VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Litar dizela na pojedinim pumpama dostigao 3,75 KM

    Litar dizela na pojedinim pumpama dostigao 3,75 KM

    Građani Srpske i BiH suočavaju se sa nezapamćenim poskupljenjima goriva, a litar dizela na pojedinim pumpama prodaje se i po 3,75 KM.

    Dodatno zabrinjavaju najave da će cijene goriva još ići gore, odnosno, da će litar veoma brzo koštati i četiri KM, pa čak i više.

    I trenutne cijene su ogromno opterećenje za budžete vozača, dok svako novo poskupljenje dodatno opterećuje njihov standard i dovodi do toga da neki građani automobile pale samo kad je to prijeko potrebno.

    – Ovo je prevršilo svaku mjeru. Pa, prilikom svakog narednog točenja, cijene su više. Pitam se, dokle ćemo trpiti ovakvo stanje, jer je očigledno da živimo sve lošije, dok se poskupljenja samo nižu, a država na to ćuti. Na pojedinim pumpama litar dizela košta i više od 3,7 KM, a kako čujem, već za koji dan će biti četiri KM – kaže Milenko B. iz Banjaluke.

    Kako kažu u Grupaciji za promet nafte i naftnih derivata pri Privrednoj komori RS, i u u narednom periodu možemo da očekujemo poskupljenja, ako dođe do povećanja ulaznih cijena, što prvenstveno zavisi od rafinerija u okruženju.

    Prema njihovim podacima, litar benzina u prosjeku košta 3,39 KM do 3,49 KM, a dizela 3,49 do 3,59 KM.

    U Srpskoj, za sada, nema problema u snabdijevanju i procjena je da će tako i ostati, jer na našem tržištu nije primijenjen model zamrzavanja cijena, već ograničenje maloprodajnih i veleprodajnih marži distributera. To je, naime, najefikasniji model, dok su zemlje u okruženju zamrzavale maloprodajne cijene na dvosedmičnom nivou, što stvara pritisak na rentabilnost distributera – kaže za Srpskainfo predsjednik ove grupacije Dragan Trišić.

    Dodaje da, na primjer, u Hrvatskoj mnogi nemaju interes da prodaju, jer su ulazne cijene značajno u porastu, što dovodi u pitanju profitabilnost benzinskih stanica.

    – Slovenija je juče omogućila slobodno formiranje, jer se pokazalo da u jednom momentu nemamo naftnih derivata na tržištu, što svakako stvara poremećaje, ali i strah od nestašice. Mislim da nemamo razloga za bilo kakav strah od nestašice goriva. Međutim, teško je reći u kojem pravcu će ići čitava situacija oko naftnog biznisa, jer to zavisi od politike EU koja je odlučila da prekine trenutne kanale snabdijevanja, a to praktično znači da će cijene rasti zbog promjene načina dopreme i proizvodnje – ističe Trišić.

  • Bitcoin se stabilizovao nakon strmoglavog pada vrijednosti kriptovaluta

    Bitcoin se stabilizovao nakon strmoglavog pada vrijednosti kriptovaluta

    Bitcoin je porastao u utorak nakon što je niz negativnih naslova gurnuo kriptovalutu na novi najniži nivo u 2022. godini.

    Cijena bitcoina je skočila više od 5 posto na 21.156 dolara, prema Coin Metrics. Tokom vikenda je pao na 17.958 dolara. To je bila najniža tačka od decembra 2020. godine

    U međuvremenu, ethereum je porastao više od 3 posto na 1.145 dolara.

    Ovi potezi stižu nakon katastrofičnih naslova za industriju kriptovaluta koji su počeli pod pritiskom makroekonomskih sila. Veleprodajne cijene su prošle sedmice porasle skoro rekordnom godišnjom brzinom, a Federalne rezerve su povećale referentnu kamatnu stopu, što je najveći rast od 1994. godine.

    Kompanije za kriptovalute, uključujući Coinbase i BlockFi , otpuštaju zaposlene. Kripto zajmodavci, koji korisnicima obećavaju visoke prinose za polaganje svojih digitalnih kovanica, izazivaju strah od nesolventnosti .

    Neki predviđaju da bi vrijednost kriptovaluta mogla još više pasti prije nego što dođe do značajnog oporavaka.

  • Ekonomisti o analizi da gorivo može da bude jeftinije pola marke u BiH

    Ekonomisti o analizi da gorivo može da bude jeftinije pola marke u BiH

    Poznati ekonomista Faruk Hadžić uradio je detaljnu analizu kako bi se smanjila cijena po litru goriva za 0,54 KM.

    Naime, on je na društvenoj mreži Twitter napisao da cijene goriva nastavljaju rasti i u BiH.

    “U Kantonu Sarajevo najniža cijena benzina je 3,31 KM po litri, a dizela 3,41 KM, s tim da se možda može negdje naći i jeftinije, ako je u pitanju stara zaliha. Izaći ću s novim prijedlogom kako uticati na značajno smanjenje cijene goriva u BiH. Dvije su mjere. Prva mjera je pod hitno i bez odlaganja privremeno suspendovati akcize na gorivo. Ovo je hitna mjera, da nikakvi izgovori od strane donosilaca odluka nisu mogući”, napisao je Hadžić.

    Ističe da bi se na ovaj način snizila cijena litra goriva između 0,30 i 0,40 KM, zavisno od vrste goriva.

    “Druga mjera uključuje obračun PDV-a, ne na trenutnu vrijednost litra goriva, već na iznos maloprodajne cijene od 2,01 KM, koja je bila prije godinu dana. Pri cijeni od 2,01 KM država uzima sebi po litru goriva 0,29 KM PDV-a, dok pri cijeni od 3,31 KM uzima 0,48 KM. Dakle, samo zbog više cijene goriva država ekstra zarađuje na PDV-u 0,19 KM po litru benzina”, naveo je Hadžić.

    Naglasio je da je cilj ove mjere samo da država uzima isto na PDV-u kako je to bilo prije rasta cijena, a ne da ekstra zarađuje zbog inflacijske krize.

    “Dakle, ako bi ova mjera bila usvojena, cijena litra goriva bi odmah bila niža 0,54 KM po litru benzina, ili 2,77 KM. Država ne bi imala bilo kakav gubitak ili smanjenje u naplati indirektnih poreza. Po osnovu akciza za šest mjeseci bi smanjenje u naplati bilo oko 250 miliona KM. Međutim, podaci UIO BiH pokazuju da su prihodi od indirektnih poreza u prvih pet mjeseci 2022. godine veći za 739 miliona KM ili 23,88 odsto u odnosu na isti period 2021. godine. Sa smanjenjem akciza već su sada u plusu gotovo 500 miliona KM, a imaju još za naplatu sedam mjeseci. Građanima i privredi se mora pomoći, a ovo je najbolji način da se bude fer prema svima. Priča da će samo bogati imati koristi od smanjenja cijene goriva, jer siromašni ne voze auto, je vrlo neozbiljna i ne vrijedi je uopšte komentarisati”, objasnio je Hadžić.

    Ekonomski analitičar Igor Gavran rekao je za “Nezavisne novine” da je ovo jedan od mogućih pristupa, koji je sasvim ispravan, ali da nije siguran da li je brže ili lakše da se smanji stopa PDV-a na gorivo ili da se ograniči fiksno naplata PDV-a.

    “U potpunosti se slažem da bi trebalo smanjiti iznos akciza, ali i iznos PDV-a koji se naplaćuje, pa kako god se to tehnički oblikovalo. Ukoliko bi se snizile cijene goriva, snizile bi se i cijene mnogih proizvoda koji ovise o gorivu, naravno ukoliko ne bi bilo većih zloupotreba. Ipak, tu se može reagovati putem inspekcija ili pritiska na druge načine. Ključni preduslov za smanjenje cijena proizvoda bi bilo smanjenje cijena goriva. Niže cijene goriva brzo bi se odrazile na cijene drugih proizvoda”, naglasio je Gavran.

    Slično mišljenje ima i ekonomista Aleksandar Ljuboja, koji kaže za “Nezavisne novine” da svi prijedlozi koji bi uticali na smanjenje cijena goriva imaju njegovu podršku, ali da ipak nije optimista da će se to desiti.

    “Bilo kakav pokušaj da se smanji cijena energenata je dobar, jer bi proizvodi bili jeftiniji, ali bi i rastao životni standard ljudi, ali nijedna država se ne odriče svojih prihoda, pa tako ne vjerujem ni da će BiH. Energenata ima dovoljno, ali primoravanje velikih sila da traže od malih da kupuju energente po enormnim cijenama je problem, a nestašica uopšte nije problem. Pozdravljam bilo kakve ideje koje bi doprinijele da prebrodimo ovu krizu”, zaključio je Ljuboja.

  • BiH izvezla robu vrijednosti 7,51 milijardu KM

    BiH izvezla robu vrijednosti 7,51 milijardu KM

    Izvoz robe i usluga iz BiH višestruko je povećan u ovoj godini. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u prvih pet mjeseci vrijednost izvoza bila je 7,51 milijardu KM, što je za 43,4 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

    To je očekivano s obzirom na poskupljenja, ocjenjuju ekonomski analitičari i dodaju da razlog treba tražiti i u činjenici da se svijet polako vraća u određenu normalu nakon pandemije virusa korona.

    Pored povećanja izvoza, BiH je od januara do maja ove godine značajno povećala i obim uvoza.

    “Uvoz u BiH u prvih pet mjeseci 2022. godine iznosio je 11,97 milijardi KM, što je povećanje za 42,5 odsto. Pokrivenost uvoza izvozom bila je 67,7 odsto, dok je spoljnotrgovinski robni deficit iznosio 3,58 milijardi KM”, stoji, između ostalog, u podacima koje je objavila Agencija za statistiku BiH.

    Kada je u pitanju odnos pokrivenosti uvoza izvozom, podaci govore da je on prema zemljama CEFTA iznosio čak 102,6 odsto, a BiH je u ove zemlje izvezla robu vrijednu 1,4 milijarde KM, dok je istovremeno uvozila usluge čija je vrijednost bila 1,37 milijardi KM.

    Istovremeno, izvoz u zemlje EU je iznosio 5,54 milijarde KM i veći je za 41,9 odsto nego u prvih pet mjeseci prošle godine, a uvoz je bio 6,23 milijarde KM, što je više za 31,6 odsto.

    Prema riječima Zorana Borovića, ekonomskog analitičara, postoji samo jasan razlog za ovakav bilans.

    “Jedini razlog je oporavak od korone. Bili smo zaključani, ovo je otključavanje i sve se vraća u normalu. Jer, u prethodnih četiri-pet godina vi nećete naći neke nenormalne promjene kao što su ove”, smatra Borović.

    Sa druge strane, ekonomista Dragan Gligorić je mišljenja da je rast cijena direktno uticao na spoljnotrgovinsku razmjenu u BiH.

    “Rast cijena doprinio je rastu i uvoza i izvoza. A zna se da mi u posljednjem periodu, tj. posljednjih godina imamo trend povećanja pokrića uvoza izvozom, tako da je trend sasvim očekivan”, kaže Gligorić.

    Da je inflacija ključni razlog ovakve situacije, saglasan je i Milenko Stanić, ekonomski analitičar iz Bijeljine. Ipak, smatra da ovako visoki procenti uvoza i izvoza nisu realni.

    “Ja jednostavno ne vidim nijedan parametar koji potvrđuje tezu da je porast uvoza i izvoza zasnovan na realnim pokazateljima u stvarnom rastu obima proizvodnje. Ne vidim nijednu djelatnost koja je značajnije povećala obim proizvodnje u RS i BiH”, kaže Stanić za “Nezavisne novine” i dodaje da je bitan uzrok ovakvog stanja niska osnovica koja se zadržala u periodu pandemije.

    On naglašava da je rano govoriti o prognozama za kraj godine, ali podsjeća da su svjetske monetarne vlasti već preduzele restriktivne mjere koje bi trebalo da doprinesu ublažavanju rasta inflacije.

    Ali, svjetska ekonomska pozornica zavisiće i od drugog faktora.

    “To su rat na istoku Evrope, odnosno Ukrajina i Rusija, i porast troškova proizvodnje, prije svega energenata. Ali i po tom pitanju očekujem da će se pronaći alternativna rješenja, poput zamjene ruske nafte nekom drugom naftom i onda će se i na taj način ublažiti inflatorni udar. I onda ćemo pred kraj godine imati realnije pokazatelje izvoza i uvoza”, zaključio je Stanić.

  • Cijena plina raste u čitavoj Evropi

    Cijena plina raste u čitavoj Evropi

    Cijene prirodnog plina u Evropi su porasle nakon što je Rusija smanjila dopremanje plina. Vlade na ovo pokušavaju da odgovore okretanjem drugim izvorima energije i pozivima na racionalnu potrošnju.

    Referentne cijene su porasle za čak 6,7 posto. Njemačka, Austrija i Nizozemska mijenjaju politiku računajući na prljaviji ugljen kako bi osigurali da električnu energiju stanovništvu. Glavne njemačke industrije spremne su smanjiti potrošnju kako bi omogućile skladištenje plina kako bi imale dovoljno zaliha za grijanje zimi, rekao je ministar. Cijene struje također su porasle.

    Duboki ruski rezovi prijete europskoj privredi u vrijeme visoke inflacije i slabog rasta. Uniper SE, najveći njemački kupac ruskog plina, poručio je da bi mu moglo biti teško opskrbljivati vlastite klijente ako se situacija nastavi. Danska je proglasila rano upozorenje na nestašicu

    “Sada ispunjavamo ugovore koje imamo potpisane sa našim kupcima, ali ne znam u kojoj mjeri to možemo nastaviti raditi”, rekao je Klaus-Dieter Maubach, glavni izvršni direktor Unipera.

    “Za nas je to historijski trenutak. Nikada nismo vidjeli toliki dug prekid opskrbe plina iz Rusije”, riječi su Maubacha.

    U međuvremenu, francusko komunalno poduzeće Engie SA nema poteškoća s opsluživanjem kupaca jer kompanija ubrzava potragu za alternativnim dobavljačima plina, izjavila je u utorak Cecile Previeu, šefica za energetska rješenja. Pune se i zalihe. Energetska tvrtka je među onima koje su prošle sedmice doživjele smanjenje ruskih opskrba.

    Isporuke PJSC-a Gazproma kroz Sjeverni tok, najveći plinovod u Europsku uniju, ostaju na oko 40 posto kapaciteta. Gazprom tvrdi da su sankcije Rusiji uzrokovale probleme s popravcima turbina strane proizvodnje koje pumpaju plin u plinovod. Plinovod će također biti zatvoren zbog održavanja 10 dana sljedećeg mjeseca.

    Evropske zalihe plina popunjene su oko 55 posto, a skladišta se pune normalno. No, prekid opskrbe znači da će postizanje cilja od 80 posto popunjenosti skladišta do 1. novembra biti teže ostvarivo.

  • “Turska traži način da finansira cijeli projekat auto-puta Beograd-Sarajevo-Beograd”

    “Turska traži način da finansira cijeli projekat auto-puta Beograd-Sarajevo-Beograd”

    Turska pokušava pronaći način na koji bi finansirala cijeli projekat izgradnje auto-puta Beograd-Sarajevo-Beograd, istaknuto je danas na sastanku ministra komunikacija i transporta u Savjetu ministara Vojina Mitrovića sa direktorima entitetskih preduzeća za auto-puteve Elmedinom Voloderom i Slobodanom Stanarevićem.

    Mitrović je sa Voloderom i Stanarevićem razgovarao o realizaciji tog projekta, odnosno rješavanju problema finasiranja izgradnje, te definisanja dijela trase koji prolazi kroz Brčko distrikt, saopšteno je iz Ministarstva komunikacji i transporta Savjeta ministara navodi.

    Na sastanku je dogovoreno da u narednih 15 dana Mitrović sa direktorima entitetskih preduzeća za auto-puteve održi novi sastanak na kojem će predložiti moguće varijante trase koja prolazi kroz Brčko distrikt i ponuditi najbolje rješenje.

    Sagovornici su razgovarali o pitanju izgradnje Jadransko-jonske magistrale, novom projektu izgradnje brze saobraćajnice od Višegrada do Trebinja te uvezivanja jedinstvene naplate putarine čime bi se olakšalo korištenje auto-puta na koridoru “Pet ce”.

  • Definisan pojam virtuelna valuta

    Definisan pojam virtuelna valuta

    Prijedlogom zakona o izmjeni i dopunama Zakona o tržištu hartija od vrijednosti, koji je danas razmotrila Narodna skupština Republike Srpske, propisano je da se u pravni sistem uvodi i definiše pojam virtuelna valuta, ali da ona ne postaje zakonsko sredstvo plaćanja u Srpskoj.

    Ovim zakonskim rješenjem definisani su i pojmovi pružalac usluga u vezi sa virtuelnim valutama i pružalac depozitarne usluge novčanika.

    “Virtuelna valuta je definisana kao digitalni zapis vrijednosti, koji je prihvaćen od fizičkih i pravnih lica kao sredstvo razmjene i koji se može kupovati, prodavati, razmjenjivati, prenositi i čuvati elektronskim putem”, navodi se u obrazloženju Prijedloga zakona.

    Nadležnoj komisiji, ovim prijedlogom, proširuju se nadležnosti u nadzoru nad sprečavanjem pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.

    Poslanici su razmotrili i Prijedlog zakona i izmjenama i dopunama Zakona o investicionim fondovima s ciljem afirmisanja atraktivnih vidova finansiranja privrednih društava, te stvaranja povoljnijeg poslovnog ambijenta.

  • Francuska: Nefunkcionalnost svih nuklearnih reaktora prijeti nestašicom struje

    Francuska: Nefunkcionalnost svih nuklearnih reaktora prijeti nestašicom struje

    Dok Evropska unija pokušava obustaviti uvoz ruske nafte i plina zbog ruske agresije nad Ukrajinom, Francuska je računala na svoje nuklearne elektrane kako bi prebrodila nadolazeću energetsku krizu.

    Nuklearna energija osigurava oko 70 posto električne energije u Francuskoj, što je veći udio od bilo koje druge zemlje na svijetu.

    No, oko polovice francuske atomske flote, najveće u Evropi, isključeno je iz mreže jer se oluja neočekivanih problema kovitla oko nacionalnog nuklearnog operatera, Electricite de France (EDF).

    Prema službenim podacima EDF-a, u sastavu te kompanije je 56 nuklearnih reaktora u 18 elektrana, što je daleko najveći potencijal nuklearki u EU te drugi, odmah iza SAD-a, na svijetu. No, New York Times tvrdi da od 56 raspoloživih reaktora gotovo polovica trenutno nije u funkciji zbog kvarova, remonta ili nedostatka rezervnih dijelova.

    Prekidi u EDF-u, najvećem evropskom izvozniku električne energije, doveli su do pada proizvodnje nuklearne energije u Francuskoj na najniži nivo u gotovo 30 godina, gurajući iznos francuskih računa za struju na rekordno visok nivo, baš u trenutku kada rat u Ukrajini podstiče širu inflaciju.

    Umjesto da pumpa ogromne količine električne energije u Veliku Britaniju, Italiju i druge evropske zemlje koje okreću leđa ruskoj nafti, Francuska se suočava sa uznemirujućom perspektivom da se ove zime suoči s nestašicom električne energije i da mora uvoziti struju.

    Problem zasigurno nije mogao doćiu gorem trenutku jer su cijene nafte dosegnule rekordne vrijednosti nakon što je Evropska unija pristala na embargo ruske nafte, pojačavajući ekonomsku krizu u Evropi i dodatno povećavajući troškove života koje Francuska i druge zemlje pokušavaju riješiti.

    Cijena prirodnog gasa koji Francuska koristi da nadoknadi fluktuacije u energiji na nuklearni pogon, također je porasla.

    Kako ruska agresija redefinira evropska energetska razmatranja, zagovornici nuklearne energije kažu da ona može pomoći da se premosti evropski deficit goriva, nadopunjujući promjenu koja je već bila u toku kako bi se energija vjetra, sunca i drugih obnovljivih izvora energije prilagodila ispunjavanju ambicioznih ciljeva klimatskih promjena.

    Ali rješavanje krize u EDF-u neće biti lako za tako kratko vrijeme.

  • Njemačka ozbiljno uzdrmana: Opet rekordno dizanje cena

    Njemačka ozbiljno uzdrmana: Opet rekordno dizanje cena

    Njemački proizvođači su, usled posledica rata u Ukrajini, u maju ponovo rekordno podigli cene svojih proizvoda.

    Proizvođačka cijena porasla je u prosjeku za 33,6 odsto.”To je najveći rast u odnosu na prošlu godinu od početka vođenja evidencije 1949. godine. Proizvođačka cijena je od decembra prošle godine svakog mjeseca beležila nove rekorde”, saopštio je Statistički zavod.

    Ekonomisti su očekivali rast od 33,5 odsto, a proizvođačka cena je samo od aprila na maj porasla za 1,6 odsto.

    Proizvođačka cena je prvi faktor koji utiče na ukupnu inflaciju, jer se radi o ceni proizvoda pre dalje prerade ili puštanja u prodaju.

    Trenutno je stopa inflacije u Njemačkoj na 7,9 odsto, što je najveća vrednost od zime 1973/1974 godine.

    Uzrok poskupljenja proizvodnje je skok cijena energenata.

    Tako je cena gasa za industriju skočila za 210,7 odsto u odnosu na prošlu godinu.


    Izvršni direktor njemačkog energetskog koncerna RWE Markus Kreber računa da će visoke cene gasa i struje ostati još više godina.

    “Te cene će ostati još tri do pet godina”, objasnio je on za dnevnik “Zidojče cajtung”.

    Kreber je kazao da je potrebno vremena za stvaranje novih kapaciteta, kao i dok druge države mogu da isporučuju dodatne energente.

    Pozdravio je nameru ministra privrede Njemačke Roberta Habeka da reaktivira elektrane na ugalj, kako bi se štedeo gas.

    “Svuda tamo gde se može preći na drugi energent, to treba uraditi”, podvukao je on.

    Prema njegovim rečima, smanjenje isporuke gasa iz Rusije već ima negativne posledice.

    “I mi dobijamo jasno manje nego što je dogovorena količina”, ističe šef RWE dodajući da koncern zbog toga mora gas da kupuje po jasno višim cenama na tržištu.

    Dok ne vjeruje u nastavak rada poslednje nuklearne elektrane u Njemačkoj duže od kraja ove godine, Kreber ističe da RWE planira proširenje svojih kopova uglja Garcvajler 2.

  • “Nedelja je bila brutalna. Da vam kažem, mi smo u recesiji”

    “Nedelja je bila brutalna. Da vam kažem, mi smo u recesiji”

    Indeksi na Vol stritu prošle nedelje su se spustili na najniže nivoe u poslednjih godinu i po dana.

    Za američko akcionarsko tržište, ekonomija SAD već je u recesiji.”Nedelja je bla brutalna. Da vam kažem, mi smo u recesiji. Ovo je umerena recesija, nije još zvanično proglašena, ali u prvom polugodištu imaćemo negativni rast BDP-a”, izjavio je za CNBC Džeremi Sigel, profesor na poslovnoj školi Vorton komentarišući događanja na Vol stritu.

    Ispod 30.000 bodova

    Iako je kretanje terminskih ugovora u petak sugerisalo rast vodećih deoničkih indeksa, to nije odveć promenilo činjenicu da su protekle nedelje cene deonica oštro pale. Zaključno do četvrtka indeks S&P 500 oslabio je šest odsto na nedeljnom nivou, što je njegov najlošiji nedeljni rezultat od marta 2020. godine, piše Poslovni dnevnik.

    Svih 11 sektora koji čine taj indeks beleže pad od najmanje 15 odsto u odnosu na rekordne vrednosti. Dau Džons pao je u četvrtak ispod 30.000 bodova što je njegov najniži nivo od januara prošle godine.

    To merilo do prošlog četvrtka je beležilo 4,7 odsto nedeljnog pada što znači da je od 12 proteklih nedelja slabljenje zabeležio u njih 11. Još je teža situacija sa tehnološkim Nasdakom koji je do četvrtka zabeležio pad veći od šest odsto.

    Novi (stari) razlog za brigu investitori vide u činjenici da centralne banke u svetu zbog visoke inflacije podižu kamatne stope, a zbog toga rastu rizici od recesije. U sredu je američka centralna banka povećala kamatne stope za čak 0,75 postotnih bodova, što je najveće jednokratno povećanje cene novca još od 1994. godine.

    Stoga se sada kreću u rasponu od 1,5 do 1,75 odsto, što je njihov najviši nivo od marta 2020. godine i izbijanja korona-krize.

    A slede i dalja povećanja kamata, s obzirom da se inflacija kreće na najvišim nivoima u 40 godina, iznad 8,5 odsto, pa bi, prema procenama Fedovih čelnika, krajem godine kamate mogle dosegnuti i 3,4 odsto, najviši nivo od 2008. godine.

    Nema mekanog prizemljenja

    Čelnici Feda smatraju da će ekonomija, uprkos oštrom povećanju kamata, izbeći recesiju, ali su znatno smanjili procene rasta privrede u ovoj godini – sa prethodnih 2,8 na 1,7 odsto. Ali, nisu svi uvereni da će Fed uspeti da “mekano prizemlji” ekonomiju.

    Analitičari Vels fargo banke smatraju da sada postoji 50 odsto šansi da će uskoro doći do recesije. I mnoge druge banke, uključujući Dojče banku i Morgan Stenli, upozoravaju da rastu rizici od recesije.

    “O tome sada ulagači razmišljaju – kolika je mogućnost recesije i hoće li zarade kompanija biti u skladu s procenama analitičara ili će pasti”, kaže Tom Hejnlin, strateg u kompaniji “U.S. Bank Wealth Management’s Ascent Private Wealth Group”.

    Dan nakon Feda, kamate je povećala i švajcarska centralna banka, prvi put nakon 15 godina, poručivši time kako je manje brine jačanje švajcarske valute, a više visoka inflacija.

    Kamate je, već petu nedelju zaredom, u četvrtak povećala i britanska centralna banka. Zbog svega toga, S&P 500 indeks na gubitku je od početka godine oko 23 odsto.