Kategorija: Ekonomija

U kriznim periodima, kada cijene goriva rapidno rastu, stručnjaci smatraju da bi država trebalo privremeno da smanji ili ukine akcize. Takva mjera, prema ekonomistima, bila bi kratkoročna, ali bi ublažila posljedice povećanja troškova energenata.

Ipak, iz SNSD je jasno poručeno da ovakav prijedlog neće biti podržan. Sanja Vulić, šef Kluba poslanika SNSD u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, upozorila je da bi smanjenje akciza moglo ozbiljno ugroziti finansijsku stabilnost institucija i funkcionisanje BiH.

Stručnjaci smatraju da bi ovo bila jedna od mogućnosti da se privremeni spoljni šok, izazvan ratom na Bliskom istoku, amortizuje. Profesor ekonomije Predrag Mlinarević objašnjava da bi se izmjenom zakona omogućilo smanjenje akciza u ograničenom vremenskom periodu, na primjer 2-3 mjeseca.

– „A to se može uraditi kroz koncept izmjena zakona, u kojem bi se dao prostor da se u određenom ograničenom vremenskom periodu akcize mogu smanjiti. I to bi bio svojevrsni absorber tog šoka na rast cijena nafte i, posljedično, potencijalno prelijevanje tog rasta na poskupljenje ostalih roba“, kaže Mlinarević.

Profesor navodi da bi plan trebao jasno definisati vremensko ograničenje smanjenja akciza i obavezu Savjeta ministara BiH da objasni učinke takve mjere na javne finansije. – „Sa stanovišta javnih finansija problematično je to što bi, ako bi kriza potrajala duže, došlo do svojevrsne rupe u budžetu, zbog čega bi izostao taj unaprijed uračunati prihod“, dodaje.

Mlinarević ističe i potencijalnu kompenzaciju: smanjenje akciza može izazvati inflaciju drugih proizvoda, što povećava prihod od PDV i djelimično ublažava gubitak. On naglašava da bi ovakva mjera omogućila brzo reagovanje u skladu sa praksama susjednih država.

Prema računici stručnjaka, ukidanjem akciza litar goriva mogao bi biti jeftiniji za 30-40 feninga.

Poljoprivrednici su ogorčeni porukom iz SNSD da vlast ne planira nikakvu olakšicu. Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice, Savo Bakajlić, ističe da litar dizela trenutno košta 3,1 KM, ali da bi uskoro mogao premašiti 4,5 KM.

– „Ovo je katastrofa! Još jedna potvrda da obični čovjek nikoga ne interesuje“, navodi Bakajlić. Dodaje da bi privremeno ukidanje akciza omogućilo bar malo olakšanje: – „Pa, mi mlijeko dajemo i za 70 feninga. I kako da preživimo i opstanemo?! Umjesto da vlast pokuša da nam pomogne, oni nam šalju poruke sve gore za gorim.“

I potrošači očekuju hitnu reakciju. Nedeljka Ilijić, direktorka trebinjskog Udruženja za zaštitu potrošača „Oaza“, ističe: – „Jasno je da se od akciza puni budžet, ali, s obzirom na poskupljenja svega i svačega, sigurno neće manjkati para. Međutim, očigledno je da aktuelna vlast nije spremna da bilo šta uradi i pomogne narodu.“

Buk Bijela, Trebinje 1, 2, 3, Zupci, izgradnja brze ceste na istoku Republike Srpske, Južna gasna interkonekcija između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, tri gasne elektrane sa pratećom infrastrukturom, modernizacija aerodroma u Mostaru i Sarajevu, Jadransko-jonski koridor, koridor 5c – izgradnja tunela Prenj.

Sve navedeno su jedni od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u BiH na čiji završetak se čeka duži niz godina ili su jednostavno najavljeni, a nikada nisu pokrenuti, a čiju bi realizaciju, sudeći prema informacijama koje kruže u posljednjih nekoliko mjeseci, sada mogle da preuzmu kompanije iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

“AAFS Infrastructure and Energy LLC” te “Bechtel”

Riječ je prije svega o firmama “AAFS Infrastructure and Energy LLC” te “Bechtel”, za koje vlast na nivou BiH te Republike Srpske uvjerava da su spremne preduzeti jasne korake.

A sudeći po izjavama nadležnih, i oni su, čini se, spremni da spuste loptu i međusobne netrpeljivosti i blokade po pitanju brojnih projekata, a iz razloga jer, kako stoje stvari, svima odgovara zajednički sadržilac – SAD.

Prodor američkog kapitala na tržište BiH, prema mišljenju stručnjaka, nije ništa drugo nego ostvarivanje namjera i tokova koje zastupa aktuelna američka administracija predvođena Donaldom Trampom, a koja, ističu, ne krije da su im poslovni interesi američkih kompanija jedan od najvažnijih prioriteta.

“U tom smislu treba gledati najavu investicija u BiH i u svakom slučaju da se radi o ozbiljnim kompanijama, ozbiljnim državama i takve investicije i namjere treba pozdraviti. Nadamo se da će sve to, konkretno iz područja saobraćaja i energetike, biti što prije započeto i što efikasnije i što prije završeno”, smatra Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista RS SWOT.

Prema njegovim riječima, ubrzan završetak navedenih projekata za BiH bi značilo prije svega energetsku bezbjednost te snabdjevenost tržišta energentima iz različitih izvora.

Energenti

“BiH je dosad bila ograničena npr. samo na jedan izvor prirodnog gasa, preko Srbije. Realizacija novih projekata omogućila bi snabdijevanje BiH bilo kojim energentima, pa, naravno, i gasom i to je svakako dobra stvar i treba za privredu BiH da donese nešto dobro”, kaže Grabovac za “Nezavisne novine”.

Njegov kolega, ekonomista Ermin Cero smatra da prodor američkog kapitala u Bosni i Hercegovini ne znači samo povećanje investicija u infrastrukturu i energetiku, već može imati i šire ekonomske, političke i geopolitičke implikacije.

“Takva ulaganja doprinose modernizaciji infrastrukture, jačanju energetskog sistema i otvaranju novih radnih mjesta, ali istovremeno indirektno mogu povećati i institucionalnu stabilnost jer veliki međunarodni investitori zahtijevaju transparentnije i predvidljivije poslovno okruženje”, pojašnjava Cero.

U geopolitičkom smislu, veće prisustvo američkog kapitala za Ceru može značiti snažnije povezivanje BiH sa zapadnim ekonomskim i bezbjednosnim strukturama, kao i balansiranje uticaja drugih globalnih aktera u regionu.

“Dugoročno, to može doprinijeti većem interesu zapadnih partnera za stabilnost regiona i potencijalno bržem približavanju evropskim i euroatlantskim integracijama”, rekao je Cero za “Nezavisne novine”.

Da li su prestale blokade projekata?

Činjenica da se o američkoj ulozi u BiH po ovom pitanju priča sve više i otvorenije, poteže pitanje da li ovo znači da Amerikanci odgovaraju i srpskoj, i hrvatskoj i bošnjačkoj strani?

Legitimno je to pitanje ako se u obzir uzme da su dosad konstantno postojale neke kočnice kada je neka od strana predlagala bitne projekte.

Za Sašu Grabovca ovo je samo jedan od dokaza kako politika direktno utiče na ekonomiju i ekonomske tokove.

“U proteklom periodu imali smo dosta suprotstavljene stavove vezano za spoljnu politiku, što je onda ostavljalo posljedice i na odobravanje pojedinih projekata. Međutim, svjedoci smo da je u posljednje vrijeme došlo do otopljavanja, poboljšavanja odnosa iz Republike Srpske sa SAD, da je došlo do velikih geopolitičkih promjena, a pošto se radi o jednoj od najmoćnijih država, imamo neki konsenzus svih strana o spremnosti za saradnju sa SAD. Treba očekivati da neće biti, bar nekih političkih prepreka za razvoj projekata”, navodi Grabovac.

Imaju li SAD skrivene namjere?

Ma koliko pozitivno sve ovo zvučalo, ne možemo izostaviti pitanje da li možda u svemu ipak postoje skrivene namjere SAD?

“U svakom slučaju SAD žele da iskoriste politički uticaj na kreiranje dobrih poslovnih šansi za američke kompanije. Mislim da se to od ove administracije i ne krije, već da se promoviše. Mislim da je to stvar usklađivanja nove geopolitičke podjele sa poslovnim interesima velikih država”, istakao je Grabovac za “Nezavisne”.

Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH) i Poreske uprave Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine su za dva mjeseca prihodovale skoro četiri milijarde KM, tačnije 3,948 milijardi KM.

Prihodi od indirektnih poreza veći za 4,66 odsto

Prema podacima UIO BiH, prihodi od indirektnih poreza u prva dva mjeseca 2026. godine iznosili su milijardu i 885 milion KM i veći su za 84 miliona KM ili 4,66 % u odnosu na isti period 2025. godine, kada su iznosili milijardu i 801 milion KM.

“Uprava je u prva dva mjeseca 2026. godine izvršila povrat PDV-a obveznicima koji su ostvarili zakonsko pravo na povrat u iznosu od 354 miliona KM. Neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima u prva dva mjeseca 2026. godine, a to su država, entiteti i Brčko distrikt, iznosili su milijardu i 530 miliona KM, što je 7,11% više u odnosu na 2025. godinu”, naveli su iz UIO BiH.

Dodali su da je u februaru 2026. godine prikupljeno nešto više od milijarde KM indirektnih poreza, što je za 79 miliona KM više u odnosu na februar 2025. godine.

Entitetima i Brčko distriktu raspoređeno 1,530 milijardi KM

“Za finansiranje državnih institucija u prva dva mjeseca 2026. godine raspoređen je iznos od 158 miliona KM. Sav višak prikupljenih prihoda od indirektnih poreza završio je u entitetskim kasama i kod Brčko distrikta. Tako je Federacija BiH sa jedinstvenog računa UIO dobila 834 miliona KM, Republika Srpska 467 miliona KM i Brčko distrikt 46 miliona KM”, istakli su iz UIO BiH.

Poreska uprava RS povećala naplatu za devet odsto

Poreska uprava Republike Srpske je u prva dva mjeseca ove godine na račun javnih prihoda Republike Srpske prikupila 705,7 miliona maraka, što je za 60,6 miliona KM ili devet odsto više u odnosu na period januar – februar 2025. godine.

“Posmatrano po grupama javnih prihoda, naplata direktnih poreza u prva dva mjeseca ove godine bilježi rast od 11 procenata, doprinosa za devet procenata, dok je povećanje naplate po osnovu ostalih javnih prihoda 10 odsto. Kada su u pitanju doprinosi, naplata u periodu januar – februar ove godine iznosila je 466,1 miliona KM, što je za 38 miliona KM više nego u istom periodu 2025, pri čemu je naplata doprinosa za Fond PIO i Fond zdravstvenog osiguranja veća za po devet odsto, dok je za Fond dječje zaštite naplata doprinosa veća za 12 procenata. Direktni porezi su prva dva mjeseca ove godine naplaćeni u iznosu od 142,5 miliona KM, što je za 14 miliona maraka više nego u uporednom periodu prethodne godine. Najveća naplata kod direktnih poreza ostvarena je kod poreza na dohodak i to 80,6 miliona maraka, što je za 16 odsto više. Pored toga, rast naplate bilježi i porez na dobit, koji je naplaćen u iznosu od 57,2 miliona maraka, što je za četiri odsto više u odnosu na period januar – februar 2025. godine”, piše u saopštenju Poreske uprave Republike Srpske.

U Federaciji BiH prikupljeno 1,358 milijardi KM javnih prihoda

Poreska uprava Federacije BiH saopštila je da su poreski obveznici Federacije BiH u period januar – februar 2026. godine uplatili 1.358.946.474 KM javnih prihoda.

Ovo je za 10.358.266 KM manje nego u istom periodu prethodne godine.

“Na dan 28. februar 2026. godine broj aktivnih poslovnih subjekata sa uključenim poslovnim jedinicama i podružnicama u Federaciji BiH je 134.954, a na dan 28.2.2025. godine broj aktivnih poslovnih subjekata sa uključenim poslovnim jedinicama i podružnicama u Federaciji BiH bio je 131.899. Broj zaposlenih u Federaciji BiH prema prebivalištu zaposlenika je 542.080”, dodali su iz Poreske uprave FBiH.

Ako se nastavi rat na Bliskom istoku, te obustave letovi iz i prema BiH, postoji šansa da se to odrazi i na turizam, tj. moglo bi doći do pada broja turista koji su inače među najbrojnijima u Sarajevu, Bihaću i drugim bh. gradovima.

Najvažnije

• Nastavak sukoba mogao bi smanjiti broj turista iz zemalja Bliskog istoka.
• Sarajevo i Bihać posebno računaju na goste iz Saudijske Arabije i UAE.
• Turistički sektor sve više se okreće regionu i Evropi.

No, prema riječima sagovornika “Nezavisnih”, oni su spremni da se okrenu turistima iz regiona i Evrope.

Sarajevo prati situaciju i čeka efekte nakon Bajrama

Haris Fazlagić, direktor Turističke zajednice Kantona Sarajevo, kaže da je u kontaktu sa Međunarodnim aerodromom Sarajevo, te da oni letove primaju, ali da se mijenjaju rute avio-kompanija.

“Nije bilo konkretnih otkazivanja, već obustave letova, ali oni dosta toga preusmjeravaju preko Istanbula. No, problem je to što turisti ne dolaze iz tih zemalja. Bitno je reći da oni u periodu mjeseca ramazana rijetko dolaze, tako da ćemo vidjeti tu statistiku poslije Bajrama, ali će se to svakako odraziti na turizam u Sarajevu, ali i BiH”, ističe Fazlagić za “Nezavisne novine”.

Kako kaže, još su oprezni sa praćenjima, ali smatra da, ako se bude nastavila takva situacija, neće biti nimalo lako.

“Oni su najbolji gosti, najduže ostaju, troše mnogo novca, a tek ćemo poslije vidjeti šta će biti ako se ovako nastavi. Oni su uvijek među prvih pet ili deset mjesta po broju posjeta, pogotovo Saudijska Arabija, jer je to ogromna država. Mi imamo dvije direktne avio-linije iz Džede i Rijada za Sarajevo, te su nam oni najveće tržište što se tog dijela svijeta tiče”, pojašnjava Fazlagić.

Ipak, kako kaže, otvaraju se druge mogućnosti, jer ima ljudi koji će željeti da dođu i posjete ove krajeve, između ostalog, Sarajevo i BiH, tako da se nada da će se otvoriti neka nova tržišta.

Bihać računa na region, Evropu i aktivni turizam

I Dijana Pečenković, direktorka Turističke zajednice grada Bihaća, za “Nezavisne” potvrđuje da se gosti iz zemalja Bliskog istoka najviše zadržavaju u Sarajevu, ali da veliki broj njih dolazi i u Bihać.

“Iz godine u godinu ih je sve više. Kod nas je na drugom mjestu Saudijska Arabija po broju dolazaka, a kada gledamo statistiku, na 10 mjestu su UAE”, rekla je Pečenkovićeva.

Ali, kako kaže, Bihać ipak ima malo drugačiji sastav gostiju, te se sve više okreću regionu, tj. Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, ali i Njemačkoj, Austriji, Italiji, Švajcarskoj.

“Mi smo im atraktivni, jer imamo outdor aktivnosti, tj. osim uživanja pored rijeke Une, nudimo i adrenalinske aktivnosti poput raftinga, kajakinga, hajkinga, bajkinga. Ipak, već se priča da će na neki način Hrvatska i BiH profitirati zbog tih nepovoljnih okolnosti, jer će se gosti okrenuti zemljama u okruženju, a Hrvatska već najavljuje porast broja turista, pa bi se to moglo odraziti i na nas, zbog blizine mora, te Plitvičkih jezera. Pa da se odvoji 10-20 odsto njih koji će doći kod nas, mi smo zadovoljni”, dodaje ona.

Pojašnjava da je turizam grana koja je sklona promjenama te da bilo šta da se desi u svijetu, to se prvo održava na turizam, jer “ljudima sve treba biti potaman da bi putovali”.

U Republici Srpskoj ne očekuju veći uticaj

S druge strane, Marko Radić, rukovodilac Sektora za promociju turizma u Turističkoj organizaciji Republike Srpske, smatra da sva ta dešavanja ne bi trebalo da utiču na turizam u Srpskoj.

“Skoro 80 odsto ukupnog prometa čine domaći i turisti iz regiona, dok od stranih najveći broj njih dolazi iz njemačkog govornog područja. Turisti iz Kuvajta, Malezije, Omana, Saudijske Arabije i UAE kod nas dolaze u malom broju”, navodi Radić za “Nezavisne”.

Ukupna proizvodnja najvažnijih ratarskih i povrtarskih biljnih vrsta u proljećnoj sjetvi u Republici Srpskoj procijenjena je na više od 165.000 hektara, a očekivana vrijednost proizvodnje oko 950 miliona KM, izjavio je Srni pomoćnik ministra poljoprivrede Srpske Saša Lalić.

Lalić je naveo da će dominantna kultura biti kukuruz, koji će biti zasijan na gotovo 128.000 hektara.

“Procjenjujemo da ćemo ove godine suncokreta imati na više od 3.500 hektara, što je za 2.500 hektara više nego lani. Povrće će biti na oko 14.000 hektara, gdje će dominirati krompir na više od 7.000 hektara”, rekao je Lalić.

On je ukazao da je veoma teško predvidjeti cijene repromaterijala koje se mijenjaju na dnevnom nivou u skladu sa globalnim dešavanjima, ali je poručio da kod uvoznika i distributera u Srpskoj ima dovoljno količina sjemena i đubriva.

“Potpisali smo ugovor kada je riječ o regresiranom dizel-gorivu koji će biti moguće preuzeti već od početka naredne sedmice po subvencionisanoj cijeni od 0,80 KM po litru, odnosno 80 KM po hektaru, što će ublažiti aktuelne skokove cijena posljednjih dana”, napomenuo je Lalić.

On je konstatovao da su obezbijeđeni uslovi za zasnivanje proljećne sjetve i nastavak poljoprivredne proizvodnje u Republici Srpskoj, uz sprovođenje mjera podrške poljoprivrednicima.

“Agrarni budžet je 180 miliona KM. Obezbijedili smo regresirano dizel-gorivo, regresiranje svih sjemena domaćih proizvođača u iznosu od 50 odsto maloprodajne cijene, dodatnu podršku za sjetvu industrijskih kultura u iznosu od 500 KM po hektaru, te dodatna sredstva za organsku proizvodnju 600 KM po hektaru i 500 KM po uslovnom grlu”, naveo je Lalić.

On je naglasio da je evidentan kontinuitet isplata podsticaja da bi proizvođači mogli sigurnije ući u proljećnu sjetvu, te dodao da su trenutni agroklimatski uslovi povoljni.

“Bez obzira na aktuelne povoljnosti, mora se imati na umu da se do kraja proizvodnog ciklusa mogu dogoditi određeni poremećaji poput elementarnih nepogoda. Ponovo apelujem da poljoprivredni proizvođači osiguraju proizvodnju. Ministarstvo sufinansira 60 odsto polise. To daje određenu sigurnost”, ukazao je Lalić.

Prema njegovim riječima, resorno ministarstvo i dalje podržava analizu plodnosti zemljišta, a nova mjera je uređenje i aktiviranje zapuštenih parcela, s obzirom na to da je do sada utvrđeno da u 20 lokalnih zajednica u Srpskoj ima oko 10.000 hektara zapuštenog zemljišta.

“Osim analize kontrole plodnosti zemljišta, dajemo podršku za izradu osnove zaštite i uređenja poljoprivrednog zemljišta, za krčenje zapuštenog zemljišta u svojini Republike Srpske. Obavijestili smo lokalne zajednice da ćemo finansirati da se to zemljište privede kulturi i namjeni, a da lokalne zajednice zemljište daju u zakup mladim poljoprivrednim proizvođačima”, rekao je Lalić.

On je dodao da na taj način žele mladima da daju benefite, odnosno zemljište da bi se bavili poljoprivrednom proizvodnjom, te da za sada ima oko 150 zainteresovanih.

“Cilj resornog ministarstva je stabilan i održiv poljoprivredni sistem Republike Srpske”, istakao je Lalić.

Foto: Pixabay

Pesticidi s PFAS hemikalijama koriste se za sprječavanje plijesni i štetočina, a pronađeni su u voću poput limuna, breskvi i šljiva te su povezani s nizom zdravstvenih rizika.

Voće sa najvećim nivoom PFAS pesticida

• Limuni
• Breskve
• Nektarine
• Kruške
• Šljive
• Borovnice
• Kajsije

“Vječne hemikalije”

Gotovo 40 posto neorganskog voća i povrća uzgojenog u Kaliforniji sadrži tragove pesticida koji su ujedno i PFAS, takozvane “vječne hemikalije”, prema novoj istrazi Radne grupe za okolinu.

Kalifornija osigurava gotovo polovinu povrća i više od tri četvrtine voća i orašastih plodova koji se konzumiraju u Sjedinjenim Državama.

Perfluoroalkil i polifluoroalkil supstance

Perfluoroalkil i polifluoroalkil supstance, ili PFAS, nazivaju se “vječnim hemikalijama” jer njihove jake molekularne veze između ugljika i fluora mogu potrajati godinama, decenijama ili čak vijekovima da se potpuno razgrade u okolišu.

Procjenjuje se da danas postoji gotovo 15.000 vrsta fluoriranih hemikalija, ili PFAS.

“Pesticid PFAS je aktivni sastojak u ovim proizvodima jer je efikasan u ubijanju organizama – zato je tolika briga za javno zdravlje i okoliš”, rekla je Bernadette Del Chiaro, viša potpredsjednica za operacije u Kaliforniji u Environmental Working Group (EWG), organizaciji za zagovaranje javnog zdravlja koja je u srijedu objavila izvještaj, piše CNN .

Povezano s mnogim bolestima

“Nažalost, ne postoji način da se ograniči šteta”, rekao je Del Chiaro. “Ne možemo samo ubiti spore plijesni ili insekte na breskvi, a da potencijalno ne naštetimo malom djetetu koje je jede. Činjenica da namjerno prskamo vječne hemikalije po proizvodima koje kupujemo u trgovini zaista nam otvara oči.”

PFAS se proizvode od 1940-ih kako bi se proizvodi učinili neljepljivim, otpornim na mrlje i vodootpornim. Starije PFAS hemikalije su, prema podacima Američke agencije za zaštitu okoliša (EPA), povezane s rakom, gojaznošću, bolestima štitne žlijezde, visokim holesterolom, smanjenom plodnošću, oštećenjem jetre, hormonskim poremećajem i oštećenjem imunološkog sistema. Neke od ovih hemikalija mogu uzrokovati štetu čak i na nivoima od samo jednog milijarditog dijela grama.

Noviji PFAS pesticidi takođe pokazuju zabrinjavajuće efekte na ljudske ćelije te reproduktivni i nervni sistem životinja, iako je nivoe izloženosti teško odrediti. Na primjer, fludioksonil, koji se dodaje voću i povrću nakon berbe kako bi se spriječio rast plijesni, u laboratorijskim testovima je ubio ljudske ćelije i oštetio DNK.

Koje je voće najzagađenije?

Izvještaj EWG-a je otkrio da su najviše razine fludioksonila pronađene u limunima, više od jednog dijela na milion, a slijede breskve, nektarina, kruške, šljive, borovnice i kajsije. Osim toga, fludioksonil je pronađen u 90 posto testiranih uzoraka nektarina, breskvi i šljiva.

EWG-ova analiza je pronašla 17 različitih PFAS pesticida na 40 od 78 vrsta neorganskog voća i povrća. Ukupno 37 posto od 930 uzoraka sadržavalo je zabrinjavajuće hemikalije, navodi se u izvještaju.

Jagode i trešnje

Prema testiranju, pronalazak više različitih „trajnih hemikalija“ na jednoj vrsti proizvoda bio je uobičajen. Jagode su, na primjer, bile kontaminirane s 10 različitih PFAS pesticida. Trešnje i breskve sadržavale su sedam različitih hemikalija, grožđe, celer i kelj šest, a špinat pet.

Američka Agencija za zaštitu okoliša procjenjuje pesticide vagajući potencijalne koristi većih prinosa usjeva u odnosu na moguće štete po zdravlje, često zaključujući da je izloženost ljudi pesticidima relativno niska, rekao je Nathan Donley, direktor znanosti o zdravlju okoliša u Centru za biološku raznolikost, neprofitnoj organizaciji u Tucsonu, Arizona.

“Međutim, EPA ne ispituje šta se dešava kada je osoba izložena dvanaest ovih pesticida putem ishrane tokom 20 godina”, rekao je. “To je veliko pitanje jer niko ne zna odgovor, čak ni EPA, budući da tako složene mješavine nikada nisu testirane”.

Kako izbjeći pesticide

Do sada je Trampova administracija odobrila dva PFAS pesticida za upotrebu na zelenoj salati, narandžama, paradajzu, bademima, grašku i zobi, a razmatra i odobravanje trećeg PFAS pesticida za suzbijanje korova u kukuruzu, soji i pšenici. Krajem februara, EPA je također objavila da razmatra vanredno izuzeće od sigurnosne revizije za upotrebu PFAS pesticida na riži.

Izbjegavanje svih PFAS-a je vrlo teško

Izbjegavanje svih PFAS-a je vrlo teško jer se decenijama dodaju u vrećice za kokice, kutije za pizzu, tave s neprianjajućim dnom, sredstva za čišćenje, zubni konac, kozmetiku, šampone, kreme za sunčanje, te vodootpornu i otpornu odjeću, tepihe, tapacirani namještaj… Zbog dugog vremena razgradnje, čak i stariji PFAS-i koji su povučeni ili zabranjeni i dalje ostaju u tlu i vodi za piće.

Kada je u pitanju izbjegavanje novijih PFAS pesticida, organsko voće i povrće sadrži manje hemikalija i dobar su izbor kad god je to moguće, rekla je Stephanie Eick, docentica za zdravlje okoliša i epidemiologiju na Rollins školi javnog zdravlja Univerziteta Emory u Atlanti.

“Ako si ne možete priuštiti organsku hranu, najbolje je da temeljno isperete proizvode pod mlazom vode i koristite četku za tvrđu hranu poput mrkve, krompira i krastavaca”, rekao je Eick, koji nije bio uključen u EWG studiju, prenosi Forbes.

Direktor kompanije “Sarajevo-gas” Nedeljko Elek rekao je da je u toku proces gasifikacije Republike Srpske, projekat vrijedan milijardu i 20 miliona KM, najveći u istoriji, i da se finansira iz budžeta, a rok za završetak radova je četiri godine.

“Mi smo sve završili. Završen je projekat, tenderska dokumentacija i javna nabavka. Očekujemo potpisivanje sa izvođačima”, istakao je Elek u podkastu Srne i podsjetio da je projekat gasifikacije rezultat gasnog aranžmana sa Rusijom.

Elek je pojasnio da je riječ o projektu u koji su uključene sve institucije Republike Srpske, istakavši da je šef koordinacionog tima premijer Savo Minić, prenio je RTRS.

“Mi ćemo imati i poseban zakon o izgradnji magistralnog gasovoda. Imaćemo gasne stanice u svakoj opštini i gradu, njih 18. To je jedan ozbiljan preokret u izgledu cijele naše Republike i poslije ništa neće biti isto”, istakao je Elek.

Početak u avgustu ove godine

On kaže da je priču o izgradnji otvorio lider SNSD-a Milorad Dodik koji je tražio da se što prije gasovod dovede do Banjaluke s obzirom na sve probleme s kojima se suočava ovaj grad.

“Počinjemo u avgustu ove godine i za 18 mjeseci ulazimo u Banjaluku. Banjaluka ima najviše problema zbog grijanja i ekologije. Na listi je često kao jedan od najzagađenijih gradova svijeta”, rekao je Elek.

On je naveo brojne benefite gasifikacije, naglasivši posebno da je cijena kubnog metra gasa jednu KM, a vode 1,5 KM.

“Banjaluka će da dobije gas i imaćete jeftiniji energent, a još će biti ekološki prihvatljiv”, istakao je Elek.

Amerikanci podržali projekt

Elek je istakao da Evropska unija, odnosno Brisel, “uslovljavaju brojne zemlje kroz energetske aranžmane i zbog toga više nije poželjan partner”.

“Moramo koristiti dobre odnose sa Rusima i Amerikancima i graditi neku svoju priču. Ovaj gasovod je potvrda toga. Imao sam korektne razgovore sa ljudima iz američke Ambasade koji su podržali projekat i nemaju ništa protiv toga”, poručio je Elek.

On je istakao da Republika Srpska treba razvijati pojedinačne odnose sa državama Evropske unije, navodeći primjer Mađarske, Slovačke i drugih zemalja.

“Ekonomija se ne treba vezivati za politiku. Mislim da partneri iz EU koji sarađuju sa Republikom Srpskom i Federacijom sarađivaće bez obzira na sve odnose. Njih interesuje da li imamo konkurentan i jeftin proizvod za njih”, istakao je Elek, prenosi Biznisinfo.

Foto: Biznisinfo

Posljedice sukoba na Bliskom istoku ukazuju na zavisnost zemalja Evropske unije o gasu za proizvodnju električne energije, navodi Ember Institut u novoj studiji.

“Globalni sukobi uzrokovali su ponovni vrtoglavi porast cijena gasa”, rekao je u petak jedan od autora, Chris Rosslowe.

Regije koje su posebno ovisne o uvozu gasa za proizvodnju električne energije “mogle bi se suočiti s dramatičnim ekonomskim posljedicama” rata u Iranu, koji je već podigao cijenu goriva dva tjedna nakon izbijanja.

Cijena gasa u Evropi

Cijena gasa u Evropi već je porasla za gotovo 50 posto, a nakon samo 10 dana rata, trošak uvoza fosilnih goriva porastao je za 2,5 milijarde evra.

Ko najviše pati?

Međutim, zemlje EU pate u vrlo različitim nivoima.

Zemlje koje više zavise o električnoj energiji iz gasnih elektrana najteže su pogođene.

“U prvoj sedmici marta cijene električne energije porasle su na najviši nivo ove godine u Njemačkoj, Nizozemskoj, Italiji i Belgiji. Zemlje koje su manje ovisne o gasu, poput Španije, Portugala, Francuske i nordijskih zemalja, manje pate“, kaže Ember.

Povećanje cijene fosilnih goriva

Povećanje cijene fosilnih goriva pokrenulo je raspravu u EU o cjeniku za emisije CO2. Prema Sistemu trgovanja emisijama (ETS), kompanije u određenim sektorima, uključujući proizvodnju električne energije, moraju kupiti dozvole za emisije stakleničkih gasova.

Italija, koja uveliko zavisi od gasa za proizvodnju električne energije, nedavno je zatražila suspenziju ETS-a i želi raspravljati o reformi mehanizma određivanja cijena na samitu EU sljedeće sedmice.

Studija, međutim, procjenjuje da ETS podstiče smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima i da kazne za emisije CO2 čine samo mali dio konačne cijene električne energije, navodi Seebiz.

Zašto rastu cijene gasa u Evropi?

Cijene gasa u Evropi rastu zbog geopolitičkih sukoba na Bliskom istoku koji utiču na globalno tržište energenata. Studija Ember instituta pokazuje da EU i dalje značajno zavisi od gasa za proizvodnju električne energije, zbog čega poremećaji u snabdijevanju brzo povećavaju cijene energije.

Narodna skupština Republike Srpske na narednoj sjednici trebalo bi po hitnom postupku da razmotri Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetici, kojim se uvodi nova djelatnost – skladištenje električne energije. Ova izmjena dolazi kao odgovor na sve veće potrebe energetskog sektora, ali i ubrzan razvoj novih tehnologija u oblasti proizvodnje i čuvanja električne energije.

U obrazloženju prijedloga navodi se da važeći Zakon o energetici iz 2009. godine, kao ni njegove izmjene iz 2023. godine, nisu obuhvatile ovu djelatnost. Takođe, skladištenje električne energije nije bilo tretirano ni Zakonom o električnoj energiji, zbog čega je ocijenjeno da je neophodno preciznije urediti ovu oblast. Predloženim izmjenama biće definisana i izuzeća od obaveze pribavljanja dozvole za skladištenje električne energije.

“Izmjene ovog akta potrebno je usvojiti i da se urede izuzeća od pribavljanja dozvole za skladištenje, jer važećim zakonom iz 2009. godine, kao i njegovim izmjenama i dopunama iz 2023. godine, nije obrađena ova djelatnost, koju nije tretirao ni Zakon o električnoj energiji”, navodi se u obrazloženju prijedloga izmjena ovog zakona.

Iz Ministarstva energetike i rudarstva Srpske, koje je predlagač navedenog akta, naveli su u obrazloženju da su izmjene potrebne i zbog ekspanzije proizvodnje električne energije korištenjem solarnih panela, te skladištenja struje pomoću baterijskih sistema.

“Pored navedenih izmjena vezanih za djelatnost skladištenja električne energije, izmjenama je propisana mogućnost da Narodna skupština odredi projekat od posebnog značaja za Srpsku”, navodi se u obrazloženju ovog akta kojim se, između ostalog, definišu djelatnosti u energetskom sektoru.

Osamnaesta redovna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske, na kojoj će se razmatrati ovaj prijedlog zakona, zakazana je za utorak, 17. marta u Banjaluci. Na dnevnom redu sjednice nalazi se ukupno 18 tačaka, navodi Srna.