VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Da li su cijene stanova opravdane ili ne?

    Da li su cijene stanova opravdane ili ne?

    Јedan od najvećih problema, posebno mladih, jeste kako obezbijediti kupovinu stana ili kuće.

    Iz godine u godinu cijene kvadrata rastu, ali se povećava i obim gradnje.

    Tako je prosječna cijena novogradnje dostigla cifru od 5.000 KM po kvadratu.

    Koliko je sa ekonomske strane isplativa kupovina ove investicije?

    – Cijena je odstigla 5.000 KM po kvadratu, pa čak i više u centru Banjaluke. Potražnja je i dalje velika posebno za manje stanove. Manji stanovi su u deficitu, uglavnom se mogu kupiti dok je stan u fazi izgradnje, teško da se može na tržištu naći manji stan, a da je useljiv – naveo je Aleksandar Vuković, agent za nekretnine, gostujući u našem Јutranjem proigramu.

    Mnogi parametri utuču na cijenu stana i tako se formira cijena stana. Najvažniji su ekonomski faktori na međunarodnom i domaćem tržištu, visina kamatnih stopa, kvalitet gradnje, lokacija i potražnja.

    Više je razloga zašto cijene nekretnina u BiH kontinuirano rastu – tvrdi se da je potražnja veća od ponude, skuplji je građevinski materijal i skuplja je radna snaga.

    – Troškovi gradnje su sve veći, niti jedan investitor nema namjeru da gradi, a da unaprijed nije siguran da će prodati – rekao je Mile Petrović sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskih materijala pri Privrednoj komori Republike Srpske.

    Dodao je da su najsigurni oni investitiri koji sami za sebe grade, koji su dugo na tržištu i kojima je to jedina djelatnost.

    – Najrazvijenija stanogradnja je u Banjaluci, gradnja u Srpskoj ide zadovoljavajućom dinamikom – zaključio je Petrović.

  • Penzije iz budžeta, a ne iz doprinosa: Sistem na ivici opstanka

    Penzije iz budžeta, a ne iz doprinosa: Sistem na ivici opstanka

    Sve više radnika u Republici Srpskoj s razlogom se pita da li će jednog dana, kada dočekaju penzionerske dane, moći da računaju na bilo kakva mjesečna primanja.

    Naime, aktuelni odnos između broja zaposlenih i penzionera, koji je gotovo izjednačen, ne ostavlja mnogo prostora za optimizam. Penzioni sistem funkcioniše isključivo zahvaljujući redovnim transferima iz budžeta, jer se svakog mjeseca isplaćuje približno 25 miliona KM više nego što se prikupi po osnovu doprinosa za penziono osiguranje.

    Ekonomista Zoran Pavlović navodi da je teško govoriti o budućnosti penzionog fonda, budući da nije jasno da li vlasti uopšte shvataju koliko je važno ulagati u razvoj novih radnih mjesta.

    – Trenutno se Vlada Republike Srpske baš mnogo time i ne bavi. Tako da, teško je prognozirati. Znam da bi to moglo biti mnogo bolje i ima načina da se to postigne, prije svega smanjivanjem opterećenja na plate, odnosno dovođenjem poslodavaca da isplaćuju sav novac koji pripada radniku preko računa, a ne pola-pola. Tako da u stvari, mislim da definitivno, s jedne strane niko od tome ne vodi računa u Vladi, a pošto je to sve sad na budžetu, onda će se praktično iz ostalih ili drugih prihoda dodavati ono što nedostaje penzionom fondu – naveo je Pavlović.

    Dodaje i da su penzije u RS trenutno među najskromnijima, te da postojeći ekonomski okvir ne dozvoljava njihovo povećanje. Na pitanje da li bi radnici sa dvadesetak godina staža trebalo da brinu za svoje penzionerske dane, Pavlović odgovara da se ipak nada promjenama.

    – Tiho se nadam da će u tom periodu doći do ozbiljnijih promjena na političkoj sceni i da će doći neki drugi ljudi koji će u tome više da vode brigu i računa, tako da to sve zavisi od budućih penzionera, a trenutnih glasača. Odgovornost je prije svega na glasačima da na dan kada se glasa, budu odgovorni, izađu na izbore, glasaju za neke druge koji će o tome da vode računa, jer ovi koji su sad na tim funkcijama, očigledno, u tome ne vode dovoljno računa – kazao je on.

    Ekonomistkinja Svetlana Cenić podsjeća da je zbog manjka sredstava isplata penzija prebačena na trezor, što znači da se više ne čeka da se napuni fond, već se penzije isplaćuju odmah.

    Govoreći o izjavama aktuelnog direktora Fonda PIO Mladena Milića, podsjetila je na njegovu konstataciju da su ranije vlasti, predvođene PDP-om i SDS-om, u periodu 2001-2006. godine isplaćivale tek polovinu penzije i da bi sada prosječna penzija bila za 40% viša da su penzije redovno usklađivane.

    – Zašto to pominjem? Zato što sad fond PIO koji kao egzistira kao Fond, a zapravo penzije idu prve u redu isplata sa trezora i tako da uopšte se ne gleda koliko se prikupilo u Fond nego se isplaćaju penzije, pa sad do kraja mjeseca možda će faliti u nekom drugom. I nema baš šanse velike da će penzije porasti, da će pratiti i moći bar da obezbjede dostojan život – navela je Cenić.

    Prema njenim riječima, trenutni odnos između zaposlenih i penzionera ne ostavlja prostor ni za minimalni rast primanja.

    – Kad bismo samo gledali koliko se prikupi para, ne ono koliko budžet dotira i daje, nema teoretske šanse da bude ikakav boljitak i pitanje je koliko će dugo i opstati. Odnosno dok god ima nekih para i slijeva se u trezor, a kako penzije prve idu na isplatu, dotle će se isplaćivati, ali za neki rast penzija ili nešto bolje nema teoretske šanse – naglasila je ona.

    Dodaje da je cijeli sistem održiv samo u slučaju jačanja realnog sektora, povećanja broja zaposlenih i popravljanja odnosa u korist onih koji uplaćuju.

    – I to smo čak kritikovali u onoj bivšoj državi, odnos 3:1 broja zaposlenih u odnosu na penzionere, da i to treba popraviti. A to se sve smanjivalo, sad je pitanje sekunde kada će broj penzionera biti veći od broja zaposlenih. To je neodrživo, jednostavno neodrživo u sistemu solidarnosti, tako da će ili morati neke drastične rezove da prave kako bi privreda prodisala, kako bi radila, kako bi bilo mnogo više zaposlenih da mogu da takav sistem održavaju. Drugog rešenja, verujte da u ovom trenutku nema – rekla je ona.

    Kritikujući aktuelnu praksu, Cenić je naglasila da vlast često stvara utisak da penzije isplaćuje iz svog džepa.

    – Kao da to neko ne uplaćuje i nije uplaćivao do odlaska u penziju, a sad uplaćuju oni koji rade, zato se i zove sistem solidarnosti – rekla je ona i dodala da je sve to slabo bez rasta privrede.

    Podsjetimo, prosječna penzija u junu ove godine u Republici Srpskoj iznosila je 632,04 KM, dok su penzioneri u Federaciji BiH za isti mjesec primili u prosjeku 760,03 KM, što je razlika od skoro 18%.

  • Šta BiH donosi sporazum Evropske unije i Amerike?

    Šta BiH donosi sporazum Evropske unije i Amerike?

    Sjedinjene Američke Države i Evropska unija postigle su u nedjelju naveče trgovinski sporazum po kome će proizvodi iz EU u Americi biti ocarinjeni na 15 odsto.

    Donald Tramp, predsjednik SAD, nakon sastanka sa Ursulom fon der Lajen, predsjednicom Evropske komisije, kazao je da je dogovor sa EU najveći sporazum koji je ikad postignut.

    “Dogovorili smo se i ovo je sporazum koji je dobar za sve. Približiće nas jedne drugima. Riječ je o partnerstvu na izvjestan način”, naveo je Tramp.

    Prema njegovim riječima, Evropska unija će u SAD investirati 600 milijardi dolara, a kupiće i energente u iznosu od 750 milijardi dolara.

    Dodao je da će EU kupiti i američku vojnu opremu.

    Fon der Lajenova je rekla da će sporazum donijeti stabilnost.

    “Ovo je ogroman sporazum. Došao je nakon teških pregovora”, istakla je Fon der Lajenova.

    Istakla je da će sporazum vratiti ravnotežu u trgovini između dva velika trgovinska partnera.

    “Sporazum će uključivati carine od 15 odsto na svim tržištima i to će pomoći u rebalansiranju trgovine između dva velika trgovinska partnera”, kazala je ona.

    Ali šta ovo znači za BiH, odnosno da li će naša privreda imati korist od ovog sporazuma.

    Profesor na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu Predrag Mlinarević rekao je za “Nezavisne novine” da je potpisivanje trgovinskog sporazuma između EU i SAD značajno kako sa stanovišta otklanjanja neizvjesnosti u poslovanju značajnog broja industrija, tako i sa praktičnog aspekta ovog dogovora.

    “Naime, sporazum između EU i SAD je predvidio uvođenje carina od 15% na sve evropske proizvode koji se izvoze u SAD, što je manje u odnosu na najavljivanih 50% pa 30%. Iako će za većinu industrija to predstavljati veću carinu nego prije sporazuma, one ključne izvozne kao što je automobilska i farmaceutska industrija su dobro prošle s obzirom na to da su do sada na njihove proizvode plaćane carine od 27,5%. Zauzvrat je evropsko tržište otvoreno za američke proizvođače bez značajnijih opterećenja. Najkontroverzniji dio sporazuma se odnosi na obavezu EU da investira u SAD 600 milijardi dolara. Još nije jasno kako će EU u uslovima slobodnog tržišta i privatnog vlasništva “prisiliti” privatna preduzeća da investiraju u SAD”, istakao je Mlinarević.

    Kada je u pitanju BiH, Mlinarević kaže da je najvažnija vijest da će automobilska industrija kao ključna industrija za naš izvoz nastaviti sa plasmanima na američko tržište po konkurentnim uslovima.

    “To znači da neće doći do pada proizvodnje, a konsekventno ni našeg izvoza koji je dio lanca vrijednosti ove industrije. Takođe, može se očekivati da će doći do lančanog potpisivanja sporazuma SAD sa svim zemljama, te da ćemo i mi izbjeći direktne američke carine od 35%. To je najvažnije za našu namjensku industriju koja bi bez toga bila teško pogođena”, objasnio je Mlinarević.

    Ekonomista Igor Gavran smatra da je još rano za cjelovitu analizu jer vidimo da su i nakon sporazuma s Japanom početne informacije bile mnogo drugačije od aktuelnih.

    “Naime, činilo se da je Japan potpuno kapitulirao i ispunio svaku američku želju, ali je uskoro postalo jasno kako američka administracija ili ne razumije šta je sama u stvari dogovorila ili jednostavno glorifikuje sebe neovisno o rezultatima i sve prikazuje uspjehom – kada ga i nema. Prema onome što se sada zna, čini se da je EU puno lošije prošla od Japana, što ne bi bilo iznenađenje s obzirom na katastrofalno vodstvo EU, koje kontinuirano nanosi štetu vlastitoj ekonomiji svojim pogrešnim odlukama i, ako se to pokaže tačnim, onda će efekti sigurno biti negativni”, navodi Gavran.

    Dodaje da bi dugoročno za cijeli svijet bilo najbolje da su jedinstveno uzvratili na američku ekonomsku agresiju i maltretiranje svih redom.

    “To bi bio najbolji dugoročni scenario i da se isto primijeni i na svaku drugu državu koja se ponaša kao da vlada svijetom i svima može diktirati sve. Privremeno ovo možda odgađa neke drastične poremećaje tržišta koji bi mogli smanjiti i bh. izvoz u EU, ali dugoročno nisam optimista. Mislim da bh. izvoznici moraju diversificirati izvoz na druga tržišta i okončati potpunu ovisnost od EU i ne zanositi se da će ovo što je dogovoreno ostati trajno tako. Američka administracija će sutra možda opet tražiti još više bez obzira na to šta je dogovoreno i neće stati dok joj se neko ne usprotivi i ne uzvrati, a ako tada EU prođe još gore nego sada – to će opet osjetiti i naša ekonomija”, naglasio je Gavran.

  • Koliko iznosi prosječna plata u junu?

    Koliko iznosi prosječna plata u junu?

    Prosječna neto plata u Republici Srpskoj u junu iznosi 1.564 KM i veća je za 15 KM u odnosu na maj, saopšteno je iz Saveza sindikata Republike Srpske.

    Najveća prosječna plata isplaćena je u djelatnosti vađenje ruda i kamena u iznosu od 1.946 KM, a najmanja od 1.178 KM u djelatnosti poslovanje nekretninama.

    Sindikalna potrošačka korpa za jun iznosi 2.744 KM i prosječna neto plata je pokriva sa 57 odsto.

    Porodice u Srpskoj su najviše novca trošile na prehranu 1.264 KM.

    Za stanovanje i komunalne usluge bilo je potrebno izdvojiti 666 KM, za prevoz 226 KM, odjeću i obuću 221 KM, dok je za tekuće održavanje domaćinstva bilo potrebno 159 KM.

  • “Sporazum s Amerikom je predaja, za Trampa smo samo kolonija”

    “Sporazum s Amerikom je predaja, za Trampa smo samo kolonija”

    Njemački mediji smatraju da je sporazum koji su sklopili američki predsjednik Donald Tramp i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen praktično deklaracija o predaji, a da Tramp Evropu ne tretira kao prijatelje nego kao koloniju.

    “Za Trampa, to je običan dil; za Evropu, to je deklaracija o predaji. Sastanak između predsjednika SAD-a i predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen u škotskom golf klubu Turnberry završio se kao Jalta bez rata. Za razliku od istorijskog originala iz 1945. godine, u kojem su pobjedničke sile Svjetskog rata riješile raspodjelu moći u Evropi, ovaj put je za stolom bila poražena sila”, piše njemački Focus.

    U autorskom tekstu ističu da Evropa nije imala mnogo toga za reći, i da je posao fon der Lajenove bio samo da dođe na sastanak i sasluša šta joj je priredio Tramp pod motom “Amerika ispred svega”.

    Govorila je o “ponovnom uravnoteženju” u transatlantskim odnosima i hrabro se držala kada je izjavila: “To je bio težak posao koji smo morali obaviti. Ali hvala vam i na razgovorima koje smo više puta vodili na putu do našeg cilja – sada smo ga postigli.”

    “Ponekad bi se čak moglo pomisliti da je ona trbuhozborac američkog predsjednika. U pravom Trampovom stilu, rekla je: “Ovo je velika stvar, ogromna stvar.” Zaista jeste – ali za njega, ne za nju”, zaključuje ovaj njemački magazin.

    Podsjećaju da EU ostaje zona nulte tarife za Amerikance, i da se fon der Lajenova odlučila da ne odigra kartu koju su Evropljani imali kao adut u pregovorima – tarife na američku robu poput motocikala, viskija i agruma, kao i kaznene mjere protiv Googlea i drugih.

    “Njegova smjelost je praćena njenom blagošću. Tramp je dva puta ponovio koliko je zadovoljan ovom evropskom poslušnošću: “Oni otvaraju svoje zemlje za trgovinu bez tarifa. To je vrlo važan faktor.” Zaključak: Ucjena funkcioniše. Način na koji nam američki predsjednik nameće svoje zalihe energije i prisiljava nas da kupujemo oružje u trgovačkim centrima Lockheed Martina i drugih je neuporediv. Ovako se ne ponašate prema svojim već prema svojim kolonijama. Ove tarife su, zapravo, počast Trampu”, navodi Focus.

  • Vašington i Brisel postigli dogovor o tarifama

    Vašington i Brisel postigli dogovor o tarifama

    Sjedinjene Države i EU postigle su dogovor o tarifama, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp nakon razgovora sa predsjednikom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen u Škotskoj.

    Tramp je rekao da sporazum uključuje carine od 15 odsto na robu iz EU koja ulazi u SAD i značajne kupovine američke energetske i vojne opreme od zemalja članica EU.

    Američki predsjednik je ocijenio da je ovo najveći sporazum ikada postignuti i da će “biti odličan za automobile”, kao i da će imati veliki uticaj i na poljoprivredu.

    Prema ovom dogovoru, kaže Tramp, EU će kupiti američku vojnu opremu, kao i američke energente u vrijednosti od 750 milijardi dolara.

    – Sporazum takođe predviđa 600 milijardi dolara investicija EU u SAD – rekao je Tramp novinarima.

    Fon der Lajen je rekla da će sporazum uključivati carine od 15 odsto na svim tržištima i da će to pomoći u rebalansiranju trgovine između dva velika trgovinska partnera.

  • Petrović: Izuzetno loša hidrologija otežava poslovanje

    Petrović: Izuzetno loša hidrologija otežava poslovanje

    Generalni direktor “Elektroprivrede Republike Srpske” /ERS/ Luka Petrović izjavio je Srni da je ovo preduzeće sada u stabilnoj zoni novčanog toka, ali da će ova godina biti zabilježena kao izrazito hidrološki nepovoljna.

    Petrović je rekao da “Elektroprivreda Srpske” u julu uvozi električnu energiju, zato što je Termoelektrana Gacko još u remontu.

    “Očekujemo da se za sedam-osam dana vrati na mrežu i tad će ERS preći u izvoznika električne energije”, naveo je Petrović, prenosi Srna.

    Kada je riječ o hidrologiji, Petrović kaže da je za proteklih 19 mjeseci, samo jedan mjesec bio nešto iznad plana i to mart 2025. godine, a ostalih 18 su bili hidrološki ispod prosjeka i planova.

    “To znači da su ostvarenja jeftine električne energije koja se dobija u hidroelektranama mnogo niža, odnosno morali smo to nadomjestiti kupovinom električne energije po mnogo većoj cijeni od one po kojoj energiju prodajemo građanima i privredi Srpske”, naveo je Petrović.

    On je rekao da su u periodu novembar-februar, kada je Termoelektrana Ugljevik dva mjeseca bila van pogona što je napravilo ogromne gubitke, morali da kupuju električnu energiju i uzimaju kreditne aranžmane s kojima su morali da plate dobavljače električne energije koji su inostrani.

    “Nismo sve izvršili, nešto smo i reprogramirali, već sada smo u stabilnoj zoni novčanog toka, ali ova godina će biti zabilježena kao izrazito hidrološki nepovoljna”, dodao je Petrović.

    On je izrazio uvjerenje da će u septembru i oktobru, kada neće biti na raspolaganju Hidroelektrane na Trebišnjici zbog kapitalnog remonta u Dubrovniku i Grančarevu, biti izbalansirani, te da čekaju jesen da vide da li će to popraviti bilanse.

  • Narodna banka Srbije planira povratak svih zlatnih rezervi van zemlje nazad u Srbiju

    Narodna banka Srbije planira povratak svih zlatnih rezervi van zemlje nazad u Srbiju

    Narodna banka Srbije planira da prenese sve svoje zlatne rezerve koje se nalaze van zemlje u ukupnoj vrijednosti od oko šest milijardi dolara na svoje tlo kako bi osigurala bezbjednost zlata u periodima krize.

    Njujorška agencija navodi da je centralna banka Srbije objavila da je vraćanjem zlata u zemlju, NBS nastojala da “poveća dostupnost i bezbjednost zlatnih rezervi u periodima krize i neizvjesnosti”.

    Dodaje se da je sa prvim koracima ka povratku zlata na tlo Srbije započeto 2021. usred ”okruženja povećane globalne neizvjesnosti”.

    Prošle nedjelje guvernerka NBS Јorgovanka Tabaković rekla je da će preostalih pet tona koje su van zemlje biti vraćene ”što je prije moguće”.

    Srbija je kupila 17 tona zlata u inostranstvu od 2019. do prošle godine, pored najmanje 19 tona kupljenih od lokalne kompanije Ziđin, i na taj način povećale rezerve zlata na 50,5 tona.

    Gotovo sva ta količina skladištena je u Beogradu, osim pet tona kupljenih prošle godine koje se još čuvaju u Švajcarskoj, a koje po trenutnim cijenama zlata vrijede oko šest milijardi dolara.

    Tempo akumulacije zlata u centralnim bankama nacionalnih država udvostručen je nakon što su ruske devizne rezerve zamrznute 2022. godine, što ističe politički rizik držanja imovine denominirane u dolarima i evrima, ockenjuje Blumberg i dodaje da čuvanje zlatnih poluga u zemlji štiti od takve vrste stranog miješanja.

    Prema podacima Blumberga, Mađarska čuva oko 86 odsto svojih zlatnih rezervi u svojoj zemlji, a Poljska 25 odsto.

  • Galopirajuća inflacija u Srpskoj

    Galopirajuća inflacija u Srpskoj

    Inflacija u Republici Srpskoj nastavlja da raste galopirajućiom brzinom, pa su tako prosječne potrošačke cijene u junu veće za 4,7 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

    Po podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske, najviše je poskupjelo bezalkoholno piće i to u prosjeku za 30,2 odsto.

    I cijene hrane ne prestaju da rastu, a u šestom mjesecu je hrana skuplja u prosjeku za 8,2 odsto u odnosu na jun prethodne godine.

    Sve skuplje su i usluge, a na godišnjem nivou su najviše poskupjele zdravstvene, osim bolničkih usluga, i to u prosjeku za 15,5 odsto. Za 10,8 odsto je skuplje predškolsko obrazovanje, a putni aranžmani su u prosjeku skuplji za 11,7 odsto. Ugostitetljske usluge su skuplje za osam odsto, a usluge prijevoza za 6,1 odsto.

    Poskupjele su i finansijske usluge i to za 5,1 odsto, a ostale usluge su u prosjeku više za 8,4 odsto.

    Po podacima Saveza sindikata Republike Srpske, troškovi hrane i komunalnih usluga učestvuju sa oko 70 odsto u potrošačkoj korpi..

  • Američke carine najviše će se odraziti na hemijsku i drvnu industriju, prehrambeni sektor

    Američke carine najviše će se odraziti na hemijsku i drvnu industriju, prehrambeni sektor

    Ukoliko se ne dođe do nekog kompromisnog rješenja, od 1. avgusta stupaju na snagu američke carine i Evropskoj uniji, pa tako i BiH od 30 odsto.

    Ekonomista Miloš Grujić kaže da će BiH biti umjereno pogoćena američkim carinama, a najviše će se odraziti na poslovanje sektora hemijske i drvne industrije, i prehrambeni sektor.

    – Ukoliko se ne postigne neko kompromisno rješenje, nema puno prostora za kontramjere – naveo je Grujić gostujući u našem Јutarnjem programu.

    Sada, ostaje samo da analiziramo kako bi najbolje moguće bilo ublažiti negativne efekte mjere zvaničnog Vašingtona i koliku će štetu trpjeti domaći privrednici, koji su dio svoje proizvodnje plasirali na američko tržište.