VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Kakvo je stanje duga Republike Srpske

    Kakvo je stanje duga Republike Srpske

    Po osnovu spoljnog i unutrašnjeg duga i indirektnog duga Republike Srpske, prema konačnim podacima, u prvom kvartalu ove godine stvoreno je obaveza u ukupnom iznosu od 59 miliona КM.

    Kako navode u Ministarstvu finansija RS, u ovom periodu nastalo je 8,82 miliona КM spoljnog duga i to sve po osnovu investicionih projekata.

    Unutrašnji dug je porastao za 50,2 miliona КM (iznos od 20 miliona КM po osnovu emitovanih trezorskih zapisa, 30 miliona КM po osnovu emitovanih dugoročnih obveznica, te 230.000 КM po osnovu verifikacije obaveza regulisanih Zakonom o unutrašnjem dugu Republike Srpske.

    Istovremeno, po osnovu servisa spoljnog i unutrašnjeg duga i indirektnog duga Republike Srpske, na ime rashoda i izdataka, prema konačnim podacima, plaćeno je ukupno 135 miliona КM.

    Od toga se na servis spoljnog duga odnosi 50,4 miliona konvertibilnih maraka, a unutrašnjeg 84,6 miliona KM.

    Prema konačnim podacima na dan 31. mart 2022. godine, ukupan dug Republike Srpske koji podleže zakonskom ograničenju iznosi oko 6,01 milijardi KM.

  • Umjesto veće plate, željezničarima mjesečno po 100 KM

    Umjesto veće plate, željezničarima mjesečno po 100 KM

    Umjesto povećanja plata od 150 KM, sindikalci su na sastanku sa Upravom Željeznica RS i resornim ministrom izdejstvovali da u narednih pola godine svim radnicima bude isplaćeno po 100 KM mjesečno na ime regresa.

    “Samostalni sindikat održavanja šinskih vozila je relativno, djelomično zadovoljan zato što ovim regresom od 600 maraka u šest mjeseci će dobiti svi neko povećanje, dok bi nekim povećanjem plate na koje smo mi išli, radnici sa najnižim primanjima ne bi osjetili ništa na plati, zato što su debelo ispod najniže plate. Tako da je ovo jedno kompromisno rješenje, i djelomično rješenje da bi krajem godine se išlo na neku realizaciju trajnog povećanja plata, a ovo je sada prihvaćeno, ponavljam samo zato da bi svi radnici osjetili povećanje nekog primanja”, rekao je Goran Čamdžić, predsjednik ovog sindikata.

    Da smo zadovoljni nismo, kaže Zlatko Marin, predsjednik Sindikata saobraćajno-transportne djelatnosti, a na naš upit da li se ovim dogovorom kratkoročno gasi požar, odgovara.

    “Mislim da je trenutno ugašen požar, ali vidjećemo dalje, zavisno od rasta cijena, kakva će biti situacija, ne znamo. Vidjećemo šta ćemo nakon šest mjeseci, dolazi Nova godina, novi budžet se donosi, vjerovatno uradićemo i kolektivni ugovor, vidjećemo zavisi od prihoda, zavisi od mnogo više faktora, Svjetska banka i ostalo”, kazao je Marin.

    Željko Radić, v.d. direktora Željeznica RS izjavio je da će preduzeće na čijem je čelu moći ispuniti preuzete obaveze prema radnicima.

    Nismo mogli da idemo na povećanje plata iz objektivnih razloga, poručuje Nedeljko Ćorić, ministar saobraćaja i veza RS.

    On dodaje da su Željeznice domaćinska kuća u kojoj se vodi računa o svakoj marki, a na naše pitanje da li je njegovo prisustvo sastanku smekšalo sindikalce, odgovara.

  • Rusija ponudila saradnju Srpskoj u vrijednosti od 200 miliona dolara

    Rusija ponudila saradnju Srpskoj u vrijednosti od 200 miliona dolara

    Posjeta delegacije Investiciono-razvojne banke Republike Srpske Rusiji bila je veoma uspješna, jer su privrednici iz ove zemlje Srpskoj ponudili saradnju čija bi vrijednost godišnje trebalo da bude 200 miliona dolara, istakao je vršilac dužnosti direktora IRB-a Dražen Vrhovac.

    Ruska delegacija sagledala sve potencijale Srpske i ponudila kvalitetnu saradnju

    Prema njegovim riječima, posjeta Rusiji jeste jedna od najznačajnijih za predstavnike Republike Srpske.

    • Imali smo sastanak sa delegacijom Privredne komore Rusije, što je izuzetno. U sastavu ove komore je 155 oblasnih privrednih komora koje će dobiti podatke o mogućnostima ulaganja u Republiku Srpsku – rekao je Vrhovac.

    On je naveo da je na sastanku sa ruskim privrednicima ponuđen i sporazum kao pravni osnov za saradnju.

    • Posjetili smo i Nižnji Novgorod kao jednu od pet najbogatijih oblasti u Rusiji. Imali smo niz sastanaka, među kojima sa predstavnicima Privredne komore ove oblasti, ali i sa uglednim ruskim privrednicima. Oduševilo me što je ruska delegacija bila izuzetno pripremljena za našu posjetu, jer su sagledali sve potencijale Republike Srpske i ponudili kvalitetnu saradnju – pojasnio je Vrhovac.

    On je napomenuo da su Rusiji uvedene nepravedne sankcije i zato ima problem sa dobavljačima, što otvara prostor Republici Srpskoj.

    • Dobili smo “bar kod” koji sadrži 734 vrste sirovina koje su Rusiji u ovom trenutku neophodne. Zato postoji interes da saradnja sa Srpskom odmah bude uspostavljena. Brojne su oblasti u kojima možemo sarađivati od drvoprerađivačke, prehrambene, pa do medicinske. Sada je sve do nas i vjerujem da ćemo šansu iskoristiti – kaže Vrhovac.

    On je napomeno da bi srpsko-ruski forum trebalo da bude krajem oktobra ili početkom novembra ove godine u Banjaluci kome bi, uz privrednike, bili prisutni i predstavnici vlasti.

    Govoreći o promociji investicionih profila Republike Srpske u Austriji, Italiji i u Grčkoj, Vrhovac je rekao da su austrijski investitori veoma zainteresovani za saradnju u više obasti i da dobar dio poslovanja nastave u Srpskoj.

    • Sa ambasadorom Grčke u BiH imali smo dobre razgovore, a krajem avgusta ćemo se sastati sa delegacijom velike grčke kompanije. Predstavnici IRB-a će u septembru na privrednom sajmu u Solunu predstaviti potencijale Republike Srpske. Plan jeste i saradnja sa Mađarskom i Turskom – precizirao je Vrhovac.

    Kada je riječ o podršci privredi u vrijeme epidemije virusa korona, Vrhovac je podsjetio da je IRB predložio različite mjere, a dio se odnosio na smanjenje kamatne stope na 0,5 odsto na sve kreditne linije, uveden je moratorijum i grejs period, kao i smanjenje kamata na kredite koji su ranije plasirani po kamatnoj stopi koja je bila viša od pet odsto.

    • Razgovarali smo tada sa privrednicima širom Republike Srpske kako bi mogli da preduzmemo kvalitetne mjere. Povratna informacija je bila da smo u tom momentu bili luka spasa za privrednike – rekao je Vrhovac.

    Do sada plasirano više od 600 miliona KM za stambeno zbrinjavanje mladih

    On je podsjetio da IRB plasira povoljne stambene kredite za mlade bračne parove, što je značajno za demografski oporavak Srpske.

    • Kamata za stambeni kredit za mlade bračne parove je tri odsto, a postoji i dio dodatnih subvencija. Krediti IRB-a su veoma povoljni, a do sada smo plasirali više od 600 miliona KM za stambeno zbrinjavanje – naveo je Vrhovac.

    Govoreći o emisiji hartija od vrijednosti, Vrhovac je precizirao da je IRB za različite vrste obveznica uložio više od 620 miliona KM.

    • Uvijek smo u službi prevazilaženja poteškoća sa kojima se suočava privreda i narednih dana ćemo realizovati nekoliko emisija obveznica – zaključio je Vrhovac.
  • Turska pristala da Rusiji gas plaća i u rubljama jer je “dolar toksičan”

    Turska pristala da Rusiji gas plaća i u rubljama jer je “dolar toksičan”

    Rusija i Turska su postigle načelni dogovor da dio plaćanja za ruski prirodni gas prebace na rublje u okviru produbljivanja trgovinskih veza između dvije zemlje, saopćilo je danas tursko Ministarstvo energetike.

    Izbjegavanje plaćanja u dolarima korisno je za obje zemlje, prenosi RT i dodaje da je Rusija američku valutu nazvala “toksičnom” jer zapadne sankcije otežavaju obavljanje transakcija.

    Pored toga, navode, ovaj sporazum pomaže Turskoj da sačuva svoje opadajuće rezerve stabilnih valuta.

    Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je prošle sedmice potvrdio da će Ankara početi plaćati dio uvoza prirodnog gasa iz Rusije u rubljama nakon razgovora s ruskim kolegom Vladimirom Putinom u Sočiju.

    Dvije zemlje su potpisale i mapu puta za razvoj ekonomske saradnje koja predviđa povećanje bilateralne trgovinske razmjene na 100 milijardi dolara godišnje.

    Putin je ranije ovog mjeseca rekao da zemlje EU trebaju biti zahvalne Turskoj što je osigurala pouzdano snabdijevanje bloka ruskim gasom preko gasovoda Turski tok.

  • Dizel u Srpskoj ispod tri marke!

    Dizel u Srpskoj ispod tri marke!

    Cijena dizela u Republici Srpskoj konačno je pala ispod tri marke, a najniža trenutno je na jednoj benzinskoj pumpi u Šamcu gdje litar ovog goriva košta 2,93 KM.
    Najniža cijena u Banjaluci trenutno je 2,99 KM na pumpi u Borkovićima, odnosno 3,02 KM na pumpi Nestro Petrol u Srpskim Toplicama.

    Na području Laktaša, najjeftiniji dizel vozači trenutno mogu da natoče u Klašnicama po cijeni 2,99 KM na Fortuna Oil pumpi. Najpovoljnija cijena dizela na području Bijeljine takođe iznosi 2,99 KM.

    Trend padanja cijena nafte na svjetskom tržištu traje mjesec dana unazad, a od tada je, doduše, stidljivo, počelo i pojeftinjenje dizela kod nas.

    U Federaciji BiH su cijene dizela takođe pale, a najjeftiniji je u Travniku 3,01 KM, koliko je i na jednoj pumpi u Mostaru. Najjeftiniji dizel u Sarajevu košta 3,01 KM.

    Cijene supera u Srpskoj najniže su opet u Šamcu i Bijeljini, 2,80 KM, dok su u gradovima poput Banjaluke i Trebinja 2,86 KM.

  • Ako poslodavci neće za sto, sindikat će tražiti da Vlada Srpske poveća minimalac

    Ako poslodavci neće za sto, sindikat će tražiti da Vlada Srpske poveća minimalac

    Pregovori o povećanju minimalca u Republici Srpskoj, koji trenutno iznosi 650 KM, podigli su veliku prašinu u javnosti, ali su ubrzo zapeli, pa više nikom nije jasno da li će najniža plata biti povećana i kada će se to desiti.

    Iz Saveza sindikata RS poručuju da ne odustaju od svojih zahtjeva. Traže da se što prije ponovo zakaže sjednica Ekonomsko-socijalnog savjeta RS i nadaju se da će predstavnici poslodavaca sjesti za pregovarački sto.

    Kako nezvanično saznajemo, predsjednica Saveza sindikata RS Ranka Mišić je, upravo zbog usporenih pregovora o minimalcu, nedavno tražila da se sastane s premijerom Srpske Radovanom Viškovićem, ali do toga sastanka nije došlo jer je Višković u izolaciji, zbog korona virusa.

    Kako za Srpskainfo kaže generalni sekretar Saveza sindikata RS, Goran Stanković, očekuje se da ministar rada Duško Milunović, kao predsjednik Ekonomsko-socijalnog savjeta RS, zakaže sjednicu ovog savjeta u toku iduće sedmice.

    – Nadamo se da će se poslodavci odazvati na ovaj poziv i da ćemo se, kao socijalni partneri, dogovoriti o iznosu najniže plate u Srpskoj. Ako se to ipak ne desi, Savez sindikata RS će Vladi RS uputiti zahtjev za utvrđivanje najniže plate, u skladu sa Zakonom o radu – kaže Stanković.

    Generalni sekretar Saveza sindikata RS je poručio da najniža plata mora biti povećana, dodajući da to i ne bi bilo povećanje nego samo “vanredno usklađivanje najniže plate”, zbog inflacije i poskupljenja životnih namirnica i energenata.

  • Skupština akcionara prihvatila prijedlog pokretanja dokapitalizacije RŽR Ljubija

    Skupština akcionara prihvatila prijedlog pokretanja dokapitalizacije RŽR Ljubija

    Za svega 15 minuta, Skupština akcionara RŽR Ljubija usvojila je sve tačke dnevnog reda na sjednici ovog tijela, uključujući i Odluku o pokretanju dokapitalizacije RŽR Ljubija od 50,7 miliona KM.

    Stanko Vujković, direktor RŽR Ljubija rekao je da je skupština akcionara donijela bitne i krucijalne odluke za ovu kompaniju i trenutno većinskog vlasnika. On je poručio da je izmijenjen Statut sa aspekta međudividende kako bi mogli podijeliti sljedeću divinendu u narednom periodu, te da su usvojene dvije odluke sa aspekta povećanja osnovnog kapitala i po trećoj emisiji akcija koje je Vlada RS sa ovom kompanijom definisala a koje se tiču dokapitalizacije RŽR Ljubija.

    “Sam proces dokapitalizacije je u skladu sa zakonskom regulativom i emitujemo nominalnu vrijednost u preduzeću i to je 50.777.428 akcija. Budući taj dokapitalizator je u obavezi da taj iznos uplati na poseban račun RŽR. A ako se to ne desi nema ništa od dokapitalizacije”, kazao je Vujković.

    On kaže da su obavljeni razgovori i sa budućim dokapitalizatorom i sa Vladom RS i da će država zadržati svoj paket akcija od 40 odsto, dok će većinski vlasnik biti novi konzorcijum sa 50,1 odsto, ali samo ukoliko otkupi akcije u trećem emitovanju obveznica. Ako toga ne bude, kaže, onda se ide u četvrtu i tako redom.

    “Ako se krene u dokapitalizaciju, država i dalje ostaje na 40 odsto vlasništva. Država neće koristiti pravo preče kupovine i odreći će se toga, ne samo država već i PREF, Akcijski fond i Fond za restituciju. Evo ja sam akcionar i mogu koristiti to pravo. Druga stepenica je pravo preuzimanja, gdje je dokapitalizator u obavezi da raspiše proces javnog preuzimanja i svi oni koji se prijave za to, dokapitalizator je u obavezi da im plati njihove akcije po najvećoj cijeni, a to se obračunava knjigvodstveno, nominalno i tržišno”, pojasnio je Vujković i dodao da će i nakon dokapitalizacije, ukoliko ona bude pokrenuta, kompletan proces biti usmjeren u osnovnu rudarsku djelatnost, a to je proizvodnja željezne rude.

    “Vi znate da mi imamo osnovni ugovor sa Mittalom koji definiše naše elemente u odnosu sa njima. Novi dokapitalizator će sjesti sa njima, predložiti svoje projekte, a suštinska priča je da će biti samo proširenje rudarske djelatnosti”, naveo je Vujković te naglasio da ove aktivnosti nemaju nikakve veze sa tim što je Arselor Mittal dobio koncesiju za ekspoataciju rude u Ljubiji.

    Predstavnici Vlade RS nisu prisustvovali skupštini, ali su svoju saglasnost za sve tačke, uključujući i dokapitalizaciju prihvatili pismenim putem.

    “Mi smo dobili jutros izjašnjenje gospođe koja predstavlja državni kapital u kome navode da se neće pojaviti na sjednici, ali po Statutu i po zakonu dovoljno je ukoliko se neko od akcionara ne može pojaviti na skupštini, dovoljno je pismeno izjašnjenje. Po svim tačkama predstavnik državnog kapitala je glasao za”, rekao je Ognjen Hrnjak, predstavnik Službe za pravne poslove RŽR Ljubija.

    Na pitanje može li reći više o konzorcijumu kome će biti prodat državni kapital, Hrnjak je odgovorio da može reći samo ono što se već nalazi u materijalima.

    “Vlada vodi pregovaranje. Ali moram da kažem da ovo danas nije završni čin, ovo će se daanas tek usvojiti preduslovi, otvara se postupak kojim će otpočeti proces dokapitalizacije državnog kapitala u ovome društvu”, naveo je Hrnjak i dodao da će postupak trajati, jer po zakonu odluke mora da obradi notar, da se registruje u nadležnom sudu, pa u Hartijama od vrijednosti i svakako postupak tu nije kratak.

    Mirko Šašić, predsjednik Udruženja malih akcionara RŽR Ljubija, koji imaju 5 odsto akcija u ovom preduzeću, kaže da je njihovo prisustvo na skupštini bilo očigledno potpuno nepotrebno, jer nisu imali nikakve šanse da utiču na nešto što je već ranije usvojeno.

    “Država je odlučila da proda rudnik Ljubiju. To je sada stvar države. Mali akcionari su odranije tražili da država sa svojim kadrovima pokrene proizvodnju u rudniku. Kako su prodali sada za 50,7 miliona KM, a nije im ranije valjala ponude od 90 miliona”, rekao je Šašić.

  • “U Srpskoj do kraja godine neće biti poskupljenja struje”

    “U Srpskoj do kraja godine neće biti poskupljenja struje”

    U Republici Srpskoj do kraja godine neće biti poskupljenja električne energije, poručio je ministar energetike i rudarstva Srpske Petar Đokić.

    Komentarišući preporuke MMF-a koji predlaže da teret viših cijena elektične energije nose potrošači, a ne na vlade, Đokić je rekao da Republika Srpska ne može slijediti takve preporuke i da u tom smislu nema nikakve obaveze prema Međunarodnom monetarnom fondu.

    “Vlada Republike Srpske, Ministarstvo energetike i rudarstva kao nosilac tih aktivnosti će spriječiti povećanje cijena električne energije u toku ove godine. Ne možemo predvidjeti za iduću godinu samo zbog toga što ne znamo kakva će biti situacija na tržištu električne energije”, rekao je Đokić.

  • Prodaja stanova pala

    Prodaja stanova pala

    Promet novih stanova u ovoj godini pao je za oko 30 odsto, što je, po ocjeni agenata za prodaju i bankara, bilo i očekivano. Međutim, cijene nekretnina ne padaju i takav scenario se ne očekuje.

    Nakon što su proteklih godinu dana cijene nekretnina u Republici Srpskoj rasle vrtoglavom brzinom iz mjeseca u mjesec, došlo je do pada tražnje za novim stanovima. To potvrđuju i bankari, koji primećuju manju potražnju za stambenim kreditima u drugom dijelu ove godine.

    – To je očekivano, jer je došlo do enormnog rasta cijena nekretnina negdje od kraja prošle pa do maja ove godine. Razlog za poskupljenje novogradnje je skok cijena goriva, željeza, betona i svega što utiče na cijenu gotovog stana. S druge strane, nisu samo stanovi poskupjeli; sve je poskupjelo. Potrošačka korpa je poskupjela za više od 300 KM proteklu godinu. Ljudima je smanjena mogućnost da se kreditno zaduže, jer je potrebno više novca za hranu i druge osnovne potrebe – kaže za Srpskainfo Dragan Milanović iz agencije za promet nekretninama “Remax”.

    Plac
    Na sve to, banke su, kako dodaje, malo pooštrile kriterijume i povećale kamatnu stopu, a Euribor je po prvi put pozitivan nakon nekoliko godina.

    Ad
    – Tako da su ovi parametri najviše uticali na pad potražnje za novim stanovima. Ono što smo mi primjetili jeste da je dio ljudi odustao od kupovine stana, a dio se preorijentisao na kupovinu kuće na periferiji ili placa da gradi kuću. Sada za 150.000 KM možete napraviti kuću u Kuljanima, Dragočaju, Debeljacima, Šargovcu kod Banjaluke, a za te iste pare možete kupiti novi stan od 40 kvadrata u gradu – kaže Milanović.

    Njegova procjena je da neće doći do pada cijena nekretnina.

    – Primjetan je pad cijena građevinskog materijala, ali cijene nekretnina neće padati, jer je puno zgrada u završnoj fazi, građene su s materijalom koji je nabavljen po većoj cijeni. Možda naredne godine u septembru da dođe do blagog pada, ali prije toga ne vjerujem – navodi Milanović.

    Najveće gradilište u Republici Srpskoj je u Banjaluci, u kojoj je aktivno više od 100 stambeno-poslovnih i poslovnih objekata.

    Kvadrat 5.000 KM
    Najjeftiniji stanovi su oko 2.800 konvertibilnih maraka po kvadrata na lokaciji Ada, dok je u Novoj Varoši 4.000 KM, a u centru i do 5.000 KM.

    – Mišljenja sam da će Banjaluka i dalje imati rast cijena novogradnje, možda od nekoliko procenata, i da će se na tom nivou zadržati ubuduće. To znači da ćemo, možda već naredne godine u Banjaluci znati formirane cijene po dijelovima grada. Variraće možda 50 do 100 KM po kvadratu. Neće biti naglih povećanja kao u proteklih godinu dana, ali cijene neće padati, to je sigurno – kaže za Srpskainfo Saša Kondić iz firme “Hidroenergo”.

    On kaže da lično nije primjetio pad potražnje za novim stanovima, ali se poziva na “najave o poskupljenju usluga banaka, koje će možda dovesti do smanjenja potražnje”.

    – Ako i dođe do smanjenja potražnje, moramo imati na umu da će biti i manje investitora, pa će se to nekako izbalansirati. Neće biti manjih investitora, koji teže dolaze do lokacija, dozvola i kredita banaka – ističe Kondić.

    U “Novoj banci” a.d. Banjaluka kažu da je, poredeći prvu polovinu godine sa istim periodom prošle godine, došlo do blagog pada broja primljenih zahtjeva za stambene kredite.

    – Razlog tome možemo pronaći i u činjenici da je došlo do rasta cijena stanova, te velik broj građana nema mogućnost da sebi obezbijedi nekretninu zbog ograničenog iznosa primanja – navode u ovoj banci.

    Smanjenje depozita
    U prvih pet mjeseci 2022. godine je, kako kažu, došlo do smanjenja depozita stanovništva u bankarskom sektoru za 924 miliona KM.

    – Jedan dio ovih depozita je iskorišten i za kupovinu nekretnina u zemlji. Dakle, jedan dio štednje se pretvorio u investicije u nekretnine, jer su se građani pod uticajem inflacije odlučili da na ovaj način zaštite svoja sredstva – napominju u ovoj banci.

    U „Unicredit banka“ a.d. Banjaluka kažu da potražnja kredita nije značajno smanjena.

    – Ono što primjećujemo jeste povećan fokus korisnika kredita na kamatnu stopu, gdje se klijenti, pri odluci o podizanju kredita, radije opredjeljuju za fiksnu kamatnu stopu. Takođe, primjetan je veći oprez pri podizanju stambenih kredita, zbog rasta cijena nekretnina koje investitori najavljuju – dodaju u ovoj banci.

    Napominjući da im je u fokusu kreditiranje mikro, malih i srednjih preduzeća i da zato ne mogu biti pravi indikator generalnog trenda stambenog kreditiranja, u “MF banci” a.d. Banjaluka kažu da je primjetno da su u posljednja dva mjeseca imali manje odobrenih stambenih kredita u odnosu na prethodni period.

    Naši i strani radnici
    Saša Kondić iz firme “Hidroenergo” kaže da ga od pada potražnje za stanovima više plaši nedostatak radne snage.

    – Vrlo lako se može desiti da investitor ne bude mogao da završi objekat zbog nedostatka radne snage. Naši radnici odlaze u Njemačku i Švajcarsku da rade, tamo je ekspanzija – objašnjava Kondić.

    Na konstataciju da je kod nas sve više radnika na gradilištima iz inostranstva, prije svega iz bliskoistočnih zemalja, Kondić kaže da su to majstori čija je gradnja lošijeg kvaliteta. Osim toga, dodaje on, ne razumiju jezik i ne znaju da čitaju tehničke dokumente.

    – Oni rade brzo jer mogu da rade cijeli dan, ali je kvalitet upitan. Naši radnici rade sporije, ali kvalitetnije – smatra Kondić.

  • Šta će Srbiji da donese sporazum o slobodnoj trgovini sa Kinom

    Šta će Srbiji da donese sporazum o slobodnoj trgovini sa Kinom

    Sklapanje sporazuma o slobodnoj trgovini između Srbije i Kine (SST), koje se očekuje do kraja godine, otvoriće nove poslovne mogućnosti za srpske proizvođače.

    Oni će svoje proizvode i usluge moći da prodaju pod povoljnijim uslovima na ogromnom kineskom tržištu, sa više od 1,4 milijarde ljudi. S druge strane, sporazum će našu zemlju učiniti jednom od najatraktivnijih investicionih destinacija u Evropi.

    Njegovo potpisivanje će omogućiti da se većina proizvoda uvozi i izvozi bez carine, ili da te dažbine budu smanjene, što će dovesti do povećanja obima robne razmene, pišu Novosti. Kina je najvažniji trgovinski partner Srbije u Aziji, a ovim sporazumom strateško partnerstvo naše dve zemlje biće dodatno ojačano. Domaći stručnjaci ističu da je neophodno da se taj dokument pažljivo definiše kako bi se izbegli potencijalni rizici koje može da donese otvaranje našeg malog tržišta za najveću svetsku trgovačku velesilu.

    Nacrt sporazuma o slobodnoj trgovini sa Kinom počeo je da se priprema pre mesec dana.

    Ministarstvo finansija rukovodi Radnom grupom koja je angažovana na njegovoj izradi. Ministar Siniša Mali istakao je da će sklapanje ovog sporazuma povećati konkurentnost naše privrede, doprineti rastu izvoza i otvoriti vrata za dolazak novih investicija iz sveta.

    “Tokom poslednjih 10 godina, u periodu od 2012. do 2021. izvoz Srbije u Kinu povećan je 152 puta”, naveo je Mali.

    Iz godine u godinu raste, a lane je izvoz dostigao skoro milijardu dolara.

    Bojan Stanić, pomoćnik direktora Sektora za strateške analize Privredne komore Srbije (PKS), kaže da ta organizacija podržava inicijativu naše vlade da se omogući slobodna trgovina između dve zemlje, ali ukazuje da je potrebno što bolje ispregovarati sporazum.

    “Tom procesu treba oprezno pristupiti, neophodno je da se formira širok pregovarački tim i obavezno da se konsultuju naši privrednici”, naglašava Stanić.

    “Potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini između dve nesrazmerne zemlje po ekonomskom potencijalu je kompleksna stvar, s obzirom na to da tu imamo i prednosti i rizike. U takvim odnosima, strana koja je manjeg ekonomskog kapaciteta obično je u podređenom položaju.”

    On ukazuje da sporazum treba da bude šire definisan, i da pored spoljne trgovine treba da obuhvati i investicione aktivnosti i naših kompanija u Kini, i njihovih u Srbiji. To znači, da bi trebalo da bude dogovoreno upošljavanje naših radnika u kineskim firmama koje dođu ovde, kao i uključivanje srpskih kompanija, odnosno dobavljača u njihove lance snabdevanja. Srbija u ovu zemlju Dalekog istoka uglavnom izvozi sirovine kao što su metal i drvo.

    “Treba da se nađe način da se poveća izvoz mesa i mesnih prerađevina, vina i drugih alkoholnih pića”, navodi Stanić. “U Kini se povećava kupovna moć stanovništva. Kineski potrošač sve više liči na evropskog, vozi evropske automobile, hoće da konzumira evropsko vino, sireve i druge kvalitetne proizvode.”

    Ekonomista Ivan Nikolić ocenjuje da će sporazum sa Kinom biti izuzetno stimulativan za one koji u Srbiji budu imali veliku, masovnu proizvodnju. On smatra da su to, pre svega, strani investitori, jer je pitanje da li srpske kompanije to mogu da postignu.

    Predsednici dve zemlje, Aleksandar Vučić i Si Đinping, u februaru ove godine postigli su dogovor o zaključivanju sporazuma o slobodnoj trgovini. Zapadne zemlje, koje imaju enormno veći obim trgovinske razmene sa Kinom, to ne gledaju blagonaklono. Prema Stanićevim rečima, u Evropi takav sporazum imaju Švajcarska i Island, a u Norveškoj i Moldaviji se ovo pitanje sada razmatra.

    Razmena 5,3 milijarde dolara

    Obim robne razmene Srbije i Kine lane je iznosio 5,3 milijarde dolara, a srpski izvoz je zabeležio rast od 157,7 odsto. Za prvih pet meseci ove godine spoljnotrgovinska razmena je bila 2,62 milijarde dolara, što je za skoro 40 procenata više u odnosu na isti period lane. Istovremeno je izvoz povećan za 76, a uvoz za 32 odsto. Od pet najvećih srpskih izvoznika u prošloj godini, tri kompanije su u vlasništvu kineskih investitora. One su ostvarile ukupan izvoz od 1,9 milijardi evra.