VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Juan umjesto dolara za naftu i gas?

    Juan umjesto dolara za naftu i gas?

    Saudijska Arabija se polako okreće prema Kini, što bi, po ocjeni Vol strit žurnala, moglo da ugrozi dugogodišnje odnose Rijada sa SAD.

    Kineski lider Si Ðinping mogao bi da prihvati poziv da posjeti Saudijsku Arabiju u maju, gdje bi sa najvećim svjetskim proizvođačem nafte mogao da se dogovori da Kina naftu plaća u juanima umjesto u američkim dolarima, navodi list.

    Usred geopolitičkih tenzija koje je izazvao rat u Ukrajini, pri čemu se svijet polako opredjeljuje za jednu ili drugu stranu, ova vijest je izazvala strah da bi Saudijska Arabija mogla da stane uz Rusiju, konstatuje se u komentaru koji je ovim povodom objavio Dojče vele (DW).

    Omogućavanje plaćanja nafte u juanima moglo bi da pomogne u stvaranju paralelnog sistema za međunarodna plaćanja u kojem kineski juan postaje važan kao i američki dolar. Time bi se omogućilo da Rusija izbjegne sankcije, jer bi mogla da koristi i juan.

    Javno, Kina je ostala neutralna u ukrajinskom sukobu, ali se uveliko spekuliše da podržava Rusiju, dodaje njemački medij.

    Skoro četvrtina cjelokupnog izvoza saudijske nafte ide Kini, a od početka ove godine Saudijci su od Rusije preuzeli vođstvo kao najveći izvoznik nafte toj zemlji.

    Saudijci su predložili plaćanje u juanima još prije četiri godine. Na ovakvu ponudu Saudijske Arabije se do sada gledalo kao na način da se vrši pritisak na zapadne saveznike, ocjenjuju stručnjaci. Štaviše, Evropski savjet za spoljne poslove je napisao u izvještaju iz 2019. godine da su Saudijci ovo radili i ranije, to jest da su Kinu koristili kao kartu za pregovaranje.

    “Samo nekoliko mjeseci nakon ubistva saudijskog novinara Džamala Kašogija saudijski princ Muhamed bin Salman putovao je po Aziji kako bi uticao na pitanje uvoza oružja u njegovu zemlju”, navodi se u izvještaju.

    Bilo je pokušaja od strane SAD i Evrope da se pridobije podrška Saudijaca. Američki savjetnik za bezbjednost Bret Mekgurk je prošle nedjelje putovao u tu zemlju, kao i britanski premijer Boris Džonson.

    “Čak i ukoliko bi zapadna diplomatija uspjela da dobije saudijsku podršku, vlasti ove bliskoistočne zemlje su zabrinute da će njihov region postati manje, a ne više bitan”, kaže za DW Cincija Bijanko, gostujuća saradnica u berlinskom odsjeku Evropskog savjeta za spoljne poslove.

    Ona u tom kontekstu ukazuje na sve intenzivnije odnose SAD sa Istočnom Azijom i na težnje da se smanji korišćenje fosilnih goriva.

    “Zalivske države vjeruju da Vašington ima manje da ponudi i da raspolaže s manjim arsenalom prijetnji u pregovorima”, objasnila je Bijanko u izvještaju objavljenom prošle nedjelje, dodajući da odluka bliskoistočnih zemalja da ne stanu na stranu Evrope i SAD po pitanju Rusije, nema toliko veze s Rusijom.

    UAE i Saudijska Arabija ovim pokušavaju da se orijentišu u novonastalom multipolarnom svijetu, koristeći pristup finansijskih transakcija radi zaštite nacionalnih interesa, piše Bijanko.

    Čak i ako se dogodi da Saudisjka Arabija počen da prima juane u mjesto dolara za nafru, mala je vjerovatnoća da će to biti od bilo kakvog ozbiljnog uticaja na devizna tržišta u kratkoročnom, pa i srednjoročnom periodu, kažu ekonomski stručnjaci.

    Cijena većeg dijela nafte se izražava u dolarima i proces odvajanja od toga bi bio dug i komplikovan.

    Analitičari takođe ističu da čak i kada bi se sva saudijsko-kineska razmjena odvijala u juanima, to bi iznosilo samo oko 320 miliona dolara po radnom danu. U isto vrijeme, sva svjetska trgovina u američkim dolarima iznosi oko 6,6 biliona dolara.

    Dugoročno, pak, postoji strah da bi mogao da se pojavi paralelni globalni sistem razmjene stranih valuta, s kineskim juanom kao alternativom. Indija, navodno, takođe razmatra korišćenje juana za kupovinu nafte od Rusije, kako bi izbjegla međunarodne sankcije. Neki analitičari to vide kao način da se Kina zaštiti od toga da jednog dana eventualno postane žrtva zapadnih sankcija na način na koji je Rusija trenutno sankcionisana, navodi DW u komentaru.

  • Pašalić: Neće biti gladi, ima dovoljno hrane na tržištu

    Pašalić: Neće biti gladi, ima dovoljno hrane na tržištu

    Republici Srpskoj, BiH, kao i regionu ne prijeti glad, jer ima dovoljno hrane i neće biti problema kada je riječ o snabdjevenosti tržišta, istakao je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske Boris Pašalić.
    Pašalić je naveo da to što građani u posljednje vrijeme kupuju više namirnica, zbog krize u Ukrajini, predstavlja refleksnu reakciju ljudi koji su zabrinuti kriznim situacijama, te ponovio da trenutno nema problema u lancima snabdijevanja.

    On je za ATV rekao da panika dovodi do neracionalne kupovine namirnica, što dovodi do nestašice i rasta cijena i da se time otvara prostor za razne spekulacije i mahinacije, što uvijek ide “preko leđa građana”, ali da je vlast preduzela određene mjere da se to prevaziđe.

    Pašalić je naglasio da Republika Srpska ima dovoljno pšenice do nove žetve.

    Kada je riječ o izvozu pšenice iz BiH u ovim kriznim vremenima, Pašalić kaže da količina od 6.000 tona, koliko je izvezeno u prva tri mjeseca ove godine, nije velika ali da treba biti oprezan, te je naglasio da resorno ministarstvo na nivou BiH na čijem je čelu Staša Košarac prati situaciju.

    Pašalić kaže da je neophodno obezbijediti trgovinu žitom, odnosno prohodnost i odnos između privrednika u BiH i Srbiji koji već imaju sklopljene ugovore.

    “Prosječna potrošnja hljeba po glavi stanovnika je godišnje 110 kilograma. Republika Srpska sije od 40.000 do 45.000 hektara pšenice i ako je prosječan prinos oko pet tona to je 200.000 tona. Od kilograma pšenice dobijamo 600 do 800 grama brašna te ako je prosjek 70 odsto iskoristivosti, od tih 200.000 tona pšenice možemo proizvesti 140.000 brašna”, pojasnio je on.

    On je naglasio da ukoliko bi sva pšenica završila na tržištu Republike Srpske, ona bi imala duplo veću količinu nego što joj treba.

    Pašalić je rekao da se u Srpskoj na 130.000 hektara proizvede kukuruza uz prosječan prinos od šest tona.

    On je naveo da BiH izvozi godišnje hrane u vrijednosti oko milijardu KM, a uvozi tri milijarde, što govori o tome koliko nedostaje hrane i koliko treba raditi na tome da se ovaj deficit smanji.

    Pašalić kaže da je komunikacija Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske sa ministrom Košarcem odlična, ali da je problem što se dogovoreno teško i realizuje.

    “Stiče se utisak da sve inicijative iz Srpske ne mogu da prođu u Savjetu ministara i veoma je teško u ovako složenoj državi, kakva ne postoji nigdje na svijetu, realizovati te mjere. Čini mi se da se u prvi plan stavljaju nečiji interesi, a ne gleda se poljoprivredni proizvođač, koji je osnov svega”, rekao je Pašalić.

    On je naglasio da poljoprivredni proizvođači moraju da budu u fokusu svih nivoa vlasti i da su neophodna veća ulaganja u ovu granu privrede.

    USKORO STIŽE PRVA KOLIČINA ĐUBRIVA IZ TURSKE

    Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić rekao je da u BiH uskoro treba da bude dopremljena prva pošiljka đubriva iz Turske od ukupno 50.000 tona, a nakon toga i ostatak.

    Pašalić je napomenuo da je isporuku đubriva BiH iz Turske dogovorio srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, istakavši da, ukoliko ona stigne u narednih mjesec dana, to neće stvoriti probleme ovdašnjim ratarima jer na domaćem tržištu postoje određene količine đubriva.

    Govoreći o regresiranom gorivu za poljoprivrednike u iznosu od 50 feninfga po litru, Pašalić je naglasio da je Vlada Srpske od 2013. godine izdvojila gotovo 60 miliona KM, te da ovu mjeru koristi blizu 15.000 gazdinstava.

    “Uz sve probleme u vezi sa nadležnostima u BiH, moguće je definisati da poljoprivredni proizvođač sipa gorivo koje je oslobođeno akcize i putarina”, rekao je Pašalić za ATV.

    Prema njegovim riječima, cilj bi bio, ne da se plaća razlika u cijeni distributerima goriva, već da poljoprivrednik sipa na pumpi jeftinije gorivo.

    On kaže da Vlada Srpske neće dozvoliti da se mljekarski sektor u Republici Srpskoj uruši ili poklekne.

    Pašalić je rekao da Vlada Srpske i resorno ministarstvo žele da stvore konkurentnog domaćeg proizvođača, odnosno proizvođača koji kvalitetan proizvod može da proda po nižoj cijeni.

    “On to može da uradi ako primjenjuje nove tehnologije, ako ima novi traktor i priključke, znanje, određenu poljoprivrednu površinu i podršku države”, rekao je Pašalić.

    Ministar kaže da je u Srpskoj povećano interesovanje za kapitalna ulaganja u poljoprivredi, bez obzira na krizni period, što je iznenadilo i Vladu Srpske.

    Pašalić kaže da je to jedna od najmoćnijih mjera koje Vlada Srpske realizuje u sektoru poljoprivrede jer podržava bilo kakvu investiciju na farmi.

  • Rublja ojačala prema dolaru i evru, berzanski indeksi pali

    Rublja ojačala prema dolaru i evru, berzanski indeksi pali

    Ruska berza je završila današnje trgovanje u minusu, pri čemu je indeks MOEX pao za 3,66 posto na 2.484,13 poena, dok je indeks akcija denominovanih u dolarima RTS potonuo za 2,7 procenata na 829,62 poena, javlja TASS.

    Na deviznom tržištu, ruska rublja je porasla prema američkom dolaru i evru.

    Ruska valuta je ojačala prema dolaru za 3,33 odsto na 93,67 rubalja, dok je prema evru skočila za 6,77 procenata na 100,02 rublje, na trgovanju na Moskovskoj berzi do 14,16 časova po moskovskom vremenu, navodi se u informaciji.

  • Američki gas koji će Evropa uvoziti biće skuplji nego ruski

    Američki gas koji će Evropa uvoziti biće skuplji nego ruski

    Američki gas, koji je Evropa najavila da će uvoziti kao zamjenu za ruski, plaćaće skuplje, jer se za dopremanje gasa iz SAD koristi komplikovanija i skuplja tehnologija, izjavili su danas sagovornici Tanjuga Jelica Putniković i Miloš Zdravković.

    Urednica portala Energija Balkana Jelica Putniković objasnila je da je gas, koji stiže tankerima iz Amerike, Katara ili nekog drugog prodavca, skuplji nego gas koji stiže gasovodima.

    “Jednostavno, to je skuplja tehnologija. Prvo gas mora da se prebaci u tečno stanje, pa da se transportuje, putovanje traje, a kada stigne do neke luke u Evropi, mora da se ponovo vrati u gasno stanje”, istakla je Putniković.

    Na pitanje da li će Amerika do kraja ove godine imati da obezbijedi Evropi 15 milijardi kubnih metara gasa, koliki je dogovor, Putniković odgovara da je sada pitanje koliko Džozef Bajden ima potvrdu američkih kompanija, koje već imaju ugovorene prodaje svog energenta i hoće li oni moći da povećaju proizvodnju tako brzo.

    Navodi i da je pitanje hoće li zbog toga što je, i bez krize u Ukrajini, povećana potražnja za energentima u svijetu, a naročito u Aziji, azijske zemlje ponuditi bolje cijene.

    “Nijedna privatna kompanija neće prodati nijednom evropskom kupcu jefinije ako može u Aziji skuplje da proda taj gas”, rekla je Putniković.

    Na pitanje da li će biti problem zbog toga što ruski predsjednik Vladimir Putin sada traži da se gas plaća u rubljama, Putniković podsjeća da je Iran stalno suočen sa pojedinim sankcijama zbog svog nuklearnog programa, a da su pojedine zemlje kupovale njegovu naftu i plaćale u zlatu.

    “Ako neko hoće da kupi robu, on će naći način da se ta transakcija odradi i to ne bi trebalo da bude problem”, smatra Putniković.

    Dodaje da posljednjih dana slušamo izjave evropskih političara koji, kako kaže, moraju pred svojim glasačima da opravdaju priču o tome da neće Rusima plaćati u rubljama.

    “Makron je rekao da nećemo plaćati rubljama, a oni ni ne zavise od ruskog gasa, jer imaju nuklearke za proizvodnju električne energije i nemaju takav problem kao Nemačka, čiji su političari rekli da neće naređivati svojim kompanijama kako i šta da rade”, navela je Putnković.

    Stručnjak za energetiku Miloš Zdravković podsjetio je da je Amerika obećala da će Evropi do kraja ove godine isporučiti 15 milijardi kubnih metara gasa, a 50 milijardi do 2030. godine.

    Ističe da Amerika u ovom trenutku nema mogućunost fizičke proizvodnje tolike količine gasa da može da izveze na evropsko tržište količine koje premašuju tih 15 milijardi kubika.

    “S druge strane, američki tečni naftni gas mora da bude 2,7 puta skuplji zato što se zasniva na tehnologiji frakinga koja je mnogo skuplja i koja utiče na cenu”, ukazao je Zdravković.

    Saglasan je da plaćanje u rubljama nije problem i da ne treba da bude problem, dodajući da onaj ko ima robu može da traži da mu se plati na način koji mu odgovara.

    Objašnjava da to više ima uticaj na geopolitiku, jer u tom slučaju američka valuta gubi ulogu rezervne svjetske valute u plaćanju.

    “Što se tiče cene, plaćanje u rubljama neće uticati na cenu nafte i gasa, to samo utiče na stabilnost ruske valute”, zaključio je Zdravković.

  • “Evropa neće u rubljama plaćati Rusiji, mislim da niko ne zna kako izgledaju”

    “Evropa neće u rubljama plaćati Rusiji, mislim da niko ne zna kako izgledaju”

    Slovenački premijer Janez Janša izjavio je danas da Evropa neće plaćati Rusiji u rubljama.

    To se dešava nakon što je Moskva zahtevala da “neprijateljske zemlje” račune za naftu i gas izmiruje u ruskoj valuti.

    “Mislim da niko u Evropi ne zna kako izgledaju rublje, niko neće platiti u rubljama”, rekao je Janša novinarima po dolasku na samit lidera EU u Briselu, prenosi agencija Rojters.

  • Sindikalna potrošačka korpa u februaru skuplja za 28 KM

    Sindikalna potrošačka korpa u februaru skuplja za 28 KM

    Sindikalna potrošačka korpa za februar ove godine koštala je 2.079 KM KM, što je za 28 KM više u odnosu na njen iznos u januaru.

    Uovom periodu, trošak prehrane je povećan sa 823 na 846 maraka, podaci su Saveza sindikata Republike Srpske.

    Porodice u Republici Srpskoj najviše novca u prošlom mjesecu trošile su za nabavku prehrane – 846 KM, za stanovanje i komunalne usluge 593, te za tekuće održavanje domaćinstva 111 KM. Nabavka obuće i odjeće u februaru je koštala 148 KM, higijena i njega zdravlja 93, prevoz 200, obrazovanje i kultura 83 KM.

    Prosječna neto plata u Republici Srpskoj isplaćena u februaru 2022. godine iznosila je 1.091 KM i veća je za 49 KM u odnosu na prosječnu platu isplaćenu u januaru.

    U Srpskoj je najveća prosječna plata u februaru isplaćena u oblasti vađenja ruda i kamena i iznosi 1.560 KM, a najniža u građevinarstvu 789 KM.

    Niske prosječne plate u februaru 2022. godine primili su radnici u oblasti saobraćaja i skladištenja 826 KM, u trgovini 848, poljoprivredi, šumarstvu i ribolovu 855, prerađivačkoj industriji 885 KM.

    Prosječna neto plata u februaru je sindikalnu potrošačku korpu pokrivala sa 52,5 odsto.

  • Rusi koriste kriptovalute da izbegnu finansijsku blokadu?

    Rusi koriste kriptovalute da izbegnu finansijsku blokadu?

    Predsednica Evropske centralne banke (ECB) Kristin Lagard izrazila je zabrinutost da se kriptovalute koriste kao sredstvo za izbegavanje antiruskih sankcija.

    Ona je navela da je “najviše zabrinuta” zbog velikog obima rublji koje su pretvorene u kriptovalute otkako su Rusiji uvedene finansijske sankcije zbog rata u Ukrajini.

    Prema njenim rečima, kripto novac se koristi “da bi se zaobišle sankcije koje su mnoge zemlje širom sveta uvele protiv Rusije” i određenog broja pojedinaca.

    Ovde u Evropi preduzeli smo korake da jasno signaliziramo svima koji razmenjuju, obavljaju transakcije i nude usluge u vezi sa kripto imovinom da su saučesnici”, rekla je Lagard na forumu za onlajn bankarstvo, prenosi Arab News.

    Zapadne sankcije obuhvatile su isključenje odabranih ruskih banaka i iz sistema SWIFT, čineći ih izolovanim od ostatka sveta. Kao rezultat toga, Rusi su prešli na kriptovalute poput bitkoina i tethera , koje funkcionišu na decentralizovanoj mreži, izvan zvaničnog bankarskog sistema.

    Ističući da je obim rublje koja se pretvara u kriptovalute porastao na najviši nivo u poslednjih oko godinu dana, Lagard je izjavila: “Da li je to pretnja? Da”. Međutim, ostalo je nejasno da li ECB ima dokaze o kršenju sankcija korišćenjem kriptovaluta, prenosi Financial Times.

    EU je ranije ovog meseca saopštila da su kripto sredstva takođe uključena u sankcije. Lagard i šefovi drugih centralnih banaka dugo su bili kritični prema neregulisanim kriptovalutama, koje su veoma nestabilne i mogle bi da dovedu investitore do velikih gubitka. Da bi se suprotstavila širenju kriptovaluta i odgovorila na pomak ka bezgotovinskom plaćanju, ECB razmatra uvođenje “digitalnog evra”.

    Predsednica ECB rekla je nedavno ministrima finansija zemalja članica EU da kriptovalute mogu da postanu “rupa” kroz koju bi Rusi mogli da zaobilaze sankcije. Kao odgovor, EU je u svom najnovijem paketu sankcija navela da je kripto imovina među “prenosivim hartijama od vrednosti” na koje se primenjuju evropske sankcije, prenosi Biznis.rs.

    ECB je predložila Briselu da ode korak dalje tako što će zabraniti kripto berzama da prihvataju bilo kakve narudžbine u rubljama ili od bilo koga ko se nalazi u Rusiji, ali je EU odlučila da ne prihvati sugestiju. Velike kripto berze, kao što je Binance, nastavljaju da upravljaju transakcijama u Rusiji.

  • Vidovićeva očekuje da bude nastavljen trend povećanja plate u Srpskoj

    Vidovićeva očekuje da bude nastavljen trend povećanja plate u Srpskoj

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je da su mjere Vlade Srpske doprinijele kontinuiranom povećanju prosječne plate, te očekuje da ovaj trend bude nastavljen.

    Plate moraju biti povećane jer značajno raste inflacija sa 6,2 u januaru došli smo na 7,3 odsto u februaru. Inflacija raste u svim zemljama, negdje više negdje manje, a mi smo na nižoj ljestvici, ali i ovaj udar inflacije nas potresa u Republici Srpskoj s obzirom na našu veličinu, rekla je Vidovićeva.

    Ona je dodala da će se raditi na povećanju plata u javnom sektoru, ali da se očekuje od poslodavaca da to isto učine i u realnom sektoru, uz određenu podršku Vlade Srpske.

    Navodeći da je prosječna februarska plata u Srpskoj iznosila 558 evra, Vidovićeva je podsjetila da je to povećanje rezultat mjera Vlade Srpske koje se odnose na značajno smanjenje obaveza poslodavaca.

    – Smanjili smo porez sa 10 na osam odsto, neoporezivo je hiljadu KM i u značajnoj mjeri smo smanjili doprinos za zdravstveno osiguranje tako da smo doprinose sa 32,8 sveli na 31 odsto – navela je Vidovićeva.

    Prema njenim riječima, Vlada Srpske je sa stanovišta budžeta dala maksimalan doprinos povećanju plata.

    – Iz budžeta smo usmjerili dio poreza na dohodak direktno za plate radnika i za sve radnike u Srpskoj to povećanje je iznosilo 16 KM mjesečno. Možda pojedinačno to nije visoka cifra, ali za 280.000 radnika to je ipak značajno – istakla je Vidovićeva.

    Ona je naglasila da je Vlada zadržala stare i uvela nove subvencije za podršku privrednim subjektima, da sufinansira nabavku novih tehnologija za šta će iznos od 15 miliona KM vjerovatno biti uduplan jer imaju veliki broj zahtjeva koje ne žele odbiti, a slično će biti i sa izdvajanjima za nabavku tehnologija u poljoprivredi.

    – I dalje vraćamo poreze i doprinose na povećanje plata, što znači da svim poslodavci u realnom sektoru koji povećaju platu biće im vraćeni porezi i doprinosi, košta ih samo neto povećanje plate. Prošle godine isplatili smo više od 15 miliona KM za to, a ove godine očekujemo i više. Za novozaposlene radnike za prvu godinu Republika Srpska snosi troškove plata. Sve to na određen način trebalo bi da doprinese povećanju plata, jer je to neophodno s obzirom na inflaciju – rekla je Vidovićeva.

    Ona je napomenula da je nedavno Vlada Srpske predložila nultu stopu PDV na osnovne životne namirnice, kao i ukidanje akciza na naftu i naftne derivate na rok od mjesec dana.

    – Sve je to nešto što preduzimamo s ciljem boljeg standarda, a prije svega podrške socijalno ugroženim kategorijama i iz tog razloga smo najavili povećanje penzija od 10 odsto, a povećaćemo i boračka davanja po svim osnovama – zaključila je Vidovićeva.

  • “Prihodi bi se smanjili za oko 265 miliona KM, ovo nije prihvatljivo”

    “Prihodi bi se smanjili za oko 265 miliona KM, ovo nije prihvatljivo”

    Usvajanje zakona o ukidanju akciza i smanjenju PDV, nije prihvatljivo sa stanovišta osiguranja makroekonomske stabilnosti i fiskalne održivosti BiH, stav je Uprave za i direktno oporezivanje.

    Uprava je dala negativno mišljenje na predložene izmjene Zakona o kojima se govori u političkim krugovima zbog visokog stepena inflacije.

    Zbog izmjena Zakona o akcizama, tj. ukidanju akcize na naftu i naftne derivate, kažu mogli bi biti manji prihodi za oko 265 miliona KM.

    Upravo o tome trebali bi sutra raspravljati delegati Doma naroda Parlamenta BiH, potvrđeno je za N1.

    Za izmjene zakona o PDV u ZIO kažu da nisu u skladu sa Direktivom EU.

    Za to vrijeme Centralna banka Bosne i Hercegovine značajno je korigovala svoje procjene inflacije za prvo polugodište ove godine. Sa 4,5 odsto, na koliko su prvobitno računali, nova predviđanja govore kako će inflacija biti čak 9,2 odsto, a ekstremna procjena ide i do 12,5 odsto.

  • U Srpskoj u toku isplata godišnjeg boračkog dodatka

    U Srpskoj u toku isplata godišnjeg boračkog dodatka

    U Republici Srpskoj u toku je isplata godišnjeg boračkog dodatka za 2021. godinu, potvrdio je ministar rada i boračko-invalidske zaštite Duško Milunović.

    On je naglasio da je ova, kao i sve druge isplate za boračku populaciju prioritet Vlade Republike Srpske i da je obavljena u zakonom predviđenom roku.

    Pravo na godišnji borački dodatak za 2021. godinu ostvaruje 48.775 korisnika, demobilisana borca prve i druge kategorije, mlađa od 60 godina.

    Za ovu naknadu u skladu sa Zakonom o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata, Vlada Republike Srpske obezbijedila je 7.923.437,19 КM.

    Godišnji borački dodatak se isplaćuje u prvom kvartalu tekuće godine za prethodnu godinu.