VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Elon Musk pretpostavlja da zna ko bi mogao biti tajanstveni kreator bitcoina

    Elon Musk pretpostavlja da zna ko bi mogao biti tajanstveni kreator bitcoina

    Hipertajni stručnjak za kriptovalute Nick Szabo, smatra to i Elon Musk, mogao bi biti Satoshi Nakamoto, misteriozni kreator digitalne valute bitcoin.

    Na pitanje šta misli o Nakamotovom identitetu, Musk je kazao kako samo treba pogledati evoluciju ideja prije lansiranja bitcoina i vidjeti ko je pisao o tim idejama.

    Musk je istakao da se, iako “očigledno” nije znao ko je stvorio bitcoin, Szaboove teorije čine fundamentalnim za stvaranje vodeće kriptovalute.

    “Čini se kao da je Nick Szabo, vjerovatno više od bilo koga drugog, odgovoran za evoluciju tih ideja. On tvrdi da nije Nakamoto, ali nisam baš siguran šta bi mogla biti istina. Međutim, čini se da je on odgovorniji za ideje iza bitcoina od bilo koga drugog”, rekao je.

    Bitcoin je prvi put predložio u oktobru 2008. Satoshi Nakamoto, pseudonim za kojeg su ljudi vjerovali da može biti jedna osoba ili više ljudi.

    Godine 2014. tim lingvističkih istraživača proučavao je Nakamotovu bitcoin bijelu knjigu te Szabovo i pisanje 10 drugih mogućih kreatora. Utvrdili su da su rezultati neosporni.

    “Broj jezičkih sličnosti između Szaboovog pisanja i bitcoin bijele knjige je nevjerovatan”, rekli su istraživači, dodajući da nijedan od drugih mogućih autora nije bio ni približno tako dobar.

    Izvještaj New York Timesa iz 2015. također je povezao izum bitcoina sa Szabom. On je javno govorio o historiji bitcoina i blockchain tehnologije, ali je više puta demantovao tvrdnje da je on anonimni izumitelj koji stoji iza digitalne imovine. Drugi razlog zbog kojeg je povezan s bitcoinom je njegovo stvaranje kriptovalute “bit gold” 1998. godine.

    Musk je ukazao na to da ne misli da iza identiteta kreatora bitcoina postoji veliki značaj: “Šta je uopće ime? To je ime vezano za ideju. Šta to uopće znači, zapravo?”

    Potkrepljujući svoju misao, citirao je Williama Shakespearea, koji je rekao: “Ruža bi pod bilo kojim drugim imenom mirisala jednako slatko”.

  • “Elektroprivreda RS” i hotelijeri sjedaju za sto da dogovore cijenu struje

    “Elektroprivreda RS” i hotelijeri sjedaju za sto da dogovore cijenu struje

    Sastanak “Elektroprivrede RS” (ERS) i predstavnika Privredne komore RS oko cijene električene energije za hotelijere i trgovce biće održan danas, potvrdio je za “Nezavisne novine” Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka.

    Naime, ERS je najavila poskupljenja struje za privredu u Srpskoj gdje će većina preduzeća plaćati 53 evra po megavat času, dok bi velikim hotelima i trgovinama cijena struje po novim ugovoru trebala da bude uduplana.

    Privrednici iz oblasti trgovine i ugostiteljstva traže da im se im cijena struje bude 45 evra po megavat času, umjesto ponuđenih 67 za trgovine, a hotelima 87 evra.

    “Elektroprivreda RS” je nedavno hotelima ponudila cijenu od 72 evra.

  • Uspješna godina u vrijeme energetske krize

    Uspješna godina u vrijeme energetske krize

    Javno preduzeće Mešoviti holding „Elektroprivreda RS“ premašilo je plan proizvodnje električne energije u odnosu na godišnji plan, a u čemu prednjači proizvodno preduzeće „HE na Drini“.

    Ove informacije potvrdili su za Srpskainfo u „Elektroprivredi RS“. Tako je godišnji plan proizvodnje električne energije 5.579 gigavat časova, dok je zaključno sa 26. decembrom proizvedeno 5.679 gigavat – časova.

    Plan proizvodnje je premašen uprkos izrazito sušnom ljetu i tome što je HET bio oko šest mjeseci bez agregata u Dubrovniku. Takođe, TE u „Gacku“ je gotovo sav juni bila van pogona zbog remonta, dok TE u „Ugljeviku“ nije proizvodila električnu energiju tokom aprila i maja zbog remonta.

    Obe termoelektrane, u Gacku i Ugljeviku, proizvele su oko 54 odsto od ukupne električne energije (nešto više od 3.000 gigavat -časova) i obe su gotovo na nivou ostvarenja plana.

    „Hidroelektrane na Drini“ su nakon termoeletrana proizvele najviše električne energije – 1.142 gigavat-časova do 26. decembra što je za 23,6 odsto više u odnosu na godišnji plan.

    U Trebinju je HET proizveo 1.113 gigavat – časova električne energije ili 2,3 odsto više u odnosu na godišnji plan.

    Jedino je zavisno proizvodno preduzeće „Hidroelektrane na Vrbasu“ ostvarilo proizvodnju nešto manje od planirane, odnosno oko deset odsto manje od plana.

    Zahvaljujući ovakvim rezultatima, „Elektroprivreda RS“ je u prilici obezbijedi neophodne količine električne energije za potrebe domaćeg tržišta, domaćinstava i privrede, iz vlastite proizvodnje i da višak proda na međunarodnom tržištu.

    Podsjećamo da trenutna globalna energetska kriza ide na ruku našoj „Elektroprivredi“ koja je izvozno orjentisana. Cijena električne energije je skočila čak četiri puta i košta oko 250 evra po magavatu. Na taj način ERS može da domaćem konzumu ponudi cijenu znatno nižu od tržišne, jer ostvaruje dobit zbog prodaje viškova elektrčne energije.

    ERS je još u prvoj polovini godine prodala 36,4 odsto više električne energije na međunarodnom tržištu u odnosu na plan.

  • “Cijenu električne energije rješavati u Elektroprivredi”

    “Cijenu električne energije rješavati u Elektroprivredi”

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je danas da privredni subjekti iz sektora trgovine i ugostiteljstva problem oko cijene električne energije moraju rješavati u “Elektroprivredi Republike Srpske”, a ne u Vladi.

    Višković je istakao da će Vlada Republike Srpske podržati svaki dogovor.

    “Ne bježim da budem rame za plakanje svakome, to mi je i posao, valjda, ali ti aranžmani su direktno u fonu Elektroprivrede Republike Srpske i privrednih subjekata iz sektora trgovine i ugostiteljstva”, rekao je Višković.

    On je poručio da ne bježi da bude svjedok pregovora i istakao da premijer nema ovlaštenja niti ingerencije da rješava takve probleme.

    Prema njegovim riječima, kao svjedok je prisustvovao i pregovorima o cijeni električne energije privrednim subjektima.

    “Tu sam rekao da ja nemam ingerencije da nekome nešto naredim, ali da mi je želja da pomognem da dođu do rješenja. Koliko znam da je dogovor i postignut”, rekao je Višković i dodao da je danas i direktoru “Elektroprivrede” rekao da organizuje sastanak i sa privrednim subjektima iz sektora trgovine i ugostiteljstva.

  • Njemačka kreće u potpunu obnovu svoje ekonomije

    Njemačka kreće u potpunu obnovu svoje ekonomije

    Njemačka okreće novi list. Novi kancelar Olaf Scholz želi zeleniju i digitalniju ekonomiju, kao i korporativni titani poput Volkswagena i Siemensa, a njihovi zajednički napori pokrenut će potpunu obnovu najveće evropske ekonomije.

    Ukoliko to ne uspije uraditi, to bi značilo pad za njemačke kompanije i gubitak radnih mjesta za radnike, ali zadatak je ogroman.

    Zemlja je više ovisna o izradi stvari i otpremi u inostranstvo nego druge velike evropske ekonomije. Izvoz robe čini više od jedne trećine njemačkog BDP-a, što je dvostruko više nego u Francuskoj ili Britaniji.

    U međuvremenu, njemačka proizvodnja doprinosi 18 posto ekonomskoj proizvodnji, dvostruko više nego što je to slučaj za druge dvije velike evropske industrijske zemlje. Oslanjanje na tešku industriju koja intenzivno koristi fosilna goriva djelimično objašnjava zašto su njemačke emisije ugljika po stanovniku bile 87 posto iznad uporedive brojke za Francusku i 59 posto iznad britanske u 2018. godini.

    Bit će potrebna ogromna javna i privatna ulaganja da bi se ovakva ekonomija obnovila. Potrebno je očistiti automobilsku industriju. Račun kapitalnih izdataka VW-a premašit će 20 milijardi eura u 2022. godini, prema srednjoj procjeni Refinitiva, u poređenju s godišnjim prosjekom od 13 milijardi eura između 2018. i 2020. godine.

    Izgradnja lokalne fabrike za proizvodnju baterijskih ćelija mogla bi ponovo koštati barem isto, što znači da će izvršnom direktoru Herbertu Diessu vjerovatno trebati pomoć vlade. Scholz će morati da pronađe način da to uskladi sa svojim restriktivnim budžetskim obećanjima.

    Njemačka digitalna infrastruktura bi također mogla imati potresa. Manje od jednog od 10 domaćinstava povezano je na širokopojasnu mrežu s punim vlaknima, ali Deutsche Telekom (DTEGn.DE), koji podržava država, može pomoći da se to popravi.

    Zemlja mora privući radnike iz inostranstva koji su upućeni u tehnologiju, jer njena populacija stari. Scholz može pomoći ublažavanjem pravila za radne dozvole za kvalifikovanu radnu snagu, dok velike kompanije poput Siemensa daju svoj dio prekvalifikacijom postojećih zaposlenika.

    Želja da se sve ovo isporuči morat će biti jaka da bi se savladale neke kratkoročne prepreke. Globalna kriza lanca nabavke povećava proizvođačke cijene. U međuvremenu, Scholzov plan da poveća minimalnu platu na 12 eura po satu i nedostatak radne snage povećat će troškove plata. Sve će to pojesti profitne marže kompanija, ali neće biti dugoročnih dobitaka bez kratkoročnih bolova, piše Reuters.

  • Vidović: Od početka naredne godine povećanje penzija

    Vidović: Od početka naredne godine povećanje penzija

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović najavila je da će, prema sadašnjim ekonomskim parametrima, penzije u Srpskoj od početka naredne godine biti povećane najmanje tri odsto, te da će polovinom 2022. najvjerovatnije uslijediti vanredno povećanje.

    Vidovićeva je precizirala za Srnu da će penzije vjerovatno biti povećane i iznad pomenutog procenta s ciljem da se penzionerima, koji su najugroženiji dio stanovništva, pokušaju iznivelisati posljedice inflacije.

    Ona je podsjetila da se u skladu sa politikama Vlade Srpske obično ide sa većim procentom povećanja, pa su tako početkom prošle godine penzije povećane tri odsto u odnosu na planirano povećanje od 2,16 odsto.

    Penzije su, istakla je Vidovićeva, prošle godine dodatno usklađene u avgustu za dva odsto.

  • “Divljaju” cijene gasa, struje i nafte u Evropi

    “Divljaju” cijene gasa, struje i nafte u Evropi

    Ne smiruje se energetska kriza u Evropi, pa je cijena gasa i dalje šest puta veća nego prije godinu dana iako je na katolički Badnji dan ovaj energent pojeftinio za 40 odsto.

    Vlasti u državama EU traže različite načine da ograniče ta poskupljenja da bi ublažile udarac na preduzeća i građane koji su pogođeni sve većom inflacijom.

    Međutim, prenose agencije, vlade u tome samo djelimično uspjevaju, a cijene energenata na tržištu nastavljaju da “divljaju”.

    Prošlog utorka zabilježen je apsolutni rekord cijene gasa od 2.150 dolara.

    Istovremeno, i cijena električne energije na evropskom tržištu takođe je bar šest puta veća nego na početku godine i kreće se od 300 do 350 evra po megavat-času.

    Nafta je, takođe, u posljednjih godinu dana poskupjela za 50 odsto i sada se prodaje za 76 dolara po barelu na londonskoj berzi.

    Stručnjaci ne očekuju pad cijena energenata na tržištu jer se ulazi u zimu, u kojoj se potrošnja povećava.

    Štaviše, portal “Ojl prajs” idućih mjeseci očekuje i produbljivanje energetske krize u Evropi, posebno zbog neizvjesnosti u snabdijevanju gasom iz Rusije, koja zadovoljava 35 odsto potreba zemalja EU za tim energentom.

    Ta će neizvjesnost imati uticaja i na cijene struje jer se veliki dio električne energije dobija upravo iz elektrana na gas.

  • Nova godina donosi nova poskupljenja

    Nova godina donosi nova poskupljenja

    • Uz struju, koju će privrednici u BiH iduće godine plaćati više, na udaru su i građani, koji će veće svote novca morati izdvajati za brojne vrste proizvoda, ali i usluga, kao što su brašno, meso, voće i povrće, ali i taksi prevoz itd.

    Porast cijena struje će, prema mišljenju Zorana Kosa, predsjednika Udruženja mlinara Republike Srpske, utjecati na cijene svih proizvoda, pa između ostalog i brašna.

    “To poskupljenje neće utjecati toliko na cijenu brašna koliko na cijenu pšenice. Mi očekujemo poskupljenje brašna, možda i u narednih mjesec dana, u iznosu od tri do četiri KM za vreću od 25 kilograma”, rekao je Kos za “Nezavisne novine”.

    Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, smatra da će poskupljenje struje usloviti lančani porast cijena i u Federaciji.

    “Mi upozoravamo na porast cijena već od ranog proljeća ove godine. Mrazevi i suša su značajno doprinijeli poskupljenju poljoprivrednih proizvoda, a da ne govorim o inputima koji ulaze u tu proizvodnju. Sa porastom cijena struje doći će i do značajnog poskupljenja u FBiH”, dodaje Bićo za “Nezavisne novine”.

    S obzirom na to da, kako smatra Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, na svjetskom tržištu vlada poremećaj cijena prehrambenih artikala, u ovom je momentu nezahvalno prognozirati kako će se stanje odvijati kod nas.

    “Što se tiče mesa, u prethodnoj deceniji smo proizvodili 30 odsto potreba tržišta Bosne i Hercegovine. Kada je riječ o svinjskom i junećem mesu, sada je naša proizvodnja pala na svega 10 odsto”, navodi Marinković.

    On dodaje da, ukoliko se situacija ne promijeni, prijeti nestašica ovog prehrambenog artikla.

    “Što se tiče nekih pojeftinjenja u narednom periodu, sumnjam da će ih biti. Imamo prekomjeran uvoz i mi uvijek apelujemo na uvođenje mjera zaštite domaće proizvodnje kada su u pitanju poljoprivredni proizvodi”, zaključuje Marinković za “Nezavisne novine”.

    Prema riječima Saše Trivića, predsjednika Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske, rast cijena struje trebalo bi da se odrazi na sve sektore života, ne samo na poslodavce i cijene određenih proizvoda.

    “Porasle su i cijene nafte i plina, i sve će to zajedno dovesti do inflacije”, kaže Trivić za “Nezavisne novine”.

    Ugostitelji u Srpskoj, kako su nam rekli, tek će razmatrati eventualno poskupljenje njihovih usluga. Posebno se to odnosi na hotele, pošto oni svojim gostima nude hranu, od čije će cijene zavisiti i njihovi cjenovnici.

    Čak i cijene taksi usluga u Banjaluci, koje su, prema riječima Dragana Purišića, predsjednika Udruženja “Banjalučki taksi”, već 11 godina iste, trebalo bi da porastu u narednih mjesec ili dva.

    “Jedno vrijeme smo radili sa popustom, ali već tri mjeseca radimo bez popusta. Najvjerovatnije ćemo morati dizati cijene zbog poskupljenja goriva, ali i troškova života inače”, zaključuje Purišić.

    Postavlja se pitanje kako će građani uspjeti izdržati novi udar na njihove novčanike, pogotovo ako se zna da je, prema računici Saveza samostalnih sindikata u BiH, u novembru sindikalna potrošačka korpa koštala 2.190 KM. Mjesec ranije, prema podacima Agencije za statistiku BiH, u BiH se u prosjeku zarađivalo 1.007 maraka.

  • Vrhovac: IRB nastavlja podršku privredi

    Vrhovac: IRB nastavlja podršku privredi

    IRB nastavlja podršku privredi, kao što je bilo tokom cijele pandemije virusom korona, istakao je Dražen Vrhovac direktor IRB-a.

    • Bilo je mnogo olakšica tokom korone. Neke od mjera su još uvijek na snazi, pratimo šta se dešava sa privrednicima, dvije godine je već prilično dug period – naglašava Vrhovac.

    On poručuje da je IRB sve svoje kapacitete stavio u službu privrede.

    • IRB ne smije biti profitabilna institucija. Cijela Srpska je pokrivena poslovnicama, od Prijedora do Trebinja. Naša sredstva su strogo namjenska, i mi vršimo stalni monitoring naših sredstava – dodao je Vrhovac.

    Vrhovac je naglasio da je stopa za mlade bračne parove fiksna tri odsto, i da će se nastaviti ta politika da mladi bračni parovi ostaju u Republici Srpskoj.

  • U Srpskoj povećana privredna aktivnost, smanjen i broj nezaposlenih

    U Srpskoj povećana privredna aktivnost, smanjen i broj nezaposlenih

    U Republici Srpskoj i ove godine je smanjen broj nezaposlenih, a ujedno je i povećanja privredna aktivnost, rekao je direktor Zavoda za zapošljavanje Miroslav Vujičić.

    • U zadnjih nekoliko godina u kontinuitetu se smanjuje broj nezaposlenih. Јedino smo imali problema u periodu kada se pojavio virus korona – naveo je Vujičić.

    Istakao je da su mjere Vlade Srpske pomogle da se problemi prevaziđu, te dodao da se brzo povećao broj zaposlenih.

    • Takođe, nije tačno da se broj nezaposlenih smanjivao zbog odlazaka u inostranstvo. Mi imamo podatke, a takođe Vlada Srpske u kontinuitetu sprovodi aktivnosti na otvaranju novih radnih mjesta u Srpskoj – naveo je Vujučić.