VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Bill Gejts smatra da su kriptovalute za budale

    Bill Gejts smatra da su kriptovalute za budale

    Multimilijarder Bil Gejts ponovo je kritički govorio o kriptovalutama i digitalnim nezamjenjivim tokenima (NFT).
    Kako je ranije ove sedmice izjavio na konferenciji TechCrunch, ovi digitalni trendovi su 100 odsto zasnovani na “velikoj glupoj teoriji”.

    Ocijenio je da je riječ o ideji prema kojoj investitori mogu zaraditi na bezvrijednoj ili precijenjenoj imovini sve dok su drugi spremni da im daju više novca.

    Poručio je da je zagovornik tradicionalnog investiranja koje podrazumijeva zarađivanje na osnovu konkretnog proizvoda.

    Suosnivač Majkrosofta je ovo kazao u trenutku kada je vrijednost kriptovaluta sve niža. Najvrjednija kriptovaluta Bikoin je od novembra prošle godine izgubila dvije trećine vrijednosti. U novembru 2021. vrijedila je 69.000 dolara, što je bilo najviše ikada, a sada vrijedi 23.000 dolara, prenosi Kliks.

    Gejts ranije sumnja u kriptovalute. U intervjuu za Blumberg 2021. rekao je da to što multimilijarder Ilon Mask ulaže u kriptovalute ne znači da bi to trebali raditi i ostali investitori. Prema njegovim riječima, na ove manije pristanu i oni koji nemaju mnogo novca, prenosi CNN.

  • Unija poslodavaca RS: Odluka o zabrani izvoza drveta i peleta proizvešće ogromne probleme

    Unija poslodavaca RS: Odluka o zabrani izvoza drveta i peleta proizvešće ogromne probleme

    Unija poslodavaca Republike Srpske smatra da odluka o zabrani izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata, ogrevnog drveta i proizvoda od peleta može da proizvede ogroman problem domaćim proizvođačima briketa i peleta koji imaju ugovorene obaveze i koji će zbog ovakve odluke da trpe ozbiljne posljedice.

    “Tržište proizvodnje peleta u Republici Srpskoj nije dovoljno veliko s obzirom na kapacitete i u slučaju primjene predmetne odluke dio proizvođača peleta suočiće se sa dodatnim problemom zbog velikog broja angažovanih radnika i transportnih sredstava, a štetu bi trpjeli i prevoznici. Takođe, briket se gotovo ni ne plasira na domaćem tržištu i ukoliko se provede zabrana izvoza, biće potrebno mnogo kapaciteta za njegovo skladištenje”, saopštili su iz Unije poslodavaca Republike Srpske.

    Oni od Savjeta ministara BiH traže da se pomenuta odluka izmijeni uvođenjem ograničenja izvoza tako da poslodavci ipak mogu izvršiti ugovorene obaveze iz prethodnog perioda.

    “To bi se moglo učiniti, na primjer, tako da se svakom izvozniku peleta ili briketa u tekućoj godini omogući izvoz iste količine proizvoda koju je izvezao prethodne godine, jer bi na taj način bilo dovoljno robe i za domaće tržište”, saopštili su iz Unije poslodavaca Republike Srpske.

  • Naš proizvod – naša pravila

    Naš proizvod – naša pravila

    Svjetska ekonomija prolazi kroz globalnu tektonsku promjenu, pri čemu roba postaje vrednija od novca, kaže šef ruskog državnog energetskog giganta Gasproma Aleksej Miler dodajući da od sada važi stav “naš proizvod, naša pravila”.

    “Igra nominalne vrijednosti novca je završena, jer taj sistem ne omogućava kontrolu nad ponudom resursa… Naš proizvod, naša pravila. Ne igramo po pravilima koja nismo stvorili”, rekao je Miler tokom panel diskusije na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu, prenosi Raša tudej.

    Prema njegovim riječima, u toku je globalna privredna tektonska promjena s novim ekonomskim pravilima, pri čemu će “Rusija odrediti konture nove ekonomske strukture svijeta”.

    Komentarišući odluku Evrope da smanji oslanjanje na ruski prirodni gas, Miler je rekao da Gasprom “nije ogorčen” jer su cijene gasa porasle “višestruko” što, zajedno s povećanjem prodaje azijskim zemljama, pomaže Rusiji da nadoknadi izvozni gubitak.

  • Građevinci u Srpskoj prijete obustavom gradnje

    Građevinci u Srpskoj prijete obustavom gradnje

    Realizacija na stotine pokrenutih javnih investicija u Srpskoj mogla bi biti obustavljena ukoliko republičke vlasti pod hitno ne reaguju na višemjesečne vapaje građevinaca, koji traže da se u tendere uvrsti odredba o promjeni cijena jer zbog konstantnog poskupljenja repromaterijala nisu u mogućnosti završiti radove po ranije ugovorenim ciframa.

    Direktor i vlasnik preduzeća Jokić Invest iz Zvornika Ivo Jokić kaže da su Vlada RS i Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS upoznati sa problemima i štetom koju trpi građevinski sektor ali da za sada, nažalost, nema pozitivne reakcije, piše portal Glas Srpske.

    Navodi da su od resornog ministarstva dobili obećanje da će formirati interresornu radnu grupu koja treba raditi na izmjeni propisa prema kojima bi se u ugovore o tenderima uvrstila odredba o reviziji cijena.

    – Vlada je čak donijela odluku o formiranju tog radnog tijela, međutim od tada je prošlo više od mjesec i ništa nije urađeno. Imamo plan da se u narednim danima u ime Unije udruženja poslodavaca RS i Privredne komore RS ponovo obratimo Vladi za zahtjevom za hitno reagovanje – priča Jokić za Glas i podsjeća da su od pomenutog ministarstva zatražili da se u tendere ugrađuje klizna skala, odnosno da se cijene nivelišu na kraju svakog mjeseca na osnovu podataka Republičkog zavoda za statistiku.

    Jokić ističe da su pojedine građevinske firme već smanjile obim radova na projektima čiji su naručioci javne institucije, preduzeća ili lokalne zajednice, te da planiraju na sudu zatražiti raskid ugovora i donošenje privremene mjere otpusta u izvođenju radova do okončanja postupka.

    – Ukoliko se Vlada RS i ovaj put ogluši o naše zahtjeve vjerovatno će doći do masovne obustave radova. U pitanju je na stotine projekata koji se trenutno izvode. Štete koje trpimo su ogromne, ogledaju se u gubicima, a o zaradi, čak ni minimalnoj ne možemo govoriti – dodaje Jokić.

    Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Saša Trivić kaže za Glas da se sa nemogućnošću realizacije ugovorenih obaveza, usljed talasa poskupljenja, ne susreće samo građevinski sektor, već i druga preduzeća koja su vezana za javne nabavke.

    – Situacija u kojoj se nalazimo predstavlja veći problem Vladi RS, nego građevincima. Postojeći propisi nisu predviđeni za ovoliki stepen inflacije i ukoliko se uskoro ne promijene bićemo u situaciju da se ne mogu sprovoditi javne nabavke ili će sudovi biti zatrpani tužbama građevinaca koji će do svog novca doći na sudu ako ne uz dogovor i izmjenu propisa – rekao je Trivić.

    Za građevinske radove koje finansira javno preduzeće, lokalna samouprava, institucije Srpske ili BiH, sprovode se tenderi za izbor najpovoljnijih izvođača u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama BiH u kojem stoji da se cijena navedena u najpovoljnijoj ponudi, kao i uslovi utvrđeni u tenderskoj dokumentaciji ne mogu mijenjati, osim ako to nije navedeno odredbom o promjenjivosti cijena u tenderskoj dokumentaciji, kada se i ta odredba unosi u ugovor o javnoj nabavci.

    Zakon o obligacijama
    Problemi do kojih je došlo u građevinarstvu mogli bi se prevazići prema propisima Zakona o obligacionim odnosima koji uređuje međusobna prava i obaveze učesnika u građenju, a koji daje mogućnost povećanja ugovorene cijene u zavisnosti od povećanja cijene elemenata. Ovaj zakon definiše opcije za ugovaranje cijene po jedinici mjere ili u ukupnom iznosu za objekat, a definisani su i uslovi pod kojima može doći do izmjena povećanja ugovorene cijene.

  • Habek: Rusija traži izgovor za povećanje cijene gasa

    Habek: Rusija traži izgovor za povećanje cijene gasa

    Objašnjenje Rusije za smanjenje isporuka gasa kroz Severni tok 1, izgovor je za sejanje neizvesnosti i povećanje cena, smatra nemački ministar Robert Habek.

    Habek je to rekao nakon što je Gasprom saopštio da će dodatno smanjiti kapacitet gasovoda.

    “Trenutno možemo da kupujemo potrebne količine sa tržišta, ali po višim cenama”, rekao je danas Habek i dodao da je snabdevanje bezbedno, istakavši da je ušteda energije prioritet, prenosi Rojters.

    On je potvrdio da će nemačka vlada preduzeti adekvatne mere, “ako to bude potrebno”.

    Protok gasa kroz Severni tok 1 još nepromenjen

    Na osnovu merenja izvršenog danas u 15.00 časova po lokalnom vremenu, količina isporučenog gasa Nemačkoj preko Severnog toka 1 je nepromenjena i iznosi 44,9 miliona kubnih metara na sat.

    Ova količina se nije menjala u poređenju sa protokom izmerenim sat ranije, potvrdio je operater gasovoda nakon što je Gasprom saopštio da dodatno smanjuje isporuke kroz taj gasovod.

    Kapacitet kopnene kompresorske stanice Severni tok 1 pao je na 67 miliona kubnih metara dnevno, saopštio je ranije ruski Gasprom, navodeći da planira dodatno da smanjuje korišćenje opreme na kompresorskoj stanici koju je proizvela nemačka kompanija Simens, prenosi Rojters.

    Nemacki regulator gasovodne mreže saopštio je da trenutno procenjuje situaciju i potencijalni uticaj daljeg smanjenja isporuka, dan nakon što je Gasprom saopštio da smanjuje isporuke i do 100 miliona kubnih metara dnevno.

    “Sigurnost snabdevanja je trenutno još garantovana”, rekao je portparol nemačkog regulatornog tela.

  • Crni dani njujorške berze

    Crni dani njujorške berze

    Američke berze su u stalnom padu od početka godine, pa je tako više od 90 odsto izdanja obveznica, dionica i drugih vrijednosnih papira bilo u minusu, ističu ekonomski portali.

    Ponedjeljak, 13. jun, bio je jedan od najlošijih dana u istoriji njujorške berze – berzovni indeks koji uključuje više od 2.000 dionica i ostalih vrijednosnih papira pao je za 568,79 bodova, odnosno 3,77 odsto.

    Tek svako 10. izdanje dionica, obveznica i drugih vrijednosnih papira tog dana je ostvarilo pozitivan bilans. Još gore, više od 98 odsto ukupnog trgovanja odnosilo se na izdanja koja su dan završila u minusu.

    Prema tom mjerilu, bio je to jedan od najlošijih dana na njujorškoj berzi – gori i od takozvanog crnog ponedjeljka, 19. oktobra 1987. godine, kada je na berzi “izbrisano” 500 milijardi dolara vrijednosti, što u današnjoj vrijednosti, s obzirom na inflaciju, iznosi oko bilion i tristo milijardi dolara.

    Ni na drugim američkim berzama nije mnogo bolja situacija. Cijena dionice “Tesle” pala je za 50 dolara (7,1 odsto) u jednom danu.

    I “Amazon”, “Meta platforms”, “Apple” i “Microsoft” bili su u “crvenom”.

    Indeks “Es end Pi 500”, koji prati dionice 500 najvećih kompanija u SAD, ukazuje na pad cijena na berzi, rasprodaju, strah i lošu ekonomsku budućnost.

    Većina ekonomskih analitičara smatra da je za lošu situaciju na berzi odgovoran nastavak i jačanje inflacije u SAD, pa se pretpostavlja da će američka Centralna banka (FED) podići referentnu kamatnu stopu više nego što se očekivalo. Od početka godine, kada je postalo jasno da će inflacija u SAD rasti uprkos uvjeravanju FED-a i Evropske centralne banke da se to neće dogoditi, berze negativno reaguju, posebno dionice tehnoloških kompanija.

    Cijena dionice “Meta platformsa”, koja je na početku godine bila veća od 335 dolara, trenutno je niža od 165 dolara, a i dalje pada.

    “Apple” je prošao bolje, s padom cijene sa 180 dolara po dionici na 132 dolara, što je minus veći od 25 odsto od početka godine.

    Jedan od većih gubitnika je “Tesla”, od 1.200 dolara po dionici na samom početku 2022. godine do današnjih 650 dolara po dionici.

    “Netflix” je posebno zanimljiv jer je riječ o kompaniji koja je profitirala od pandemije.

    Budući da se bavi prikazivanjem filmova i serija, a za vrijeme kovida 19 ljudi su više boravili u kući, prodaja usluga prikazivanja filmova i serija na zahtjev naglo je povećana.

    Ali, kako inflacija sve više raste, kućni budžeti građana sve više su pogođeni i prvo čega se odriču su upravo pretplate na usluge poput “Netflixa” da bi uštedjeli.

  • Izgledalo je da Putinova privreda brzo kleca, ali su mnogi pogriješili

    Izgledalo je da Putinova privreda brzo kleca, ali su mnogi pogriješili

    Prije tačno četiri mjeseca Amerika je zaprijetila Rusiji da će joj osakatiti ekonomiju ukoliko napadne Ukrajinu. Na ovakve poruke ruski zvaničnici odgovarali su i sa riječima “boli nas uvo”.

    Isprva se i činilo da ruska ekonomija kleca mnogo brzo, ali danas bi se moglo reći da su mnogi i pogriješili u procjenama koje se tiču otpornosti Putinove privrede.

    Nekoliko dana nakon početka rata u Ukrajini, ruska centralna banka je povećala kamatnu stopu do 20 odsto, rublja je počela drastično da pada, ruske banke su se gasile po cijelom svijetu… firme su iz Rusije počele da biježe glavom bez obzira… Već poslije 10 dana rata mislilo se da je Putinovoj ekonomiji kraj.

    Govorilo se i da ruski predsjednik nije spremio privredu na rat duže od mjesec dana, da su mu planovi bili drugačiji… Šta se desilo u međuvremenu. Da li Putinu ipak ide bolje nego što se mislilo, ili je to samo privid. Kolika žrtva je Evropa koja je energetski zavisna od Rusije, a kolika Amerika gdje inflacija nije bila veća od 1980. Da li su prave žrtve stotine firmi sa desetinama hiljada radnika koje su morale da napuste Rusiji i koje su zbog ogromnih gubitaka okrnjile i svoje firme širom svijeta.

    – Zapadne sankcije ne štete ruskoj ekonomiji onoliko koliko se očekivalo. Izgleda da je Rusija otpornija na sankcije nego što smo procijenili na početku. U početku je postojala pretpostavka da će uticaji sankcija biti sve vidljiviji – rekao je zamjenik ukrajinskog ministra ekonomije Taras Kačka za Politiko.

    – Ali čini se da prihodi od roba obezbjeđuju stabilnost ruskih javnih finansija – rekao je Kačka, ističući da je ruska centralna banka prošlog petka snizila kamatnu stopu na 9,5 odsto, što je ponovo na ono što je bila prije 28. februara.

    Prema Kački, to znači da Zapad treba da pojača svoj embargo na ruske robe i usluge.

    – Rusija je upravo objavila rekord svih vremena u profitu od nafte. Čini se da je efekat zapadnog naftnog embarga gurnuo cijene na rekordne vrijednosti za sve zapadne potrošače, stvorio diskontno tržište za Kinu i Indiju i obogatio Putinov ratni stroj – navodi Saagar Enjet, novinar.

    Kako su mediji objavili, Rusija je u prvih 100 dana rata u Ukrajini od izvoza fosilnih goriva zaradila 93 milijarde evra. Većinu fosilnih goriva poslali su u Evropsku uniju, a prosječna izvozna cijena bila je oko 60 odsto viša nego lani, pokazalo je novo istraživanje.

    Naime, prema izvještaju Centra za istraživanje energije i čistoću vazduha(CREA) u Finskoj, čak 61 odsto izvoza ruskih fosilnih goriva otišlo je u Evropsku uniju za oko 57 milijardi evra.

    Najveće pojedinačne zemlje uvoznice ruskih fosilnih goriva su Kina (12.6 milijardi evra), Njemačka (12.1 milijardi evra) i Italija (7.8 milijardi evra), stoji u izvještaju koji je objavio AFP

    S druge strane, neki zvaničnici Bajdenove administracije sada privatno izražavaju zabrinutost da kazne, umjesto da razuvjere Kremlj kako je namjeravano, pogoršavaju inflaciju, pogoršavaju nesigurnost hrane i više kažnjavaju obične Ruse nego Putina ili njegove saveznike.


    Kada je invazija počela, Bajdenova administracija je vjerovala da će uticaj na inflaciju kod kuće biti minimalan, ako se kaznama izuzmu hrana i energija. Od tada su energija i hrana postali ključni pokretači najviših stopa inflacije u SAD u posljednjih 40 godina, što je velika politička obaveza za predsjednika Džoa Bajdena i Demokratsku stranku koji idu na novembarske izbore na sredini mandata.

    Sekretarka finansija Dženet Jelen rekla je da je “pogriješila” što je prošle godine vjerovala da će inflatorni pritisci proći. Jedan od rezultata koji sada vidi vezan je za skok cijena usljed neočekivanog samosankcionisanja, kaže jedna osoba upoznata sa njenim razmišljanjem, piše Blumberg.

    Bajdenova administracija odbacuje svaku sugestiju da su sankcije dio problema, ističući da SAD ne kažnjavaju humanitarnu robu ili hranu, i okrivljuju Putinovu odluku da napadne Ukrajinu, uključujući ciljanje brodova na Crnom moru, piše Blic.

    Oko 1.000 kompanija do sada je objavilo da sužavaju poslovanje u Rusiji, pokazuju podaci koje je prikupio Institut za izvršno rukovodstvo Jejla. To naglašava jedan razlog zašto su sankcije toliko popularne među kreatorima politike: one u suštini prebacuju američku politiku privatnom sektoru, što ga čini manje hirurškim, manje kalibrisanim i manje osjetljivim na promjene politike, rekao je Smit, bivši savetnik OFAC.

  • Dolar najjači od 2002.

    Dolar najjači od 2002.

    Dolar se držio danas na azijskom trgovanju blizu svog 20-godišnjeg maksimuma koji je dostigao uoči ishoda sastanka Federalnih rezervi o monetarnoj politici, pri čemu tržišta očekuju veliko povećanje referentne kamate od 75 baznih poena kako bi se obuzdao rast inflacije.

    Dolarski indeks, koji prati vrednost američke valute prema šest rivala, iznosi 105,35 poena nakon što je u utorak dostigao 105,65 bodova, najjači nivo od kraja 2002, izvještava Reuters.

    Britanska funta se trguje za 1,2010 dolara, oporavljajući se sa 15-mjesečnog minimuma od 1,1934 dolara na koji je pala juče pod pritiskom mogućeg novog referenduma o nezavisnosti Škotske.

    Evro se mijenja na azijskim tržištima za 1,0428 dolara, neznatno iznad minimalne vrijednosti na kojoj je bio tokom noći.

    Cjenovne kalkulacije na berzama ukazuju na 95-procentne šanse za povećanje ključne kamate za 75 baznih poena na sastanku FED-a koji se završava kasnije danas, u odnosu na samo 3,9 odsto prije nedjelju dana, prema Fedvoč analizi kompanije CME.

    Ovako oštar porast očekivanja tržišnih aktera uslijedio je nakon medijskih izvještaja, prvo Wall Street Journala, da je na stolu veće podizanje kamate budući da je inflacija u SAD, prema prošlonedjeljnim pokazateljima, skočila tokom 12 mjeseci do maja za 8,6 procenata, na najviši nivo u posljednje četiri decenije.

    Američki dolar je jačao u proteklih nekoliko mjeseci zahvaljujući tome što je FED započeo u martu s podizanjem kamate, a posljednjih nedjelja je dobio dodatni vjetar u leđa budući da se investitori oslobađaju rizične imovine i traže sigurno utočište za svoja ulaganja u strahu od ekonomskih uticaja brzog pooštravanja finansijskih uslova.

    Međutim, sa velikim povećanjem kamatne stope koje se očekuje, dolaru će možda biti teško da održi zamajac jačanja.

    „S obzirom na trenutne agresivne tržišne cijene, postoji rizik da se odluka Federalnog komiteta za otvoreno tržište (FOMC) o podizanju stope ocijeni ’nedovoljnom’. Po našem mišljenju, biće potrebno veće povećanja od 75 baznih poena, ili nagovještaj povećanja za 100 baznih poena na julskom sastanku FOMC-a, da bi dolar značajnije ojačao nakon sastanka FOMC-a”, napisali su analitičari australijske Commonwealth banke u jutarošnjoj bilješci.

    Više američke stope prinosa u odnosu na prinose na japanske obveznice koji su na minimumu uticali su na jen, koji je na ranom trgovanju pao na najniži nivo u posljednje 24 godine od 135,58 jena za dolar, prije nego što se oporavio na 135,05 jena.

    Na kripto berzama, bitcoin je oslabio danas za ;etiri procenta na 21.200 dolara, nakon što je u utorak dotakao najnižu vrijednost u posljednjih 18 mjeseci od 20.800 dolara, pod uticajem obustave povlačenja novca od strane vodećeg kripto zajmodavca Celsiusa.

  • Petrol: Tokom ljeta moguće nestašice goriva u BiH

    Petrol: Tokom ljeta moguće nestašice goriva u BiH

    Tokom ljeta moguće su nestašice naftnih derivata u Bosni i Hercegovini zbog znatno otežanr opskrbe izazvane blokadom uvoza ruske nafte u Evropskoj uniji.

    Kako su kazali iz slovenačkog Petrola za portal Raport, Grupa je za 2022. godinu osigurala dugoročne ugovore o kupovini naftnih derivata u mjeri koja odražava trenutnu dinamiku rasta mobilnosti na nivoima prije covida, kako je definisano u poslovnom planu za 2022. godinu.

    “Bez obzira na embargo na rusku naftu, grupa Petrol će realizovati potpisane dugoročne ugovore, ali može doći do kašnjenja u isporukama i rasta otkupnih cijena. Zbog situacije u Ukrajini, a time i pogoršane sigurnosne situacije, već smo vidjeli kašnjenja u lancima nabavke. Međutim, možemo potvrditi da je grupa Petrol potvrdila planirane isporuke naftnih derivata za juni za snabdijevanje tržišta na kojima posluje (Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Srbija)” , naveli su za Raport.

    Pojašnjavaju da se cijelo tržište naftnih derivata suočava se s problemima snabdijevanja.

    Cijelo tržište naftnih derivata suočava se s problemima snabdijevanja, sa većom potražnjom od ponude, na mogućnost nestašice goriva (posebno ljeti) i rasta cijena na duži rok, upozoravaju na to i međunarodne stručne organizacije.

    Izazov su i rafinerije, koje će imati ograničen kapacitet dok se tehnološki ne prilagode sirovinama iz “neruskih” izvora. Dodatna komplikacija u našoj neposrednoj blizini je kvar austrijske rafinerije Schewchat, gdje je privremeno obustavljen rad, a gorivo se koristi iz robnih rezervi.

    Samo u periodu od 23. maja do 10. juna, radi se o periodu nakon usvajanja embarga na rusku naftu, otkupna cijena benzina na svjetskim berzama porasla je za 16 odsto, a dizel goriva za 25 odsto.

    Zbog navedenih faktora nije moguće predvidjeti dalji razvoj kretanja nabavnih i maloprodajnih cijena goriva, zaključili su u Petrolu.

  • Zabranjen izvoz ogreva

    Zabranjen izvoz ogreva

    Savjet ministara Bosne i Hercegovine danas je na 67. vanrednoj telefonskoj sjednici donio odluku o zabrani izvoza oblovine, ogrevnog drveta i peleta iz države.

    Ova odluka znači da bi cijena ogrjevnog drveta u BiH ovog ljeta trebala biti tabilizirana. To se odnosi i na proizvode od drveta, poput peleta.

    Prijedlog ove odluke početkom juna ove godine uputio je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac, a sve nakon razgovora s federalnim ministrom poljoprivrede Šemsudinom Dedićem i predstavnicima Privredne komore i Udruženja poslodavaca.

    – Stavovi nadležnih institucija Republike Srpske i Federacije BiH o neophodnosti usvajanja ove odluke su usaglašeni i identični, što je ohrabrujuća vijest za domaće proizvođače i drvoprerađivače – istakao je ministar Košarac početkom juna.

    Podsjetimo, predloženo je da ova zabrana na snazi bude 90 dana, s mogućnošću da bude produžena. U spomenutom ministarstvu smatraju da će zabranom izvoza zaštititi domaće privrednike i zaustaviti kontinuirano poskupljenje šumskih sortimenata, ogrjevnog drveta i proizvoda od drveta.

    Svrha odluke je osiguranje neophodnih količina za prerađivačku industriju i otklanjanje prijetnje od ozbiljne ili nepopravljive štete po šume u Bosni i Hercegovini te sprečavanje kritične nestašice ovih proizvoda za stanovništvo i privredu prouzrokovane krizom na svjetskom tržištu energenata – istaknuto je u prijedlogu.

    Koliko je situacija ozbiljna u ovoj djelatnosti pokazuje i to da je tona peleta prošle godine koštala 300-330 KM, a sada košta više od 600 KM.

    Kompanije tvrde da su poskupljenja uzrokovana ratom u Ukrajini od koje su ostale države Evropske unije kupovale ogrev. Zbog toga su bile primorane da ogrev nabavljaju iz drugih zemalja, među kojima je i Bosna i Hercegovina. Prema navodima kompanija, iz Bosne i Hercegovine svaki dan se izveze 50 šlepera drveta, 20 do 30 šlepera peleta ili 500-700 tona.