VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Izvoz lani uzletio za 35 odsto

    Izvoz lani uzletio za 35 odsto

    • Vrijednost uvezene robe u BiH u 2021. godini u odnosu na godinu ranije porasla je za 27,9 odsto, a došlo je i do rasta izvoza iz BiH u odnosu na pandemijsku 2020. godinu od 35,7 odsto.

    Iz podataka Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH) jasno se vidi da je tokom 2020. godine, to jeste od početka pandemije virusa korona u BiH, došlo do značajnog pada kako uvoza tako i izvoza robe.

    Prema riječima ekonomskih stručnjaka, u 2021. godini zabilježeni su dobri rezultati, situacija se evidentno popravlja te raste pokrivenost uvoza izvozom, koja je sada dostigla 66,1 odsto. Spoljnotrgovinski robni deficit, prema podacima agencije za statistiku BiH, iznosio je 7,323 milijarde KM.

    Kada je riječ o očekivanjima za ovu godinu, ekonomski analitičari navode da je moguće, iako se očekuje dalji trend rasta, da to uspore s jedne strane novi talas virusa korona, a sa druge strane energetska kriza i rast cijena finalnih proizvoda i usluga.

    Inače, tokom 2020. godine, prema podacima UIO BiH, ukupan uvoz iznosio je 17,2 milijarde KM, što predstavlja pad od 13,4 odsto u odnosu na 2019. godinu, kada je uvezena roba u iznosu od 19,8 milijardi KM.

    “Tokom 2020. godine iz BiH je izvezena roba u iznosu od 10,8 milijardi KM, što je za 9,8 odsto manje u odnosu na 2019. godinu, kada je izvezeno 11,8 milijardi KM”, navodi se u podacima UIO BiH.

    Da je do značajnog oporavka tržišta lani došlo, pokazuje podatak da je vrijednost izvezene robe iznosila 14,6 milijardi KM.

    “U istom periodu ukupan uvoz u BiH iznosio je 21,9 milijardi KM”, podaci su Uprave za indirektne poreze BiH.

    Kada su u pitanju zemlje sa kojima BiH ima najveću spoljnotrgovinsku razmjenu, tu nema velikih promjena već duži niz godina, jer najviše robe se i uveze, ali i izveze u zemlje regiona kao što su Srbija i Hrvatska, a takođe veliki dio spoljnotrgovinske razmjene BiH vrši se i sa zemljama Evropske unije.

    Kako je u razgovoru za “Nezavisne novine” rekao Aleksandar Ljuboja, ekonomski analitičar, realno je očekivati da će spoljnotrgovinska razmjena BiH rasti te da pokrivenost uvoza izvozom bude što veća.

    “Preduslov da jedna ekonomija bude zdrava je kada imate suficit u spoljnotrgovinskom bilansu i treba težiti ka tome. Težimo da mi izvozimo robu koja je više vrijedna i da je to finalna roba, a ne sirovine i polufabrikati”, rekao je Ljuboja.

    Dodao je da je pandemija prije dvije godine učinila svoje smanjujući potrošnju kao i operativne aktivnosti u prerađivačkoj industriji koja je uvozila manje sirovima, a trgovina i turizam su svedeni na niži nivo.

    “Prošle godine situacija se popravljala, pozitivno je to što je pokrivenost uvoza izvorom u stalnom rastu”, kazao je Ljuboja.

    Istakao je da bi peti talas virusa korona tokom ove godine mogao ugroziti trend rasta.

    “Novi talas je desetkovao radnu snagu, posebno u prerađivačkom sektoru, gdje u pojedinim slučajevima imate odsustvo i do 30 odsto radne snage i to se ne dešava samo nama, tako je u cijelom svijetu”, rekao je Ljuboja, dodajući da prvi kvartal 2022. godine neće donijeti ono što je prognozirano i očekivano.

    Admir Čavalić, ekonomski analitičar, naveo je da je bilo očekivano da tokom 2020. godine dođe do pada spoljnotrgovinskih aktivnosti te je istakao da je takođe loše kada dođe do pada vrijednosti uvoza, isto kao što je loše kada pada vrijednost izvoza.

    “U 2021. godini dolazi do značajnog rasta vanjskotrgovinske razmjene, čak u nekim mjesecima prelazi pretkovid period od 2019. godine. To znači da se globalna potražnja oporavila”, rekao je Čavalić za “Nezavisne novine”.

    Dodao je da su novonastalu situaciju bh. izvoznici iskoristili, odnosno nove geopolitičke uslove zemalja Azije, to jest Kine i zemalja EU.

    “To se odnosi prije svega na rast transportnih troškova, naročito brodskog transporta i on je stvorio neki prostor za domaće izvoznike da iskoriste situaciju”, naveo je Čavalić.

    Dodao je da tokom ove godine očekuje trend rasta izvoza, ali i oporavak uvoza.

    “I prošle godine, ali i ove dolazi do oporavka uvoza, jer je došlo do povećanja potražnje na domaćem tržištu”, kazao je Čavalić.

    Istakao je da na put trendu oporavka spoljnotrgovinske razmjene mogu stati energetska kriza, kao i aktuelna poskupljenja finalnih proizvoda i usluga, u smislu da destimulišu potražnju na domaćem tržištu.

    “Međutim, mislim da to neće drastično uticati na opšte tendencije kada je riječ o rastu vanjskotrgovinske razmjene”, naveo je Čavalić, dodajući da je izvoz nosilac ekonomskog oporavka BiH.

  • Izvještaj: U BiH bujaju pranje novca i korupcija

    Izvještaj: U BiH bujaju pranje novca i korupcija

    Organizovani kriminal i pranje novca su u BiH, Srbiji i Crnoj Gori koncentrisani u oblastima u kojima postoje slabe državne institucije, a godišnje se opere novca u vrijednosti između dva i pet odsto bruto domaćeg proizvoda, navedeno je u najnovijoj studiji Globalne inicijative sa sjedištem u Švajcarskoj.

    U studiji, koju su podržali Njemačka agencija za razvoj GIZ i norveško Ministarstvo spoljnih poslova, naglašeno je da su banke ključna mjesta za pranje novca, posebno zato jer je, kako su istakli, omogućeno da se gotovina može lako transferisati preko granica. Naglašavaju i da su bankovne pozajmice i garancije na zajmove čest metod koji se koristi za prikrivanje traga novca.

    “U BiH lokalna često fiktivna preduzeća pozajmljuju novac iz inostranstva, najčešće preko kompanija u Persijskom zalivu, jer tamo lokalne vlasti rijetko mogu ustanoviti porijeklo novca. Te kompanije onda novac u vidu zajmova investiraju u nekretnine, nove kompanije ili opremu. MONEYWALL procjenjuje da se ova metoda koristi u sve tri zemlje tako da novac ‘šeta’ između kompanija kojima je isti vlasnik, kao i fantomskih firmi, kako bi se novac legalizovao”, naglašeno je.

    Ključna mjera protiv ovakve prakse je, kako su naglasili, transparentnost registara privatnih i pravnih lica, što bi vlastima pomoglo da uđu u trag vlasništva i ograničilo prisustvo anonimnih kompanija. Korupcija je, kako ističu, ključna ranjivost u sve tri zemlje, a u izvještaju se posebno govori o korupciji koja nastaje kao rezultat slanja finansijske dobiti u inostranstvo.

    “U BiH smo otkrili da se veliki dio javnog novca kanališe kroz nevladine organizacije i organizacije civilnog društva koje se zasnivaju na političkom favorizovanju”, istakli su oni. Kao primjer navode distrikt Brčko, za koji kažu da predstavlja mikrokosmos sličnih aktivnosti na nivou cijele BiH.

    “Na osnovu razgovora koje smo vodili, postoje brojni primjeri spona političkih partija i korumpiranog finansiranja nevladinih organizacija. Na primjer, u 2018. od dva miliona planiranih za dodjeljivanje nevladinim organizacijama jedan zvaničnik je dodijelio jednoj drugoj fiktivnoj organizaciji 325.000 evra”, istakli su oni.

    Prema navodima koje su dobili od bivšeg službenika za suzbijanje finansijskog kriminala u BiH, u izvještaju je definisano sedam načina na koje se izbjegava plaćanje poreza. To su, kako naglašavaju, preferiranje transakcija u gotovom novcu, široko rasprostranjeno izbjegavanje carinskih registracija, deklarisanje visokih poreskih stopa u isplatama plata i doprinosa, a istovremeno smanjenje stopa na ugovore sa zaposlenicima, državno tolerisanje sive ekonomije, neadekvatni kapaciteti inspekcijskih organa i drugih službi, komplikovani i neadekvatni poreski sistem s čestim promjenama regulative, kao i netačno deklarisanje vrijednosti robe.

    Što se tiče sive ekonomije, citiraju podatke Međunarodne organizacije za rad koja tvrdi da je više od 18,7 odsto svih radnika u Srbiji, i čak 30 odsto radnika u BiH zaposleno u sivoj zoni.

    “Svi oni svoja primanja i zarade dobijaju u gotovini”, naglašeno je u izvještaju.

    Siniša Vukelić, glavni i odgovorni urednik portala Kapital, koji prati finansijske tokove, kaže da je veliki problem i generator pranja novca i svih ovih oblika koruptivnog djelovanja činjenica da u BiH postoje slabe institucije koje ne rade na suzbijanju ovih aktivnosti.

    “Kod pranja novca nije samo problem što je to ozbiljno krivično djelo jer se novac ubacuje u legalne tokove, već i to što je ogromna količina gotovog novca, po čemu je BiH u samom vrhu na zapadnom Balkanu, u opticaju, a na taj način se može prikriti tok novca, što je onda pogodno za koruptivne aktivnosti”, kaže Vukelić.

  • Vidović: Zakonski regulisati oblast kriptovaluta i elektronske imovine

    Vidović: Zakonski regulisati oblast kriptovaluta i elektronske imovine

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović najavila je da bi na nekoj od narednih redovnih sjednica Narodne skupštine trebao da bude razmatran nacrt zakona koji će na najbolji način urediti oblast kriptovaluta i elektronske imovine.
    Vidovićeva je rekla Srni da će taj akt biti usklađivan sa zakonima koji u toj oblasti postoje u regionu.

    “Ova oblast kod nas još nije zakonski regulisana i lani smo potrošili mnogo vremena da to napišemo, posložimo i vidimo kako tu oblast regulišu druge zemlje, sagledamo njihova iskustva i slično”, rekla je Vidovićeva.

    Ona je istakla da je riječ o vrlo osjetljivom zakonu koji bi, ako se usvoji na pogrešan način, mogao izazvati velike probleme.

    Vidovićeva je rekla da se istovremeno trebaju usvojiti i izmjene određenih zakona koji se odnose na oblasti tržišta kapitala i fondova u Srpskoj.

    Ona je dodala da će ovi akti, nakon što ih usvoji Vlada, biti razmatrani u parlamentu Srpske upravo u formi nacrta kako bi se donijela najbolja moguća zakonska rješenja.

    “O oblasti kriptovaluta će onda, kako to nalaže skupštinska procedura, biti sprovedena široka rasprava. To je neophodno da se uredi iz razloga što su pomenute valute već prisutne kod nas. S njima se može raditi, jer ljudi time plaćaju porez isto kao svi drugi. I dohodak koji se u vezi s tim ostvari treba biti oporezovan, ali ćemo u tom zakonu, ipak, precizirati mnoge stvari, naravno, uklapajući se sa drugima u okruženju”, zaključila je Vidovićeva.

    Kriptovaluta je vrsta digitalnog novca, koja ima sve osobine prave valute, osim što iza njih ne stoji autoritet države.

    Kriptovalute postoje samo u elektronskom obliku. Prva je bila “bitkoin”, a poslije su se pojavile i druge.

    To su digitalne novčane jedinice koje bi trebalo da funkcionišu kao nezavisni, decentralizovano kontrolisani i kriptografski šifrovani sistemi plaćanja, a koje ne generiše ili izdaje državna centralna banka, poput evra ili američkog dolara, već se generišu isključivo digitalno.

  • Uvećane januarske plate u Republici Srpskoj – evo za koliko

    Uvećane januarske plate u Republici Srpskoj – evo za koliko

    Od 1. januara stupile su na snagu izmjene više zakona koji se odnose na obračun plata u Republici Srpskoj po osnovu čega će radnici primiti uvećane plate.

    Prema uputstvima za novi obračun koji je objavljen u Finraru, časopisu Saveza računovođa i revizora Republike Srpske, radniku koji je imao neto platu u visini 600 KM, nova plata je uvećana za 2,7 odsto, odnosno 16,1 KM.

    Oni koji su imali neto platu 800 KM sada će dobiti 816,3 što je uvećanje od dva odsto.

    Plate od 1.000 KM uvećane su za 1,8 odsto i iznosiće 1.018 konvertibilnih maraka.

    Nešto manje uvećanje od 1,5 procenata imaće neto plate od 1.500 KM, koje su sada uvećane na 1522,3 KM, dok će procentualno najmanje biti uvećan iznos 2.000 KM, za 1,3 odsto, i sada će biti isplaćeno 2026,6 KM.

    Ukupno, radnik koji je primao platu od 600 KM, sada će na godišnjem nivou zaraditi 193,2 KM više nego tokom prošle godine, dok će radnik koji imao platu 2.000 KM sada na godišnjem nivou prihodovati 319,2 KM više.

    Šta je izmijenjeno u zakonima?
    U Službenom glasniku Republike Srpska od 29. decembra 2021. godine objavljene su Izmjene i dopune Zakona o radu RS, a stupile su na snagu izmjene Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima.

    Kako su ranije naveli u Vladi RS, zbog promjene modela obračuna plata, promjene osnovice poreza na dohodak, smanjenja stope poreza na dohodak i izmjena Zakona o radu koje se odnose na obavezno ugovaranje bruto plate i zadržavanje postojeće bruto plate, kao i definiciju bruto plate, smanjenje doprinosa se usmjerava direktno u povećanje pojedinačnih plata zaposlenih u Republici Srpskoj.

    Zakonom o radu izmijenjen je pojam plate koja sada podrazumijeva bruto platu koja predstavlja: osnovnu platu, uvećanja plate propisano Zakonom o radu, kolektivnim ugovorom i ugovor o radu, porez na dohodak i doprinose.

    Zbirna stopa doprinosa je sa dosadašnje stope od 32,8% smanjena na 31%, s tim da se smanjuje samo stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje sa dosadašnjih 12% na 10,2%.

    U Vladi računaju da će primjena ovog rješenja dovesti do gubitka prihoda od doprinosa u iznosu od oko 80 miliona KM. Istovremenom izmjenom Zakona o porezu na dohodak doći će do povećanja ukupnog iznosa prihoda od poreza na dohodak u iznosu od oko 34,5 miliona KM na godišnjem nivou.

    Izmjenom Zakona o porezu na dohodak stopa poreza na prihode od ličnih primanja je snižena sa 10% na 8%. Stopa od 10% ostaje za plaćanje poreza na prihod od samostalnih djelatnosti. Za prihode od autorskih prava, kapitala, kapitalnih dobitaka i ostalog dohotka plaća se porez na dohodak po stopi od 13%. Godišnji lični odbitak je sa 8.400 KM povećan na 12.000 KM.

    Povećanje budžetlijama
    Usvojenim Prijedlogom budžeta Republike Srpske za 2022. godinu povećane su plate za budžetske korisnike.

    Kako ranije obrazloženo za plate do 1.000 KM uvećanje iznosi pet odsto, a za plate veće od 1.000 KM – tri odsto.

    Minimalna plata
    Izmjenama i dopune Zakona o radu propisano je da se najniža plata uvećava po osnovu radnog staža (0,3% za svaku godinu radnog staža). Vlada Republike Srpske odlučila je da minimalna plata u 2022. godini iznosi 590 KM, dok će primjenom novih zakonskih rješenja, radnik sa npr. 20 godina radnog staža imati najnižu platu od oko 625 KM.

  • Centralna banka Rusije predložila potpunu zabranu izdavanja i upotrebe kriptovaluta

    Centralna banka Rusije predložila potpunu zabranu izdavanja i upotrebe kriptovaluta

    Centralna banka Rusije predložila je danas potpunu zabranu izdavanja, “rudarenja” i prometa kriptovaluta u Rusiji, piše ruski list Kommersant.

    Kako se navodi, nakon posljednje sjednice zvaničnici Centralne banke su predložili uvođenje kazni za one koji bi prekršili ova pravila te su naglasili kako je u narednom periodu potrebno razviti mehanizme za blokiranje aktivnosti koje imaju za cilj kupovinu ili prodaju kriptovaluta u zamjenu za “pravu” valutu.

    “Predlažemo uvođenje zabrane izdavanja, prometa i razmjene kriptovaluta na teritoriji Ruske Federacije i utvrđivanje odgovornosti za kršenje ove zabrane”, navodi se.

    Istovremeno, Centralna banka Rusije još uvijek nije definirala nadležno tijelo kojem bi bila povjerena dužnost provođenja mjera iz prijedloga zakona.

    “Banka Rusije se dosljedno protivi korištenju kriptovaluta unutar zemlje, jer država ne stoji iza njih. U Rusiji od 2021. godine zakon zabranjuje kompanijama i pojedincima da koriste digitalnu valutu za plaćanje robe i usluga. Prema podacima Centralne banke, obim transakcija Rusa s digitalnim valutama iznosio je oko 5 milijardi dolara godišnje. Istovremeno, obim ulaganja ruskih pravnih osoba u kriptovalute bio je gotovo pa beznačajan”, prenosi RIA.

    U izvještaju Centralne banke Rusije, napominje se kako Rusija sada ima više od 11 posto svjetske računarske snage koja se koristi za “rudarenje” bitcoina. U augustu 2021. godine Rusija je bila treća u svijetu prema ovom pokazatelju.

    “Povećanje obima proizvodnje kriptovaluta, zbog potrošnje električne energije može dovesti u opasnost druga preduzeća”, ističu iz Centralne banke.

    Kao primjer za takvu “tržišnu anomaliju” navedena je regija Irkutsk, koja ima najniže tarife korištenja električne energije. Prošle godine potrošnja električne energije u ovom dijelu Rusije povećana je za 1,6 puta.

    Također, naglašeno je kako je tokom 2021. godine upravo u ovoj regiji zabilježeno i povećanje potrošnje električne energije u domaćinstvima za 62 posto, za što je prema procjenama ruskih regulatora direktno zaslužno “rudarenje” kriptovaluta.

  • Grupa više od 100 najbogatijih ljudi svijeta želi plaćati veće poreze

    Grupa više od 100 najbogatijih ljudi svijeta želi plaćati veće poreze

    Više od 100 najbogatijih ljudi širom svijeta pozvalo je vlasti da ih obavežu na to da plaćaju veće poreze.

    Riječ je o grupi nazvanoj “Milioneri patrioti (Patriotic Millionaires)”, koja smatra da najbogatiji ljudi nisu bili primorani da tokom pandemije koroanvirusa preuzmu teret ekonomskog oporavka.

    Kako su naveli u otvorenom pismu Svjetskom ekonomskom forumu (WEF), kao milioneri znaju da postojeći porezni sistem nije pravedan.

    Među potpisnicima ovog pisma su Disneyjeva nasljednica Abigail Disney i jedan od prvih investitora u kompaniji Amazon Nick Hanauer. Prema riječima Hanauera, vrlo mali broj bogataša može reći da je iznos poreza koji plaćaju pravedan.

    Nedavno su iz organizacije Oxfam saopćili da su bogataši tokom pandemije postali još znatno bogatiji te da je istovremeno veliki broj ljudi gurnut u siromaštvo.

    Poduzetnica Gemma McGough, koja je osnovala spomenutu grupu u Velikoj Britaniji, je poručila da je vrijeme da se isprave nepravde koje su nastale u svijetu nejednakosti. Kako je kazala, vrijeme je da se bogati oporezuju. Smatra da se vlast ne može očekivati da joj se vjeruje ako će, kako je navela, radije oporezivati radnike nego bogataše, prenosi BBC.

  • Microsoft kupuje Activision Blizzard za skoro 70 milijardi dolara

    Microsoft kupuje Activision Blizzard za skoro 70 milijardi dolara

    Microsoft je odlučio da kupi Activision, izdavača Call of Duty, World of Warcraft i Diablo igara.

    Sporazum o kupovini ukazuje na to da će Activision Blizzard biti kupljen za 68,7 milijardi dolara.

    Ovo će biti Microsoftov najveći proboj u segmentu gejminga, kada su u pitanju akvizicije. Kompanija je prošle godine kupila Bethesda (ZeniMax Media) studio za 7,5 milijardi dolara, a pre toga Minecraft za 2,5 milijardi američkih dolara.

    Microsoft planira da u svoj Xbox Game Pass servis sosa veliki broj Activisionovih igara, nakon što sporazum o kupovini bude okončan.

    Očekuje se da će Microsoft uskoro postati vlasnik popularnih franšiza, kao što su Warcraft, Diablo, Overwatch, Call of Duty i Candy Crush.

    Microsoft veruje da će akvizicija Activision Blizzarda biti okončana tokom fiskalne 2023. godine, s obzirom na to da Activision posluje na velikom broju tržišta na kojima su potrebna odobrenja o akviziciji.

    Satja Nadela, izvršni direktor Microsofta, veruje da će kupovina Activision Blizzarda biti ključna u razvoju kompanijinih metaverzum platformi.

  • Novi rast cijene goriva u BiH, na pojedinim pumpama litar košta 2,51 KM

    Novi rast cijene goriva u BiH, na pojedinim pumpama litar košta 2,51 KM

    Usljed brojnih političkih problema, ali i zbog utjicaja pandemije covid-19, cijene nafte na svjetskom tržištu znatno su porasle proteklih dana te su dostigle rekordne iznose. Ovaj rast, kao i uvijek, utječe i na formiranje cijena na tržištu Bosne i Hercegovine.

    Tako su pojedine benzinske pumpe u našoj zemlji već povećale cijene goriva, a brojne su najave i za dodatna povećavanja.

    “U proteklih sedam dana primili smo 704 obavijesti o promjeni cijena i marži i one se odnose na povećanje cijene benzina i dizela u iznosu od po pet feninga”, kazali su nam iz Federalnog ministarstva trgovine.

    Prema podacima ovog ministarstva, cijene benzina u Federaciji BiH se kreću od 2,26 do 2,51 KM, a dizela od 2,21 do 2,51 KM po litru. Prosječna prodajna cijena naftnih derivata u FBiH na današnji dan je 2,39 KM za benzin i 2,37 za litar dizela.

    U pojedinim dijelovima entiteta Republika Srpska gorivo je već poskupjelo, a narednih dana očekuju se i dodatna poskupljenja i to u prosjeku za od tri do pet feninga i za benzin i za dizel goriva. Dakle, sa 2,29 KM na pojedinim pumpama će gorivo biti 2,36 KM.

    Ovo poskupljenje sigurno će dodatno utjecati na poslovanje brojnih firmi, a pogotovo onih koje se bave prijevozom putnika i transportom robe. Prijevoznici su do sada nekoliko puta tražili od Vijeća ministara BiH da se država odrekne dijela akciza na gorivo, koje sada iznose 1,10 KM po litru goriva, kako ova grana privrede ne bi bila potpuno uništena.

    I u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj na snazi je Uredba o ograničenju marži na naftu i naftne derivate, ali time se samo malim dijelom može utjecati na ograničavanje cijena.

  • Cijene nafte porasle od početka godine deset odsto, Brent košta 86 dolara

    Cijene nafte porasle od početka godine deset odsto, Brent košta 86 dolara

    Evropska nafta Brent se trguje danas blizu najvišeg nivoa od 2014. godine, usljed ograničene ponude i popuštanja zabrinutosti vezanih za uticaj omikron na ekonomije.

    Cijena fjučersa Brenta na Londonskoj berzi se drži oko nivoa od 86 dolara za barel, nakoj što je u petak zatvorila nedjelju rasta, pošto su niske zimske temperature podigle potražnju za gorivima za grijanje, izvještava “Blumberg”.

    Pored toga, na tržišta se vratila nervoza vezana za geopolitičku situaciju u svijetu nakon što su jemenski Huti objavili da su izveli napad dronovima na Ujedinjene Arapske Emirate koji je izazvao eksploziju i požar na periferiji glavnog grada Abu Dabija, pri čemu su tri osobe poginule.

    Nafta je u dosadašnjem toku 2021. godine ojačala za više od 10 odsto, dijelom zbog obustave proizvodnje u pojedinim zemljama grupe OPEK+, uključujući Libiju.

    Međunarodna agencija za energetiku (IEA) je saopštila prošle nedjelje da se ispostavilo da je globalna potrošnja snažnija nego što se očekivalo, i da tražnja “cvjeta” jer kupci gledaju situaciju dalje od širenja omikrona.

    “Postoji istinsko uvjerenje da će fizička potražnja nastaviti da premašuje ponudu. Jedan od glavnih faktora rasta na strani potražnje je hladna zima u Sjevernoj Americi. Jačanju tražnje doprinijeli su i blagi simptomi omikrona i nade da će uzlet broja zaraženih ujenjati”, rekao je Tamaš Varga, analitičar brokerske kuće PVM Ojl Asosijejts.

  • U BiH najveća inflacija još od 1997. godine: Stranci dižu cijene svoje robe

    U BiH najveća inflacija još od 1997. godine: Stranci dižu cijene svoje robe

    Godišnja inflacija u BiH, koja je krajem prošle godine dostigla rast od 5,5 posto, predstavlja najveći rast inflacije još od 1997. godine. Zbog ove vijesti bi se u svim zemljama oglasila zvona za uzbunu, ali ne i kod nas.

    Znajući da je ekonomija 1997. godine bila opterećena tek završenim ratom i posve razrušenom ekonomijom, ovaj podatak dodatno dobija na težini i ozbiljnosti.
    Ekonomski ekspert Aleksa Milojević kazao je kako je naša ekonomija došla do kraja jer nemamo svojeu robu pa kupujemo stranu.

    “Pošto nemamo svoju robu, nema konkurencije domaće robe pa onda stranci dižu cijene svoje. Mi imamo robu iz uvoza koja je ovdje skuplja nego u njihovim domaćim zemljama. Sada stranci upravljaju našim cijenama, jer je za ovih 20 godina domaća privreda uništena i mi nikako ne možemo da se suprotstavimo stranoj robi”, kazao je Milojević za BN.


    On je još u aprilu 2020. godine za naš portal kazao da će pandemijske mjere koje poduzimaju svjetske vlasti proizvesti visoku inflaciju. Milojević jasno naglaša uvezeni karakter inflacije, a s tim se slaže i ekonomista Admir Čavalić.

    “Inflacija je uvezena, ali svejedno, tu je, ostaje i što je još gore, ima direktan utjecaj na anticipacije. Bitno je navesti da domaće vlasti nemaju na raspolaganju klasične elemente monetarne politike, tako da se rješenja moraju pronalaziti u drugim makroekonomskim politikama, ali i mikroekonomskim intervencijama. Kako bi se podržala domaća privreda, potrebno je raditi na smanjivanju troškova poslovanja”, kazao je on.


    Rekordi ne padaju samo kod nas, slično je i na prostoru Evropske unije, kazuju posljednji izvještaji Eurostata. Inflacija u eurozoni porasla je u decembru 2021. godine na 5,0 posto međugodišnje, što je novi rekordan nivo.

    Isti su trendovi i u Americi. Cijene u Sjedinjenim Amerčkim Državama su u decembru 2021. povećane za 7 procenata u poređenju s godinom ranije – što predstavlja najveću stopu inflacije u posljednjih 40 godina, objavio je Sekretarijat za finansije. Veća inflacija u SAD-u zabilježena je davne 1982. godine.