Kategorija: Ekonomija

Fond PIO Republike Srpske decembarsku penziju prvi put u istoriji isplatio je u potpunosti iz doprinosa, što je jedinstven slučaj od svih zemalja bivše Jugoslavije, međutim ne treba očekivati da se taj trend nastavi i u narednim mjesecima za isplatu penzija nedostajaće između 15 i 16 miliona KM, koje iz mjeseca u mjesec daje Vlada Republike Srpske.

“Decembar je po pravilu najbolji mjesec. Mnogi poslodavci platu za decembar uplaćuju u decembru kako bi čisti ušli u novu godinu. Takođe i finansijski sektor menadžerske ugovore isplaćuje u decembru i on je već tradicionalno najbolji mjesec po pitanju prihoda i nije realno očekivati da se trend da se penzije u potpunosti isplaćuju iz doprinosa nastavi u narednim mjesecima”, rekao je Mladen Milić, direktor Fonda PIO Republike Srpske.

On ističe da prihodi po osnovu doprinosa konstantno rastu te da bi bilo dobro da se trend iz 2021. godine nastavi jer su u mnogim oblastima zabilježeni rekordi, kako u prikupljanju doprinosa, tako i u broju zaposlenih koji uplaćuju te doprinose.

“Ono što je još jako dobro jeste da zdravstvene ustanove sada redovno uplaćuju sve doprinose, što ranije nije bio slučaj”, rekao je Milić.

Inače, za isplatu penzija u Republici Srpskoj u ovoj godini planirano je izdvajanje milijardu i 270 miliona KM, s tim da je plan da po osnovu doprinosa bude prikupljeno milijardu i 69 miliona KM, tako da će za isplatu penzija Vlada Republike Srpske iz budžeta dotirati oko 200 miliona KM.

“Trenutno se po osnovu doprinosa prikupi oko 85 miliona KM, a za isplatu penzija treba oko 101 milion KM, tako da nedostaje nekih 15 ili 16 miliona KM. U januaru još ne znamo, čekamo podatke o prosječnoj plati i inflaciji, ali biće potrebno oko 105 miliona KM”, istakao je Milić, dodajući da se u januaru po pravilu prikupi daleko manje doprinosa nego u ostalim mjesecima.

Ekonomisti smatraju da je to što je iznos prikupljenih doprinosa dovoljan za isplatu penzija za decembar više fenomen nego pravilo, te da je logično da prihodi po osnovu doprinosa rastu s obzirom na to da rastu zaposlenost i lična primanja.

“Posljednje dvije godine, godine krize, treba da nam budu godine lekcija. Vi imate situaciju da kada svijet gubi radna mjesta, kada povećava dugove za 20 posto BDP-a, vi održavate svoju zaposlenost, povećate je, a i rast dugova je mnogo manji i trenutno je između pet i šest odsto. Trenutno u ovom momentu imamo makroekonomsku stabilnost i dok je tako, treba da nastavimo s mjerama koje su dale dobre rezultate. Kao društvo treba da gradimo kult rada i moramo odgovoriti na pitanje na koji način da uključimo 130.000 mladih na tržište rada jer ih je trenutno uključeno oko 20.000”, rekao je Saša Stevanović, ekonomista, dodajući da će se preko kulta rada povećati produktivnost i osnovica za prikupljanje novih doprinosa.

Osim mladih, Stevanović ističe da postoji veliki prostor u segmentu uključivanja žena na tržište rada te da poslovi prilagođeni mladima i ženama mogu stvoriti nivo dohotka, s tim da treba voditi računa da se ne naruše obaveze mladih da uče.

Michio Kaku je svjetski poznat fizičar, koji smatra da bi se fizika mogla iskoristiti za stvaranje savršenog kapitalizma.

Ovu ideju je obrazložio u intervjuu čiji je sadržaj objavljen u novoj knjizi osnivača Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) Klausa Schwaba i suosnivača kompanije Monthly Barometar Thierryja Mallereta nazvanoj “Veliki narativ (The Great Narrative)”.

Govoreći o tome šta mu je velika, glavna ideja, izjavio je da bi se fizika mogla iskoristiti za stvaranje savršenog kapitalizma.

“Imam vam kazati dvije stvari po ovom pitanju. Prvo, fizika je porijeklo bogatstva. Drugo, gdje to bogatstvo ide? To bogatstvo ide ka stvaranju onoga što ja zovem savršeni kapitalizam. Šta je kapitalizam? To je sistem privatnog vlasništva u kojem su cijene određene odnosom ponude i potražnje, ali to ne odaje smjer u kojem će se kapitalizam razvijati u budućnosti”, rekao je Kaku.

Očekuje da će kapitalizam, kako je naveo, imati beskonačno znanje o ponudi i potražnji. Obrazložio je šta podrazumijeva pod tim.

“Primjera radi, internet će vam biti dostupan u vašem kontaktnom sočivu. Svaki put kada trepnete vidjet ćete cijene stvari koje se nalaze oko vas. Krajnje precizno ćete razumjeti zakone ponude i potražnje. Znat ćete ko vas vara, kakve su stvarne cijene, profitne marže, ko su posrednici i gdje pronaći uska grla u trgovini”, ukazao je.

Bivšeg čelnika kompanije Amazon Jeffa Bezosa je istakao kao osobu koja stvara savršeni kapitalizam.

“Zašto je Jeff Bezos jedan od najbogatijih ljudi na svijetu? Zato što je digitalizovao posrednika. Zbog toga su ljudi poput Bezosa, bez obzira na to šta mislite o njegovoj moralnosti, dio savršenog kapitalizma. On čini kapitalizam više savršenim, i to eliminisanjem posrednika – onim što je suvišno i nepotrebno”, potcrtao je fizičar Kaku.

Napomenuo je da su vještačka inteligencija i računari ubrzali ovaj trend. Taj trend znači ostvarivanje direktnog kontakta između ponude i potražnje. Zaključio je da je savršeni kapitalizam neizbježna posljedica tehnološke revolucije.

Dobri ekonomski pokazatelji prošle godine trebalo bi da budu nastavljeni i u 2022, saglasni su Vlada i privrednici. Smatraju da povećanje bruto domaćeg proizvoda, izvoza, zaposlenosti i plata, ali i olakšice i subvencije za poslovnu zajednicu idu u prilog ovim očekivanjima.

Kada se podvuče crta prošla godina sa ekonomske tačke gledišta bila je bolja od 2019. koja se vodila kao rekordna.

Oko 8,5 hiljada zaposlenih više u odnosu na one koji su u pandemiji ostali bez posla, 80 odsto pokrivenost uvoza izvozom, rast plate 6,2 procenta… dokaz su dobre statistike, kažu privrednici.

To bi trebalo nastaviti i u ovoj godini. Smatraju da je smanjenje poreskog opterećenja poslovne zajednice dobar put za to. Prepreka u tome može biti teže snabdijevanje sirovinama.

BiH će ove godine imati najsporiji rast od svih zemalja na zapadnom Balkanu i četvrti najgori rast u cijeloj Evropi, proizlazi iz izvještaja Svjetske banke “Globalni izgledi”, koji je objavljen juče, a koji se odnosi na kompletnu svjetsku ekonomiju.

Naime, u izvještaju je navedeno da će BiH ove godine imati rast od tri odsto, dok će sve ostale zemlje u regionu imati veći rast. Od BiH su u Evropi lošiji jedino Bjelorusija, koja će imati pad od 2,8 odsto, dok će Turska imati rast od dva odsto, a Rusija 2,4 odsto. Na prvi pogled čini se da ni rast od tri odsto nije loš rezultat, ali treba imati u vidu globalno visoku inflaciju, koja će pojesti gotovo kompletan rast koji će bh. ekonomija ostvariti. U ovom izvještaju je istaknuto da je globalno gledano inflacija na najvišim nivoima još od 2008.

“Na tržištima u nastanku i ekonomijama u razvoju dostigla je najviši nivo od 2011. Mnoge ekonomije u nastanku i razvoju povlače podršku politike da bi suzbile inflatorni pritisak prije završetka oporavka”, istaknuto je u izvještaju.

Kada je riječ o ostalim zemljama u regionu, šampiona rasta Srbiju, koja je prošle godine rasla po stopi od čak šest odsto, ove godine je pretekla Crna Gora, koja će rasti po stopi od 5,6 odsto, u odnosu na Srbiju sa stopom rasta od 4,5 odsto. Sjeverna Makedonija bi, prema procjeni Svjetske banke, trebalo da raste po stopi od 3,7 odsto, dok će Albanija rasti 3,8 odsto. Samoproglašeno Kosovo bi trebalo da raste 4,1 odsto, a Hrvatska po stopi od 5,4 odsto. Inače, rast Crne Gore i Uzbekistana je najveći u Evropi i cijeloj centralnoj Aziji, a nijedna zemlja centralne Azije nema tako nizak rast kao BiH.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže za “Nezavisne novine” da su procjene Svjetske banke o rastu u BiH mnogo realnije u odnosu na domaća hvalisanja o velikom rastu, s tim da i on ukazuje na činjenicu da će inflacija rast učiniti negativnim ili u najboljem slučaju realnog rasta neće ni biti. “To je zato što nema ni adekvatnih mjera da se suzbije pandemija, a ni aktivnosti da se pomogne privredi. Istovremeno imamo hvaljenje rastom poreskih prihoda, a privreda se ne potiče na pravi način, niti se tim novcem pravilno raspolaže. Sad ćemo imati novi val pandemije koji će nanijeti dodatnu štetu, a imamo i dosta nisku stopu vakcinacije, što je opet jedan od faktora svih ovih projekcija jer govori da će država definitivno biti u problemima”, rekao je Gavran.

Na pitanje šta građani mogu da očekuju, on procjenjuje da će doći do dodatnog pogoršanja životnog standarda.

“Godinu počinjemo novim poskupljenjima cijena energenata, došlo je do rasta cijene struje, a poskupljenje bi trebalo da je nula posto jer troškovi elektroprivredama nisu porasli. Imamo rast cijena žita i pšenice, što se opet može pripisati kao greška vlasti jer niti imamo adekvatne robne rezerve niti način da pomognemo poljoprivrednicima. Dakle, viša cijena plina, struje, prehrambenih proizvoda, a plate kao i do sada ili čak manje kod nekih radnika”, rekao je Gavran.

Što se tiče ostalih zemalja u regionu, rekao je da se jedino Srbija realno može pohvaliti nekim rastom jer ima investicije i aktivnosti koje generišu rast, ali napominje i da Bosni i Hercegovini nijedna zemlja u regionu ne bi trebalo da bude orijentir. Inače, što se tiče globalne ekonomije, osim inflacije, Svjetska banka predviđa nove izazove koje će prouzrokovati kovid, što će dodatno otežati oporavak.

Ajhan Koze, direktor Grupe za izglede Svjetske banke, rekao je da bi ekonomije u razvoju, u svjetlu usporavanja rasta proizvodnje i investicija, ograničenog prostora za intervencije politike i značajnih rizika, trebalo da pažljivo prilagode fiskalnu i monetarnu politiku.

“Takođe treba da provedu reforme da bi otklonile posljedice pandemije. Te reforme bi trebalo da budu dizajnirane tako da unaprijede investicije i ljudski kapital, dovedu do preokreta u nejednakosti prihoda i rodnoj nejednakosti i da se suočavaju s izazovima klimatskih promjena”, rekao je Koze.

Direktna strana ulaganja za period januar – septembar 2021. godine, prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH, iznose 1.049.000.000 KM, što predstavlja povećanje od 65 odsto u odnosu na isti period 2020. godine, potvrđeno je za “Nezavisne” iz Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA).

Kako su istakli, u prvih devet mjeseci 2020. godine registrovano je 678 miliona KM direktnih stranih investicija, dok je u istom periodu 2019. godine zabilježen iznos od 597 miliona KM.

“U finansijske uslužne djelatnosti, osim osiguranja i penzijskih fondova u prvih devet mjeseci prošle godine uloženo je 310,9 miliona KM, dok je u poslovanje nekretninama uloženo 2,4 miliona KM”, naveli su iz ove agencije.

Zemlje sa najvećim registrovanim iznosima kapitala u Bosni i Hercegovini u prvih devet mjeseci prošle godine su Hrvatska, sa 278,7 miliona KM, zatim slijedi Austrija sa 168 miliona KM, Rusija 132,5 miliona KM i Slovenija sa 132,1 milion KM.

“Značajna povećanja kapitala registrovale su i Velika Britanija (78 miliona KM), Njemačka (73,6), Srbija (66,7), Italija (35,6) i Švajcarska (33,1 milion KM)”, istakli su iz Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH.

Dodali su da su djelatnosti u okviru kojih je registrovano najviše direktnih stranih investicija u BiH za prvih devet mjeseci 2021. godine finansijske uslužne djelatnosti, osim osiguranja i penzijskih fondova sa 310,9 miliona KM, te trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima sa 166,7 miliona KM.

“Dalje slijede proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda sa 132,4 miliona KM i trgovina na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima sa 101,7 miliona KM. Značajna povećanja registrovana su i za proizvodnju i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija sa 56,5 miliona KM, kao i proizvodnja prehrambenih proizvoda sa 49,8 miliona KM, proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica sa 38,5 miliona KM, vađenje metalnih ruda sa 26,2 miliona KM i proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim mašina i opreme sa 22,4 miliona KM”, stoji u podacima FIPA.

Naveli su da je najveći priliv direktnih stranih investicija u BiH zabilježen 2007. godine i to 2,6 milijardi KM, te da slijedi 2008. sa 1,3 milijarde KM.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, kazao je za “Nezavisne” da su ove investicije jednim dijelom rezultat odgode nekih ranijih ulaganja u doba pandemije virusa korona.

“Naredne godine bi se mogla napraviti prava poređenja kako bi se saznalo da li se ekonomija vratila na stanje prije pandemije. Porast je bolji nego stagnacija ili pad, ali sve je ovo daleko manje od onoga čime bismo mogli biti zadovoljni. Dovoljno je da pogledamo u susjednu Srbiju i vidimo koliko je to minimalno u odnosu na njih”, pojašnjava Gavran.

Ističe da ove investicije nisu dovoljne da poguraju ekonomski rast BiH.

“S ovakvim ekonomskim zaostatkom BiH mora da ima investicije koje se mjere u nekoliko milijardi KM te je bitno i gdje one idu. Otvaranje šoping-centara ne donosi ništa pozitivno, već odliv novca i povećani uvoz, dok su na primjer otvaranja fabrika ili pogona investicije koje pomažu i povećavaju ekonomski rast”, zaključio je Gavran.

Zbog poskupljenja električne energije, ali i rekordnih cijena pšenice na berzama, u BiH je brašno poskupjelo za 30 odsto, a očekuje se i rast cijena pekarskih proizvoda od 10 do 20 odsto, kaži sagovornici “Nezavisnih novina” iz ove oblasti i dodaju da se rast cijena očekuje i u narednom periodu.

Naime, kako kaže Zoran Kos, predsjednik Udruženja mlinara Republike Srpske, vreća bijelog brašna od 25 kilograma sada košta od 24 do 26 KM.

“Ovo su cijene brašna koje mlinari prodaju, jer su imali zalihe pšenice koje su nabavili po cijeni od oko 200 evra po toni, dok će sada svaka nova nabavka pšenice podizati cijenu brašna, jer je pšenica prešla cifru od 300 evra po toni”, kazao je Kos za “Nezavisne novine”. Dodao je da se u narednom periodu očekuje dodatni rast cijene brašna, jer je pšenica sve skuplja.

“Tako da možemo reći da nas svaki naredni mjesec očekuju nove cijene brašna”, ističe Kos. Dragan Vučić, izvršni direktor za operativno poslovanje sarajevske kompanije “Klas”, kazao je za “Nezavisne novine” da cijene pekarskih proizvoda, ali i brašna rastu, te da se očekuje poskupljenje njihovih proizvoda.

“Što se tiče cijene brašna, ona je i u prethodnom periodu rasla za nekih 20 odsto, tako da sada očekujemo dodatni rast više od pet odsto, a što se tiče pekarskih proizvoda, očekujemo da cijene porastu od 10 do 20 odsto”, kazao je Vučić i dodao da sve opet zavisi od vrste proizvoda.

“Iako već duži period polubijeli hljeb košta 0,50 KM, a narodni jednu KM, vidjećemo koliko ćemo moći to držimo upravo zbog visokih cijena sirovina”, kazao je Vučić. Kako je rekao, na cijenu koštanja utiče i veliki rast cijene pšenice, a i poskupljenje električne energije, koja je pored brašna jedan od sastavnih dijelova troška. Ističe da, kada je u pitanju nabavka sirovine, odnosno nabavka pšenice i dalje je cijena visoka, te s tendencijom rasta.

“Danas pšenica košta 305 evra po toni. Mi smo očekivali da će u nekom periodu doći do stangiranja cijena, ali berza pokazuje da će do sredine 2023. godine cijene da rastu”, kazao je Vučić i zaključio da u ovoj godini sigurno neće doći do vraćanja na staro, odnosno do pojeftinjenja. Da je cijena brašna visoka, te da je u proteklom periodu porasla za nekih 30 odsto, kaže i Saša Trivić, predsjednik Udruženja pekara Republike Srpske i vlasnik Pekarsko-slastičarskog društva “Krajina klas”.

“Brašno je skuplje za 30 odsto, dok je električena energija poskupjela više od 30 odsto, tako da se može očekivati da u narednom periodu dođe do većih cijena pekarskih proizvoda za 10 odsto”, naglasio je Trivić.

Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina, ističe da je u ovoj regiji došlo do poskupljenja pekarskih proizvoda za 20 odsto zbog većih cijena pšenice i brašna, ali i ostalih energenata. Da su veće cijene udar na džep potrošača, kaže i Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana “Don” Prijedor.

“U ovu godinu smo ušli s velikim poskupljenjima, a posebno osnovnih životnih namirnica, što utiče na veliki broj građana”, kazala je Marićeva za “Nezavisne novine” i dodala da je u posljednjih pet-šest mjeseci prisutan trend rasta cijena, te da se tome ne nazire kraj.