VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Strujni udar gasi živinarsku proizvodnju

    Strujni udar gasi živinarsku proizvodnju

    Ukoliko dođe do enormnog povećanja cijene električne energije u BiH, domaći živinari moraće, kako najavljuju, da obustave proizvodnju i snabdijevanje tržišta svojim proizvodima.

    Naime, kako kažu, veliki dio ovih preduzeća biće prinuđen da smanji proizvodnju, što će dovesti do nedostatka pilećeg mesa i konzumnih jaja na tržištu. Upozoravaju da će se sve to odraziti i na cijenu ovih proizvoda, koja će morati da raste, a veći ceh će platiti potrošači.

    Predrag Miličić, predsjednik Zajednice živinara RS, koji je ujedno i direktor preduzeća “Agreks” iz Donjeg Žabara, ističe za “Nezavisne novine” da će od 1. januara naredne godine električna energija u Srpskoj za ovu oblast poskupjeti od 72 odsto pa naviše, dok će u FBiH to biti i do 300 odsto.

    “Koordinacioni odbor živinara BiH zaključio je da je to enorman udar na poslovanje naših preduzeća, pored ogromnih troškova i problema koji su posljedica pandemije, a prije svega poskupljenja stočne hrane od 50 do 80 odsto. Tako da će većina naših firmi ozbiljno smanjiti proizvodnju, dok će se neke čak ugasiti”, kazao je Miličić.

    Kako je rekao, procjenjuju da će doći i do otpuštanja ozbiljnog broja radnika.

    “Sigurno je da će doći i do nedostatka pilećeg mesa i prerađevina, te konzumnih jaja na tržištu u Srpskoj, ali i čitavoj BiH”, pojasnio je Miličić.

    Dodao je da su proizvođači konzumnih jaja ove godine radili u minusu.

    “Može se očekivati da ovo što se sada dešava dovede do toga da u narednom periodu dođe do većih cijena ovih proizvoda”, zaključio je Miličić.

    Edin Jabandžić, predsjednik Koordinacionog odbora peradara, živinara BiH i izvršni direktor kompanije “Madi” iz Tešnja, u razgovoru za “Nezavisne novine” kazao je da je situacija više nego ozbiljna.

    “Nevjerovatno je da neko može izaći s prijedlogom poskupljenja za 300 odsto. Ne može se poskupljenje električne energije prenijeti na krajnji proizvod, jer bi to bilo enormno poskupljenje u ovakvoj situaciji gdje je skoro sve previše poskupjelo”, kazao je Jabandžić.

    Kako je rekao, dostavljeni ugovori od elektroprivrednih preduzeća u BiH s povećanim cijenama električne energije i do 300 odsto u živinarskom sektoru samo još dodatno pogoršavaju ionako tešku situaciju u ovoj grani proizvodnje nastalu kao posljedica pandemije i enormnog povećanja cijena gotove stočne hrane, kao i svih ostalih inputa u proizvodnji.

    “Mi smo uputili apel relevantnim državnim i entitetskim institucijama da zaštite domaću proizvodnju i time spasu najmanje 20.000 radnih mjesta”, kazao je Jabandžić.

    Dodao je da se u svim firmama u ovom sektoru povećanje cijene električne energije mjeri u stotinama hiljada maraka pa do nekoliko miliona maraka na godišnjem nivou, tako da povećanje, kako kaže, smatraju apsolutno neopravdanim i neprihvatljivim.

    “Konkretno, ‘Madi’ će morati da plati 2,2 miliona KM više na godišnjem nivou”, zaključio je Jabandžić.

    Bh. živinari godišnje proizvedu 540 miliona jaja, 65.000 tona pilećeg mesa, 40 miliona brojlera i 400.000 kljunova roditeljskih jata.

  • Domaći ekonomisti ujedinjeni: Trenutne akcize na duvan ne ispunjavaju svoju svrhu

    Domaći ekonomisti ujedinjeni: Trenutne akcize na duvan ne ispunjavaju svoju svrhu

    Ne postoji nijedan racionalan razlog da se sadašnji nivo akciza na duvan u Bosni i Hercegovini zadrži, jer postojeća akcizna politika ne koristi nikome, osim ljudima koji se bave švercom tih proizvoda.

    Vrijednost crnog tržišta duvanskih proizvoda u Bosni i Hercegovini premašila je vrijednost legalnog tržišta, po čemu smo zemlja slučaj u Evropi.

    Ovo je, između ostalog, istaknuto na prezentaciji u organizaciji Udruženja “Liberalni forum”, koje je u saradnji s Udruženjem ekonomista Republike Srpske SWOT izradilo policy paper “Akcizna politika na duvan i duvanske proizvode u BiH – trenutno stanje i perspektive”.

    Ideja “Liberalnog foruma” je da se sa svim ključnim učesnicima u procesu, kreatorima politika, donosiocima odluka i predstavnicima medija otvori dijalog o problematici akcizne politike i uticaju postojećih stopa akciza na rast crnog tržišta.

    Preporuke za izmjene javnih politika domaći ekonomisti predstavili su u Sarajevu, a prezentacije će se održati i u Mostaru i Banjaluci u dolazećem periodu.

    Kako je istaknuto, glavni pokretači kriminalnih aktivnosti su znatno viša cijena cigareta u legalnoj prodaji od onih švercovanih, što dodatno motivišu slaba kupovna moć i opšti ekonomski standard kupaca, te potencijalno velika zarada od kriminalnih aktivnosti za grupe koje prodaju cigarete na crnom tržištu.

    Institucije nadležne za sprovođenje zakona, odnosno policija i inspekcije, u ovoj godini bilježe bolje rezultate u oblasti suzbijanja crnog tržišta duvanskim proizvodima, ali njihov pojačan angažman ne može donijeti zadovoljavajuće cjelokupne rezultate sve dok građanima bude daleko jeftinije cigarete nabavljati na crnom, nego na legalnom tržištu.

    Procjene relevantnih institucija pokazuju da bi, kada bi kompletno ilegalno tržište bilo u legalnim tokovima, država mogla računati na dodatnu milijardu KM.

    “Postoji jasna veza između pada prodaje duhana i duhanskih proizvoda na nekom od tržišta i porasta neformalnog djelovanja ili šverca, koje je pokretač cjelokupne sive ekonomije. Jedan od razloga je nametnuta fiskalna obaveza, odnosno previsoko akcizno opterećenje. Kada to sve stavimo u kontekst rigidne akcizne politike koju imamo i nemogućnost naših inspekcijskih organa da se obračunaju s crnim tržištem u BiH imamo situaciju da se crno tržište nažalost izjednačilo s legalnim”, rekao je ekonomista Faruk Hadžić.

    Na prezentaciji je istaknuto da ekonomisti u BiH godinama upozoravaju i pokušavaju skrenuti pažnju na pogrešnu akciznu politiku kao i na činjenicu da se akcize kao posebna vrsta poreza ne troše namjenski.

    Jedna od preporuka dokumenta “Akcizna politika na duvan i duvanske proizvode u BiH – trenutno stanje i perspektive” jeste upravo da se novac prikupljen po osnovu akciza na duvan usmjeri u zdravstveni sektor.

    “Preporuka je da u veleprodajnoj cijeni poresko opterećenje bude oko 80 odsto, a zbog prebrzog usklađivanja akcize dostigli smo nivo od 90 procenata maloprodajne cijene. Ako kutija cigareta košta pet KM država od tog iznosa sebi uzme 4,5 KM dok 0,5 KM ostaje svim drugim akterima u procesu, dakle proizvođač, distributer i trgovac imaju 0,5 KM. Ako posmatramo u regionu, BiH ima najveće poresko opterećenje, čak više i od Hrvatske, koja je članica EU”, istakao je Hadžić.

    Koliko je rigidna akcizna politika u BiH možda najbolje pokazuju podaci o visini specifične i minimalne akcize na duvan u Bosni i Hercegovini.

    Recimo, 2009. godine specifična akciza na duvan iznosila je 7,5 KM na 1.000 komada cigareta, a 2021. ona iznosi 82,5 KM. Kod minimalne akcize situacija je slična, jer je na početku 2010. godine ona iznosila 40 KM, a 2021. povećana je na 162,5 KM.

    Upravo zbog ovolikog opterećenja i drastičnog rasta nameta, od 2014. do 2019. godine došlo je do rasta i duplog povećanja prodaje duvana na ilegalnom tržištu, a na prezentaciji se moglo čuti i to da je u 2019. godini, da nije postojalo ilegalno tržište i da se sva prodaja svela u legalne tokove, moglo biti naplaćeno još milijardu KM po osnovu akciza na duvan.

    Danijal Hadžović, predsjednik “Liberalnog foruma”, rekao je da je akcizna politika jedna od onih koje su štetne za društvo, jer korist od te politike nema niko pošto su podaci do kojih su došli poražavajući.

    Ono što podstiče nelegalno tržište jeste i činjenica o velikoj razlici u cijeni legalnog i ilegalnog proizvoda i zbog toga je neophodno smanjiti poresko opterećenje na duvan, jer je to najbolji način da se oni koji su s legalnog prešli na ilegalnu kupovinu cigareta vrate u legalne tokove.

    Arsen Hršum, iz Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT, istakao je da novac od prikupljenih akciza na duvan treba usmjeriti u zdravstveni sektor, ali i istovremeno jačati inspekcijske organe od poreskih uprava pa do nižih vlasti.

    “Sam sistem akcizne politike treba da bude baziran na određenim analizama, a ne da primijenimo neku regulativu evropske zemlje i očekujemo da budu rezultati kao i u tim državama.

    Neophodno je zakonodavnu regulativu približiti našem tržištu”, rekao je Hršum i zaključio da je potrebno da se fiskalna, odnosno akcizna politika, stalno preispituju u cilju iznalaženja optimalnih rješenja.

  • Cijena gasa u Evropi dostigla rekordan iznos, isporuka ruskog plina ide u suprotnom pravcu

    Cijena gasa u Evropi dostigla rekordan iznos, isporuka ruskog plina ide u suprotnom pravcu

    Isporuka ruskog prirodnog gasa ka Njemačkoj putem velikog gasovoda “Jamal-Evropa” kreće se u suprotnom pravcu treći dan zaredom, podaci su njemačkog operatera Gascade.

    Cijena gasa u Evropi dostigla je nove rekordne iznose nakon što je protok kroz Jamal promijenio smjer, za šta Kremlj tvrdi da nema političke implikacije.

    Dva velika njemačka potrošača saopštila su da “Gazprom” poštuje svoje obaveze u isporuci, ali nisu objavili detalje koji im je izvor za energent.

    “Gazprom” rezerviše dodatni kapacitet na aukcijama za isporuku preko Ukrajine i ka Njemačkoj preko rute Jamal kada za to ima dovoljno zahtjeva. Za danas nisu rezervisani kapaciteti izvoza preko Jamala.

    Protok na mjernoj stanici Malnou na njemačko-poljskoj granici kreće se ka istoku iz Njemačke ka Poljskoj sa količinom od 1.180.000 kilovata na sat i očekuje se da će tako ostati i tokom dana.

    Stepeni protoka i njihov smjer kroz Jamal regulišu se prema zahtjevima korisnika i mijenjaju se između kretanja ka istoku, što znači usmjeravanje gasa iz Njemačke ka Poljskoj i zapadno, što je trajalo oko sedam dana u novembru.

    Protok kroz gasovod “Jamal-Evropa” u padu je od subote, 18. decembra, zbog čega je u porastu cijena gasa u Evropi.

  • Đokić o poskupljenju struje: Dogovorena cijena za industriju najniža u okruženju

    Đokić o poskupljenju struje: Dogovorena cijena za industriju najniža u okruženju

    Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić izjavio je danas da je Vlada Srpske odlučna da očuva dosadašnju politiku kada je riječ o cijeni električne enegrije za industriju, koja je najniža u regionu i daleko ispod tržišnih cijena.

    Nakon sastanka predstavnika Vlade, “Elektroprivrede Republike Srpske”, Privredne komore i Unije udruženja poslodavaca, Đokić je istakao da se nastojalo pronaći najbolje rješenje za cijenu struje za industrijske potrošače kako bi se obezbijedile dovoljne količine električne energije i osiguralo bezbjedno snabdijevanje svih potrošača.

    “Postignuta je cijena od 53 evra po megavat času i kroz ovu cijenu je vidljivo koliko Vlada ide u susret privredi i koliko joj pomaže”, rekao je Đokić.

    Resorni ministar je naveo da u narednom periodu “Elektroprivreda” mora da nastavi ozbiljne reforme i unutrašnje promjene, jer u postojećim okolnostima, uz nisku cijenu i velike troškove proizvodnje, teško da može bez velikih reformi izdržati sve pritiske u narednom periodu.

    Direktor Direkcije za tržišno snadbijevanje “Elektroprivrede” Velibor Šipovac rekao je da je ova kompanija izašla u susret privredi i prihvatila cijenu od 53 evra po megavat času za industrijske potrošače, iako je ona na berzama 250 evra po megavat času.

    “Cijena ostaje i dalje najniža u regionu i može se vidjeti koliko smo puta niži u odnosu na tržišnu berzansku cijenu. Industrijskim potrošačima s kojima ćemo potpisati ugovore ovu cijenu garantujemo do kraja naredne godine”, rekao je Šipovac.

    Predsjednik Privredne komore Pero Ćorić naveo je da su u obzir uzeti zahtjevi privrede, cijena energije na berzi, ali i stanje u “Elektroprivredi”.

    “Zahvalni smo premijeru Radovanu Viškoviću, koji je imao razumijevanja za sve strane. Postignuta cijena nije ono što privredu zadovoljava, ali u ovom trenutku je nešto što je kompromisno rješenje”, naveo je Ćorić.

    Predsjednik Unije udruženja poslodavaca Saša Trivić rekao je da je cijena struje za industriju za 2022. godinu prihvatljiva.

    “Dogovorena cijena je značajno bolja nego bilo gdje u okruženju. Cijena za industriju dogovorena je na nivou od 53 evra, što je povećanje od 25 do 27 odsto. To je značajno povećane, ali i dalje prihvatljivo u odnosnu na okruženje”, rekao je Trivić.

  • Cijene goriva u Srpskoj će mirovati za praznike

    Cijene goriva u Srpskoj će mirovati za praznike

    Cijene goriva na pumpama u Srpskoj su i dalje u blagom padu, ali u narednom periodu se očekuje stagnacija cijena, potvrdio je za “Nezavisne novine” Dragan Trišić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike.

    “U narednom periodu možemo očekivati stabilne cijene, odnosno zadržaće se ovaj nivo cijena koje imamo u Republici Srpskoj, bar što se tiče nadolazećih praznika”, kazao je Trišić.

    Kako je rekao, sadašnje cijene se kreću u prosjeku BMB95 2,21 – 2,30 KM/litri i dizel ED5 2,07 – 2,29 KM/litri, dok su cijene TNG-a i dalje 1,49 – 1,56 KM/litri, zavisno od regije i distributera.

    Kako je za “Nezavisne novine” rekao Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za međunarodni i unutrašnji transport RS, svaki fening pojeftinjenja je od koristi prevoznicima.

    “Zaustavljen rast cijena goriva na pumpama širom Srpske je jako značajan i za prevoznike, ali i za građane”, kazao je Grbić i ističe da smo svjedoci da su cijene goriva u prethodnim mjesecima stalno rasle, ali cijene prevoza se nisu mijenjale.

    “Mi cijene prevoza nismo dizali ni za jedan fening unazad pet ili šest godina, čak su i pale za neke destinacije”, kazao je Grbić i ističe da ima najava da će one dodatno da padaju u narednom periodu. Da je zaustavljeni rast cijena goriva značajan za potrošače smatra i Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor.

    “Naravno da je jako bitno da padaju cijene goriva svim ljudima jer znamo da je ono glavni pokretač svega, tako da je svaki fening jeftinije gorivo spas za same potrošače”, kazala je Marićeva za “Nezavisne novine”.

    Ističe da niže cijene goriva neće uticati na pojeftinjenje osnovnih životnih namirnica. “Iako cijene goriva padaju, neće se desiti da dođe do pojeftinjenja osnovnih životnih namirnica”, kazala je Marićeva i istakla da je to sigurno apsurd u svemu.

    “Međutim, sigurno je da smo zadovoljni što se zaustavio rast cijena i ako u narednom periodu dođe do značajnijeg pada biće to na veliko zadovoljstvo građana”, zaključila je Marićeva.

  • Kafa opet poskupljuje

    Kafa opet poskupljuje

    Poskupljenje sirovine za omiljeni svjetski napitak na berzanskim tržištima, koje obara desetogodišnje rekorde, odraziće se i na potrošače u Srpskoj, koji osim većih cijena kafe u trgovinama mogu to da očekuju i u ugostiteljskim objektima.

    To će biti novi udar na džepove građana u Srpskoj za nekoliko mjeseci jer je cijena kafe skočila i 1. oktobra i to za oko deset odsto.

    Predsjednik Udruženja poslodavaca turizma i ugostiteljstva “Horeka” Dalibor Šajić potvrdio je za “Glas Srpske” da će doći do skoka cijena kafe u kafićima.

    “Poskupljenje će vjerovatno iznositi od deset do 20 odsto”, rekao je Šajić. Dodao je da će svaki ugostitelj sam procijeniti kada će doći do korekcije cjenovnika.

    “Ne vjerujem da će se to desiti prije Nove godine, ali generalno će svi osjetiti po svojim izdacima, odnosno rashodima da će morati poskupljivati, ali ne samo kafu, nego i sve ostalo u ugostiteljskim objektima”, kazao je Šajić, dodavši da na to utiče više faktora, od radne snage koja sada ima mnogo bolje plate nego prije pandemije, pa do energije koja je mnogo poskupjela.

    Direktor pržionice kafe “Minea” iz Gradiške Momčilo Banjac kazao je da je prvi talas poskupljenja već bio, a očekuje se i drugi oko Nove godine.

    “Prvo poskupljenje je bilo između 10 i 15 odsto, a isto bi se moglo desiti i sada”, kazao je Banjac.

    Dodao je da je kafa berzanska roba i na njenu cijenu utiče i kretanje dolara, a do poskupljenja je došlo i zbog lošeg ovogodišnjeg roda u Brazilu, kao i enormnog rasta cijena transporta.

    “Dosta proizvođača je već diglo cijene, a standard ljudi je sve ugroženiji, kafa se konzumira, ali u manjim količinama”, kazao je Banjac i dodao da potrošači najčešće kupuju domaću kafu za domaćinstvo, čija se cijena kreće od 15 do 17 KM po kilogramu u maloprodaji.

    Iz trgovačkog lanca “Frukta trejd” iz Dervente, koji proizvodi i pakuje “RD kafu”, kazali su da se berzansko poskupljenje ne reflektuje odmah.

    “Mi u našoj kompaniji imamo zalihe i za sada ne planiramo da dižemo cijene, a šta će se odvijati u budućnost, zavisi od stanja na berzi”, poručili su iz ove kompanije.

    Izvršna direktorica Udruženja potrošača “Don” iz Prijedora Murisa Marić kazala je da će svakim novim poskupljenjem biti sve manje ljudi u kafanama.

    “Kafa je nekako poziv na druženje, ali naša platežna moć je ipak nešto što diktira sve naše odlaske bilo gdje”, rekla je Marićeva.

    Uvoz i izvoz
    Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, za 11 mjeseci uvezeno je 20.970.168 kilograma kafe u vrijednosti od 89.788.582 KM.

    “U istom periodu lani uvezen je 19.652.961 kilogram kafe u vrijednosti od 72.603.907 KM”, podaci su Spoljnotrgovinske komore BiH.

    Prema njihovim podacima, BiH je za 11 mjeseci ove godine izvezla 1.558.165 kilograma kafe “teške” 12.548.543 KM, a u istom periodu lani izvezeno je 1.456.577 kilograma kafe u vrijednosti od 12.083.821.

  • Vladi FBiH omogućeno da ograniči rast cijena električne energije

    Vladi FBiH omogućeno da ograniči rast cijena električne energije

    Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH /FBiH/ odobrio je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o električnoj energiji, kojim se federalnoj Vladi omogućava da ograniči rast cijena električne energije.
    Usvojena rješenja, koja je predložio Klub poslanika SDA, ne mogu stupiti na snagu dok ne odobri i Dom naroda.

    Poslanici su po hitnom postupku usvojili Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju u FBiH, a jednom od tih izmjena dodatno je precizirana norma kako bi policijski službenici na nivou BiH prilikom penzionisanja bili izjednačeni sa policijskim službenicima na nivou FBiH.

    Na kraju kasno večeras završene sjednice Predstavnički dom usvojio je “rezoluciju kojom su osuđene odluke Narodne skupštine Republike Srpske o vraćanju nadležnosti sa BiH na Srpsku, uz tvrdnju da se time atakuje na ustavno-pravni poredak BiH”.

    Za rezoluciju, koju je predložio Klub poslanika SDA, nije glasao poslanički klub HDZ-HNS obrazloživši da u njenoj pripremi nisu učestvovale sve parlamentarne stranke, kao i da izlazi iz ustavnih okvira Federacije, odnosno BiH.

  • Kreditiranje, ali pod određenim uslovima: Da li međunarodne finansijske institucije ucjenjuju Dodika

    Kreditiranje, ali pod određenim uslovima: Da li međunarodne finansijske institucije ucjenjuju Dodika

    Da li međunarodna zajednica kroz svoje finansijske institucije pokušava da “slomi” lidera SNSD Milorada Dodika da odustane od vraćanja nadležnosti koje su ranije oduzete Srpskoj i prebačene na BiH, tema je koju je ovih dana otvorio visoki predstavnik međunarodne zajednice Kristijan Šmit.

    Šmit je, naime, u intervjuu za jedan njemački medij rekao da je Dodik “prekoračio liniju retoričkog potpirivanja vatre”, poništavajući odluke visokog predstavnika i ne priznajući Ustavni sud BiH, te da je njegov zadatak da to zaustavi.

    – Moj zadatak je da pritiskom i ukazivanjem to promijenim. Svako kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma imaće posljedice, ali se trenutno još vode razgovori sa Dodikom. Znam da Dodiku hitno treba novac. S MMF, Svjetskom bankom i EBRD, uspješno radim na tome da Dodik novac dobije samo pod strogim uslovima – poručio je Šmit, ali nije želio da iznosi nikakve druge detalje.

    O kakvim ucjenama je riječ?

    Doktor ekonomskih nauka, Mladen Ivanić ističe da međunarodne finansijske institucije jedino što mogu da urade jeste da pokušaju da novčanu podršku uslove nekim političkim dogovorima.– Šta je sadržaj tih dogovora međunarodnih finansijskih institucija sa Dodikom i njegovim saradnicima ne znam jer ne učestvujem u tim razgovorima. Ono što znam jeste da MMF nikada nije davao novac bez nekog uslovljavanja, ali se to promijenilo u prethodnih par godina i to samo kada su u pitanju vlasti u BiH – ističe Ivanić.

    On pojašnjava da je MMF u suštini uvijek zauzvrat tražio neke ekonomske reforme. U zadnjih nekoliko godina, kako kaže Ivanić, ozbiljnijih uslova nije bilo.

    – I kada su manje ozbiljni uslovi bili postavljani od strane MMF, vlasti u BiH to nisu ispunjavale, pa vrlo često nakon prve tranše, nije dolazila druga – ističe Ivanić.

    On dodaje da ne treba biti naivan i očekivati da će MMF dati nekome novac bez neke vrste zahtjeva.

    MMF, kako ističe Ivanić, u krajnoj liniji zbog toga i postoji.

    – Nije to klasična banka koja daje kredite uz kamatu i ne interesuje je ostalo. To je, ipak, međunarodna finansijska institucija koja ima i svoje ideološke ciljeve, a to je afirmacija slobodnog tržišta i privatne svojine – navodi Ivanić.

    S druge strane bivši ambasador i ekonomista, Draško Aćimović ističe da ne vidi na koji način međunarodne finansijske institucije uslovljavaju Dodika.


    – Vidjeli smo da je nakon što je Šmit to izjavio, Savjet ministara BiH prošle sedmice jednoglasno usvojio odluku o zaduženju od preko 100 miliona evra. Iskreno govoreći, ne vidim da su SNSD, SDA i HDZ, imali nekih problema da se dogovore oko novog zaduženja, niti da su nešto uslovljeni od strane bilo koga – ističe Aćimović.

    On dodaje da bi bilo dobro kada bi međunarodni kreditori napravili jedan kontrolni organ za upotrebu kreditnih sredstava.

    – I to je najbolji sistem za jedno normalno funkcionisanje. U suštini trenutno ne vidim da ima ikakvih problema za nova zaduženja kod međunarodnih kreditora, tako da ne znam šta bih rekao za tu Šmitovu izjavu – zaključuje Aćimović.

  • Svjetska banka upozorila vlast na ekonomski haos ako Republika Srpska prenese nadležnosti

    Svjetska banka upozorila vlast na ekonomski haos ako Republika Srpska prenese nadležnosti

    Iz Svjetske banke su upozorili vlast na negativne ekonomske posljedice ako se dio nadležnosti prenese sa državne vlasti na vlast Republike Srpske.

    To su učinili pismom upućenim predsjedavajućem Vijeću ministara Bosne i Hercegovine Zoranu Tegeltiji (SNSD), ministrici vanjskih poslova Biseri Turković (SDA), državnom ministru finansija i trezora Vjekoslavu Bevandi (HDZ), federalnom premijeru Fadilu Novaliću (SDA), federalnoj ministrici finansija Jelki Milićević (HDZ), premijeru Republike Srpske Radovanu Viškoviću (SNSD) i mistrici finansija Republike Srpske Zori Vidović (SNSD).
    Uz pismo su priložili bilješku koja sadrži moguće negativne posljedice po sve građane Bosne i Hercegovine.

    U bilješci je navedeno da bi povlačenje Republike Srpske iz državnog sistema za indirektno oporezivanje značilo slabiju naplatu poreza i neizvjesnost oko pravovremene otplate vanjskog javnog duga. Ukazano je i na opasnost po entitetske budžete.

    “Povlačenje Republike Srpske iz takvog sistema raspodjele prihoda bi moglo dovesti do nestabilnosti entitetskih budžeta, putem transmisijskih mehanizama i dovesti do nesigurnosti među inostranim i domaćim kreditorima”, istaknuto je.

    Obrazložena su i sljedeća četiri rizika:

    “Pristup domaćem i inostranom finansiranju bi mogao biti znatno otežan, a raspoloživa sredstva bi mogla postati skuplja, sve dok se kreditori ne uvjere u funkcionisanje novog sistema i ne ocjene nove rizike;

    U kratkoročnom periodu poreski prihodi bi se mogli značajno smanjiti, a kao posljedica uspostavljanja novog sistema naplate prihoda može doći do povećane utaje poreza;

    Novi sistem naplate poreskih prihoda zahtijeva institucionalne promjene, koje bi mogle dovesti do smanjenja poreskih stopa između entiteta;

    Neharmonizovano zakonodavstvo između entiteta i Brčko distrikta bi moglo rezultovati pravnom nestabilnošću”, poručili si iz Svjetske banke.

    Osim toga, ocijenjeno je da bi Valutni odbor i povjerenje u kurs mogli biti negativno pogođeni eventualnom ekonomskom krizom. Kako je naglašeno, ako bi se Republika Srpska povukla iz Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIO BiH), eventualno prouzrokovana ekonomska kriza bi mogla negativno utjecati na Centralnu banku i Valutni odbor, s mogućnošću narušavanja povjerenja u domaću valutu, što bi moglo rezultovati povlačenjem štednje i odlivom kapitala.


    Podsjećamo, Fiskalno vijeće Bosne i Hercegovine je ranije ovaj mjesec odbilo zahtjev Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za sastankom. MMF je također pismom upućenim Tegeltiji, osim što je zahtijevao sastanak, izrazio zabrinutost za ekonomiju zbog mogućeg prijenosa nadležnosti. Između ostalog, pitali su Tegeltiju ko će otplaćivati kredit ako se Republika Srpska povuče iz UIO.

  • Životni standard većine nezadovoljavajući: Polovina radne snage u Srpskoj zarađuje ispod 800 KM

    Životni standard većine nezadovoljavajući: Polovina radne snage u Srpskoj zarađuje ispod 800 KM

    Sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu u Srpskoj premašila je 2.000 KM, pa dva zaposlena člana jednog domaćinstva, da bi podmirili sve troškove koje ova korpa podrazumijeva, treba da zarađuju po 1.000 KM.

    Aod ukupnog broja zaposlenih u RS, skoro dve trećine zarađuje ispod ovog iznosa.

    Prema podacima Poreske uprave RS, od 278.570 radnika u avgustu, na platu do 1.000 KM bilo je prijavljeno njih 179.500, dok 138.000 zarađivalo do 800 KM.

    To znači da, za platu koja je daleko niža, približna ili tek nešto viša od troška prehrane iz sindikalne potrošačke korpe, a koji je za oktobar iznosio 772 KM, radi više od polovine ukupne radne snage u Srpskoj.

    Najniže prosječne plate su u ugostiteljstvu, građevinarstvu, trgovini, prerađivačkoj industriji, odnosno, u djelatnostima u kojima je i zaposleno najviše ljudi.

    U Savezu sindikata RS naglašavaju da je u osam-devet privrednih, proizvodnih i uslužnih djelatnosti prosječna plata jednaka, odnosno malo niža ili malo viša u odnosu na troškove prehrane.

    – Oni su u mogućnosti da obezbijede od 35 do 42 odsto potrošačke korpe. Životni standard radnika ugrožavaju neopravdana poskupljenja, koja su krenula lani, a aktuelna su i u ovoj godini. Cijene pojedinih životnih namirnica rasle su pet odsto, a nekih i za 20-30, pa čak i 50 odsto – kaže za Srpskainfo stručna saradnica za ekonomska pitanja u ovom savezu Božana Radošević.

    Podsjeća da je u avgustu 2018, Vlada RS promjenom poreske politike, odnosno odricanjem dijela poreza, za svakog radnika omogućila povećanje plata od 30 KM.

    – Godišnje imamo i rast najniže plate. Tu je i rast plata budžetskih korisnika, što je dovelo do blagog poboljšanja standarda tih radnika. Ali, i dalje imamo problem u privatnom sektoru. Ne možemo da kažemo da su se kupovna moć, odnosno životni standard radnika poboljšali. Tamo gdje u realnom sektoru imamo sindikat, bilo je rasta plata, ali većina poslodavaca, nažalost, nije povećavala zarade. A nedostatak sredstva utiče kako na količinu, tako i na kvaliteta proizvoda koje kupujemo – ističe Radoševićeva i dodaje da troškovi prehrane, stanovanja i komunalnih usluga čine dvije trećine potrošačke korpe.

    – Ti izdaci su u oktobru iznosili oko 1.400 KM. Ako u obzir uzmemo podatak da u ugostiteljstvu, trgovini, građevinarstvu, prehrambenoj industriji, radnik ima platu 700-800 KM, jasno je kakva je njihova kupovna moć. Zato ne čudi što potrošački nenamjenski krediti čine više od dvije trećine ukupnih kredita. Ljudi se snalaze na razne načine da prežive mjesec i obezbijede ono najosnovnije. Pomenuti trošak korpe isključuje bilo kakvo luksuziranje, dok, za najosnovnije, oba člana domaćinstva, koji imaju dvoje djece koja se školuju, treba da zarade po 1.000 KM – kaže Radoševićeva.

    Iz Udruženja potrošača poručuju da je činjenica da je potrošačka korpa znatno iznad onoga što možemo ostvariti.

    – Imamo situaciju da dvoje ljudi treba da imaju platu od po 1.000 KM, samo da bi zadovoljili one najosnovnije potrebe. To je apsurdno, jer o nečem drugom, osim golog preživljavanja, ne možemo ni da razmišljamo – ističe za Srpskainfo izvršna direktorka Udruženja za zaštitu potrošača „Don“ iz Prijedora Murisa Marić i dodaje da je naš životni standard takav, da ne čudi što smo, u ovom pogledu, na začelju svih međunarodnih listi.

    – Niko ne razmišlja o građanima i kako pomoći onoj socijalnoj kategoriji koja je, nažalost, daleko brojnija od ostatka populacije. Socijalni slučajevi nisu samo oni koji imaju rješenje od centra za socijalni rad, nego i oni koji ne mogu da žive od svoga rada. To se, između ostalog, vidi i po našim javnim kuhinjama, koje su sve punije. Ovde je bespredmetno pričati o nekim prosjecima, jer je činjenica da većina ljudi raspolaže sa jako malo novca, koji daju za hranu i režije, pa onda moraju da se snalaze kako znaju i umiju. Građani, nažalost, najčešće posežu za preskupim pozajnicama, koje poslije teško mogu da otplate. Najčešće dižu drugi kredit, da bi zatvorili prvi, i tako ukrug. Bitno im je da što brže dođu do određene svote novca i servisiraju neki izdatak, jer drugog izbora nemaju – kaže Marićeva.