VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Višković: Javni dug Srpske 43 odsto BDP-a

    Višković: Javni dug Srpske 43 odsto BDP-a

    Javni dug Republike Srpske na današnji dan je 43 odsto BDP-a, rekao je Radovan Višković, predsjednik Vlade RS.

    Kako je istakao, u nekim zemljama Evrope je javni dug do 55 odsto BDP-a, što pokazuje da Srpska nije prezadužena.

    “Trenutno Srpska ima ugovorene poslove vrijedne četiri milijarde maraka. Između ostalih, to su auto-put Prijedor – Banjaluka, kao i Vukosavlje – Brčko koji su počeli sa gradnjom prije nekoliko dana. Takođe, gradnja auto-puta Rača – Bijeljina zvanično počinje 15. septembra”, naveo je Višković.

    Dodao je da Srpska jedina na Balkanu ima viškove električne energije, te da je ona za domaćinstva jeftinija 35 puta nego na tržištu.

    “Iako smo planirali da se budžetom za 2022. godinu zadužimo 650 miliona KM, mi smo se do sada zadužili 200 miliona KM i to pokazuje odgovornost naše politike”, rekao je Višković.

  • Kako banke u Srpskoj diskretno uvode dodatne naknade

    Kako banke u Srpskoj diskretno uvode dodatne naknade

    U posljednja dva mjeseca, pojedine korisnike paketa računa u Novoj banci u Banjaluci iznenadila je činjenica da pored mjesečne naknade za održavanje svojih računa dodatno plaćaju i naknadu za karticu, što u prošlosti nije bio slučaj.
    „Već dugo imam račun u Novoj banci i do sada sam plaćao prema ugovoru jedino mjesečni paket usluga koji uključuje i naknadu za održavanje računa, ali sam sada u izvodu primijetio da mi naplaćuju i naknadu za održavanje debitne kartice u iznosu od 0,99 KM“, požalio se BL portalu jedan od klijenata banke.

    Na tu žalbu iz Nove banke u startu su objasnili da nije bilo izmjena tarifa u posljednjem periodu, kao i na koji način naplaćuju naknade.

    „Ukoliko je klijent korisnik paketa računa, naknada po kartici se ne naplaćuje dodatno. Ukoliko klijent nije korisnik paketa računa, naplaćuje se mjesečna fiksna naknada za vođenje platne kartice“, rekao je za BL portal Stefan Pajić, rukovodilac korporativnih komunikacija u Novoj banci.

    Međutim, nakon što smo, naknadno, kao dokaz poslali fotografiju dijela izvoda klijenta koji pokazuje da mu je naplaćena mjesečna naknada za održavanje paketa računa kao i dodatna naknada za karticu, iz banke su poslali dodatno objašnjenje. Sada tvrde da je ipak moguće plaćati obe naknade u pojedinim situacijama.

    „Nova banka u ponudi ima više vrsta paketa računa. Iz primjera koji ste nam naveli vidljivo je da je klijent korisnik paketa koji se zove “Paket po mjeri”, koji uključuje otvaranje i vođenje tekućeg računa, vođenje Mastercard World – Super Nova debitne kartice sa osiguranjem, SMS uslugu, dostavljanje izvoda na e-mail adresu, te uslugu korištenja trajnih naloga. Platna kartica koju klijent koristi je Visa Classic debitna kartica, koja se ne izdaje u sklopu navedenog paketa“, objasnio je Pajić.

    Dodao je i da klijent u ovom slučaju ima mogućnost da ugasi Visa Classic karticu i pređe na korišćenje kartice koju ima u sklopu odabranog paketa i pozvao sve klijente koji imaju nejasnoće o naknadama da dođu u banku kako bi dobili sve odgovore.

    Slučaj sa klijentom iz Nove banke nije usamljen, smatraju ekonomisti koji kažu da banke kod nas imaju praksu da diskretno uvode nove troškove klijentima i na taj način ostvaruju lijep profit.

    “Osnovni problem koji imamo je činjenica da inflacija radi na raznim poljima, a onda banke koje žele da ostvare još veću zaradu traže načine da obuhvate što veći broj korisnika kojima neće tako značajno povećati cijene usluga i troškova, pojedinačno gledano. Kad se to sabere, radi se o velikoj zaradi”, kaže Zoran Pavlović, ekonomski analitičar i podsjeća na podatak od prije nekoliko dana koji pokazuje da je osam komercijalnih banaka u Srpskoj u prvom polugodištu ostvarilo neto dobit od čak 78,3 miliona KM, što je više za oko 22 odsto u odnosu na isti period lani. Pored kamatnih stopa, sve veći iznosi različitih mjesečnih naknada postali su okosnica njihovog profita.

    Pavlović naglašava i da zakonodavstvo u Srpskoj i BiH dozvoljava bankama uvođenje ovih “sitnih” naknada, a da ih pri tom ne obavezuje da ih prijavljuju, za razliku od Srbije koja je ovo pitanje uredila.

    “Narodna banka Srbije ograničila je mogućnost bankama da mijenjaju cjenovnike ili uvođenje novih usluga bez saglasnosti Narodne banke, dok kod nas to nije precizno definisano”, istakao je naš sagovornik.

    Zato Pavlović savjetuje korisnike banaka da provjere svoje izvode i utvrde da li su im uvedene nove naknade, a ukoliko su nezadovoljni, jedina opcija im je promjena banke.

    “U ovoj situaciji nema mjesta za moral, odnos banke prema klijentima je čisto poslovni”, kaže Pavlović.

    Banke obavezne da klijentima dostave izvještaj o naknadama
    Banke u Republici Srpskoj očigledno se žuri da utvrde teren kada su u pitanju naknede. Naime, uskoro će biti obavezne da klijentima fizičkim licima najmanje jednom godišnje besplatno dostave ili na drugi način učine dostupnim izvještaj o svim naknadama naplaćenim za usluge povezane sa platnim računom.

    Odluku o tome donijela je Agencija za bankarstvo Republike Srpske 28. jula i ostavila bankama da u roku od četiri mjeseca stvore uslove da postupaju po toj odluci. Odlukom se propisuje da je banka dužna da izvještajem o naknadama za usluge povezane sa platnim računom obuhvati sve naknade koje je naplatila korisniku za sve usluge koje mu je pružila, uključujući i podatke o svim kamatama koje je naplatila od korisnika, kao i o kamatama koje je korisnik ostvario.

    Vladimir Rudić, ombudsman za bankarski sektor Republike Srpske, pojašnjava da banke u izvodima koje mjesečno šalju svojim klijentima, nisu pisali kada su promijenili cijenu neke tarife koju naplaćuju.

    “Banke u svojim internim aktima izmijene cijenu tarife, a vi to ne znate. Sada će vlasnici računa dobijati izvještaj kada su promijenjene i cijene neke naknade. Korisnici računa imat će besplatno pet do sedam transakcija na računu koji imaju u banci. Fizička lica moći će posjedovati samo jedan osnovni tekući račun u banci i za to će se odrediti minimalna naknada za mjesečno vođenje računa, pojasnio je Rudić prošlog mjeseca u izjavi za portal faktor.ba.

    Koliko koja banka naplaćuje svoje usluge
    Ipak, i pored dodatnih naknada danas je nemoguće funkcionisati bez posjedovanja tekućih računa u bankama koje u ponudi imaju različite pakete računa, različite usluge i različite mjesečne naknade.

    Prošla su “zlatna vremena” kada ste, bez obzira na godine, račun u banci mogli imati uz mjesečnu naknadu od samo jednu marku. Izmišljanjem stalno novih paketa primamljivih naslova nastao je i pravi haos za klijente banaka u Srpskoj kojima je sada teško razaznati gdje im je najpovoljnije otvoriti račun.

    Nova banka sada svojim klijentima nudi osnovne pakete za studente, penzionere i nezaposlene građane čija mjesečna naknada iznosi 2,5 marke.

    Za više opcija i usluga klijenti mogu izabrati paket po mjeri koji košta šest maraka, pametni paket devet maraka ili zlatni paket čija naknada iznosi 17 KM.

    Addiko banka u svojoj ponudi ima tri paketa – prvi je Start paket koji košta 5,90 maraka, zatim slijedi Srebrni paket za čije korišćenje ćete izdvajati 9,90 maraka i najskuplji Zlatni paket koštaće vas 16,90 KM mjesečno.

    Ova banka takođe nudi i olakšice za studente koji naknade za pakete računa plaćaju manje, konkretno 4,70 maraka za Start paket, 7,90 maraka za Srebrni i 13,50 za Gold paket.

    Još veće pogodnosti za mlade nude u NLB banci, pa je osnovni paket za osobe od 15 do 26 godina besplatan, penzioneri ovaj paket plaćaju četiri marke dok ostali građani isti paket plaćaju pet maraka.

    Za ostale klijente u ovoj banci nude NLB Super i Premium pakete čije naknade iznose osam i 13 maraka.

    UniCredit banka u ponudi ima tri paketa, Standard koji košta 4,49 marke mjesečno i besplatan je za studente, Silver paket sa naknadom od 7,49 KM, kao i Gold paket za koji ćete morati izdvajati 12 maraka.

    Paketi Moment, sa naknadom od pet maraka i Tempo koji košta 13 maraka, jedine su opcije u slučaju Raiffeisen banke.

  • EU ide ka recesiji, a sa njom i BiH

    EU ide ka recesiji, a sa njom i BiH

    Potez Evropske centralne banke (ECB) da drastičnije poveća referentnu kamatnu stopu uticaće na smanjenje inflacije, ali će sa druge strane doći do pada privredne aktivnosti i samim tim rasta broja nezaposlenih.

    Sve to preliće se i na tržište BiH.

    Stav je to ekonomista povodom jučerašnje odluke ECB koja je prelomila i povećala ključnu kamatnu stopu za 75 baznih poena i nagovijestila dodatni rast u borbi protiv inflacije, iako se ekonomija evropskog bloka kreće prema recesiji tokom zime.

    Nakon rasta u julu, ECB je povećala osnovnu kamatnu stopu sa nule na 0,75 odsto, a kamatu za refinansiranje na 1,25 odsto, što je najviši nivo od 2011. godine. Dodatni koraci se očekuju u oktobru i decembru. ECB je u saopštenju navela da je ovo korak koji vodi ka nivou kamatne stope koji će osigurati povratak inflacije na ciljani nivo od dva odsto.

    Ekonomista Marko Đogo rekao je da se Evropska unija ipak odlučila da zaoštri monetarnu politiku. Podvukao je da je ECB između privrednog rasta te očuvanja radnih mjesta prioritet dala smanjenju inflacije, odnosno monetarnoj stabilnosti.

  • BiH zatvorila vrata “Otvorenom Balkanu”

    BiH zatvorila vrata “Otvorenom Balkanu”

    Članicama inicijative “Otvoreni Balkan” – Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, kako sada stvari stoje, uskoro se neće pridružiti Bosna i Hercegovina, što, kako smatraju u poslovnoj zajednici, predstavlja propuštenu šansu za lakše plasiranje proizvoda iz BiH u ostalim državama ove zajednice.
    To što je BiH, bar za sada, zatvorila vrata “Otvorenom Balkanu”, tumači se političkom odlukom, koja nanosi veliku štetu domaćoj privredi.

    Tako Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka, naglašava da je riječ o inicijativi koja donosi znatne olakšice za privrednike putem komunikacija, otvorenog tržišta i tako dalje.

    U BiH, podsjeća, nikad nije bilo ozbiljne analize benefita koje donosi “Otvoreni Balkan”, već je ta ideja uvijek bila apriori odbijena od strane predstavnika bošnjačkih političara, dok su privrednici u FBiH za to da se BiH što prije pridruži toj zajednici, ali ne smiju da dignu svoj glas.

    “Benefite koji se odnose na, recimo, protok robe, te radne dozvole, mi ne možemo da koristimo, za razliku od Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije, između kojih je već povećan obim spoljnotrgovinske razmjene”, naglasio je Račić za “Nezavisne novine”.

    Istakao je da su, istovremeno, nama ostale na snazi carinske barijere, što podrazumijeva i zadržavanje na granicama.

    “Naš prehrambeni proizvod, recimo iz Banjaluke, teško može biti konkurentan makedonskom proizvodu, koji, maltene, isti dan stiže na tržište. Zadržavanje na granici pravi nam i probleme u pogledu deficita vozača, pa je velika razlika u tome kada kamion dva dana putuje u Srbiju, ili za dan ode i vrati se. Troškovi transporta su vam tu maltene dupli”, upozorio je Račić.

    Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, kaže da je “Otvoreni Balkan”, nažalost, više politička nego ekonomska tema. Ipak, sudeći prema njegovim riječima, ovakva incijativa ima svoje kako dobre, tako i loše strane. Recimo, kako ističe, ako pričamo o ukidanju bilo kakvih carinskih barijera, to je uvijek dobro za privredu.

    “Međutim, uvijek je u tom ukidanju barijera u prednosti ona privreda koja je jača. Tako da nije čudno da je ta inicijativa krenula iz Srbije, jer Srbija trenutno ima vjerovatno najjaču privredu na Balkanu i njoj odgovara da ima razmjenu i robe i ljudi. Mislim da je to, generalno, dobro, jer što je veće tržište, odmah su i sve firme na tom tržištu jače. Tako da bi sigurno i neke naše firme imale koristi, a neke vjerovatno i štetu”, rekao je Trivić za “Nezavisne novine”.

    Zdravko Marinković, predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, kaže da je “Otvoreni Balkan” proces, te da postoje države koje su hrabro ušle u tu aktivnost, dok ostale na to gledaju sa oprezom.

    “Mislim da svaka integracija u koju kao država ulazimo, posebno na reginalnom nivou, ne može biti štetna. Ili, ako bismo to rekli na plastičniji način, dvojica su uvijek jači od jednog ili od dvojice pojedinačno. Tako da, sinergija koja bi se eventualno napravila, morala bi da ima nekog smisla, te da pravi integraciju, da nas objedinjuje i veže, da možemo zajedno da rješavamo neke stvari koje nismo u situaciji da rješavamo pojedinačno, ili ih rješavamo na teži način”, kaže Marinković za “Nezavisne novine”.

    Sudeći prema njegovim riječima, aktivnosti zvaničnika ipak idu ka smjeru pridruživanju BiH “Otvorenom Balkanu”.

    “Vidjeli ste da i predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija aktivno učestvuje već na nekoliko skupova u okviru ‘Otvorenog Balkana’ i da se i kod nas može očekivati ili se razmišlja o tome na malo ozbiljniji način”, istakao je Marinković.

    Tegeltija je, podsjetimo, nedavno istakao da je potrebno da se BiH pridruži “Otvorenom Balkanu”, jer je to potrebno poslovnoj zajednici. Dodao je da su poslovnoj zajednici potrebne one slobode koje ima poslovna zajednica u Evropskoj uniji.

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je prije nekoliko dana da je “Otvoreni Balkan” šansa za BiH koju koči politički vrh FBiH.

    “Јa ih pozivam da objasne svojim privrednicima, svojim građanima – zašto sprečavaju razvoj, privrednike da u danu njihova roba stigne do Skoplja, Tirane i Beograda, a ne za tri”, rekao je Višković.

  • CEFTA: Izvoz iz BiH stigao uvoz

    CEFTA: Izvoz iz BiH stigao uvoz

    Pokrivenost uvoza izvozom Bosne i Hercegovine sa zemljama CEFTA u prvih sedam mjeseci iznosila je skoro 100 odsto, podaci su Agencije za statistiku BiH.

    Naime, kako su iz Agencije istakli za “Nezavisne novine”, u periodu januar – juli 2022. godine izvoz iz Bosne i Hercegovine u zemlje CEFTA iznosio je milijardu i 942 miliona KM, što je za 60,7 odsto više nego u istom periodu 2021. godine.

    “U istom periodu uvoz je iznosio milijardu i 953 miliona KM, što je za 33,5 odsto više nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 99,4 odsto”, kazali su iz Agencije. U sedam mjeseci ove godine u Crnu Goru izvezeni su proizvodi u vrijednosti 329 miliona KM, dok je iz ove zemlje uvezena roba za oko 49 miliona KM.

    U Sjevernu Makedoniju u ovom periodu plasirano je oko 95 miliona KM, dok su iz ove zemlje stigli proizvodi vrijedni 108 miliona KM.

    U Srbiju je izvezena roba vrijedna 1.424.281.000 KM, dok je iz Srbije došla u vrijednosti 1.737.623.000 KM.

    “U ostale zemlje CEFTA i područja u periodu januar – juli plasirani su proizvodi u iznosu od 93.238.000 KM, dok ih je uvezeno za 57.521.000 KM”, stoji u podacima BHAS-a. U periodu januar – juli prošle godine izvoz iz BiH u zemlje CEFTA iznosio je milijardu i 202 miliona KM, dok je uvoz iznosio milijardu i 450 miliona KM, te je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 82,9 odsto.

    Aleksandar Ljuboja, ekonomski analitičar, istakao je da BiH u prilog idu dva sektora, energetika i ugalj, te ako se definiše pravi odnos unutar BiH što se tiče potreba za drvnim sortimentima, i u toj sferi može da se ostvari značajniji izvoz.

    “Pokrivenost izvoza uvozom je posljedica izvoza pojedine robe koja je u ovom momentu tražena u zemljama CEFTA. Rezultati koje imamo kada je u pitanju robna razmjena bili bi još bolji ukoliko bi se našlo političkog sluha da se shvati važnost inicijative “Otvoreni Balkan”, kako bi se BiH pridružila ovoj inicijativi. Ova kriza je ukazala na to da treba da razvijamo regionalne inicijative, da radimo na razmjeni roba i usluga, radne snage i kapitala sa onima koji su nama slični po finansijskoj moći, kulturološkim tradicijama i infrastrukturnom jednakošću”, kazao je Ljuboja.

    Ekonomista Slaviša Raković, rekao je za “Nezavisne” da ovaj podatak govori da je vjerovatno došlo do daljeg produbljavanja tržišta između Bosne i Hercegovine i zemalja regiona.

    “Privrednici što više rade zajedno u dobrim uslovima koje CEFTA nudi, omogućavaju rast trgovine u svakom pogledu. Vjerujem da je i apsolutni nivo trgovine porastao i ovo ne samo da je dobro za BiH, već za cijeli region koji obuhvata CEFTA”, naglasio je Raković.

    Ekonomista Igor Gavran smatra da su neki od razloga za ovakav skor ograničenja izvoza određenih proizvoda koje je uvodila u ovom periodu Srbija kao najveći izvoznik u CEFTA i država iz koje mi najviše uvozimo.

    “Samim time naš uvoz bi morao biti manji. Tu su i rast cijena, a i tražnja za određenim proizvodima koje mi izvozimo, ali teško je reći koliko od ovoga je privremeno, a koliko je znak da se ukupni odnosi u CEFTA mijenjaju i da ćemo održati ili unaprijediti ovaj nivo pokrivenosti”, zaključio je Gavran.

  • Austrija protiv ograničenja cijene ruskog gasa

    Austrija protiv ograničenja cijene ruskog gasa

    Austrija ne može trenutno glasati za prijedlog Evropske komisije o uvođenju ograničenja cijene ruskog gasa, najavilo je Ministarstvo energetike Austrije povodom sastanka ministara energetike EU.

    Iz Ministarstva je saopšteno da se radi prije svega o pitanju sankcija, a ne energetsko političkom pitanju.

    • Koliko god bolno bilo mi smo i dalje ovisni od ruskog gasa – naglašava Beč.

    Ministarstvo je prve prijedloge Evropske komisije ocijenilo kao korake u ispravnom pravcu.

    Ministarka energetike Leonore Gevesler će na sastanku sa kolegama iz članica EU zatražiti da se cijena smanji pametnim mjerama za smanjenje potrošnje struje.

  • Litar mlijeka biće kao litar goriva

    Litar mlijeka biće kao litar goriva

    Proizvođači mlijeka iz Republike Srpske traže povećanje otkupne cijene mlijeka na minimalno 1,20 KM, što je za više od 50 odsto veća od trenutne, te bi u narednom periodu mlijeka moglo dodatno da poskupi.

    Dodatni problem predstavlja i ograničenje izvoza i povećanje cijene mlijeka od strane Srbije, koja jedino nije zabranila da se mlijeko izvozi u Sjevernu Makedoniju i Albaniju, koje su članice “Otvorenog Balkana”.

    Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača mljekara Republike Srpske, istakao je da su na sastanku s proizvođačima tražili da cijena bude minimalno 1,20 KM po litru.

    “Trenutno prodajemo mlijeko od 0,53 do 0,80 KM po litru, zavisno od klase, i to nam se nikako ne isplati. Već pet godina tražimo plavi dizel, a ne dobijamo ga. Nema više ko da proizvodi mlijeko. I po cijeni od 1,20 KM ćemo izgubiti proizvođače”, rekao je Usorac za “Nezavisne”.

    Dodao je da više nema uvoznog mlijeka, ali ni mesa.

    “U maloprodaji je mlijeko i do 2,50 KM, a nama se plaća 0,80 KM, pa vidite koliko se uzima novca. Mlijeko će enormno poskupjeti i sirotinja više neće moći da ga kupuje, nego samo političari koji primaju 8.000 KM platu”, naveo je Usorac.

    Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS, rekao je da zabrana izvoza iz Srbije ne bi trebalo da napravi veće poremećaje na našem tržištu, s obzirom na kapacitete mlijeka s kojima Republika Srpska i Bosna i Hercegovina raspolažu.

    “Oni ne samo da mogu da podmire domaće tržište, nego i da povećaju proizvodnju i mogućnost plasmana na inostrano tržište. Ovo je možda i šansa za domaće mljekare”, kazao je Blagojević.

    Ipak, s druge strane, kako kaže Blagojević, problem bi mogao biti ukoliko dođe do zabrane izvoza nekih proizvoda kojih kod nas nema u tolikim kapacitetima.

    “Srbija nije zabranila izvoz u Albaniju i Sjevernu Makedoniju, koje su članice ‘Otvorenog Balkana’, i one se uzajamno pomažu ukoliko dođe do nestašice nekih proizvoda u nekoj od ovih zemalja. Ovo je još jedan pokazatelj kolika je neophodnost da BiH pristupi ‘Otvorenom Balkanu’, posebno u ovim kriznim situacijama”, naglasio je Blagojević.

    Zdravko Marinković, predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, kazao je da kada je u pitanju mljekarska industrija, treba se dugoročno razmišljati da se stočarstvo značajno razvija i subvencioniše kako bi se obezbijedila sirovinska baza.

    “Kada je krenula kriza vezana za Ukrajinu, bilo je problema u snabdijevanju nekim robama kao što su žitarice i sirovine u toj oblasti. Tada je rečeno iz Srbije da neće biti problema za region, i

    Srbija se tada regionalno ponašala. Ovo što se sada dešava za mlijeko je odgovor na potrebe ‘Otvorenog Balkana’ i sasvim normalna objava da se ograniči izvoz na sve ostale, osim na zemlje s kojima Srbija ima otvorenu saradnju. Ovo pokazuje da bismo trebali da radimo u tom pravcu da se nađemo u društvu te trojke, jer ne znamo šta će se dešavati sa drugim robama.

    Poremećaji su dnevni i pitanje je kako možemo odgovoriti na to i kojim mjerama”, objašnjava Marinković.

    Iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH su naveli da je u prvih osam mjeseci iz Srbije uvezeno 5.747.026 kilograma mlijeka i mliječnih proizvoda ukupne vrijednosti 11.238.015 KM.

    “U istom periodu prošle godine uvezeno je mlijeka i mliječnih proizvoda u iznosu od 11.281.757 KM”, kazali su iz UIO BiH.

  • Vrijednost funte u odnosu na dolar najniža još od 1985., teški problemi za novu britansku premijerku

    Vrijednost funte u odnosu na dolar najniža još od 1985., teški problemi za novu britansku premijerku

    Vrijednost britanske funte u odnosu na dolar najniža je od 1985. godine – jedna funta iznosi 1,15 dolara. Ovo je posljedica reakcije investitora na ekonomske namjere nove premijerke Velike Britanije Liz Truss.

    Truss je jučer, 6. septembra, izabrana za premijerku, i to u trenutku jedne od najtežih ekonomskih kriza u historiji zemlje. Inflacija u ovoj državi iznosi više od 10 posto.

    Znatan pad vrijednosti funte u odnosu na dolar nakratko se desio u martu 2020., nakon što je Velika Britanija konačno istupila iz Evropske unije. No, ovako drastičan pad vrijednosti posljednji put se desio 1985. kada je premijerka bila, također konzervativka Margaret Thatcher.

    Najava nove predsjednice vlade da će sniziti poreze i povećati zaduživanje uzrokovalo je zabrinutost na tržištu duga. Nakon inflacije, i u Velikoj Britaniji sve je izvjesnija recesija.

    Vrijednost dolara u međuvremenu raste. Vrijednost funte u odnosu na američku valutu ove godine je niža za 15 posto. Vrijednost funte u odnosu na evo je niža za jedan posto, objavila je američka televizijska kuća CNBC.

  • Srpska otvorena za sve investitore čije namjere odgovaraju njenim dugoročnim prioritetima

    Srpska otvorena za sve investitore čije namjere odgovaraju njenim dugoročnim prioritetima

    Investiciono-razvojna banka Republike Srpske zajedno sa Vladom Republike Srpske i u partnerstu sa Prointerom ITSS, uspješno je organizovala Drugu investicionu konferenciju “Invest Srpska 2022” koja je pod sloganom “Investirajte u Srpsku” održana u periodu od 5. do 7. septembra 2022, u Prijedoru.

    Na jednom mjestu, konferencija je okupila veliki broj relevantnih učesnika iz poslovne i akademske zajednice, javnog sektora, finansijskih i ostalih partnerskih institucija IRBRS iz regiona i šire.

    Konferencija se bavila aktuelnim globalnim dešavanjima i njihovim uticajima na domaća društveno-ekonomska kretanja i investicionu atraktivnost Republike Srpske u međunarodnim okvirima.

    S obzirom na ciljeve i očekivanja od Druge investicione konferencije, u nastavku se daju najznačajniji zaključci i poruke konferencije, kako bi se doprinijelo daljem pozicionisanju Republike Srpske na listi poželjnih investicionih destinacija:

    Ključne komparativne prednosti Republike Srpske u privlačenju stranih investicija su dobar geostrateški položaj, blizina evropskog tržišta i dostupni prirodni resursi koji, uz racionalno korišćenje mogu biti okosnica daljeg privrednog rasta i razvoja Srpske.

    I do sada je, Vlada Republike Srpske kontinuirano radila na unapređenju domaćeg investicionog ambijenta, prije svega putem stimulativne poreske i politike davanja podsticaja u privredi.

    Veliki investicioni ciklus od oko četiri milijarde KM koji je pokrenula Vlada Republike Srpske u oblastima putne infrastrukture i energetike predstavlja značajni impuls realizaciji i privatnih investicija, kako domaćeg tako i stranog kapitala.

    Ovo iz razloga jer se radi o pozitivnoj poruci potencijalnim investitorima u pogledu stabilnosti našeg političkog, poslovnog i, u konačnici investicionog ambijenta. Međutim, dodatno je prepoznata potreba za:

    • pristupanjem inicijativi “Otvoreni Balkan”, što podrazumijeva preduzimanje značajnih aktivnosti i napora na usklađivanju naših procedura sa zahtjevima koji proizilaze iz ove inicijative. Procjena je da za ova usklađivanja potreban period od oko 12 mjeseci;

    • uključivanje u rad platforme “Invest otvoreni Balkan”, čije je uspostavljanje najavljeno u okviru inicijative “Otvoreni Balkan”. Platforma je namijenjena promociji investicionih potencijala i privlačenju stranih investitora u zemlje članice inicijative;

    • većom efikasnošću u sprovođenju administrativnih procedura, na svim nivoima;

    • nastavkom i dodatnim inteziviranjem započetih aktivnosti na digitalizaciji javne uprave što, samo po sebi doprinosi poboljšanju poslovne efikasnosti i ukupne atraktivnosti Republike Srpske za nova ulaganja;

    • dodatnim jačanjem kvlatiteta i konkurentnosti domaće radne snage, kroz unapređenje obrazovnog sistema, njegovo usklađivanje sa potrebama i preferecijama privrede te primjenu tzv. dualnog obrazovanja.

    Razvojne banke imaju značajnu ulogu kada je u pitanju investiciona promocija. Uloga razvojnih finansijskih institucija ogleda se u pružanju promotivne, logističke i finansijske podrške kod realizacije novih ulaganja, konceptualno i strateški usaglašenih sa nacionalnim razvojnim prioritetima.

    Za uspjeh u tim procesima, saradnja sa komercijalnim bankama ima veliki značaj. Prema zaključcima konferencije, ključni pravci jačanja uloge i odgovornosti razvojnih banaka u području investicione promocije prepoznati su u sljedećem:

    • angažovanje na identifikovanju investicionih mogućnosti i pripremi konkretnih projekata, na nacionalnom, lokalnom i individualnom – poslovnom nivou, kao i pružanje podrška u pronalaženju potencijalnih investitora koji bi bili spremni učestvovati u njihovoj realizaciji (uspostavljanje baze dostupnih projekata za finansiranje).

    • uspostavljanje i kontinuirani razvoj inovativnih instrumenata za ublažavanje svih oblika komercijalnih i nekomercijalnih rizika koji prate ulaganja, a mogu doprinijeti i poboljšanju konkurentnosti naših izvoznika, posebno u kontekstu aktuelnih gestrateških poremećaja. Uvođenje ovih instrumenata ostvarivo je kroz saradnju sa specijalizovanim finansijskim institucijama ili putem integrisanja funkcije osiguranja u vlastite poslovne modele razvojnih banaka;

    • jačanje saradnje javnog sa komercijalnim finansijskim sektorom na realizaciji projekata koji podržavaju nove investicije te dalju ekspanziju već postojećih ulaganja domaćih i stranih investitora. Primjena instrumenata osiguranja od rizika ima potencijal da doprinese ublažavanju percepcije političkog rizika od strane investitora. Nepovoljna politička percepcija prevashodno je povezana sa složenom ustavnom i političkom strukturom BiH.

    U proteklom periodu, IRBRS je načinila značajan iskorak kada je u pitanju investiciona promocija Republike Srpske, primjenjujući modalitet direktnog i indirektnog promovisanja. S tim u vezi, ključne preporuke za inteziviranje aktivnosti na ovom polju su:

    • nastavak započetih aktivnosti IRBRS na promovisanju investicionih profila Republike Srpske i njenih lokalnih zajednica, zatim održavanje i kontinurano širenja informacionog sadržaja i obuhvata Baze za investitore;

    • uspostavljanja multisektorskih instrumenata, u saradnji sa drugim relevantnim institucijama Republike Srpske, za pružanje podrške kod prijema novih investitora. Ovo može uključivati administrativnu i logističku podršku kroz cjelokupni proces realizacije njihovih ulaganja;

    • sprovođenje projekata povezivanja domaćeg sa poslovnim sektorom naše dijaspore.

    Ključnu ulogu kod uspostavljanja i realizacije ovih projekata može preuzeti Inesticiono-razvojna banka, zajedno sa mrežom predstavništava Republike Srpske u inostranstvu.

    Republika Srpska raspolaže značajnim prirodnim potencijalima, posebno u područijima energetike i proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, rudarstva, drvoprerađivačke industrije i poljoprivrede. Prirodni potencijali otvaraju prostor novim ulaganjima gdje je imperativ na njihovom postavljanju u funkciju dinamičnog privrednog rasta i razvoja Republike Srpske.

    Usvajanjem Zakona o električnoj energiji i Zakona o obnovljivim izvorima energije, u Republici Srpskoj izgrađen je učinkovit i konkurentan formalni okvir za privlačenje ulaganja u oblast proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.

    Mogućnosti poboljšanju investicione atraktivnosti poljoprivrednog sektora prepoznate su kroz:
    • povećanje sektorske produktivnosti, zahvaljujući sprovođenju stimulativne politike za nova ulaganja u modernizaciju i tehnološko opremanje poljoprivredne proizvodnje, kao i ulaganja na uspostavljanju sistema novodnjavanja što posebno dobija na značaju u okolnostima evidentnih klimatskih promjena i sve ekstremnijih vremenskih uslova;

    • dodatna ulaganja u povećanje domaćih prerađivačkih kapaciteta.
    Јedinice lokalne samouprave mjesta su na kojima investicije dostižu svoj puni potencijal i gdje su u najvećoj mjeri vidljivi njihovi stvarni efekti na poboljšanje standarda i uslova življenja svih naših građana.

    Međusobnom konkurencijom i takmičenjem lokalnih zajednica u privlačenju investicija pozitivno se utiče i na atraktivnost ukupnog investicionog ambijenta Republike Srpske.

    S tim u vezi, preporuke su sljedeće:

    • raditi na uspostavljanju i održavanju povoljnog (lokalnog) poslovnog okruženja, “prijateljski raspoloženog” prema novim ulaganjima domaćih i stranih investitora, kroz dostupne programe (poput programa BFC SEE – program sertifikacije opština sa povoljnim poslovnim okruženjem u jugoistočnoj Evropi);

    • veći angažman lokalnih administracija na privlačenju, stvaranju pretpostavki i pružanju podrške (administrativne, stručne, logističke) uspješnoj realizaciji investicija i drugih projekata od razvojnog značaja;

    • dodatno raditi na izgradnji i jačanju lokalne poslovne infrastrukture (uspostavljanje i opremanje poslovnih i industrijskih zona, tehnoloških parkova i inovacionih centara, slobodnih zona i sl.), u svim onim slučajevima gdje je prepoznat potencijal koji ova infrastruktura može imati kod privlačenje novih ulaganja.

    Sredstva za razvoj poslovne infrastrukture dostupna su kroz programe saradnje sa Vladom Republike Srpske, kao i donatorskim i drugim finansijskim organizacijama. Rad na njihovoj realizaciji zahtjeva odgovarajuće lokalne, administrativne kapacitete za pripremu projekata i upravljanje projektnim ciklusom.

    Tokom konferencije, kao ključne prepreke dosadašnjeg procesa ulaganja prepoznate su u nepovoljnoj percepciji političke situacije u Bosni i Hercegovini i pravnoj nesigurnost, odnosno dugotrajnosti sudskih i drugih administrativnih postupaka.

    Prevazilaženje ovih prepreka zahtjeva uspostavljanje širokog konsenzusa na svim nivoima u Bosni i Hercegovini. Radi se o dugotrajnom procesu na čiji se ishod ne može čekati, barem kada je u pitanju rad na investicionoj promociji i pozicionisanju Republike Srpske na globalnoj mapi poželjnih mjesta za ulaganja.

    Globalne geostrateške poremećaje i krizu koju oni neminovno sa sobom nose, Republika Srpska dočekuje stabilna i otvorena za sve investitore čije namjere odgovaraju njenim dugoročnim prioritetima i viziji budućeg društveno-ekonomskog rasta i razvoja.

    Republika Srpska je dobro mjesto za ulaganja.

    Zato, Dobro došli u Republiku Srpsku!

    Zaključke konferencije, Investiciono-razvojna banka Republike Srpske uputiće Vladi Republike Srpske na razmatranje, u cilju zajedničke izrade konkretnih mjera i koordinisanja aktivnosti na investicionoj promociji Republike Srpske.

  • Ovo su predložene mjere EU za ublažavanje posljedica poskupljenja energenata

    Ovo su predložene mjere EU za ublažavanje posljedica poskupljenja energenata

    Predsjednica Komisije Evropske unije Ursula von der Leyen danas je objavila mjere kojima će se pokušati ublažiti posljedice poskupljenja energenata.

    Predstavila je plan Unije za redukciju potrošnje struje, ograničenje cijena struje proizvedene iz obnovljivih izvora energije, mehanizam solidarnosti koji će se finansirati od visokih profita kompanija iz industrije fosilnih goriva te za program pomoći vlasti javnim preduzećima.

    Von der Leyen je napomenula da su cijene struje, kako je navela, astronomski visoke te da je tržište znatno nestabilno. Ukazala je da postoji mogućnost da se odredi krajnja cijena za uvoz ruskog plina, zbog čega bi Rusija mogla obustaviti isporuku ovog energenta.

    “Moramo sniziti prihode kojima ruski predsjednik Vladimir Putin finansira užasan rat protiv Ukrajine”, poručila je.

    Prema njenim riječima, sada se iz Rusije u EU uvozi devet posto plina, dok se prije rata uvozilo 40 posto od ukupne uvezene količine plina. Ukazala je da je sada Norveška postala glavna izvoznica ovog energenta u Uniju.

    Naglasila je da se razmatra mogućnost ograničavanja cijena za sav plin koji se uvozi, osim za tečni plin (LNG), koji se smatra ključnom alternativom za ruski plin. No, nije izgledno da će se ova mjera iskoristiti u doglednoj budućnosti.

    “LNG je oskudan i može se preusmjeriti u različite regije. Želimo ostati konkurentni za dobavljače LNG-a, ali i da se pobrinemo da cijene ne budu visoke, već da budu pristojne”, izjavila je von der Leyen.

    Kako je objavio Euronews, navedene mjere odražavaju nastojanje da se balansira između intervencije na slobodnom tržištu i garantovanja da će snabdijevanje energentima biti sigurno.

    Neke od mjera

    Prijedlog za uštedu struje jeste da se ograniči njena upotreba u vrijeme kada je plin najznačajniji za njenu proizvodnju, a cijene potrošnje su više. Kako je kazala predsjednica Evropske komisije, to zahtijeva pametno smanjenje potražnje za strujom. U EU je ranije uspostavljen plan smanjenja potrošnje plina za 15 posto, i to do sljedećeg proljeća.

    Još jedan prijedlog jeste i da se ograniči višak prihoda onih koji struju proizvode iz obnovljivih izvora energije, nuklearne energije i uglja, a imaju niže troškove proizvodnje. Von der Leyen je kao razlog za to istakla to što inframarginalni generatori, kako se ovi proizvođači struje još nazivaju, “nisu ni sanjali o ovolikim prihodima, koje i ne mogu tako brzo reinvestirati”.

    Poručila je da je došlo vrijeme da i građani, potrošači imaju koristi od niskih troškova za struju proizvedenu iz niskougljičnih izvora energije. Ova mjera mogla bi se primijeniti i na kompanije iz industrije fosilnih goriva.

    Ministri država EU će 9. septembra razmatrati mjere za ublažavanje posljedica poskupljenja energenata. Očekuje se da će najviše nesuglasica biti oko toga da li ograničiti cijenu na uvoz ruskog plina. Mađarska je prošle sedmice najavila da će s ruskom energetskom kompanijom Gazprom potpisati ugovor za isporuku dodatnih 5,8 miliona kubnih metara plina dnevno.

    Međutim, ako se saglasnost postigne, mjere bi se mogle primjenjivati po hitnoj proceduri. Među ranije odbačenim prijedlozima jeste i taj da se subvencionira cijena plina, jer se smatralo da će se time podstaknuti potrošnja ovog energenta te da će se time dodatno povećati energetska ovisnost o Rusiji, prenosi Euronews.