VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Ugovori s Kinezima pod velom tajni

    Ugovori s Kinezima pod velom tajni

    Sudeći prema izjavama domaćih zvaničnika, kineska kompanija SDSH-CSI ne dozvoljava da se objave ugovori koji se iz budžeta plaćaju stotinama miliona KM.

    Ugovor o koncesiji između Republike Srpske i ove kineske kompanije težak 297 miliona evra, a koji se odnosi na izgradnju auto-puta Banjaluka – Prijedor nikada nije objavljen iako je potpisan još 2018. godine. Zvanično objašnjenje nadležnih u Republici Srpskoj je da kineska kompanija ne želi da se taj ugovor objelodani.

    Krajem prošle godine Radovan Višković, premijer Republike Srpske, rekao je da će ugovor biti objavljen onog trenutka kada to dozvoli kineska kompanija.

    “Oni to u ovom momentu ne dozvoljavaju. Potpisali smo koncesioni ugovor od 30 godina”, rekao je tada Višković.

    I Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Srpske u nekoliko navrata odbilo je da objavi taj ugovor navodeći da su informacije za koncesionara povjerljive i predstavljaju komercijalni interes, a njegovim objavljivanjem nastala bi šteta.

    U ovom ministarstvu medijima su objasnili da su osnovne i najvažnije informacije o uslovima ugovora javno objavljene u skladu sa Zakonom o koncesijama.

    Ono što se zna u vezi s ovim ugovorom jeste da će auto-put biti dug 42 kilometra i da će njegova izgradnja koštati 297 miliona evra. Ovaj novac obezbijediće kineska kompanija koja će u narednih 30 godina eksploatisati ovaj auto-put, a njihovo ulaganje treba da bude otplaćeno po osnovu naplate putarine.

    Republika Srpska garantovala je broj vozila koji će obezbijediti oko 30 miliona evra potrebnih za otplatu godišnje, a sve ispod toga biće namireno iz putarina s ostalih auto-puteva. Prosta matematika govori da će Kinezi na uloženih malo manje od 300 miliona evra na kraju auto-put naplatiti 900 miliona evra.

    Kao u slučaju gradnje auto-puta Banjaluka – Prijedor, i ugovor vrijedan malo više od 20 miliona evra u vezi s rekonstrukcijom tramvajskih šina u Sarajevu kineske kompanije SDSH-CSI i CREC 10 ne dozvoljavaju da se objavi.

    Realizacija ovog ugovora već ozbiljno kasni, zbog čega su pojedinci, prije svega iz nevladinog sektora, ali i politike, tražili da se njegovi detalji objave, međutim u nadležnom Ministarstvu saobraćaja Kantona Sarajevo rekli su da to nije moguće jer kineski partneri to ne dozvoljavaju.

    “Ne znam šta kineski partneri imaju s tim. Nije on ugovorni organ. Onaj ko je sklopio ugovor, javna institucija mora objaviti ugovor i tu nema priče, jer kad nema ugovora, odmah se sumnja. Kompanije koje su dobile ugovor su tu da naplate ono što su uradile i tu je kraj priče. Zamislite da Svjetska banka, recimo, neće da objavi neki ugovor koji ima, to bi bio skandal, ovako ovdje kod nas može da radi svako šta god hoće i nikome ništa. Svaka nabavka mora biti identifikovana i transparentna, ali kod nas može svakako”, rekao je Rajko Kecman, član Udruženja građana “Tender”.

    On ističe da svaki, ama baš svaki ugovor javnog organa mora biti objavljen, pa čak i oni direktni sporazumi do 6.000 KM koji se mogu dodijeliti bez raspisivanja tendera.

    Srpska sa Kinezima ima ugovorene dvije milijarde KM projekata
    Republika Srpska trenutno ima dvije milijarde KM ugovorenih poslova koji su u fazi pripreme za izvođenje radova sa kineskim kompanijama u BiH.

    Ovo je rekao Radovan Višković, premijer Republike Srpske, nakon sastanka sa Đi Pingom, ambasadorom Kine u BiH i predstavnicima više republičkih preduzeća i institucija i predstavnika Komore kineskih preduzeća u BiH.

    Višković je juče rekao i da se pregovara o projektu izgradnje solarnih panela za preduzeća i domaćinstva, te da Vlada želi da maksimalno ubrza sve projekte koji se u Srpskoj realizuju sa kineskim kompanijama. On je naglasio da je potrebno uraditi zajednički napor da se otklone, ako postoje administrativne ili neke druge barijere u vezi sa imovinsko pravnim odnosima i izdavanja potrebnih dozvola i saglasnosti.

  • Rebalansom budžet Srpske veći za 358 miliona

    Rebalansom budžet Srpske veći za 358 miliona

    Vlada Republike Srpske utvrdila je danas Prijedlog rebalansa budžeta Republike Srpske za 2022. godinu čiji je okvir 4,382 milijarde KM, što je uvećanje za 8,9% ili 358 miliona KM.

    Razlog za donošenje Rebalansa budžeta, kako su naveli iz Vlade, je stvaranje uslova za sprovođenje njenih mjera koje se odnose na povećanje penzija i svih boračkih i socijalnih davanja za 10 odsto, te povećanje bruto plata zaposlenih u javnom sektoru za 10 odsto, od mjeseca maja 2022. godine, a sve s ciljem ublažavanja negativnih efekata inflacije, kao i omogućavanje realizaciju kapitalnih investicija i izmirenje obaveza u skladu sa važećim zakonskim propisima i dinamikom njihovog dospjeća.

    “Ukoliko se analiziraju makroekonomska kretanja u prethodnoj godini i početkom ove godine, evidentno je da je došlo do bržeg oporavka privrede od očekivanog, što ima pozitivan uticaj na kretanje budžetskih prihoda (posebno prihoda od poreza na dobit)”, naveli su iz Vlade.

    U Prijedlogu Rebalansa su planirani poreski prihodi 3,352 milijarde KM, što je povećanje od 10,9 odsto ili 330,7 miliona KM u odnosu na planirani Budžet za 2022. Prihod od poreza na dobit iznosiće 312,5 miliona KM, što predstavlja rast od 25,4 odsto ili 63,3 miliona KM u odnosu na planirano Budžetom za 2022. godinu.

  • Wall Street oštro pao, katastrofa Targeta

    Wall Street oštro pao, katastrofa Targeta

    Na Wall Streetu su u srijedu berzanski indeksi oštro pali, izgubivši sve dobitke od prethodnoga dana, jer su ulagače zabrinuli slabiji nego što se očekivalo poslovni rezultati najvećih američkih trgovačkih lanaca.

    Dow Jones pao je 1.164 boda ili 3,57 odsto, na 31.490 bodova, dok je S&P 500 potonuo 4,04 odsto, na 3.923 boda, a Nasdaq indeks 4,73 odsto, na 11.418 bodova.

    Najveći dnevni pad S&P 500 indeksa od juna 2020. godine posljedica je, među ostalim, pada cijene dionice Targeta za 25 odsto, nakon što je taj trgovački lanac izvijestio o oštrom padu dobiti u prvom tromjesečju i upozorio na rast troškova za gorivo i transport.

    Dan prije najveći američki trgovački lanac Walmart smanjio je iz istih razloga procjene buduće dobiti.

    U svih 11 najvažnijih sektora S&P 500 cijene su dionica pale, a najviše u trgovačkom i potrošačkom, više od 6%.

    „Ovaj pad posljedica je procjena o tome kako će duže nego što se očekivalo razdoblje bržeg rasta inflacije od plata uticati na potrošnju u maloprodaji. Rezultati trgovačkih lanaca počinju pokazivati uticaj slabljenja kupovne moći potrošača”, kaže Paul Christopher, strateg u Wells Fargo Investment Institute.

    Taj je institut juče objavio da krajem ove i početkom iduće godine očekuje blagu recesiju u američkoj ekonomiji.

    Rast inflacije, rat u Ukrajini, dugotrajni poremećaj u nabavnim lancima, ‘zatvaranja’ gradova u Kini zbog koronavirusa i zaoštravanje monetarne politike centralnih banaka posljednjih mjeseci pritiskaju tržišta dionica jer izazivaju strahovanja od usporavanja rasta globalne ekonomije.

    Među najvećim gubitnicama bile su dionice tehnoloških divova. Cijene Applea, Amazona, Nvidie i Tesle pale su između 5,5 i 7%.

    Zbog toga su berzanski indeksi izgubili sve dobitke od prethodnoga dana.

    Od početka godine S&P 500 pao je oko 18 odsto, dok je Nasdaq indeks potonuo 27 odsto.

    Gotovo dvije trećine dionica iz sastava S&P 500 palo je 20 ili više odsto u odnosu na svoju najviši nivo u posljednje 52 nedjelje.

    I na evropskim su berzama cijene dionica juče pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 1,07 odsto, na 7.438 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,26 odsto, na 14.007 bodova, a pariški CAC 1,20 odsto, na 6.352 boda.

  • Vlada donijela odluku: Minimalna plata u Srpskoj 650 KM

    Vlada donijela odluku: Minimalna plata u Srpskoj 650 KM

    Vlada Republike Srpske danas je donijela odluku o povećanju minimalne plate na 650 KM.

    Od 1. juna će se ova odluka primjenjivati, a minimalac se povećava sa 590 KM.

    Podsjećamo da se Ekonomsko-socijalni savjet Republike Srpske nije mogao dogovoriti oko povećanja minimalca, pa je Ministarstvo rada RS predložilo Vladi RS povećanje najniže plate u Republici Srpskoj.

  • Vrhovac poručio da IRB uskoro kreće sa plasmanima kredita

    Vrhovac poručio da IRB uskoro kreće sa plasmanima kredita

    Vršilac dužnosti direktora IRB Dražen Vrhovac rekao je da i dalje traje sanacija imovine nakon požara, ali da se obavljaju najvažniji poslovi za građane i privrednike.

    Trudimo se da omogućimo radni proces – istakao je Vrhovac, piše RTRS.

    Naglasio je da IRB kreće danas ili najkasnije sutra sa plasmanom kredita.

    Najveći problem nam trenutno predstavljaju elektroinstalacije. Sve se mora do kraja ispitati – poručio je Vrhovac.

    Podsjećamo, u poslovnoj zgradi u Banjaluci u kojoj je i sjedište Investiciono-razvojne banke Republike Srpske, 1. maja izbio je požar.

  • Vlada o budžetu Srpske za ovu godinu

    Vlada o budžetu Srpske za ovu godinu

    Vlada Republike Srpske danas će u Banjaluci po hitnom postupku da razmatra Prijedlog rebalansa budžeta Srpske za ovu godinu.

    Budžet Republike Srpske za ovu godinu iznosi 4,024 milijarde KM.

    Na sjednici bi po hitnom postupku trebalo da bude razmatran Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršenju budžeta Republike Srpske za ovu godinu, saopšteno je iz Biroa Vlade Srpske za odnose sa javnošću.

    Ministri bi po hitnom postupku trebali da razmatraju Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o porezu na dohodak.

  • EU ima plan za oslobađanje od Rusije

    EU ima plan za oslobađanje od Rusije

    Evropska unija od početka rata u Ukrajini traži način da se brzo oslobodi zavisnosti od energenata iz Rusije.

    Evropska komisija je predstavila plan kako to može da izgleda. Jedno je na prvi pogled sigurno – mnogo će da košta.

    Komisija je procenila da za odbacivanje ruskih energenata do 2030. mora da uloži do 300 milijardi evra. Osim što izbacuje Rusiju kao izvor energije, plan treba da ubrza tranziciju sa fosilnih goriva na klimatski neutralne obnovljive izvore.

    “Moramo hitno da smanjimo zavisnost od Rusije,” rekla je predsednica Komisije Ursula fon der Lajen predstavljajući nacrt plana u Briselu. “Za to ćemo mobilisati do 300 milijardi evra.”

    Program treba da vodi uštedi potrošnje energije, ubrza istupanje iz fosilnog goriva i podstakne ulaganja.

    “Ovim će naš, evropski ‘Zeleni dogovor’ uključiti turbo,” dodala je nemačka političarka. Jedan od konačnih ciljeva je da EU tokom ove decenije može potpuno da zaustavi uvoz ruskih energenata.

    To podrazumeva uštedu potrošnje sa sadašnjih devet na 13 odsto do 2030. i povećanje udela obnovljivih izvora u proizvodnji energije sa 40 na 45 odsto.

    Sa zakonodavne strane, EU treba da ubrza proceduru odobravanja projekata obnovljive energije, uvede obaveznu ugradnju krovnih solarnih panela na novim zgradama i počne da uvozi više vodonika, goriva koje sagorevanjem ne stvara štetne gasove.

    Investiciono, EU mora da razvije elektromrežu, ali i gasovode i naftovode, jer postojeća mreža uglavnom vodi do Rusije. Samo Mađarska treba da uloži do dve milijarde evra da se odvoji od ruskog gasa.

    Program će se finansirati iz kredita i budžetskih uplata članica.

    Mnoge od mera iz nacrta tek treba da odobre države EU i Evropski parlament.

  • Alumina utrostručila dobit u prošloj godini

    Alumina utrostručila dobit u prošloj godini

    Najveća zvornička kompanija Alumina nastavila je pozitivan trend poslovanja.

    Prošla godina bila je jedna od najprofitabilnijih za zvorničku kompaniju i ujedno najbolja od pokretanja stečaja u fabrici glinice Birač.

    Kompanija je ostvarila dobit od 17,6 miliona maraka, pokazuje finansijski izvještaj ovog preduzeća.

    Alumina je lani u odnosu na 2020. godinu imala skoro tri i po puta veću dobit i znatno veće prihode. Ukupni prihodi kompanije iznosili su 287,8 miliona maraka, uz ostvarenu dobit od 17,6 miliona.

    Godinu ranije prihodi Alumine iznosili su 213,7 miliona, a dobit 5,1 milion maraka.

    2021. godina je bila godina gdje su se parametri u poslovanju vratili u odnosu na 2018. i 2019., prihodi od prodaje su na nivou te dvije godine, kaže direktor Sektora za ekonomiku i finansije u Alumini Vladimir Krstić.

    – Sami tokovi i prodaje i naplate i uopšte poslovanja su bili takvi da je dobit koja je ostvarena najveća od momenta otvaranja stečaja 2013. godine. Iskoristili smo situaciju gde su sirovine bile, sa aspekta 2022. i okolnosti u kojima sad poslujemo izuzetno povoljne i mogućnost njihove nabavke u adekvatnom vremenskom roku je bila izvesna – ističe Krstić.

    Iz kompanije poručuju da su plaćeni svi porezi i doprinosi, a da je istovremeno i povećana prosječna plata. Vodilo se računa i o investicijama.

    – Osnovno obeležje poslovanja u 2021. godini jeste smanjivanje obaveza prema bankama po osnovu kredita, kamata. Preduzeće više nema ni jednu obavezu koja je dospela, a nije plaćena. Ne postoje u našim bilansima zakonske zatezne kamate. Što se tiče obaveza prema dobavljačima, nemamo dospele obaveze na dan preseka – kaže Krstić.

    Aktiva Alumine nadmašuje ukupnu pasivu Alumine, poručuje Krstić.

    – Rezultat je važan u smislu adekvatnog balansiranja samih prihoda i rashoda koji se generišu u našem poslovanju i veoma kompleksnim procesima, sad i dodatno kompleksnim okolnostima vezano za događaje u Ukrajini, koji su takvi da mi ne možemo da predvidimo ni srednjoročno, a kamo li dugoročno kretanje cena sirovina. Tu primarno mislim na kretanje cena gasa i lužine, kao dve ulazne komponente.Ovaj rezultat koji je ostvaren jeste dodatna sigurnost i za proizvodni proces i za sve poverioce koje Alumina ima, počevši od banaka, dobavljača, zaposlenih i na kraju svih priznatih potraživanja u Biraču u stečaju – ističe Krstić.

    Alumina je ove godine zaposlila 30 novih radnika, a prema najavama menadžmenta kompanije, do kraja godine, u skladu sa prioritetima i potrebama, biće zaposleno još oko 100 radnika.

  • Ni jeftinije brašno iz Srbije neće smanjiti cijene u pekarama u BiH

    Ni jeftinije brašno iz Srbije neće smanjiti cijene u pekarama u BiH

    Iako je dozvoljen izvoz brašna iz Srbije u većim količinama koje će se, prema najavama, prodavati jeftinije, to trenutno zbog visokih cijena pšenice na svjetskom tržištu neće uticati na umanjenje cijena pekarskih proizvoda u BiH, smatraju sagovornici “Nezavisnih”.

    Saša Trivić, vlasnik Pekarsko-slastičarskog društva “Krajina klas”, u čijem sastavu posluje i pekara “Manja”, rekao je da su do sada uvozili brašno iz Srbije, Hrvatske, Mađarske, te kupovali kod domaćih mlinara.

    “Pitanje je kolika će biti cijena tog brašna iz Srbije, jer do sada nije bilo jeftinije. Mi sad trenutno kupujemo brašno po cijeni od 0,95 do jedne KM, a cijena je ista kao u Mađarskoj”, kazao je Trivić.

    Na pitanje da li bi zbog dozvoljenog uvoza brašna iz Srbije moglo doći do stabilizacije ili nižih cijena pekarskih proizvoda, Trivić odgovara da za to još nema realnog osnova.

    “Prije tri dana Indija je zabranila izvoz pšenice, a kako Ukrajina zbog rata koji se tamo dešava ima problema sa izvozom, cijene pšenice na svjetskom tržištu su za tri dana skočile za više od 15 odsto. Vidjećemo šta će se dalje dešavati, ali zasad nema realnog osnova za stabilizaciju cijena”, pojasnio je Trivić.

    Zoran Kos, predsjednik Udruženja mlinara RS, naveo je da su cijene brašna već poznate, i to oko 30 KM za vreću, te da na bazi toga pekari formiraju cijene svojih proizvoda.

    “Ako uđe brašno koje je nešto jeftinije, ono nije dovoljno da se napravi pekarski proizvod, pa se onda miješaju skuplje i jeftinije i pravi neki prosjek, pa pekari imaju cijene koje imaju”, objašnjava Kos. Ističe da mlinari nemaju prostora za tako nešto jer nemaju gdje da kupe jeftinu pšenicu.

    “Tona pšenice u Srbiji je 350 evra, a u Mađarskoj preko 400 evra. Naši pekari očekuju kvalitetno brašno, te ako kupimo srbijansku pšenicu, moramo je miješati sa mađarskom kako bismo napravili taj neki prosjek. Srbija i subvencioniše iz robnih rezervi, pa tako bude jeftina pšenica, brašno i na kraju hljeb. To kod nas nije slučaj”, zaključio je Kos.

    Sa druge strane, Nemanja Vasić, potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, istakao je da bi dozvoljeni uvoz brašna iz Srbije mogao stabilizovati cijene ovih proizvoda na domaćem tržištu.

    “Ako su veće količine nekog proizvoda dostupne na tržištu, onda se cijene stabilizuju i više ne rastu, jer što bi rasle ako je veća ponuda. Koliko sam informisan, uvezene su određene količine pšenice na lagerima, naši mlinovi mogu raditi, plus ovaj uvoz iz Srbije, te se po svim procjenama očekuje dobar rod pšenice. Mislim ako sve ovo bude ovako, da smo mirni cijelu ovu i dobar dio iduće godine”, kazao je Vasić.

    Dodao je da najmanje što možemo očekivati u narednom periodu jeste stabilizacija cijena brašna i da neće biti nestašice.

    “Trebalo bi očekivati da zbog svega ovoga ne dođe do rasta cijena pekarskih proizvoda jer će biti neki vid konkurencije i imaćemo dovoljno količina”, naglasio je Vasić.

    Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u prva četiri mjeseca ove godine uvezen je 19.230.481 kilogram mlinarskih proizvoda ukupne vrijednosti 16.462.425 KM.

    “Najviše je uvezeno iz Srbije, i to ukupne vrijednosti 7.957.891 KM, zatim slijedi Hrvatska za 3.937.022 KM i Mađarska za 1.440.202 KM”, navodi se u podacima UIO BiH.

  • Vidović: Budžet Srpske biće veći za oko 300 miliona KM

    Vidović: Budžet Srpske biće veći za oko 300 miliona KM

    Budžet Republike Srpske biće, predstojećim rebalansom, veći za oko 300 miliona KM, a taj novac će biti usmjeren ka građanima.

    Planiramo i dodatna izdvajanja za nabavku prehrambenih proizvoda i naftnih derivata, ali i subvencije za nabavku osnovnih životnih namirnica.

    Rekla je to “Glasu Srpske” ministarka finansija RS Zora Vidović te dodala da još rade na rebalansu budžeta koji bi trebalo da bude usvojen u junu.

    “Od početka godine imamo povećanje poreza. Prihodi od indirektnih poreza koji su pripali RS povećani su za 22 odsto za četiri mjeseca ove godine u odnosu na lani i iznose 543,5 miliona KM. Javni prihodi koje ubire Poreska uprava veći su za 14 odsto i iznose 911,5 miliona KM. Razlozi za ovakve rezultate su u boljoj naplati, ali i inflaciji, koja je za sada još ispod 10 odsto, ali je teško predvidjeti njene dalje tokove, s obzirom na kretanja na svjetskim berzama i tržištima, zbog čega smo pripremili novi set mjera, drugi u ovoj godini”, navela je Vidovićeva.

    U okviru mjera koje su planirali Vidovićeva navodi da će morati raditi na korekciji plata, penzija, boračkog dodatka i socijalnih davanja.

    “U ovim trenucima najvažnije je podržati najugroženije. Ukupno će nam za sva ova povećanja do kraja godine trebati 159 miliona KM, a dodatno ćemo ojačati privredu, poljoprivredu i investicije. Očekujemo da će budžetski okvir biti povećan za oko 300 miliona KM i taj novac biće usmjeren prema građanima”, kazala je Vidovićeva.

    Pojasnila je da su u rebalansu planirana povećanja plata budžetskih korisnika i boračkih davanja za po deset odsto te da je već ukalkulisan rast penzija za isto toliko.

    “Dodatnih 50 miliona smo planirali da izdvojimo za socijalna davanja. Sav ovaj novac u budžetu je od onog što privreda isplati, a privrednici su u veoma teškoj situaciji. Zbog toga ćemo i njih podržati. Planirali smo dodatna izdvajanja za privredu i poljoprivredu u iznosu od 40 miliona KM”, dodala je Vidovićeva.

    Vlada RS je već u okviru interventnih nabavki kupila određene vrste robe, a nastavlja da prati kretanje cijena na međunarodnom tržištu.

    “Blagovremeno ćemo reagovati u okviru raspoloživih resursa. Zbog toga ćemo planirati i novac za nabavku prehrambenih proizvoda i naftnih derivata, ali i subvencije za nabavku osnovnih životnih namirnica”, naglasila je Vidovićeva.

    Navela je da je jedna od mogućnosti ograničavanje cijena ili njihovo zamrzavanje.

    “Trenutno je u skladu sa Zakonom o regulisanju cijena na snazi određivanje marži na naftu i naftne derivate i ograničenje marži na osnovne životne namirnice koje se određuju u odnosu na nabavnu cijenu”, zaključila je Vidovićeva.

    Zora Vidović kazala je da su uprkos svim dešavanjima uspjeli sve budžetske obaveze redovno isplaćivati, ali i povećati određena davanja.

    “Ove godine smo imali izmjenu i povećanje plata i penzija, koje ćemo dodatno korigovati”, poručila je Vidovićeva.