Kategorija: Ekonomija

  • Cijena gasa u Evropi na istorijskom nivou

    Cijena gasa u Evropi na istorijskom nivou

    Cijena gasa u Evropi je danas prvi put u istoriji premašila nivo od 2.000 dolara za 1.000 kubnih metara, javlja agencija Tass.

    Fjučersi gasa za januarsku isporuku na TTF tržištu u Holandiji skočili su na 2.004 dolara za 1.000 kubika, odnosno na 172,52 evra po MWh, prema podacima sa londonske ICE berze.

    Gasprom u ponedjeljak nije izvršio rezervisanja kapacitete za današnji tranzit prirodnog gasa preko gasovoda Jamal Evropa koji prenosi gas do Njemačke.

    Kao rezultat toga, fizički protok gasa tim cjevovodom je obustavljen.

    Pored toga, Gasprom nije rezervisao ni dodatne kapacitete za tranzit prirodnog gasa preko Ukrajine za januar. Na jučerašnjoj aukciji, kompanija je rezervisala 21,6 posto predložnog kapaciteta za pumpanje preko Poljske kroz gasovod Jamal Evropa.

    Od petka ruski gasni holding smanjuje obim rezervacija za tranzit gasa preko tog cjevovoda.

  • Ovo su četiri najutjecajnije osobe u svijetu kriptovaluta

    Ovo su četiri najutjecajnije osobe u svijetu kriptovaluta

    Online izdanje lista Economist je predstavilo četiri najutjecajnije osobe u svijetu kriptovaluta. Sve one imaju platforme za trgovanje kriptovalutama.

    Među njima je 29-godišnji Sam Bankman-Fried, direktor kompanije za trgovinu kriptovalutama FTX. Njegovo bogatstvo je procijenjeno na više od 22 milijarde dolara.


    Njega i ostale utjecajne osobe nazivaju čudima od djeteta na tržištu čija je vrijednost veća za 12 puta. Od početka prošle godine do sredine decembra ove godine poraslo je na 2,3 biliona dolara.

    Na čelu najveće berze kriptovalutama Binance je 44-godišnji Changpeng Zhao, kojeg zovu CZ. On je najstariji od četiri najutjecajnije osobe na tržištu kriptovaluta.


    Lider u ovoj finansijskoj djelatnosti postao je prije tri godine, do kada je to bio Arthur Hayes koji je suosnivač platforme za trgovinu kriptovalutama BitMEX. Ova platforma je bila jedna od najpopularnijih i najrizičnijih.

    Na čelu platforme Coinbase je introvertni i nepokolebljivi Brian Armstrong. Ovo je jedna berza za trgovinu kriptovalutama koja je već duže vremena izlistana i regulisana u Sjedinjenim Američkim Državama.

    osobe imaju bogatstvo vrijedno milijarde dolara i veliki utjecaj. U tome su uspjele u samo nekoliko godina, piše Economist.

  • Početkom godine zajedničko tržište; “Veliki dan za Srbiju”

    Početkom godine zajedničko tržište; “Veliki dan za Srbiju”

    Predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež kaže da od sastanka u Tirani očekuje da Srbija, Albanija i Severna Makedonija dobiju zajedničko tržište rada.

    U okviru pomenutog sastanka, na stolu će biti šest sprazuma.

    “Očekujemo da dobijemo zajedničko tržište rada, granice za prelazak koje rade 24 sata, usaglašene sertifikate, fitosanitarne, da nemamo problem koji je koštao privredu mnogo novca”, istakao je predsednik PKS.

    Podseća da se potpisivalo i ranije nešto, memorandumi o saradnji, a sada su gotovi sporazumi, koji omogucuju da početkom sledeće godine imamo zajedničko tržište rada.

    Čadež je naglasio da su ljudi radili naporno da dođe do rešenja. On je ocenio da sastanak lidera tri zemlje u Tirani pokazuje i njihovu iskrenu želju da naprave zajedničko tržište i predstavlja poziv susedima da se uključe.

    “Ne treba vam tri meseca”

    Prema njegovim rečima, ekonomije koje nisu deo inicijative, psihološki jesu deo te inicijative.

    “Vide se konkretne stvari, ovde vidite da kada kamion krene brže stigne nego pre mesec dana, ako nađete posao u Skoplju, Valoni ili Beogradu ne treba vam tri meseca da tražite birokratske načine kako da preuzmete posao već u jednom danu”, naveo je.

    Čadež navodi da po upitniku koji šalju, više od 50 posto kompanija kaže da ima problem sa kvalifikovanom radnom snagom.

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boraviće danas i sutra u Tirani, gde će sa premijerima Albanije i Sjeverne Makedonije, Edijem Ramom i Zoranom Zaevom razgovarati o incijativi, a tim povodom su u zajedničkoj izjavi naglasili “često optuživani da smo bure baruta u Evropi, kao odgovorni lideri, ne možemo dozvoliti da se naš region vrati u noćne more prošlosti”

    Čadež je dodao da je ta izjava trojice lidera suština onoga čemu služi Otvoreni Balkan.

    “Istorijski samit i veliki dan za Srbiju”

    Prema njegovim rečima, to nije skup potpisa i sporazuma, već ideja o miru i prosperitetu dela Evrope koji je uvek bio viđen kao problematičan, pogotovo sada u situaciji ekonomske krize, krizi energenata, u krizi transporta, radne snage, koje nemamo dovoljno.

    Imate lidere koji zaista rešavaju te probleme tako što povezuju svoje ekonomije, rekao je predsednik PKS za RTS.

    Čadež kaže da predsednik Vučić svakog dana trpi kritike da zatvara zemlju i da je izoluje, ali sa druge strane toj istoj zemlji pruža priliku da napreduje, da raste, da se ekonomski povezuje sa drugim zemljama, ne na način samo da nešto prodajemo, uvozimo, izvozimo, već da suštinski pravimo veliku ekonomiju.

    RTS podseća da su dve godine i dva meseca prošle od prvog potpisa trojice lidera i od nastanka inicijative Mini Šengen, koja je u julu preimenovana u Otvoreni Balkan.

    Čadež kaže da je ovo istorijski samit i veliki dan za Srbiju i za region.

    “Radilo se na tome dugo, prevazišao se taj razdor i stvoreno je novo poverenje”, istakao je Cadež.

    “Imao sam prilike da budem u Nišu i da radim sa ministrima sve tri zemlje, 160 ljudi iz javne uprave tri zemlje radilo je na teškim temama ne bismo li imali sporazum”, kaže Čadež.

  • Zaduženja države diktiraju promet bh. berzi

    Zaduženja države diktiraju promet bh. berzi

    U odnosu na prethodnu godinu, emisije državnih obveznica i trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi značajno su smanjene.

    Pokazuju ovo podaci sa ove berze, prema kojima je ukupan dosadašnji promet ove godine iznosio 365.160.978 KM. U Banjalučkoj berzi su istakli da su na tržištu hartija od vrijednosti značajno uvećane aktivnosti tokom 2020. godine te da je ostvaren ukupan promet u iznosu od 734.019.198 KM, što predstavlja rast od 55,47 odsto u odnosu na 2019. godinu. Kao jedan od razloga ovakvih rezultata na Banjalučkoj berzi navode da su najveći uticaj imale javne ponude obveznica i trezorskih zapisa Republike Srpske.

    “Redovan promet iznosio je 120.285.554 KM i veći je za 39,32 odsto u odnosu na 2019. godinu”, kazali su u Banjalučkoj berzi. Kada je riječ o ovoj godini, na Sarajevskoj berzi je u prvih šest mjeseci 2021. godine ostvaren prihod u iznosu od 276.626.537 KM.

    Kako su u Sarajevskoj berzi naveli za “Nezavisne novine”, tokom 2019. godine ostvaren je profit od 430.924.473 KM, dok je u toku 2020. godine profit bio veći za više od 110 miliona KM i iznosio je 541.031.721 KM.

    Branko Kecman iz “Advantis brokera” u razgovoru za “Nezavisne novine” potvrdio je da je razlog ovakvog stanja na berzama činjenica da je tokom 2020. godine bilo više državnih obveznica, što znači da se država iz nekog razloga više zaduživala. Dodao je da na berzama u BiH nemamo veliki broj akcija kompanija kojima se aktivno trguje.

    “Značajno je da nemamo više investicionih fondova, što je dosta uticalo na smanjenje prometa”, rekao je Kecman. Istakao je da za bolje poslovanje bh. berzi, kao prvo, treba omogućiti razvoj kratkoročnih hartija od vrijednosti, kako bi kompanije koje su društvo sa ograničenom odgovornošću shvatile značaj berze.

    “Pored toga, potrebno je promovisati radničko akcionarstvo te raditi na unapređenju kvaliteta poslovanja državnih kompanija koje su listirane na berzama”, kazao je Kecman.

    Protekli period, inače, obilježio je i odlazak više kompanija sa berzi.

    Kada je riječ o kompanijama koje su napustile berzu u periodu od posljednje tri godine, na Sarajevskoj berzi su naveli da je isključeno 21 privredno društvo, dok su u Banjalučkoj berzi naveli da su 22 akcije kompanija delistirane u istom periodu.

    Kako su za “Nezavisne novine” naveli u Sarajevskoj berzi, u 10 slučajeva do isključenja došlo je zbog promjene oblika organizovanja društava iz dioničkog društva u društvo sa ograničenom odgovornošću.

    “U 11 slučajeva Sarajevska berza isključila je vrijednosne papire emitenata koji su kumulativno ispunjavali uslove kao što je da se predmetnim vrijednosnim papirima u periodu od 12 mjeseci nije obavila niti jedna trgovina, emitent vrijednosnih papira nije bio u ST-3 subsegmentu slobodnog tržišta duže od 12 mjeseci”, naveli su u Sarajevskoj berzi, dodajući da, pored navedenih, razlog za delistiranje kompanije jeste i otvaranje likvidacionog postupka nad emitentom.

    Kako su naveli u Banjalučkoj berzi, oko 70 odsto akcija koje su delistirane su akcije privrednih društava koja su promijenila pravnu formu u društvo sa ograničenom odgovornošću ili zatvoreno akcionarsko društvo.

    “Ostatak delistiranih emitenata su emitenti za koje je okončan postupak stečaja ili likvidacije”, kazali su u Banjalučkoj berzi.

  • Omikron soj uzrokovao novi značajan pad cijena nafte

    Omikron soj uzrokovao novi značajan pad cijena nafte

    Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošle sedmice pale zbog brzog širenja omikron soja koronavirusa, jer sve više zemalja ponovo uvodi restriktivne mjere, što bi moglo oslabiti potražnju za naftom.

    Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošle sedmice 2,6 posto, na 73,52 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1,3 posto, na 70,86 dolara.

    Pad cijena nafte, čime su izgubile dio dobitaka od prethodne sedmice, posljedica je zabrinutosti trgovaca, jer u svijetu brzo raste broj zaraženih omikronom. U Danskoj, Južnoj Africi, Britaniji i nekim drugim zemljama broj novih slučajeva zaraze udvostručuje se svaka dva dana.

    Stoga sve više zemalja, uključujući Britaniju, Nizozemsku i Dansku, ponovno uvodi restriktivne mjere, i to uoči božićnih blagdana. U SAD-u je, pak, brzo širenje omikrona navelo mnoge kompanije da odgode planove povratka radnika u urede.

    “Poruke opreza i upozorenja o novom valu covida sve su glasnije kako se približavaju praznici na kraju godine, kvareći raspoloženje na tržištu. Cijene nafte mogle bi idućih nekoliko sedmica stagnirati u skromnoj blagdanskoj trgovini”, rekla je Vandana Hari iz Vanda Insightsa.

    Zbog omikrona su neke vlade uvele i ograničenja putovanja kako bi zaustavile širenje virusa.

    “Raširena ograničenja sigurna su najava novih nevolja”, rekao je Tamas Varga iz naftne brokerske kompanije PVM, piše Reuters.

  • Elon Musk će ove godine platiti 11 milijardi dolara poreza

    Elon Musk će ove godine platiti 11 milijardi dolara poreza

    Direktor kompanija Tesla i SpaceX, američki milijarder Elon Musk, platit će rekordan porez za 2021. godinu.

    Musk će dati veći doprinos američkom budžetu nego bilo koji Amerikanac u historiji.

    “Za one koji se pitaju, platiti ću više od 11 milijardi poreza ove godine” otkrio je Musk na Twitteru.

    Milijarder je vlasnik kompanija Tesla i SpaceX, a dionice Tesle prodaje veoma brzo, On se riješio oko 12,9 miliona dionica vrijednih gotovo 14 milijardi dolara i to od početka novembra.

    Mediji pišu da će iznos poreza koji će Musk platiti biti “malo manji od 12 milijardi dolara”.

    Ova informacija dolazi nakon što je Musk vodio verbalni rat sa senatorkom Elizabeth Warren, koja ga je optužila da je plaćao malo ili nimalo poreza u proteklim godinama.

  • Tržište će zatvoriti termoelektrane i struja će neminovno poskupjeti

    Tržište će zatvoriti termoelektrane i struja će neminovno poskupjeti

    Stručnjaci su istakli da je neminovno zatvaranje termoelektrana u Bosni i Hercegovini, kao i to da je neminovno poskupljenje struje

    Ovo su poručili iz Centra za održivu energetsku tranziciju ReSET govoreći o situaciji u energetskom sektoru i energetskoj tranziciji. Član ReSETa i osoba koja ima dugo iskustvo u ovoj oblasti Ognjen Marković je upozorio na niz vrlo zabrinjavajućih okolnosti.

    Napomenuo je da se Bosna i Hercegovina obavezala da formira tržište električne energije, ali da to još nije učinila. Ukazao je da sve države u regiji formiraju berze električne energije, ali da to ne čini država koja u regiji najviše izvozi struju – Bosna i Hercegovina. Marković je istakao da to, kao i neulaganje u korištenje obnovljivih izvora energije, ima više negativnih posljedica po sve, a koje doprinose povećanju cijene struje.

    “Slijede teška vremena”

    Ekonomista iz ReSETa Damir Miljević je naveo da slijede “teška vremena”, a kao osnovni razlog za to je istakao to što se većina struje proizvodi iz uglja i što se ne oporezuje stvaranje štetnih gasova tokom proizvodnje.

    Podsjetio je da se Evropska unija odlučila da oporezuje proizvode nastale u inostranstvu, a čijom se proizvodnjom emituje ugljendioksid (CO2). Između ostalog, kao takve proizvode je naveo one od željeza, aluminija i struju. Predstoji da ovu odluku donese Evropski parlament, a trebala bi na snazi biti od 1. januara 2026.

    Razlog za ovu vrstu oporezivanja jeste namjera EU da se zaštiti od nelojalne konkurencije i onemogućavanje curenja ugljika. Onemogućavanje curenja ugljika značit će sprečavanje kompanija, koje svojim djelatnostima emituju ugljendioksid, da svoje pogone premještaju iz EU u zemlje koje nisu članice unije.

    Prema Miljevićevim riječima, izgledno je da će taksa iznositi 80 eura po toni ugljendioksida, odnosno minimalno 60 eura po megavat satu struje.

    Naglasio je da postoji mogućnost da Bosna i Hercegovina bude izuzeta u ovom oporezivanju, ali ako ispuni nekoliko uslova. Istakao je da je ključni uslov da i sama uvede ovaj porez. Ocijenio je da je jedno od najvažnijih pitanja kako bi se trošio novac prikupljen po ovoj osnovi.

    “Tržište će zatvoriti termoelektrane”

    Kao pitanja na koja je još nepoznat konačan odgovor je naveo: Da li će iko u EU htjeti kupovati struju od Bosne i Hercegovine proizvedenu iz prljavih izvora energije, a koji će se oporezivati, te da li će Bosna i Hercegovina morati zatvoriti svoje termoelektrane?

    Miljević smatra da će tržište neminovno uzrokovati gašenje termoelektrana, jer će jeftinije biti kupovati struju proizvedenu iz obnovljivih izvora energije nego onu koja je proizvedena iz fosilne energije. Očekuje da će se prvo ugasiti ona najlošija termoelektrana, a neodgovorenim pitanjem ostaje koja je to najlošija.

    Nije isključio mogućnost da Bosna i Hercegovina izvozi struju dobijenu iz obnovljivih izvora energije, ali da za domaće potrebe koristi struju iz fosilne energije, koja će biti skuplja.

    U ReSETu su saglasni da je potrebno postepeno uvoditi oporezivanje emisije ugljendioksida i znatno više ulagati u proizvodnju struje iz obnovljivih izvora energije. Zaključeno je da će se time planski doprinijeti zatvaranju termoelektrana, jer će ih u suprotnom zatvoriti tržište.

    Poskupljenje struje

    Postepena i planska energetska tranzicija, u kojoj će se svim građanima omogućiti korištenje obnovljivih izvora energije, će značiti postepeno poskupljenje struje. Poručeno je da će zbog toga biti nužno subvencionirati plaćanje struje socijalno ugroženim.

    Sjeverna Makedonija je navedena država koja je najviše u regiji odmakla u energetskoj tranziciji. Jedina je jasno odredila rok za zatvaranje termoelektrana i već je iskoristila 180 miliona eura iz EU za ovu tranziciju.


    Potcrtano je da bi Bosni i Hercegovini bilo potrebno 15 godina da zatvori sve termoelektrane i da struju u potpunosti proizvodi iz obnovljivih izvora energije.

    Također je napomenuto da je sve više evropskih banaka koje ne žele kreditirati djelatnosti kojima se emituju štetni gasovi. Već sada postoji više od 50 posto “zelenih” kredita. Izgledno je da kompanije neće ulagati u državama u kojima nema dekarbonizacije.

  • “Dogodila se savršena oluja”; Cijene eksplodirale, sve oči uprte u jednu zemlju

    “Dogodila se savršena oluja”; Cijene eksplodirale, sve oči uprte u jednu zemlju

    Cijene kafe dostigle su 10-godišnji maksimum, a analitičari očekuju da će se napetosti na tržištu nastaviti sve do 2023. godine.

    Ugovori za isporuku kafe u decembru prošle nedelje su završili trgovanje na 2,34 dolara za nešto manje od pola kilograma.

    U četvrtak su fjučersi za kafu na Njujorškoj berzi dosegli 2,46 dolara, što je najviša cena od 2011. godine, kada je kafa probila vrednost od tri dolara za pola kilograma, piše CNBC, prenosi Indeks.U međuvremenu, referentna cena Međunarodnog udruženja za kafu u petak je bila 2,07 dolara po pola kilograma, što je 85 posto više u odnosu na godinu ranije. Ole Hansen koji je na čelu robne strategije u Saxo Bank-u, rekao je da se u prošlih 12 meseci “dogodila savršena oluja koja je našem voljenom zrnu dala podsticaj”.

    Cijene bi mogle još da rastu

    Hansen je dodao da će ove nepovoljne vremenske prilike uticati na prinos krajem ove godine, kao i 2022, a potencijalno i 2023. godine: “Videli smo kako je kafa porasla na oko tri dolara 2011. godine, kada smo takođe imali poteškoća u Brazilu. Ovo su stvarno brojke koje podstiču nagađanja o dostizanju tog nivoa. Ako projekcije za Brazil u narednim mesecima nastave da potvrđuju smanjenje proizvodnje, onda je rizik od poskupljenja vrlo stvaran”.

    Uz loše vrijeme, globalna ograničenja ponude imala su značajan uticaj na tržište kafe jer se proizvođači i pržionice, firme koje prerađuju kafu u proizvod koji pijemo, često nalaze u različitim zemljama. Neizvesnost tržišta takođe proizlazi iz izvoznica, kao što su Etiopija, koja je na granici građanskog rata, ili Vijetnam, koji beleži porast slučajeva kovida 19 koji bi mogli da poremete proizvodnju.

    “Mislim da u celini imamo tržište koje je prvi put nakon nekoliko godina počelo da pokazuej određenu zategnutost”, dodao je Hansen.

    Maximillian Copestake, izvršni direktor evropske prodaje kave u Marex-u, kaže da je cena kafe porasla uglavnom zbog dislokacija tereta.

    “Poslednjih pet do osam godina imali smo snabdevanje koncentrisano na jedno ili dva velika područja koja proizvode kafu, Brazil i Vijetnam. Ako imate štetu u tim zemalja, odednom tržište poludi pokušavajući podstaći druge zemlje da proizvode kafu. To je osnovno načelo, a vrhunac je došao s poremećajem u brodskom prevozu”, navodi on.

    Copestake je napomenuo kako je potrebno oko dve godine da proizvodnja kafe odgovori na promenu cene.

    “Kada cena poraste, svaku vrećicu kafe koja je dostupna u svakom skladištu farmera izvlačite na tržište kako biste je komercijalizovali jer su cene odlične. Dakle, postoji podsticaj za više sadnje, ali i za minimiziranje zaliha u zemlji proizvodnje i dovođenje tih zaliha na odredište. Mislim da je to verovatno u toku”, kaže.

    Dodao je i da očekuje da će cene ostati visoke i nestabilne i ubuduće.

  • Dva puta obustavljano trgovanje na Istanbulskoj berzi zbog rekordnog pada vrijednosti lire

    Dva puta obustavljano trgovanje na Istanbulskoj berzi zbog rekordnog pada vrijednosti lire

    Na Istanbulskoj berzi je jučer, 17. decembra, dva puta bilo obustavljeno trgovanje usljed pada vrijednosti turske valute.

    Trgovanje je kroz sat vremena bilo obustavljeno dva puta, i to nakon pada berzanskog indeksa Borsa Istanbul 100 za sedam posto. Po početku trgovine nakon druge obustave, u prve dvije minute ovaj indeks je pao još više – za 9,1 posto.

    Problemi na berzi su posljedica odluke Centralne banke Turske da interveniše, tj. odluke iz 16. decembra da referentnu kamatnu stopu snizi na 14 posto. To se desilo uprkos tome što je inflacija porasla na 21 posto.

    Rekordni padovi vrijednosti lire su skoro svakodnevni. Trenutno jedan dolar iznosi skoro 16,5 lira. Samo od prošlog mjeseca desila devalvacija od 40 posto.

    Predsjednik ove države Recep Tayyip Erdogan se zalaže za smanjivanje kamatne stope, jer je uvjeren da će time smanjiti ovisnost zemlje o kratkoročnim prilivima novca iz inostranstva. Međutim, dio ekonomista i biznismena ukazuje da to doprinosi devalvaciji valute te zbog toga strahuju od negativnih posljedica, piše Bloomberg.

  • Višković: Najniža plata u RS biće korigovana naredne godine

    Višković: Najniža plata u RS biće korigovana naredne godine

    Radovan Višković, premijer RS, je rekao da će najniža plata u RS biti korigovana naredne godine.

    “Savez sindikata i Unija Udruženja poslodavaca su ovlašteni da pregovaraju o najnižoj plati, oni imaju rok narednih 10-ak dana do Nove godine”, rekao je Višković.

    Dodao je da koliko god da se oni usaglase to će Vlada RS da prihvati.

    “Ukoliko se oni ne usaglase onda će Vlada donijeti svoju odluku”, kazao je Višković, dodajući da ne želi još uvijek govoriti koliki bi to mogao biti iznos.