VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Građevinarstvu u BiH prijeti kolaps

    Građevinarstvu u BiH prijeti kolaps

    Nestašica repromaterijala u građevinskom sektoru, ako potraje, a sve su pretpostavke da hoće, mogla bi dovesti do kolapsa građevinarstva u BiH, jer zbog krize u Ukrajini dolazi do nestašice i rasta cijena širokog spektra sirovina za građevinarstvo, a među njima i eksera i šrafova.

    Naime, kako prenose svjetski mediji, zbog sankcija protiv Rusije, u Njemačkoj je prisutnija nestašica eksera i šrafova na građevinama, a građevinarima veliki problem predstavljaju i rastuće cijene. Kako su ranije naveli u Udruženju njemačke građevinske industrije, ne može se više predvidjeti da li će biti dovoljno materijala za sve građevinske radove u Njemačkoj.

    Mile Petrović, sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala pri Privrednoj komori RS, za “Nezavisne novine” rekao je da je poskupljenje građevinskog materijala počelo s početkom 2021. i potrajalo je tokom cijele godine.

    “Trend poskupljenja i nestašice u velikoj mjeri usporio je rast građevinskog sektora, ali je kontinuirano snabdijevanje u proteklih nekoliko mjeseci bilo obezbijeđeno. U prethodnih nekoliko dana došlo je do dodatnog poskupljenja građevinskog materijala, a u najvećoj mjeri željeza, koje je ujedno i vrlo teško nabaviti”, kazao je Petrović.

    Dodao je da proizvođači građevinskog materijala kao jedan od osnovnih razloga navode povećanje troškova proizvodnje na koje utiče povećanje cijena sirovina na tržištu.

    “Pored čelika, najveći rast cijena bilježi se kod proizvoda čija je osnovna sirovina nafta i naftni derivati. Ne smijemo zaboraviti ni indirektni uticaj na nova poskupljenja, kao i nestašicu, jer nismo imali značajan direktan uvoz usljed ratnih dešavanja u Ukrajini, jer su isporuke čelika ka Evropi onemogućene i vodeće evropske ekonomije akumuliraju zalihe kako bi obezbijedile stabilnost sektora”, naveo je Petrović.

    Istakao je da je poskupljenje uporedo praćeno nestašicom građevinskog materijala, a realno je očekivati u budućem periodu da će se ovakvo stanje nastaviti sve dok ne dođe do konačne stabilizacije tržišta.

    “Osnovni razlozi za povećanje cijena građevinskog materijala su rast cijena sirovina zbog smanjene proizvodnje, rast cijena nafte, kriza u Ukrajini, kao i rast potražnje zbog povećanog obima gradnje”, zaključio je Petrović.

    Borko Đurić, direktor građevinskog preduzeća “Krajina”, kazao je da je nestašica eksera i šrafova najmanji problem građevinskog sektora u BiH, jer, kako navodi, veći problem je nabavka građevinskog čelika.

    “To gotovo niko i ne prodaje, jer nema ni uvoza, ni proizvodnje, ni prodaje. Ako ovo potraje, a svi su izgledi da će potrajati, nestašica će pogoditi građevinare zbog kojeg će građevinarstvo stati”, rekao je on.

    Dodao je da malo ko kod nas ima velike zalihe ovih materijala, jer se, kada je tržište uredno, materijali nabavljaju za narednih mjesec ili dva.

    “Koliko mi je poznato, malo je onih koji imaju dovoljno zaliha za završetak objekata koji su započeti i zbog toga će se sigurno većina onih koji se bave građevinarstvom brzo suočiti s tim problemom”, naveo je Đurić.

    Istakao je da više nije ni u pitanju koliko sirovine koštaju, nego je pitanje da li će toga biti.

    “Većina poluproizvoda i sirovina za izvlačenje građevinskog čelika nabavljana je iz Ukrajine i Rusije”, kazao je Đurić.

    Naveo je primjer da kompaniju “Novi Jelšingrad”, koja je u vlasništvu preduzeća “Krajina”, partneri iz Austrije više ne pitaju za cijenu proizvoda, već da kažu da bi platili i višu cijenu, samo da se posao obavi.

    “Rekli su nam: ‘Ne pitamo za cijenu, pokažite nam fakture koliko ste platili i samo pokušajte da ispoštujete ugovorene obaveze.’ Pitali su još koliko posla možemo preuzeti da uradimo u kontinuitetu, jer kod njih materijala bukvalno nema”, naveo je Đurić.

    Da je i kod nas već primjetna nestašica eksera i šrafova, za “Nezavisne novine” potvrdili su u kompaniji “PO-NE” iz Brčko distrikta, gdje su naveli da je situacija kritična, jer ne znaju odakle da nabave sirovine.

    Kako je kazao Nefair Pobrić, vlasnik i direktor kompanije “PO-NE”, koja se bavi proizvodnjom eksera i šrafova, nestašica je repromaterijala koji se u BiH ne proizvode te da se već i kod nas osjeti problem nestašice eksera.

    “Cijene repromaterijala su porasle, a u odnosu na prošlu godinu cijene sirovina su više i do 85 odsto”, rekao je Pobrić.

    Dodao je da, nažalost, to nije kraj rastu cijena repromaterijala te da se i ubuduće očekuje skok cijena.

    “Teško je reći šta bi to domaće kompanije trebalo da urade da se izvuku iz ove situacije. Morale bi se možda vezati za domaće željezare i tu napravili lanac, da bismo makar tu imali prednost. Željezare većim dijelom izvoze željezo, a za domaće tržište ostane sasvim malo sirovina”, kazao je Pobrić.

    Esmin Hodžić, direktor kompanije “Abena” iz Sarajeva, koja se bavi proizvodnjom eksera, trenutnu situaciju je ocijenio kao katastrofalnu, jer su, kako ističe, cijene 100 odsto više u odnosu na godinu ranije.

    “Svaki dan cijena se mijenja. Materijala imamo, malo nam je situacija sa željezom kritična, jer nigdje u BiH ne možemo da ga nađemo, jedino ga imaju oni koji su imali lager, a niko drugi ne može da ga uveze zato što je poskupio i prevoz, a i samo željezo”, rekao je Hodžić.

    Dodao je da je cijena kilograma eksera prije dvije godine bila 1,4 KM plus PDV, a sada je tri KM plus PDV.

  • Kriza uzela danak u Njemačkoj, Berbok: Prijete ozbiljne nestašice

    Kriza uzela danak u Njemačkoj, Berbok: Prijete ozbiljne nestašice

    U Njemačkoj je od aprila prošle do januara ove godine zbog nestašica materijala u industriji i građevinarstvu zatvoreno 76.000 radnih mjesta.

    U Njemačkoj je desetine hiljada ljudi ostalo bez posla zbog nestašica materijala koje je uzrokovala pandemija, a još znatno više je prešlo na skraćeno radno vrijeme, pokazali su rezultati analize Instituta za istraživanje tržište rada i poslova (IAB).

    Rat u Ukrajini može da dovede do sličnih posljedica, ali ipak u manjoj meri, rekao je stručnjak IAB Enco Veber (Enzo Weber).

    Prema studiji, od aprila prošle do januara ove godine zbog nestašica materijala u industriji i građevinarstvu zatvoreno je 76.000 radnih mjesta. Broj zaposlenih na skraćeno radno vrijeme porastao je za 446.000. Međutim, iskustvo pokazuje da u praksi skraćeno radno vrijeme koristi manje kompanija nego što je zvanično naznačeno.

    “Očigledno je da skraćeno radno vrijeme služi za prilagođavanje nestašicama materijala”, piše u studiji koju je u četvrtak objavio sajt magazina Špigl.

    Rat u Ukrajini će imati sličan uticaj na tržište rada, rekao je Enco Veber. “Moguća uska grla u snabdijevanju materijalima će uglavnom biti kompenzovana skraćenim radnim vremenom.”

    Međutim, uticaj rata je kratkoročan, on će se ili završiti ili će privreda da se prilagodi promijenjenim uslovima trgovine. Veber očekuje i da će rat manje da utiče na lance snabdijevanja od pandemije.

    Pandemija je globalni fenomen koji ima direktan uticaj na sve zemlje, dok rat u Ukrajini ima neposredan domet u samo dvije zemlje. Ipak, rat može dodatno da pogorša situaciju s uskim grlima.

    Berbok: Prijete ozbiljne nestašice u lancu snabdijevanja
    Njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok upozorila je da će nestašice u lancu snabdijevanja zbog rata u Ukrajini, biti ozbiljne i da bi mogle da dovedu do novih sukoba u već ranjivim zemljama.

    Ona je naglasila da Njemačka treba da održava kontakt s autoritarnim režimima čak i ako ne dijele njihove vrijednosti, i da ne ćuti o pitanjima od ekonomskog i energetskog značaja, prenosi agencija Rojters.

    Berbok, koja danas predstavlja novu strategiju nacionalne bezbjednosti, dodala je da će Berlin uporedo razviti i novu “kinesku strategiju” uzimajući u obzir nestabilnost u zemljama gdje je Kina ulagala u infrastrukturu, kao što su afričke države, navodi Dojče vele.

  • Višković: Uvjeren sam da će građani plaćati jeftinije gorivo od aprila

    Višković: Uvjeren sam da će građani plaćati jeftinije gorivo od aprila

    Radovan Višković, predsjednik Vlade RS, izjavio je da je uvjeren da će građani od početka aprila plaćati jeftinije gorivo jer će do tada, prema prijedlogu Vlade RS, biti ukinute akcize na naftu i naftne derivate.

    On je rekao da je prijedlog Vlade, o ukidanju akcize na dizel od 30 feninga po litri i 40 feninga po litri za benzin, usklađen s predstavnicima Vlade FBiH, i da su svi zaključci usaglašeni s njima.

    Kada je riječ o prijedlozima opozicije, koji su pali na Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine, Višković je rekao da se radi o političkim pamfletima jer njihovi prijedlozi nisu imali obrazloženje o efektima mjera, te je ustvrdio da nije slučajno da je glasanje zakazano dan prije najavljenog susreta entitetskih vlada o usaglašavanju mjera za ukidanje ovih akciza.

    Rekao je da su inspekcijski organi iskontrolisali sve benzinske pumpe u proteklom periodu, te da je naplaćeno milion maraka kazni onima koji nisu ispoštovali odluku o ograničenju marži na naftne derivate.

  • Vidović: PDV za osnovne namirnice da bude nula, a na luksuzne 22 odsto

    Vidović: PDV za osnovne namirnice da bude nula, a na luksuzne 22 odsto

    Vlada Republike Srpske predlaže Narodnoj skupštini Srpske da se u paralmentarnu proceduru BiH uputi Prijedlog zakona o dopuni Zakona o porezu na dodatu vrijednost, kojim će biti definisane snižena stopa PDV-a od 0 odsto na osnovne životne namirnice i viša od 22 odsto na luksuzna dobra i usluge, rekla je u parlamentu Srpske ministar finansija Srpske Zora Vidović.

    Ona je na posebnoj sjednici parlamenta, obrazlažući informaciju o mjerama u oblasti indirektnih poreza za ublažavanje negativnih efekata inflacije, precizirala da bi, prema ovom prijedlogu, stopa PDV-a bila ukunuta na lijekove, brašno, hljeb dobijen od svih vrsta brašna, mlijeko i mliječne proizvode, jestiva ulja, jestive masnoće životinjskog i biljnog porijekla, so, šećer, homogenizovanu dječiju hrana i opremu za novorođenčad, te sjemena i sadni materijal.

    Vidovićeva je navela da je prijedlog da ova mjera traje do kraja ove godine.

    “Gubitak po osnovu uvođenja nulte stope je 111 miliona na nivou Republike Srpske do kraja ove godine. Tih 111 miliona bilo bi uspmjereno na pomoć budžetima svih domaćinstava u Republici Srpskoj”, istakla je Vidovićeva.

    Ona je rekla da bi posljedica uvođenja više stope PDV-a na luksuzne proizvode rezultiralo povećanjem prihoda na nivou Republike Srpske u iznosu 16,2 miliona KM do kraja 2022. godine.

    “Ako na kraju pogledamo ukupan rezultat izmjene poreza na dodatnu vrijednost sa stanovišta gubitka javnih prihoda, to je 95 miliona KM za Republiku Srpsku”, naglasila je Vidovićeva.

    Vidovićeva je rekla da druga mjera koju Vlada predlaže jeste da se u paralmentarnu proceduru BiH uputi Prijedlog zakona o akcizama u BiH, kojim se predviđa da akcize za naftne derivate iznose 0 KM po litru, što bi se primjenjivalo jedan mjesec.

    Ona kaže da bi na kraju tog mjeseca bilo utvrđeno da li će ova mjera biti produžena i u kakvom obliku ili ukinuta, te dodala da sve zavisi od toga kako će se kretati tržište naftnih derivata.

    “Kao posljedica uvođenja ove mjere gubitak Republike Srpske za jedan mjesec iznosio bi 17,6 miliona KM. Taj iznos bi bio usmjeren na smanjenje cijena naftnih derivata”, istakla je Vidovićeva.

    On je napomenula da je u proteklom peridu došlo do velikog poskupljenja proizvoda, kao energenata, te da je zato neophodno djelovati i poboljšati ekonomski položaj prvenstveno socijalno ugroženih kategorija stanovništva kroz predložene mjere.

  • Cijena nafte ponovo porasla zbog zabrinutosti da bi invazija na Ukrajinu mogla potrajati

    Cijena nafte ponovo porasla zbog zabrinutosti da bi invazija na Ukrajinu mogla potrajati

    Cijene nafte su danas ponovo skočile iznad 100 dolara po barelu usljed zabrinutosti zbog rata u Ukrajini, odnosno činjenice da bi kriza mogla potrajati.

    Zbog ruske invazije na Ukrajinu poremećena je opskrba energijom u svijetu, a to se najviše osjetilo na cijeni nafte.

    “Raspoloženje se malo smračilo”, rekao je Robert Yawger, potpredsjednik za energetsku budućnost u Mizuho Securities dodavši: “Zvuči kao da će ovo biti razvučena situacija”.

    Nakon što je ranije ove sedmice cijena pala ispod 94 dolara po barelu, američka nafta je u nedavnom trgovanju skočila za 8 posto na 102,65 dolara po barelu. Nafta Brent porasla je 9% na 107 dolara po barelu.

    Nedavni pad cijena nafte dijelom je potaknut nadom u potencijalno primirje, ali što rat duže traje, to je veća prijetnja ruskim naftnim tokovima.

    Međunarodna energetska agencija upozorila je u srijedu da bi nevjerojatnih 30 posto ruske proizvodnje nafte moglo biti prekinuto u roku od nekoliko sedmica, što bi svjetsku privredu izložilo potencijalnoj krizi opskrbe.

  • Narodna skupština o ublažavanju negativnih efekata inflacije

    Narodna skupština o ublažavanju negativnih efekata inflacije

    Narodna skupština Republike Srpske danas bi na posebnoj sjednici trebala da razmatra mjere u oblasti indirektnih poreza za ublažavanje negativnih efekata inflacije.

    Sjednica je zakazana na zahtjev Vlade Republike Srpske, a zasjedanje bi trebalo da počne u 12 časova.

  • Prekid trgovinskih odnosa sa Rusijom nosi posljedice

    Prekid trgovinskih odnosa sa Rusijom nosi posljedice

    Članice EU izgubiće najmanje 500 milijardi evra nakon prekida trgovine sa Rusijom i obostranog povlačenja ulaganja, izjavio je predsjednik ruske Privredne komore Sergej Katirin.

    On je rekao da “usijane glave” pozivaju zemlje EU da prekinu bilo kakvu ekonomsku saradnju sa Rusijom.

    – To će biti gubitak barem od oko 500 milijardi evra za likvidaciju trgovine i obostrano povlačenje investicija, a to su obostrano korisne veze – istakao je Katirin.

    Prema njegovim riječima, u ovom vremenu izazova najrazumnije bi bilo da se “zadrži ukupan ulog u poslovanju i ljudskim odnosima”.

    Potpredsjednik Privredne komore Vladimir Padalko izjavio je za TASS da je vrijednost trgovinskog prometa između Rusije i EU 2021. porasla za 47 odsto u odnosu na 2020. godinu i iznosi 282 milijarde dol

  • “Kamatne stope neće rasti”

    “Kamatne stope neće rasti”

    Kamatne stope neće rasti ove, a sigurno ni do kraja naredne godine uprkos visokoj stopi inflacije, ocjenjuje za Srpskainfo Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH.

    Imajući u vidu događanja u svijetu, jasno je da bi, kako kaže, trebalo povećavati kamatne stope.

    – Međutim, treba imati na umu dvije činjenice. Jedna je da Evropska centralna banka neće povećavati kamatne stope ove godine, a sigurno ni u narednoj godini bez obzira na inflaciju. Zašto? Pa, zato što je Evropska centralna banka dala puno novca u opticaj bez pokrića, oko 700-800 milijardi evra godišnje. Taj novac uništava novac dugoročno onih koji rade, a oni kratkoročno kupuju mir – objašnjava Kutle.
    Tako se, kako kaže, vrijednost Euribora, koji se veže za kamatne stope u bankama, neće mijenjati.

    – S druge strane, banke u Bosni i Hercegovini imaju puno veće izvore novca, puno veće depozite nego što je potražnja za kreditima. Muku muče kako da plasiraju novac; nemaju mogućnosti ne zato što ne bi htjele, pa i nemaju mogućnosti da povećavaju kamatnu stopu – navodi Kutle.

    Kaže da je u ovakvoj situaciji, ako ima potrebe za dugoročnijim zaduživanjem, bolje uzeti kredit s fiksnom kamatom, pa makar on bio i skuplji, jer je teško očekivati niže kamatne stope.

    Ukupni plasirani krediti građanima u BiH na kraju prvog mjeseca ove godine, po podacima Centralne banke BiH, iznose oko 10,39 milijardi konvertibilnih maraka. Depoziti stanovništva istovremeno iznose 14,75 milijardi maraka.

  • Lukašenko donjeo odluku: Dugove ćemo vam platiti u rubljama

    Lukašenko donjeo odluku: Dugove ćemo vam platiti u rubljama

    Predsednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko naredio je da ta zemlja izmiri svoj spoljni dug u nacionalnoj valuti.

    “U slučaju uvođenja restriktivnih mera od neprijateljskih zemalja koje uključuju stvarno zamrzavanje investicionih projekata koji se sprovode na teritoriji Republike Belorusije, suspenzije njihovog finansiranja, oduzimanjem tehničke mogućnosti davanja plaćanja javnog duga u stranoj valuti, Ministarstvu finansija, bankama agentima, drugim pravnim licima daje se pravo, odlukom Saveta ministara (njegovog predsedništva), da obezbeđuju ispunjenje obaveza prema tim zemljama u nacionalnoj valuti”, navodi se u komentaru Ministarstva finansija Belorusije o dekretu.Ranije je premijer Bjelorusije Roman Golovčenko rekao da je Minsk 2021. godine u potpunosti ispunio svoje obaveze po plaćanju spoljnog javnog duga republike u iznosu od dve milijarde dolara.

  • Vlada RS traži da se zabrani izvoz trupaca iz BiH

    Vlada RS traži da se zabrani izvoz trupaca iz BiH

    Vlada RS usvojila je Informaciju o potrebi uvođenja mjere zabrane izvoza trupaca iz BiH, te traži od Savjeta ministara BiH da se zabrani izvoz šumskih drvnih sortimenata u cilju razvoja domaće drvoprerađivačke industrije.

    Iz Biroa za odnose sa javnošću Vlade RS saopšteno je da se inicijativa za donošenje ove mjere predlaže sa ciljem unapređenja razvoja drvne industrije i sprečavanja nestašice sirovine na domaćem tržištu.

    U saopštenju se navodi da je Vlada RS na 161 sjednici donijela odluku o davanju saglasnosti Ministarstvu privrede i preduzetništva na Plan korištenja sredstava od 1. januara do 31. decembra 2022. godine od 12 miliona KM.

    “Sredstva su usmjerena za podršku privrednim subjektima iz sektora industrije tekstila, odjeće i obuće, industrijske prerada drveta, metalne i elektro industrije, industrije gume i plastike, papirne i grafičke industrije, proizvodnje hemikalija i hemijskih proizvoda, proizvodnje osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih preparata i industrije građevinskih proizvoda, odnosno proizvodnja ostalih proizvod od nemetalnih minerala”, stoji u obrazloženju ove odluke.

    Takođe usvojen je Program za rijetke bolesti u Republici Srpskoj od 2022. do 2024.

    “Sprovođenjem ovog Programa će se doprinijeti daljem poboljšanju prevencije, ranoj dijagnostici, tretmanu i rehabilitaciji lica koja boluju od rijetkih bolesti u Republici Srpskoj”, ističe se u saopštenju.

    Vlada je razmatrala i Analizu primjene Zakona o podsticajima Republike Srspke, a predmet analize su bili podsticaji za povećanje plate radnika od 1. jula 2019. godine do 30. juna 2021. godine.

    “Utvrđen je i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prevozu u drumskom saobraćaju Republike Srpske. Razlozi za donošenje ovog zakona sadržani su u potrebi potpunijeg i preciznijeg propisivanja pojedinih odredaba radi lakšeg tumačenja i primjene u praksi, kao i u potrebi usklađivanja zakonodavstva u ovoj oblasti sa odgovarajućim direktivama Evropske unije”, navodi se u saopštenju.