VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Na ljeto manjak radne snage u Srpskoj

    Na ljeto manjak radne snage u Srpskoj

    Mnogi sezonski radnici iz Republike Srpske već su otišli na privremeni rad u Hrvatsku i Crnu Goru, dok domaći poslodavci zbog manjka radne snage u novu ljetnu sezonu ulaze sa velikim problemima.

    Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS, rekao je za “Nezavisne novine” da se mnogi poslodavci žale da su im radnici već otišli na privremeni rad u Hrvatsku i Crnu Goru te da ne znaju kako će iznijeti ovu sezonu zbog manjka radne snage.

    “Većina sezonskih radnika će otići do kraja ovog mjeseca, a mnogi su već i otišli te će ovo predstavljati veliki problem za poslodavce. Najviše odlazi konobara, ali i ostalih, kao što su sobarice, kuvari, pomoćni radnici i dr.”, naveo je Blagojević.

    Ono što je takođe veliki problem, kako ističe Blagojević, jeste to što učenici nisu zainteresovani da se upišu na ove smjerove koji su potrebni na tržištu, pa škole zbog niske zainteresovanosti neke od smjerova i gase.

    “Prošle godine je oko 700 stanovnika iz Trebinja radilo u Dubrovniku, i to 90 odsto u trgovini, turizmu i uslugama, dok se za ovu godinu procjenjuje da će ih otići 1.800, skoro trostruko”, naglasio je Blagojević.

    Goran Kurtinović, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske “Horeca”, kazao je da će ova godina biti najgora do sada za ugostitelje u Srpskoj zbog velikog odlaska sezonskih radnika na rad u Hrvatsku i Crnu Goru. “Poslodavci iz Hrvatske su već u januaru došli da traže radnike i mnogo njih je već dogovorilo da ide, a neki su već otišli. Kada počne sezona, onda će velika većina otići. Odlazak radne snage traje već dugo, neki trajno odlaze, a neki privremeno, ali znamo da ćemo teško naći radnike. Po mom mišljenju, kada se sve sastavi, ovo će biti nikad gora godina za ugostitelje u Srpskoj”, naglasio je Kurtinović.

    Goran Savanović, predsjednik Sindikata trgovine, ugostiteljstva, turizma i uslužnih djelatnosti RS, rekao je da odlazak radnika na sezonu u Hrvatsku i Crnu Goru svake godine izaziva probleme u popunjavanju radnih mjesta u ugostiteljstvu. “Veliki problemi će i ove godine biti u traženju radnika da rade u restoranima, kafićima, hotelima i trgovinama i to se već osjeti. Ova godina je dosta teža i gora u odnosu na prošlu, jer još veći broj radnika odlazi”, pojasnio je Savanović za “Nezavisne novine”.

    Kako je istakao, radnici na sezonski rad prvenstveno idu u Hrvatsku, jer su bolje plate, pa u Sloveniju i Crnu Goru.

    “Ono što najviše utiče na odlazak su plate, a naši poslodavci ovakvim platama neće moći da zadrže ljude. Radnik koji ode u Hrvatsku na pet-šest mjeseci zaradi i više nego duplu platu koju bi u tom periodu zaradio kod nas. Jedini način da se nešto promijeni i riješi problem jeste da naši poslodavci povećaju plate”, zaključio je Savanović.

    Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore RS, rekao je da ženska radna snaga već odlazi u Hrvatsku na sezonski rad i da to predstavlja veliki problem domaćim poslodavcima.

  • Mercedes-Benz u problemima: Obustavlja se proizvodnja do 3. maja zbog nestašice čipova

    Grupacija Mercedes-Benz staviće više od pet hiljada radnika na kolektivni odmor u dvije fabrike u Brazilu zbog nestašice poluvodičkih čipova, saopćila je kompanija u ponedjeljak.

    Zaustavljanje proizvodnje će se desiti od 18. aprila do 3. maja i uključuje 5.000 zaposlenih u fabrici Sao Bernardo do Campo i 600 u fabrici Juiz de Fora, koja se nalazi u brazilskim državama Sao Paulo i Minas Gerais, rprenosi Reuters.

    Mercedes je saopćio da prilagođava svoju proizvodnju kamiona, kamionskih kabina, šasija autobusa i drugih auto dijelova zbog globalne krize snabdijevanja poluprovodnicima.

    Kompanija je već stavila oko 1.200 radnika na kolektivni godišnji odmor u martu zbog nestašice u lancu snabdijevanja, kazali su u sindikatu metalaca iz regije Sao Bernardo do Campo.

  • Evropi prijeti nestašica dizela: “U tom slučaju sve će stati”

    Evropi prijeti nestašica dizela: “U tom slučaju sve će stati”

    Evropi preti nestašica dizela, a to je gorivo koje pokreće prevoz robe i privredu.

    “Vozićemo se dok se vozimo, kad nećemo, nećemo i zdravo, nema druge. Mislim da je 14 kuna (1,85 evra) puno, a i lako što je 14 kuna, nego neće ga ni biti”, komentarisao je Hani s Ugljana.

    Naime, Evropi zbog rata u Ukrajini preti nestašica dizela, koji čini gotovo 70 posto udela u ukupnoj količini goriva, a njega troši oko 40 posto evropskih automobila i, što je najgore, gotovo sav teretni prevoz, podseća Dnevnik.hr.

    “U tom slučaju će sve stati. Mi nemamo nekakvih alternativnih prevoza, tipa železnice, da je veliki udeo železnice u prevozu roba. Tako da se bojim da će biti ozbiljnih problema. U transportnom procesu udeo goriva nam je sada 60 posto, što je – eto, jednostavno nepodnošljivo”, objasnio je Zdravko Bubnić, predsjednik Ceha prevoznika pri HOK-u.

    Nepodnošljivo je stanje i poljoprivrednicima i ribarima, kojima je cena plavog dizela skočila za 100 posto. A sve bi ovo moglo potrajati.

    “Iako nema embarga na izvoz nafte i derivata iz Rusije, brodovi nerado ulaze u Crno more, gde plutaju mine. Vrlo su visoke vozarine, osiguravajuće kuće traže puno novca za osiguranje takvih brodova i tereta. Prema tome, to će trajati dokle god traje rat”, naveo je Davor Štern, stručnjak za energiju.

    Štern spas vidi u čim bržoj aktivaciji rafinerije Rijeka.

    “Nije do kraja modernizovana, ali proizvodi vrlo kvalitetna goriva, tako da možemo dočekati turističku sezonu i iduću zimu bez brige”, dodao je.

    Većina evropskih rafinerija zatvorila se zbog zelene tranzicije EU i ne može se tako brzo pokrenuti, piše portal.

  • Peskov: Gas će plaćati u evrima, konačna isplata u rubljama

    Peskov: Gas će plaćati u evrima, konačna isplata u rubljama

    Zapadne zemlje su plaćale gas u evrima i nastaviće to da rade, ali će konačna isplata ići Gaspromu u rubljama, izjavio je danas Dmitrij Peskov, portparol predsednika Rusije Vladimira Putina.

    On je istakao da će šema plaćanja u rubljama ubuduće važiti i za novu grupu proizvoda, prenijela je agencija RIA Novosti.

    “Zapravo, oni koji su plaćali u evrima, tako će i dalje plaćati, u istim jedinicama koje su naznačene u ugovorima. Ali u isto vrijeme, konačna uplata će ići prodavcu Gaspromu u rubljama”, naveo je Peskov.

    Ovo je još uvek prototip sistema, rekao je on.

    “Ne sumnjam da će u budućnosti biti proširen na nove grupe roba i zauzimati sve više prostora u našim spoljnotrgovinskim odnosima”, kazao je Peskov u intervjuu u emisiji „Moskva. Kremlj. Putin“ na televiziji Rusija 1.

  • Postavljanje solarnih panela na kuće u RS moguće već krajem godine

    Postavljanje solarnih panela na kuće u RS moguće već krajem godine

    Postavljanje solarnih panela na kućama po subvencionisanom modelu “Elektroprivrede Republike Srpske” trebalo bi da počne već krajem godine, najavio je danas generalni direktor tog preduzeća Luka Petrović.

    Petrović je naveo da se očekuje 10 odsto ili oko 50.000 takvih korisnika, a realno je da aplikacija bude tek 1. juna na snazi i trajaće neograničeno, s tim da bi već krajem godine ili početkom sljedeće moglo početi postavljanje solarnih panela na kućama.

    On je dodao da novi zakon o obnovljivim izvorima energije omogućava koncept takozvanih prozjumera, koji su istovremeno proizvođači i potrošači struje.

    “To znači da građani na svojim krovovima mogu imati solarne elektrane iz kojih će proizvoditi struju za svoje potrebe, a viškove koji im budu odobreni plasiraće u mrežu”, izjavio je Petrović .

    Prema njegovim riječima, “Elektroprivreda Republike Srpske” isporučivala bi manjkove kada prozjumerima bude nedostajalo električne energije, jer solarni panel ne radi noću.

    “Želimo da svi građani imaju mogućnost da budu prozjumeri, to je 580.000 stambenih jedinica u Republici Srpskoj, ali ćemo promovisati ona domaćinstva koja imaju manja primanja, što se mora dokazati odgovarajućim izvodima i potvrdama”, ukazao je Petrović.

    On je dodao da će ta kategorija građana dobiti najpovoljnije pakete za montažu solarnih panela na svojim objektima.

    “Građani mogu očekivati u narednih 10 do 15 godina minimalno ili nikakvo pomjeranje svojih računa za struju od ovog modela koji ćemo predložiti Vladi Republike Srpske”, pojasnio je Petrović.

    Prema njegovim riječima, onaj ko ne bude mogao da učestvuje u ovom subvencionisanom modelu za električnu energiju, moći će samostalno da uzme kredit i da finansira postavljanje solarnih panela na kući.

  • Povećali osnovicu, ali neće dobiti veće plate

    Savjet ministara BiH na posljednjoj sjednici povećao je osnovicu za obračun plate zaposlenim u institucijama BiH sa 475,69 KM na 535 KM, koliko je iznosila i 2009. godine, međutim od samog povećanja plata neće biti ništa s obzirom na to da nije usvojen budžet za ovu godinu.

    U samoj odluci o visini osnovice za obračun plate zaposlenima u institucijama BiH za 2022. godinu navodi se da će se ona primjenjivati od narednog mjeseca od dana usvajanja budžeta institucija za 2022. godinu.

    “Oni usvajaju dokumente, a nama se ne dešava ništa i nikakve koristi od toga nemamo. Mi nemamo budžet ni za 2021. godinu, a kada će biti za 2022. godinu to niko ne može ni pretpostaviti. Suština je da oni nas vrijeđaju, omalovažavaju, ponižavaju, a oni uživaju”, rekao je Salih Karčić, predsjednik Samostalnog sindikata državnih službenika i zaposlenika u institucijama BiH.

    Kada je riječ o povećanju osnovice, odnosno vraćanju na nivo iz 2009. godine, prema nezvaničnoj računici u budžetu BiH biće neophodno obezbijediti 35,6 miliona KM ili 12,6 odsto više za plate nego što je to usvojeno u budžetu za 2020. godinu. Bosna i Hercegovina trenutno nema budžet ni za 2021. godinu i institucije BiH su na privremenom finansiranju, a kada će budžet za 2022. godinu doći na dnevni red u ovom trenutku niko ne zna.

    Fiskalni savjet BiH tek nedavno je na telefonskoj sjednici razmatrao i usvojio Globalni okvir fiskalnog bilansa za period 2022-2024. godina, što je uopšte bio preduslov za izradu budžeta za 2022. godinu, a na taj budžet kada ga izradi Ministarstvo finansija i trezora saglasnost treba da postigne i Predsjedništvo BiH, koje ga upućuje parlamentu BiH na usvajanje.

    “Teško da će to uopšte biti u ovoj godini ako uzmemo u obzir da je ona izborna. Posljednji usvojeni budžet je onaj za 2020. godinu, a i on je usvojen sa sedam mjeseci zakašnjenja, dok budžet za 2021. godinu još nemamo”, ispričao je izvor “Nezavisnih”.

    U Samostalnom sindikatu državnih službenika i zaposlenika u institucijama BiH kažu da ne mogu reći da nisu zadovoljni što je vraćena osnovica, ali su svjesni da od većih plata još neće biti ništa.

    “Ljudi su ogorčeni. Ovakav odnos prema ljudima prevršio je svaku mjeru. Prvo ti ne da novac za ono što radiš, a onda te u kontinuitetu vrijeđa, teroriše. Mi 13 godina nismo dobili povećanje plate. U stvari sada se koristi taj termin povećanje plate, a to je u suštini vraćanje plate na nivo iz 2009. godine. Možete li zamisliti koliko je standard stanovništva porastao za 13 godina, a to državni službenici i zaposleni u institucijama BiH nisu osjetili. Oni rade po svome, niko ne odgovara i mogu da rade šta hoće, kako hoće i kada hoće”, zaključio je Karčić.

    Inače, i prilikom predlaganja budžeta institucija BiH za 2021. godinu, koji još nije usvojen, sindikat je ispred parlamenta BiH organizovao proteste, kada su istakli da je budžet s predloženim koeficijentom za plate od 4,75 odsto omalovažavajući i diskriminirajući.

  • Ako stane gas, staje i Njemačka

    Ako stane gas, staje i Njemačka

    Njemačka privreda je u stanju uzbune iako još nije jasno da li je odluka ruskog predsednika Vladimira Putina da gas prodaje samo za rublje prazna pretnja.

    I kratkotrajni prekid snabdevanja ruskim energentima može da bude poguban. Privrednici u Nemačkoj ozbiljno brinu da zemlja može da zapadne u duboku krizu, ako Moskva obustavi isporuke, ili ako Zapad uvede embargo na uvoz ruskih energenata.

    Šef hemijske kompanije BASF Martin Brudermiler upozorio je na nezapamćene štete za privredu u slučaju obustave uvoza ili dužeg prekida isporuke ruskog gasa i nafte.

    “To za nemačku ekonomiju može da bude najteža kriza od kraja Drugog svetskog rata,” rekao je Brudermiler.

    I stručnjak za građevinarstvo i energetiku Lamia Mesari-Berker, savetnica nemačke vlade, upozorava na posledice.

    “Zaustavljanje bazične industrije može da izazove nezaustavljivi domino efekat i šteta bi teško mogla da se popravi,” rekla je Mesari-Bekerova za dpa.

    Šef kompanije Simens enerdži Kristijan Bruh izjavio je za dnevnik Handelsblat da će i kratkotrajni bojkot ruskih energenata nositi negativne posledice za Nemačku, veće od efekta na Rusiju.

    Za neke sektore je, kako je rekao, snabdevanje gasom od životne važnosti. “Uzmite samo industriju stakla. Kada se mašine jednom ohlade, gotove su,” rekao je Bruh.

    Nemačko ministarstvo privrede u sredu je proglasilo rano upozorenje na vanrednu situaciju sa gasom, što je prvi od tri stepena vanredne situacije. Rano upozorenje je mera predostrožnosti i vlada je apelovala na potrošače i preduzeća da štede gas.

  • UIO za tri mjeseca prikupila više od dvije milijarde KM prihoda od indirektnih poreza

    UIO za tri mjeseca prikupila više od dvije milijarde KM prihoda od indirektnih poreza

    Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH je za prva tri mjeseca ove godine prikupila 2,229 milijardi KM prihoda od indirektnih poreza ili za 406 miliona KM više nego u istom periodu prošle godine, saopšteno je iz UIO.

    Za prva tri mjeseca privredi je vraćeno 480 miliona KM ili za 133 miliona KM više nego u istom periodu lani.

    Neto prikupljeni prihodi za prva tri mjeseca ove godine bili su 1,748 milijardi KM i veći su za 273 miliona KM nego u istom periodu prošle godine.

    Za finansiranje zajedničkih institucija BiH u prva tri mjeseca raspoređen je iznos od 190 miliona KM, Republici Srpskoj 536 miliona KM, Federaciji BiH (FBiH) 950 miliona KM i Brčko distriktu 53 miliona KM.

    Po osnovu posebne putarine za izgradnju auto-puteva, te izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva Republika Srpska je dobila dodatnih 32,8 miliona KM, FBiH 49,7 miliona KM, a Brčko distrikt 1,7 miliona KM.

  • Teroristi neće moći računati na kriptovalute

    Teroristi neće moći računati na kriptovalute

    U Nacrtu zakona o izmjeni i dopunama Zakona o tržištu hartija od vrijednosti, koji je u srijedu utvrdila Vlada RS, definisani su pojam virtuelnih valuta, ali i način borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma ovim valutama.

    Mišljenja stručnjaka su podijeljena – dok jedni smatraju da je i te kako potrebno regulisati ovu oblast, drugi su skeptični.

    Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, ističe da su nastojanja Vlade Republike Srpske ispravna te da to može biti i preventivni i represivni vid prema onima koji planiraju zloupotrijebiti kriptovalute.

    “Na ovaj način želi se pokazati da se neće tolerisati zloupotrebe virtuelnih valuta, to je dobar potez i možda i prvi primjer na našem području, što će sigurno u budućnosti raditi i drugi nivoi vlasti”, rekao je Kržalić za “Nezavisne novine”.

    Međutim, Marko Đogo, predsjednik Sekcije za bankarstvo u Udruženju ekonomista RS – SWOT, za “Nezavisne novine” ističe da je takav zakon nepotreban te da je tržište kriptovaluta trebalo ostaviti neregulisanim.

    “Mehanizam na koji kriptovalute funkcionišu onemogućava učešće u nadzoru tog tržišta. To će biti jako teško sprovesti. Ja mislim da su kriptovalute budućnost u monetarnom sistemu, bez obzira na to koliko se države i centralne banke protivile korištenju kriptovaluta. Novac uvijek prolazi kroz faze razvoja, a ovo se čini kao buduća faza, koju su priželjkivali mnogi veliki ekonomisti. Čini mi se da borba da se to tržište reguliše predstavlja borbu protiv vjetrenjača”, rekao je Đogo.

    Zora Vidović, ministarka finansija Srpske, navela je da je utvrđen Nacrt zakona o izmjeni i dopunama Zakona o tržištu hartija od vrijednosti te pojasnila šta je cilj.

    “Razlozi za donošenje ovog zakona sadržani su u potrebi uspostavljanja preventivnog sistema za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti zloupotrebom transakcija s virtuelnim valutama i depozitarnim uslugama novčanika”, pojasnila je Vidovićeva.

    U nacrtu je navedeno da virtuelna valuta nema pravni status novca ili valute, ali se može kupovati, prodavati, razmjenjivati, prenositi i čuvati elektronskim putem. Kako se ističe, Komisija za hartije od vrijednosti RS treba da vrši nadzor.

    “Komisija je nadležna da nadizire usklađenost poslovanja sa zakonom i drugim propisima kojima se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, te da preduzima potrebne mjere u vezi s tim propisima nad licima koja su osnovana u Republici Srpskoj da pružaju usluge razmjene virtuelnih valuta ili depozitarne usluge novčanika, kao i nad subjektima sa sjedištem izvan RS, a koji putem ogranka pružaju te usluge u RS”, navodi se u ovom nacrtu.

    Pritom, lice koje pruža usluge razmjene virtuelnih valuta ili depozitarne usluge novčanika dužno je da u roku od 30 dana od dana osnivanja dostavi Komisiji obavještenje o pružanju tih usluga zajedno s opisom mjera unutrašnje kontrole radi sprečavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.

    “Ako lice koje pruža uslugu razmjene virtuelnih valuta u svom poslovanju ne preduzima mjere i radnje definisane propisima kojima se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, na njega se na odgovarajući način primjenjuju kaznene odredbe”, piše u nacrtu.

    U ovom nacrtu se, između ostalog, navodi da Srpska i drugi organ javnog sektora ne garantuju za vrijednost virtuelnih valuta i ne snose odgovornost za bilo koju eventualnu štetu i gubitke koje korisnici virtuelnih valuta pretrpe.

  • “Neprijateljske zemlje ako hoće gas moraju da otvore račune u ruskim bankama”

    “Neprijateljske zemlje ako hoće gas moraju da otvore račune u ruskim bankama”

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je juče ukaz o trgovini gasom sa “neprijateljskim zemljama”, da bi zapadne zemlje mogle da kupe gas iz Rusije, moraju da otvore račune u ruskim bankama, javlja RIA Novosti.

    Od 1. aprila će biti potrebno otvoriti rublje račune u ruskim bankama za plaćanje snabdijevanja – rekao je Putin.Postojeći ugovori o snabdijevanju gasom biće obustavljeni ako kupci iz neprijateljskih zemalja ne ispune nove uslove plaćanja, zaprijetio je Putin, prenio je Sputnjik na engleskom.

    Predsjednik Rusije je istakao da je Uredba o plaćanju gasa u rubljama je korak ka finansijskom suverenitetu Ruske Federacije.

    – Nastavićemo da isporučujemo gas u količinama i po cijenama u ugovorima. Naglašavam: ove cijene su višestruko niže od tržišnih – istakao je Putin, prenosi Blic.

    Srbija nije “neprijateljska zemlja”
    – Srbija nije označena kao neprijateljska zemlja Ruske Federacije. Mislim da se to nikad neće ni desiti. Trebalo bi da možemo da uspješno riješimo prije svega pitanje gasa, a čini mi se da ćemo imati razumijevanja EU, s obzirom na poziciju u kojoj se nalazi Srbija, i za nabavku ruske nafte, rekao je nedavno direktor Srbijagasa Dušan Bajatović.