveza ratnih vojnih invalida, Organizacije starješina Vojske Republike Srpske, Udruženja građana “Veterani Republike Srpske” i Organizacije amputiraca “UDAS”.

    Istaknuto je da ća Vlada Republike Srpske i predstavnici ovih udruženja, kao i do sada, na partnerskoj osnovi, nastaviti da rade na rješavanju svih otvorenih pitanja.

    Sastanku su prisustvovali ministar rada i boračko invalidske zaštite Srpske Duško Milunović i ministar finansija Zora Vidović.

  • Cigarete ipak neće poskupiti od 1. januara 2022.

    Cigarete ipak neće poskupiti od 1. januara 2022.

    Cigarete neće poskupjeti od 1. januara 2022. godine, saznaje portal “Avaza”. Ovu informaciju nam je potvrdio Ratko Kovačević, portparol Uprave za indirektno oporezivanje.

    Naime, u odluci Upravnog odbora UIO navedeno je da su poreski obveznici dužni do 30. novembra ove godine dostaviti kalkulaciju maloprodajne cijene, formirane shodno ovoj odluci.

    • U ovom trenutku nismo zaprimili obavijest o značajnijim promjenama koje bi stupile na snagu 1. januara 2022. godine. Ukoliko neko, naprimjer, 15. decembra dostavi nove cijene, one će važiti od 15. januara – rekao nam je Ratko Kovačević.

    Specifična akciza ostala je ista, 1,65 KM

    Podsjećamo, Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje (UO UIO) BiH usvojio je početkom novembra odluku o utvrđivanju specifične i minimalne akcize na cigarete i duhan za pušenje za 2022. godinu.

    Prema usvojenoj odluci, od 1. januara 2022. minimalna akciza iznosit će 166,50 KM za 1.000 komada cigareta, odnosno 3,33 KM za pakovanje cigareta od 20 komada.

    Novom odlukom specifična akciza ostala je ista, 1,65 KM za pakovanje cigareta od 20 komada, dok se minimalna povećava s 3,25 na 3,33 KM za isto pakovanje.

    Kako nam je tada pojasnio Kovačević, povećanjem akcize za osam feninga nema osnova za poskupljenje cigareta.

    • Minimalna akciza se izračunava na bazi najprodavanije kategorije cigareta u proteklih godinu. Naprimjer, ukoliko kutija cigareta košta 5,70 KM, ta cijena se množi sa 42 posto. To je 2,39 i na to se doda specifična akciza. Dakle, na kutiju cigareta koja košta 5,70 plaća se 4,05 KM akciza, što je više od 3,33, koliko od 1. januara mora biti minimalna akciza. Dakle, nema osnova da poskupi – pojašnjava nam Kovačević.

    Najjeftinija kutija cigareta košta 5 KM

    Trenutno na bh. tržištu najjeftinija kutija cigareta košta 5 KM. Ovom računicom akciza iznosi 3,75 KM po kutiji, što je za 42 feninga više od minimalne akcize.

  • Koliku platu žele građani BiH?

    Koliku platu žele građani BiH?

    Visina plate i dobri međuljudski odnosi najvažniji su faktori za građane BiH prilikom odabira radnog mjesta, navodi se u istraživanju koje je portal Mojposao.ba sproveo zajedno s partnerskim sajtovima za zapošljavanje iz Srbije, Hrvatske, Sjeverne Makedonije i Slovenije.

    Više od polovine ispitanika iz BiH odabralo je upravo visinu plate kao jedan od najvažnijih faktora pri izboru poslodavca. Na drugom mjestu nalaze se dobri međuljudski odnosi, a na trećem mogućnost učenja i napredovanja.

    Dobri međuljudski odnosi na prvom su mjestu ispitanicima iz Hrvatske i Slovenije (gdje dijele mjesto s visinom plate), dok je ispitanicima iz ostalih zemalja (BiH, Srbije, te Sjeverne Makedonije) na prvom mjestu visina plate.

    Na pitanje šta je potrebno za dobijanje posla, najviše ispitanika iz BiH (33%) smatra da su to njihova znanja i vještine, motivacija i želja za zaposlenjem (21%), te radno iskustvo (17%). Zanimljivo je da svega 8% ispitanika smatra kako je za dobivanje posla važna sreća, a 9% da su važni dobri kontakti i poznanstva. Formalno obrazovanje ističe svega 2% ispitanika, dok 5% smatra kako je važna stranačka pripadnost.

    Kad je riječ o priželjkivanoj plati, kako se navodi u istraživanju, tu ispitanici iz BiH očekuju u prosjeku 1.500 KM (767 evra), što je čak za gotovo 500 KM više od trenutne prosječne plate.

    Ispitanici u Sloveniji imaju najviša očekivanja, preko 1.500 evra u prosjeku, ali imaju i najvišu prosječnu platu. Željena plata u Sloveniji je 25% viša od stvarne prosječne plate. Sa druge strane, najniža očekivanja su u Sjevernoj Makedoniji, 523 evra, što je 12% više od onoga što je prosječna plata u Sjevernoj Makedoniji. Ispitanici iz Srbije očekuju 760 evra, dok im je prosječna plata 547. Ispitanici iz Hrvatske očekuju platu od 1.020 evra, što je za svega 7% više od stvarne prosječne plate.

    Većina zaposlenih u BiH (61%) u idućih godinu dana planira promijeniti posao, što je dosta manje nego lani kada je taj procenat iznosio 76%. Posao u najvećoj mjeri žele mijenjati ispitanici iz Hrvatske (68%), dok u najmanjoj mjeri to žele ispitanici iz Slovenije (40%).

    Nešto manje od četvrtine ispitanika (22%) iz BiH boji se da bi mogli ostati bez posla u narednih godinu dana. To je ipak dosta manje nego prošle godine kada je za posao strahovalo 33% zaposlenih ispitanika.

    U proteklo vrijeme bili smo svjedoci kako je većina zaposlenih, a kojima je posao to omogućavao, radila od kuće. Sada, godinu i po kasnije, radnici se sve više vraćaju na radna mjesta. Trenutno 34% ispitanika radi s radnog mjesta iako bi im posao dozvoljavao rad od kuće, za 44% ispitanika radno mjesto ne dozvoljava rad od kuće, 15% ispitanika ima hibridni način rada – djelimično s radnog mjesta, djelomično od kuće, dok ih svega 7% radi isključivo od kuće.

    Gledajući regiju, Slovenci u najmanjoj mjeri dolaze u kancelarije, isključivo s radnog mjesta radi tek njih trećina (33%), dok u najvećoj mjeri oni imaju mogućnost hibridnog načina rada (53%).

    “Od nezaposlenih ispitanika iz BiH najviše (25%) ih je nezaposleno tri mjeseca ili manje, 22% je bez posla između tri i 12 mjeseci. Čak 22% ispitanika je nezaposleno više od jedne godine, dok 9,73% ljudi na posao čeka duže od pet godina. Većina nezaposlenih (47%) traži bilo kakav posao, bez obzira na to je li riječ o onima u struci ili izvan nje, što je ipak manje nego prošle godine, kada je bilo kakav posao tražilo njih dvije trećine (65%)”, pokazuju podaci iz ankete.

    Istraživanje, u kojem je učestvovalo više od 4.700 ispitanika, i ove godine sprovedeno je za vrijeme trajanja Regionalnog sajma poslova, a cilj je bio utvrditi stanje na bh. i regionalnom tržištu rada.

    Među ispitanicima iz Bosne i Hercegovine je bilo 47% zaposlenih, 48% nezaposlenih, a 5% ispitanika se još školuje. Sedamdeset odsto ispitanika su žene, a 30% muškarci. Najviše je ispitanika u dobi od 26 do 35 godina (39%), 34% od 36 do 45 godina te 12% ispitanika starije je od 45 godina, 15% ispitanika mlađe je od 25 godina. Najviše ispitanika ima završenu srednju školu (46%), višu školu ili fakultet ima 44% ispitanika, dok magistraturu/doktorat ima 10% ispitanika.

  • Poslanici okončali današnje zasjedanje: Razmotren konsolidovani izvještaj o izvršenju budžeta Srpske

    Narodna skupština Republike Srpske razmotrila je večeras Konsolidovani izvještaj o izvršenju budžeta Republike Srpske za prvo polugodište u kome se navodi da su prihodi i primici planirani budžetom ostvareni u iznosu od 2,272 milijarde KM.

    Uizvještaju se ističe da su budžetski prihodi u prva dva kvartala ove godine ostvareni u iznosu od 1,473 milijarde KM.

    Strukturu prihoda čine prihodi od direktnih poreza u iznosu od 712,5 miliona KM, indirektni porezi u iznosu od 646,9 miliona KM i neporeski prihodi od 112,5 miliona KM.

    Poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske okončali su današnje zasjedanje, koje će biti nastavljeno sutra raspravom o izvještaju Komiteta za koordinaciju nadzora finansijskog sektora Srpske za prošlu godinu.

    Narodna skupština Republike Srpske razmatraće izvještaj o izvršenju plana rada i finansijskog plana Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske za prošlu godinu.

    Nastavak sjednice zakazan je za 10.00 časova.

  • Top-10: Ko su najveći ekonomski partneri Srbije?

    Top-10: Ko su najveći ekonomski partneri Srbije?

    Njemačka je najveći spoljnotrgovinski partner Srbije, potvrdili su najnoviji zvanični podaci.

    Ukupna spoljnotrgovinska razmena Srbije sa Njemačkom za prvih 10 meseci ove godine iznosila je oko 714.85,3 milijarde evra. Kako je objavio Republički zavod za statistiku, izvoz je bio vredan nešto više od 2,2 milijarde, a uvoz je prešao vredost od 3 milijarde evra.

    Posle nje slede Kina, Italija, Rusija…

    DRŽAVAIZVOZUVOZUKUPNA RAZMENA
    Nemačka2233.630425275.6
    Kina653.62937.73591.3
    Italija1524.31884.43408.7
    Ruska Federacija714.81155.71870.5
    Mađarska903.6963.81867.4
    Bosna i Hercegovina1269.8592.71862.5
    Rumunija1020.66991719.6
    Poljska627.2766.71393.9
    Turska224.91136.41361.3
    Češka634536.41170.4

    Inače, ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije u periodu januar-oktobar iznosila je 40,59 milijardi evra, što je rast od 25 posto u odnosu na isti period 2020, pri čemu je izvoz skočio za 27 procenata dok je uvoz povećan za 23,5 odsto.

    Tokom deset meseci, izvezeno je robe u vrednosti od 17,60 milijardi evra, a uvezeno za 22,98 milijardi.

    Najveće učešće u izvozu Srbije imao je Region Vojvodine (35,1 odsto), a u uvozu Beogradski region (45,5 odsto).

    Samo u oktobru ove godine, izvoz Srbije je porastao za 18,5 posto međugodišnje, na 1,96 milijardi evra, dok je uvoz iznosio 2,58 milijardi i veći je za 23,5 procenata nego u istom mesecu prošle godine.

    Prema desezoniranim podacima, oktobarski izvoz je porastao u odnosu na septembar za 0,1 procenat, a uvoz za 3,5 odsto.

  • Koliko je u Republici Srpskoj potrošeno na “Crni petak”?

    Koliko je u Republici Srpskoj potrošeno na “Crni petak”?

    U Republici Srpskoj je tokom sniženja posljednjeg petka u novembru, na “Crni petak”, u radnjama potrošeno ukupno 24,5 miliona konvertibilnih maraka.

    Iako su sniženja širom Srpske bila gotovo simbolična i kretala se uglavnom od 10 do 30 odsto, za razliku od rasprodaja na Zapadu koje podrazumijevaju likvidaciju robe i sniženja od 70 odsto i više, iznos novca koji su inkasirali domaći trgovci ukazuje da su dobro iskoristili ovaj “marketinški mamac”.

    “Ukupan evidentirani promet preko fiskalnih kasa u maloprodaji u Republici Srpskoj na dan 26. novembar 2021. godine iznosio je 24.511.930 КM”, potvrđeno je za Mondo u Poreskoj upravi Republike Srpske.

    To je preko tri puta više u odnosu na godinu ranije, kada su zbog korona okolnosti bile strože epidemiološke mjere , a građani očigledno oprezniji, pa su izbjegavali velike gužve u tržnim centrima i drugim radnjama.

    Prošle godine na “Crni petak” promet u maloprodaji u Republici Srpskoj iznosio je oko sedam miliona maraka, a godinu ranije oko 27 miliona KM.

  • “Budžet još u izradi” Višković najavio za vikend sjednicu Ekonomsko-socijalnog savjeta Srpske

    “Budžet još u izradi” Višković najavio za vikend sjednicu Ekonomsko-socijalnog savjeta Srpske

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je danas da je budžet Srpske za narednu godinu još u fazi pripreme, a da bi u dane vikenda trebalo da bude održana sjednica Ekonomsko – socijalnog savjeta.

    Višković je naveo da je planirano da budžet uz prateće zakone bude razmatran na sjednici Vlade u ponedjeljak, 6. decembra.

    – Budžet je još u izradi, sabiramo zahtjeve, te ćemo i sa današnjeg sastanka sa privrednicima uvrstiti prijedloge i korigovati određene stavke – rekao je Višković novinarima u Banjaluci.

    On je izrazio zadovoljstvo što u budžetu za narednu godinu neće doći do smanjenja izdvajanja za pojedine stavke, nego će biti povećanja ili uvođenja novih stavki.

    Višković je naveo da je usklađivanje penzija zakonska obaveza, te da će se u tom smislu korigovati ta stavka.

    – Imamo obavezu koju smo preuzeli kao poslodavci za određene budžetske korisnike za uvećanja ličnih primanja i to za plate do 1.000 KM to povećanje će biti pet odsto, a za plate preko 1.000 KM tri odsto – rekao je Višković.

    Prema njegovi riječima, jednokratna naknada za pomoć majkama za novorođenu djecu, koja je do sada bila oko 250 KM, sada će biti 500 KM, a plan je i da se 100 odsto poveća nadoknada za drugo, treće i četvrto dijete.

    – Povećaćemo davanja prema boračkim kategorijama, invalidnine i borački dodatak. Povećaćemo izdvajanja za investicije, tu je i pomoć privredi, lokalnim zajednicama, kao i smanjenje zbirnih stopa poreza i doprinosa – naveo je Višković.

  • Omikron odleteo u nebeske visine: Nije virus, ali pravi “ludilo” na tržištu

    Omikron odleteo u nebeske visine: Nije virus, ali pravi “ludilo” na tržištu

    Pomalo opskurna kriptovaluta pod nazivom omikron (OMIC) skočila je na istorijski rekord u trenutku kad čitav svet strepi od istoimene nove varijante kovida 19.

    Ovaj projekat počeo je sa radom početkom novembra kao jedan od elemenata OlympusDAO DeFi protokola, ali osim imena nema nikakvu drugu vezu sa virusom.

    Omikronov OMIC token dosegao je najviši maksimum od 689 dolara tokom azijske trgovačke sesije u ponedeljak ujutru. Nakon toga ja uzletela još 200 odsto u danu i neverovatnih 945 odsto od subote kada se trgovala na nivou od oko 65 dolara, prenosi T portal.

    Token nosi isto ime kao i nova varijanta kovida 19 koja je prvi put otkrivena u Južnoafričkoj Republici u utorak. Svetska zdravstvena organizacija nazvala je soj B.1.1.529.

    Kritičar kriptovaluta sa Tvitera, “Mister Vejl” (Mr. Whale), komentarisao je da je ogroman skok cene omikrona znak da je tržište u “džinovskom balonu”. U prevodu – ulaže se bez preterane veze sa stvarnim fundamentima. A to se obično završava loše.

    Omikron je nedavno predstavljen kao decentralizovani protokol rezervne valute koji radi na itirijum sloju-2 mreže Arbitrum. Njegov izvorni OMIC token podržan je sa nekoliko konkurentskih oblika kripto imovine uključujući USD koin (USDC) te tokene koji osiguravaju likvidnost.

    Njime se može trgovati samo na decentralizovanoj berzi Suši svop (SushiSwap), gde je promet za OMIC/USDC par u poslednja 24 sata iznosio 454.000 dolara, prema podacima Koin geko-a (CoinGecko). Veb stranica za analizu tokena nema više detalja o OMIC-u ili njegovoj tržišnoj kapitalizaciji.

  • Vidović: Srpska drži inflaciju pod kontrolom, slijedi rast plata i penzija

    Vidović: Srpska drži inflaciju pod kontrolom, slijedi rast plata i penzija

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je večeras da Republika Srpska drži inflaciju pod kontrolom i da građani ne treba da se plaše da će ostati bez plata i penzije koje će u narednoj godini biti povećane.
    “Planirali smo da polovinom decembra u Narodnoj skupštini Republike Srpske usvojimo budžet Srpske za narednu godinu koji se neće mnogo razlikovati od ovogodišnjeg. Važno je što ćemo naredne godine povećati plate od tri do pet odsto, ali povećaćemo i penzije. Povećaćemo i dodatke za boračke kategorije”, rekla je Vidovićeva.

    Ona je napomenula da je budžet Srpske stabilan, likvidan i sve budžetske obaveze Vlada redovno servisira što će biti do kraja ove i u narednoj godini.

    “Privreda Republike Srpske je u ovoj godini imala rast koji nismo očekivali. Prema makroekonomskim parametrima bolji smo nego prošle godine. Mislim na rast bruto domaćeg proizvoda, prihoda i proizvodnje, a izvoz je porastao za 30 odsto”, rekla je Vidovićeva za Alternativnu televiziju.

    Ona je istakla da je ova godina bolja i u odnosu na 2019, jer je veći rast industrijske proizvodnje, prihoda i ima više zaposlenih.

    “Republika Srpska nije prezadužena, srednje smo zaduženi. Naš javni dug je 42,4 odsto bruto domaćeg proizvoda, a ukupan dug je 51,5 odsto. U dug Federacije BiH nisu uračunati kantoni i zato se ne možemo porediti”, dodala je Vidovićeva.

    Prema njenim riječima, virus korona je koštao Republiku Srpsku 320 miliona KM, a novac je uložen u zdravstvo i privredu.

    “Međutim, ulaganje u privredu je dalo rezultat zato što smo imali isti broj zaposlenih na kraju prošle i 2019. godine”, kaže Vidovićeva.

    Ona je naglasila da je bilo realno očekivati inflaciju u svijetu, jer je u pandemiji virusa korona štampano mnogo novca, poskupjeli su energenti, a prekinuti su i lanci snabdijevanja.

    Vidovićeva je napomenula da Republika Srpska pokušava stvoriti povoljan privredni ambijent i da je veoma značajno što je izvoz u ovoj godini porastao, a u narednoj godini se očekuje još više.

    “Razgovaramo i sa značajnim investitorima koji se iz Azije vraćaju u Evropu. Ovo ne bi smjela da propusti Srpska, pa ni BiH. Inflaciju Republika Srpska drži pod kontrolom, nešto je viša od dva odsto, i građani ne treba da se plaše da će ostati bez penzija i plata. Zbog svega ćemo u narednoj godini povećati plate i penzije, jer inflacija ne smije rasti više od njih”, rekla je ona.

    Ministar finansija Republike Srpske kaže da u novom zakonu o PDV-u u BiH treba uvesti diferenciranu stopu, ali, kako je navela, sve diktiraju stranci što podržava Federacija BiH i nivo BiH.

    Vidovićeva je rekla da će u Srpskoj biti uveden novi sistem fiskalizacije gdje će svaki račun prvo biti registrovan u Poreskoj upravi.

    Ona je podsjetila da će naredne godine biti povećane plate i penzije u Srpskoj i da bi uz Vladu Srpske i poslodavci morali da reaguju.

    Vidovićeva tvrdi da bi bruto domaći proizvod u ovoj godini trebalo da bude od 5,5 do šest odsto.