Kategorija: Ekonomija

Ekonomski rast u Bosni i Hercegovini u 2021. godini iznosio je 7,1 odsto u odnosu na godinu ranije, i u rangu je regionalnog prosjeka zemalja zapadnog Balkana.

Ovo se navodi u informaciji “BiH-Ekonomski trendovi godišnji izvještaj 2021” koji je na danas održanoj sjednici usvojio Savjet ministara BiH.

“Na relativno visok ekonomski rast u prošloj godini najviše je uticalo povećanje privatne potrošnje od 6,3 odsto, što je predstavljalo više od polovine ostvarenog ekonomskog rasta”, navode iz Savjeta ministara BiH.

Usvojen je i Prijedlog sporazuma o investicionom grantu u iznosu od šest miliona evra za podršku projekta vodosnadbijevanja i sancije u BiH. Ukupna vrijednost ovog projekta za FBiH iznosi 121,3 miliona evra, a za Srpsku 100 miliona KM.

Takođe, Savjet ministara BiH utvrdio je i Prijedlog ugovora o grantu koji se odnosi na luku Brčko od tri miliona evra, a prihvaćena je i inicijativa za ugovor sa EIB-om za projekat gradskog prevoza u Sarajevu u iznosu od 35 miliona evra.

Iz Savjeta ministara BiH nakon sjednice saopšteno je da je usvojen i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ombudsmenu za ljudska prava BiH kojim se jačaju kapaciteti ove institucije, a usvojen je i plan i program za povratak državaljana BiH iz Sirije i Iraka.

Ministri su, na prijedlog Ministarstva civilnih poslova usvojili i Plan deminiranja u BiH za 2022. godinu, na koji je saglasnost dala i Komisija za deminiranje u BiH, a usvojen je i Nacrt razvojno-investicionog programa institucija BiH za period 2023-2025. godine u kojem se navode ukupno 279 projekata u ukupnoj vrijednosti od 4,41 milijarde KM. Od ovog iznosa 3,8 milijardise odnosi na ulaganje u kapitalne projekte, a 570,2 miliona KM na ulaganja u institucionalne projekte.

Na sjednici je usvojena i Procjena prijetnji od organizovanog kriminala u BiH u kojem se navodi da je zabrinjavajući rast broja kriminalnih grupa te da su najveće prijetnje trgovina drogom, krijumčarenje ljudi, privredni kriminal, korupcija i imovinski kriminal.

Elektroprivreda Republike Srpske (ERS), desetak dana nakon otvaranja javnog poziva za postavljanje solarnih panela na 50.000 domaćinstava u Srpskoj odlučila je da spusti kriterijume kako bi se što više ljudi prijavilo.

Ovu informaciju je za Capital potvrdio i direktor ERS-a Luka Petrović, ističući da će za apliciranje biti potrebna samo dva dokumenta.

“Sada nam je u ovoj fazi bitno da ljudi samo donesu kućnu listu i prosjek prihoda po članu domaćinstva”, kazao je on.

Prema njegovim riječima, ostatak dokumentacije će se dostavljati naknadno.

“Javni poziv smo pojednostavili jer smo shvatili kako će se svakako morati vršiti provjera istinitosti podataka i tehničke uslovljenosti za instalaciju elektrane”, rekao je Petrović.

Da podsjetimo, vlasnici domaćinstava su pored kućne liste i potvrde o primanjima morali da dostave i građevinsku dozvolu, te saglasnost suvlasnika u slučaju da objekat na kojem se gradi elektrana nije u vlasništvu 1/1.

Sada su toga oslobođeni, bar u prvoj fazi, u kojoj se prikupljaju prijave.

Osnovni uslovi za sada ostaju isti, a to je da krajnji kupac mora da ima potrošnju veću od 3.000 kilovata godišnje, da su krovovi okrenuti ka jugu pod nagibom većim od 10 stepeni i da posjeduju trofazni priključak na elektro mrežu.

Dodatno, krov ne smije biti u sijenci drugih kuća ili drveća, a domaćinstvo ne smije imati ni neizmirene obaveze prema ERS-u.

Potencijalni korisnici se boduju u momentu podnošenja aplikacije u poslovnici Direkcije za javno snabdijevanje kojoj se obratio sa zahtjevom, a na osnovu bodova će biti sačinjena konačna rang lista. Maksimalno se može skupiti 100 bodova.

Elektroprivreda Republike Srpske preuzima obavezu finansiranja, izgradnje i puštanja u rad elektrane, koju će domaćinstvo otplaćivati u ratama.

Krajni kupac će svoju elektranu plaćati u jednakim mjesečnim ratama u visini prosječne mjesečne potrošnje umanjene za 10 odsto. Nakon što je isplati, ostatak njenog radnog vijeka imaće besplatnu struju.

Ekonomista Damir Miljević iz Regionalnog centra za održivu energetsku tranziciju (RESET) smatra kako je cilj ERS-a o panelima na 50.000 krovova u Srpskoj, preambiciozan.

Najveći problem po njemu su kriterijumi.

“Istovremeno je prednost data domaćinstvima slabijeg ili lošeg imovinskog stanja, a kao uslov postavljen trofazni priključak iako svi znamo da baš ta kategorija domaćinstava nema tu vrstu priključka”, napominje on.

Bez obzira na to, on kaže da inicijativu ERS-a treba pozdraviti kao dobar potez.

Cijena tone peleta na tržištu Republike Srpske u narednom periodu biće 480 KM plus PDV, dogovoreno je na današnjem sastanku u Privrednoj komori RS.

Goran Račić, predsjednik područne Privredne komore Banjaluka, naveo je da već mjesec dana imaju sastanke sa proizvođačima peleta, te da ih je jako pogodila zabrana izvoza iz BiH u inostranstvo.

“Na sastanku sa proizvođačima ogrevnog drveta dogovoreno je da cijena po paleti bude ista kao prošle godine, 180 KM i to su oni prihvatili”, kazao je Račić.

Dodao je da je potrebno da što prije bude ukinuta Odluka o privremenoj zabrani izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata, ogrevnog drveta i proizvoda od drveta koja je na snazi do 21. septembra.

“Pozivam kupce da iskoriste i kupe pelet po ovim cijenama, jer nisam siguran da će ova cijena biti iduće godine. Nije realno da cijene budu niže na ovako nestabilnom svjetskom tržištu, tako da ne znamo šta će biti”, rekao je Račić.

Goran Ivanović, predsjednik Asocijacije proizvođača peleta u BiH, istakao je da proizvođači ne zarađuju ekstra zbog visokih cijena kao što se to predstavlja u javnosti.

“Mi se suočavamo sa dva problema, nestašicom i cijenom repromaterijala. Neki proizvođači su prihvatili ovu cijenu, a neki nisu. Mi trenutno radimo na granici rentabilnosti. Tražimo da se dozvoli da izvozimo pelet, kako bi ostvarili profit. Trenutna cijena proizvodnje po toni peleta je od 450 do 480 KM, tako da tu nema skoro nikakve zarade”, naglasio je Ivanović.

Proizvođači su obećali da će u septembru isporučiti 10.000 tona peleta kako bi zadovoljili potražnju na domaćem tržištu.

“Sada čekamo da nam bude dozvoljeno da izvozimo i tu ostvarimo profit. I nama su cilj domaći kupci i moramo da radimo na tome da našim ljudima obezbjedimo pelet po pristupačnim cijenama. Tona peleta je u Italiji oko 700 evra po paleti i vi vidite koliki su to gubici za naše proizvođače koji trenutno ne mogu izvoziti”, zaključio je Ivanović.

Cijena gasa u Evropi uzletjela je danas na preko 3.200 dolara za 1.000 kubnih metara, prvi put od 8. marta ove godine, prema podacima sa londonski ICE berze.

Gas za septembarsku isporuku (fjučers ugovori) trguje se na holandskom TTF čvorištu po cijeni od 3.215 dolara za 1.000 kubika, odnosno za 310,505 evra po megavat-satu (MWh) po trenutnom kursu evro/dolar, javlja agencija Tas s.

Od otvaranja današnjeg trgovanja cijena je skočila za više od 7,0 procenata sa nivoa od 3.113 dolara za 1.000 kubika, na kojem je zaključena u srijedu uveče.

Nabavne cijene dizela u posljednjih sedam dana su u porastu i očekujem da će u narednom periodu doći do blagog poskupljenja ovog goriva.

Ovo su za Srpskainfo rekli u Grupaciji za promet naftnim derivatima pri Privrednoj komori RS na pitanje zašto je dizel poskupio i do šest feninga po litri.Dizel sada u Banjaluci košta oko 3,19 KM, dok je cijena benzina ista i iznosi nešto više od 2,80 KM.

U Grupaciji ne objašnjavaju zbog čega je samo promijenjena cijena dizela iako je cijena sirove nafte u padu.

Ad
Međutim, razlog bi mogao biti taj, kako je neki dan izjavio jedan rukovodilac benzinske pumpe u Bijeljini, što od sada dizel uvoze iz Hrvatske umjesto iz Srbije zbog čega su troškovi porasli.

Suša ove godine nije loše uticala na sve voće, povoljna je bila za grožđe, a prema riječima vinogradara, iako će prinosi biti nešto manji, kvalitet grožđa je nikad bolji, a to je upravo ono što je potrebno za kvalitetno vino.

Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske, rekao je za “Nezavisne novine” da je ova godina izuzetno povoljna za vinogradare.

“Ova sušna godina je prijala vinovoj lozi i bila je veoma povoljna za vinogradare, imali su dovoljno sunca i kiše”, rekao je Dojčinović i dodao da će ovo biti jedna od rekordnih godina po prinosima.

“Ova godina je vinogradarima mogla da ponudi sve što njima treba, prema tome smatram da je prošla godina takođe bila dobra, ali ova će biti duplo bolja”, rekao je Dojčinović.

Prema njegovim riječima, najveći broj vinograda nalazi se u Hercegovini jer je to idealno područje za vinogradarstvo.

Radovan Vukoje, vlasnik vinarije “Vukoje” iz Trebinja, za “Nezavisne novine” ističe da je ovogodišnji kvalitet grožđa odličan.

“Kada govorimo o vinogradima i kvalitetu grožđa za ovu godinu, mi smo veoma zadovoljni. Suša nije uticala u tolikom obimu, prinos će biti nešto slabiji, ali to nije ništa u odnosu na kvalitet koji je ove godine izuzetan”, rekao je Vukoje.

Kako je dodao, sisteme za navodnjavanje su koristili kada je dolazilo do nedostatka vode.

“Naravno da su zbog velikih suša prinosi nešto niži, ali naša vinarija je poznata kao proizvođač najboljih vina, a najbolje vino ćete dobiti upravo od kvalitetnog grožđa”, kazao je Vukoje.

Prema njegovim riječima, sigurno je da će berba ove godine biti jedna od najboljih.

“Berba je polako krenula, mi smo i ovim prvim rezultatima veoma zadovoljni”, ističe Vukoje, dodajući da su sve sorte jednako dobro rodile, a da se kraj berbe očekuje krajem oktobra.

Kako su za “Nezavisne novine” kazali iz vinarije “Jungić” iz Čelinca, berba u njihovim vinogradima trebalo bi da krene uskoro.

“Berba još nije krenula zbog loših vremenskih uslova, ali čim vrijeme bude stabilnije, očekujemo početak ovogodišnje berbe”, kazali su iz ove vinarije.

Kako su dodali, ove godine nisu imali većih problema sa vinovim lozama.

“Dok god ne bude gotova berba, ne možemo sa sigurnošću da kažemo koje sorte su najbolje rodile, ali mi svakako očekujemo dobar prinos svih sorti”, navode iz ove vinarije i nadaju se da će ih vrijeme poslužiti s obzirom na to da berba kreće uskoro.

“Ovogodišnja berba trebalo bi da bude jedna od boljih u posljednjih nekoliko godina”, kazali su iz ove vinarije.

Srbija će od 1. novembra biti pod sankcijama EU za rusku naftu, a to bi se vrlo lako moglo odraziti i na naše džepove, u smislu da dobijemo paprenije cijene na bh. benzinskim pumpama.

Taman kad smo pomislili da se konačno stišava talas poskupljenja naftnih derivata izazvan rusko-ukrajinskom krizom, za vlasnike automobila stiže nova, potencijalno loša vijest.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je, naime, nedavno spomenuo da novembar za Srbiju donosi novi problem: sankcije na rusku naftu.

“Od prvog novembra nema više ruske nafte za nas”, rekao je između ostalog Vučić.

Juče je stigla potvrda da će se to zaista dogoditi… Zorana Mihajlović, ministarka rudarstva i energetike Srbije, rekla je da će Naftna industrija Srbije od 1. novembra naftu morati da nabavlja od drugih snabdjevača na tržištu.

“Šesti paket sankcija EU predviđa zabranu uvoza ruske sirove nafte posle 1. novembra. Nakon ovog perioda biće moguće snabdevanje sirovom naftom samo sa slobodnog tržišta. Mi za tu odluku znamo već dva meseca i radimo sve što možemo da nađemo način da ne dođe do poremećaja na našem tržištu i verujem da ćemo u tome uspeti”, rekla je Mihajlovićeva.

Bosna i Hercegovina je zavisna od uvoza goriva koje je gotovo u potpunosti proizvedeno preradom ruske nafte. Mi se, prema dostupnim informacijama, dizelom i benzinom snabdijevamo uglavnom iz četiri pravca: Hrvatske, Srbije, Italije te Grčke.

Ekonomista Admir Čavalić kaže da naše tržište može iskoristiti novonastalu situaciju da opravda buduća poskupljenja.

“Ali, rano je govoriti o tome i mislim da se ovo ne može dovoditi u ravan sa nekim većim šokovima iz ranijih perioda kada govorimo o globalnim lancima snabdijevanja, posebno uzevši u obzir da ne ovisimo samo o jednom izvoru. Dakle, postoje alternative. Ali, moguće je da se ta situacija iskoristi da bi se blago digla cijena koja bi vjerovatno i vrlo brzo pala”, rekao je Čavalić za “Nezavisne novine”.

Prometnici su oprezni s predviđanjima, ali i oni poručuju da je sve moguće.

“Svakako, ukoliko dođe do prekida isporuka naftnih derivata i gasa u postojećim kanalima snabdijevanja, doći će do promjene načina dopreme i povećanja troškova, što automatski dovodi do povećanja ulaznih i maloprodajnih cijena”, potvrdio je za “Nezavisne novine” Dragan Trišić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima u Privrednoj komori Republike Srpske.

U udruženjima za zaštitu potrošača kažu da je država dužna da diplomatskim putem traži alternativne kanale kojima bi dopremala naftu, ali to ne radi.

“Diplomacija služi tome da nam osigura neki trgovački put. Cijena nafte na Bliskom istoku je poprilično stabilna, ali lanac distribucije mora osigurati država. Ali znamo da mi nemamo nikakve politike, da se institucije ponašaju neodgovorno”, ističe za “Nezavisne novine” Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača “Futura” iz Mostara.

Divljanje cijena goriva prijeti i u Srbiji… Energetičar Milun Babić rekao je za tamošnje medije da očekuje da će poskupljenje biti logična posljedica sankcija.

“Transport nafte će biti drugačiji i komplikovaniji, može se očekivati da će zbog toga i biti poskupljenja te da će to stići i do džepova građana”, rekao je Babić.