Kategorija: Ekonomija

  • Litar ulja u Srpskoj šest, u Srbiji tri marke

    Litar ulja u Srpskoj šest, u Srbiji tri marke

    Suncokretvo ulje u Srbiji u marketima možete kupiti za nešto više od tri marke po litru, dok u Republici Srpskoj i BiH građanima za tu namirnicu trenutno treba pet i po do šest maraka. Vlada Srbije je ograničila cijene osnovnih životnih namirnica, a PDV na jestivo rafinisano ulje je deset odsto, dok je u Bosni i Hercegovini 17 odsto, što kao jednu od glavnih razlika u cijenama navode iz kompanije Bimal.
    ,,Proizvodnja jestivog ulja u Srbiji oslanja se na domaće zrno uljarica, odnosno na domaću sirovinu, dok je proizvodnja u Bosni i Hercegovini potpuno zavisna od uvoza sirovina i dešavanja na stranim tržištima”, napominju iz ove kompanije.

    Dodaju da u BiH nije dovoljno razvijena poljoprivreda, te nemamo domaću sirovinu, zbog čega cijena proizvodnje ulja u fabrici BIMAL u Brčkom zavisi od uslova uvoza zrna.

    ,,Bimal nastoji da bez prekida snabdijeva domaće kupce i da ne dozvoli da aktuelna dešavanja utiču na stabilnost tržišta”, napominju iz jedine kompanije na području BiH za proizvodnju jestivog ulja.

    Iz preduzeća Venera, banjalučkog distributera visokokvalitetne robe široke potrošnje, objašnjavaju da trenutne cijene ulja i njihovo formiranje zavisi isključivo od proizvođača, a ne od distributera i maloprodavaca.

    ,,Rast cijena sirovina i njihova dostupnost uglavnom utiče i na formiranje cijene. Ovo je roba sa već ograničenim maržama koje su minimalne i glavnu ulogu u formiranju cijene na tržištu igra ulazna cijena. Razlika između cijene u Srbiji i ovdje može da se stvori samo u logističkim troškovima, odnosno zavisnim troškovima ove robe”, kaže za BL portal Miloš Đurđević, iz firme Venera.

    Đurđević naglašava da je Srbija do maja mjeseca imala zabranu izvoza osnovnih životnih namirnica, ali su onda uveli izvozne kvote za proizvođače za zemlje u regionu, pa je opet moguć uvoz ograničenih količina ulja iz Srbije.

    ,,Šta će se ubuduće dešavati, to niko ne može da predvidi”, nije previše optimističan ni Đurđević.

    Podsjeća da ovo nije problem sa kojim se suočavaju samo građani, distributeri i proizvođači u regionu, već gotovo čitava Evropa.

    ,,U Njemačkoj je bila situacija da u posljednjih 20 dana ulja nije uopšte bilo u prodaji na nekim mjestima, ili je bilo po višestrukim cijenama u odnosu na cijene koje su na našem tržištu”, kaže Đurđević.

    Dodaje da Venera trenutno ima određenu količinu ulja za prodaju, koja je limitirana izvoznim kvotama, a cijena mu je oko šest maraka sa PDV-om.

    Iz Udruženja za zaštitu potrošača ,,DON” kažu da su se građani u početku bunili, a sada samo kažu da je “sve poskupjelo”. I tu se priča završava.

    ,,Kod nas udruženja proizvođača i trgovaca u saradnji sa vlastima kreiraju potrošačku politiku i svi se samo toga drže, jer je vidljivo koliko je više novca u državnoj kasi od prikupljanja indirektnih poreza. Sve se svede na to da potrošač sve plaća”, zaključuju u Udruženju ,,DON”.

    Kako se sve ne bi svelo samo na potrošača, Srbija je još u novembru prošle godina donijela uredbu o ograničavanju cijena osnovnih životnih namirnica, koja je još na snazi i reagovala je i iz Robnih rezervi, kojih u Republici Srpskoj nema već nekoliko godina.

    Republika Srpska je u prva tri mjeseca ove godine u Srbiju izvezla električne energije u vrijednosti od 100 miliona KM, a lideri Srpske i Srbije još prošle jeseni su potvrdili da će pomogati jedni drugima kada je riječ o isporuci električne energije koje Srpska ima za izvoz. Ulja recimo nema za izvoz, ali nema ni eventualnog dogovora da Srbija pomogne Srpskoj čime bi se u značajnijoj mjeri smanjila trenutna cijena od šest maraka.

    U BiH je bilo prijedloga da se ukinu ili smanje akcize na gorivo i smanji PDV na osnovne životne namirnice, ali ni od toga još nije bilo ništa.

  • Srpska garant za 783 miliona KM kredita

    Srpska garant za 783 miliona KM kredita

    Ukupna vrijednost kredita za koje je Vlada Srpske dala garancije zaključno sa krajem prošle godine dostigla je cifru od 783,16 miliona KM, što je za 129,14 miliona maraka, odnosno 19,75 odsto više u odnosu na godinu ranije.

    Ove brojke navedene su u informaciji o dugu sa stanjem na kraju 2021. godine. Dokument o dugu za prošlu godinu naći će se i pred poslanicima republičkog parlamenta na sjednici koja je zakazana za 31. maj.

    Samo u prošloj godini izdato je 13 garancija Republike Srpske ukupne vrijednosti od 528,35 miliona KM. Od toga iznosa na dug javnih preduzeća otpada 487,56 miliona maraka, a fondove socijalne sigurnosti 35 miliona KM. Na zaduženje javnog sektora odnosi se preostalih 4,94 miliona, a jedinice lokalne samouprave 0,85 miliona maraka kreditnog zaduženja čija otplata je potkrijepljena garancijom Republike Srpske.

    • Po osnovu svih zaduženja za koja su izdate garancije u 2021. godini povučeno je 222,55 miliona KM. Od toga iznosa javna preduzeća su povukla 179,26 miliona, fondovi socijalne sigurnosti 35 miliona, javni sektor 7,44 miliona, a gradovi i opštine 0,85 miliona maraka kreditnog zaduženja za koje je Vlada dala garancije – navedeno je u informaciji.

    Tako je, između ostalog, Vlada Srpske u prošloj godini garantovala otplatu kredita Fonda zdravstvenog osiguranja RS u iznosu od 35 miliona KM, ali i dala saglasnost Olimpijskom centru “Jahorina” za kredit težak 55,60 miliona KM. Takođe, Republika Srpska je u 2021. godini i garant za zaduženje “Gradske toplane” iz Doboja u iznosu od 1,50 miliona KM, ali i bolnici iz Gradiške za kredit od 4,94 miliona KM.

    Ekonomisti ističu da bi Vlada RS davanjem garancije na kredite fondovima, javnim preduzećima, opštinama i gradovima trebalo da utiče na razvoj privrednog ambijenta.

    • Ako se radi o povoljnim novčanim sredstvima i projektima koje će u budućnosti doprinijeti bruto nacionalnom proizvodu onda je to opravdano. Problem bi bio kada bi Vlada garantovala otplatu kredita za nešto što nam neće pomoći da prevaziđemo postojeću situaciju i što neće voditi ka novim investicionim ciklusima i pomoći privreda – kazao je Ljuboja.

    Podvukao je da razvojna komponenta prilikom davanja garancija treba biti u prvom planu .

    • Sve pa i one najrazvijenije zemlje ubrzano se zadužuju. A mi kao siromašna zemlja nemamo drugu mogućnost nego da posegnemo za kreditima kao i svi ostali. Infrastrukturni radovi, koji su pokretači jedne ekonomije, moraju se odvijati. Tu je glavna uloga vlada. Pandemija virusa korona u posljednje dvije godine ali i trenutni sukob u Ukrajini doveo je do ozbiljnih ekonomskih i socijalnih problema. Države bi trebalo da svojim aktivnostima pomognu da se ti problemi prevaziđu – podvukao je Ljuboja.

    Zakon

    Izmjenama Zakona o zaduživanju, dugu i garancijama RS definisano je da Narodna skupština RS odlučuje o ukupnom iznosu garancija u toku fiskalne godine, a Vlada donosi odluku o tome kome će i za šta one biti izdate. Ta pravila stupila su na snagu 1. januara 2018. godine.

  • Nema poskupljenja električne energije u Srpskoj

    Nema poskupljenja električne energije u Srpskoj

    Nema poskupljenja električne energije u Republici Srpskoj u ovoj godini. Ovo su nakon sastanka u Banjaluci potvrdili direktor Elektrokrajine Dragan Čavić i ministar energetike i rudarstva Petar Đokić.

    Troškovi održavanja mreže zbog poskupljenja materijala su povećani, ali to za sada, kažu neće uticati na cijenu struje.

    Ističu da je Elektrokrajina u posljednje tri godine uspješno završila restukturiranje i reorganizaciju preduzeća, napravila uštede, ostvarila dobit i postigla likvidnost da sve svoje obaveze na vrijeme izvršava.

    Podsjetili su da je kod nas struja najjeftinija i da je Srpska energetski nezavisna što je značajno u vremenu svjetske ekonomske krize.

  • Hrana u Srpskoj poskupjela duplo više nego u EU

    Hrana u Srpskoj poskupjela duplo više nego u EU

    Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, hrana u Republici Srpskoj za godinu dana poskupjela je 20 odsto, a istovremeno u Evropskoj uniji, prema podacima Eurostata, rast cijena hrane iznosio je svega 8,9 odsto.

    Stručnjaci objašnjavaju da cijene hrane u Srpskoj rastu jer je zavisna od uvoza te da je činjenica da domaći proizvođači praktično i ne osjete rast cijena hrane jer kajmak pokupe uglavnom trgovci.

    “Radi se o proizvodima koji imaju veliki udio u prevozu. Po robu i hranu se ide hiljadu kilometara daleko i to je jedno od objašnjenja zbog čega cijene hrane kod nas rastu daleko više nego u Evropskoj uniji”, rekao je za “Nezavisne novine” Željko Vaško, profesor Poljoprivrednog fakulteta u Banjaluci na katedrama za ruralni razvoj i ekonomiku poljoprivrede.

    On ističe da je jedan od razloga što je vlastita proizvodnja hrane u Republici Srpskoj niža, zbog čega je prinuđena da je uvozi i to u situaciji kada su cijene najviše, ali i to što trgovina u ovom trenutku ostvaruje ekstraprofit i diže cijene zbog psihološkog momenta potrošača koji gomilaju zalihe.

    Kada je riječ o Evropskoj uniji, u prosjeku cijene hrane na nivou svih članica porasle su 8,9 odsto, međutim zavisno od zemlje do zemlje evidentna su drastična odstupanja. Recimo, cijena hrane u Francuskoj porasla je svega četiri odsto, dok je u Bugarskoj taj rast iznosio čak 21 odsto.

    “Kod većine proizvoda Evropa je neto izvoznik a ne uvoznik. Oni imaju i veće zalihe i kod njih se to koristi da se premoste nestabilnost i rast cijena na tržištu. Mi nemamo te zalihe i trenutno jedemo hranu po najvećoj cijeni i po cijeni koja je trenuta. I u Evropi su poskupjeli proizvodi koji su deficitarni. I kod njih su skuplji hljeb i piletina recimo, jer u proizvodnoj cijeni piletine energija učestvuje sa 30 odsto, a znamo koliki je kod njih bio rast cijena energenata od gasa, električne energije itd.”, istakao je Vaško.

    Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u aprilu 2022. godine u odnosu na mart iste godine cijene hrane i bezalkoholnih pića veće su za 5,7 odsto, dok su cijene u ostalim kategorijama, osim transporta, uglavnom mirovale ili su rasle ispod jedan odsto.

    Nemanja Vasić, potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH i vlasnik Mesne industrije “Trivas”, kaže za “Nezavisne novine” da je Srpska zavisna od sirovina iz EU te kada se na te cijene sirovina dodaju transportni troškovi, ali i uzme u obzir mešetaranje trgovaca, dođemo do tog rasta.

    “Mešetari se mnogo. Znam mnoge firme koje su imale probleme, sve su riješile, i kredite i sve, što znači da su imali enormne zarade i ekstraprofit. Ima i bezrazložnog dizanja cijena. Nas trgovci drže u kandžama i nemamo izbora, ako hoćemo da radimo moramo prihvatiti te niske cijene, a onda oni određuju uslove. Nijedan trgovac još nije skinuo maržu ili benefite koje uzimaju za pozicioniranje robe. Veletrgovci su uglavnom ti koji doprinose problemima koje imamo i mi koji imamo proizvodnju ne osjećamo ništa osim problema”, rekao je Vasić.

    Na pitanje da li bi država ili inspekcijski organi mogli tome stati ukraj, Vasić kaže da ima pokušaja kroz ograničenje marže, ali da smo mi svjetski prvaci u tome kako prevariti državu, navodeći primjer da trgovci naprave tri ili četiri firme i svaka jedna drugoj proda za taj dozvoljeni procenat pa se onda to “nazida”.

  • “Kriptovalute ne vrijede ništa”

    “Kriptovalute ne vrijede ništa”

    Predsednica Evropske centralne banke (ECB) Kristin Lagard smatra da kriptovalute ne vrede “ni dinara”.

    “Moja veoma skromna procena je da to ništa ne vredi”, rekla je Lagardova o kriptovalutama u intervjuu za holandsku emisiju “College Tour” koja je emitovana u nedelju, prenosi CNBC.

    “To se ne zasniva ni na čemu”, dodala je ona. “Ne postoji ni osnovna imovina koja bi delovala kao sidro sigurnosti.“

    Lagardova je pozvala kreatore globalne politike da uvedu pravila kako bi zaštitili neiskusne investitore koji ulažu u digitalnu imovinu. Kriptovalute, posebno bitkoin, ove godine je izgubio više od polovine svoje rekordnih vrednosti u novembru 2021.

    “Zabrinuta sam za one ljude koji misle da ih na kraju čeka nagrada, koji nemaju razumevanja za rizike, koji će sve to izgubiti i koji će biti strašno razočarani, zbog čega verujem da to treba regulisati”, rekla je Lagardova.

    Skepticizam bivše šefica Međunarodnog monetarnog fonda prema kriptovalutama nije nov. Ona je ranije izrazila zabrinutost zbog uticaja digitalnih valuta na životnu sredinu, kao i njihove potencijalne upotrebe u pranju novca i izbegavanju sankcija, prenosi Bonitet.

    Njeni najnoviji komentari stižu u vreme pojačanog ispitivanja kripto tržišta dok regulatori reaguju na posledice kolapsa terraUSD-a, kontroverznog takozvanog stabilcoina koji je trebalo da uvek vredi 1 dolar, piše CNBC.

    Nekoliko centralnih banaka radi na sopstvenim virtuelnim alternativama gotovini kao odgovor na brzi rast digitalnih valuta – ECB je jedna od njih. Digitalni evro bi se “u velikoj meri razlikovao” od privatnih kriptovaluta, rekla je Lagardova.

    Lagardova odbacila spekulacije da Evrozona ide ka recesiji
    Predsednica Evropske centralne banke Kristin Lagard odbacila je danas spekulacije da evrozona ide ka recesiji.

    “U ovom trenutku ne vidimo recesiju u Evrozoni. Ne razmatramo to kao najniže polazište u našim scenarijima“, rekla je Lagardova za tv “Blumberg” na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu.

    Ona je nabrojala „najnžu stopu” nezaposlenost u zoni jedinstvene valute, veliku štednju domaćinstava i izglede za snažnu letnju sezonu turističke industrije kao sile koje će ublažiti negativne uticaje rata u Ukrajini i rastuće inflacije.

    Evro je nakon emitovanja njene izjave neutralisao pad prema američkom dolaru zabeležen na ranom trgovanjui i dostigao najviši nivo od 1,0724 dolara, a ojačao je i u odnosu na druge valute, uključujući švajcarski franak i britansku funtu, prenosi njujorška agencija.

    Lagardova je u ponedeljak iznela svoju viziju narednih koraka ECB-a u blogu objavljenom na veb sajtu centralne banke evrozone, najavljujući da će do kraja trećeg kvartala banka verovatno napustiti politiku negativnih kamata i povećati stope.

    Prvo povećanje kamatne stope trebalo bi da se dogodi u julu, navela je ona.

    Lagardova je odbila da kaže da li ECB možda razmišlja o povećanju kamate za 50 baznih poena, navodi “Blumberg”.

  • MMF: Svjetska ekonomija je na najtežem ispitu nakon Drugog svjetskog rata

    MMF: Svjetska ekonomija je na najtežem ispitu nakon Drugog svjetskog rata

    Danas je u švicarskom gradu Davosu počeo Svjetski ekonomski forum kojem prisustvuju evropski zvaničnici, članovi MMF-a, kao i ukrajinski politički zvaničnici, a glavna tema foruma je ublažavanje posljedica ekonomske krize.

    Svjetski ekonomski forum ponovo je počeo sa održavanjem nakon dvogodišnje pauze zbog pandemije koronavirusa.

    Na forumu se obratila izvršna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgieva koja kaže da je svjetska ekonomija na najtežem ispitu od Drugog svjetskog rata.

    “Suočavamo se sa potencijalnim spajanjem nesreće, svjetska ekonomija je na najtežem ispitu nakon Drugog svjetskog rata. Rastuće kamatne stope povećavaju pritisak na zemlje, kompanije i domaćinstva sa velikim dugovima. Tržišne turbulencije i stalna ograničenja u lancu snabdijevanja također predstavljaju rizik. A tu su i klimatske promjene”, rekla je izvršna direktorica MMF-a Georgieva.

    Ona dodaje kako je ruska invazija na Ukrajinu još više pooštrila krizu koja je izazvala pandemija koronavirusa, opterećujući ekonomski oporavak i povećavajući cijene na globalnom nivou.

    Razmjere ekonomskog izazova podvučene su novim izvještajem OECD-a od ponedjeljka, koji pokazuje da je kombinovani BDP zemalja G7 smanjen za 0,1 posto u prvom kvartalu godine.

    Kako bi ograničio ekonomski udar, MMF poziva da se vladini zvaničnici i poslovni lideri sastanu u Davosu kako bi razgovarali o smanjenju trgovinskih barijera.

    Dok se neke zemlje bore kako bi što blaže osjetile krizu, neke idu u suprotnom smjeru uvodeći pritom ograničenja na trgovinu hranom i poljoprivrednim proizvodima koja mogu pogoršati nestašice i podići cijene na globalnom nivou.

  • Dodik: Povećanje plata i penzija će pomoći socijalno ugroženom stanovništvu

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je danas da će najavljeno povećanje plata i penzija za 10 odsto za maj pomoći socijalno ugroženom stanovništvu u Republici Srpskoj i da se svakodnevo radi na tome da se pomogne raznim mjerama.

    “Vlada Republike Srpske ima niz mjera. Svaki dan sve i jednu inicijativu koju dobijemo ili čujemo da neko radi u okruženju ili negdje u svijetu pokušavamo da ubacimo u naš model, vidimo da li može biti primjenjiv, da je socijalno odgovorna i stabilizacijska mjera, a ne da je neki avanturizam”, rekao je Dodik novinarima u Banjaluci.

    Komentarišući podatak da je trećina poslanika u parlamentu Republike Srpske promijenila stranački dres, Dodik, koji je i lider SNSD-a, rekao je da će sve to riješiti izbori.

    On je napomenuo da je SNSD, kao partija, uporno tražila da mandat pripadne stranci, što je sasvim normalno, jer stranka i vodi izbore, te ukazao da je važno ko su pojedinci na izbornim listama i priča oko političke korupcije bi se smanjila kada pojedinci na taj način ne bi raspolagali mandatom.

    Dodik je naveo da to rade i na zapadu i svugdje, te da toga možda kod nas ima malo više nego što je uobičajeno, jer smo društvo koje se demokratski konstituiše.

    “Nećemo imati ponovo situaciju da stranke upravljaju mandatima, nego će to pojedinci. Ne treba imati iluzije da se i poslije izbora neće dešavati slične stvari”, istakao je Dodik.

    On je rekao da oni koji pričaju u BiH kako to treba dolaze iz SAD gdje imaju dvije političke partije demokrate i republikance, dok se za predstojeće izbore u BiH ukupno prijavilo 105 političkih subjekata.

    “U SAD nikada nije prošla treća partija, samo dvije, je li to partokratija ili demokratija. U BiH, kada se pojavi 105 političkih subjekata, onda je to za njih ‘diktatura Milorada Dodika’ ili nekoga drugog, što je neprihvatljivo”, zaključio je Dodik.

  • “Siguran rast plata u privatnom sektoru u Srpskoj”

    “Siguran rast plata u privatnom sektoru u Srpskoj”

    Do povećanja plata u privatnom sektoru će sigurno doći, ističe za BL portal predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić.

    Međutim, nije siguran koliko će od tog novca završiti u budžetu, a koliko u džepovima radnika.

    „Tehničko rješenje je moguće ukoliko je država spremna na saradnju, a od gospodina Dodika dobili smo obećanje da će se pronaći način za povećanje plata“, tvrdi Trivić.

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je poslodavcima nakon jučerašnje Skupštine Ujedinjene Srpske, kojoj je prisustvovao, poručio da uduplaju plate, a da će država pronaći rješenje da porezi i doprinosi ostanu na trenutnom nivou.

    „Nama poslodavcima se taj prijedlog sviđa, mislim da možemo kroz izmjene Zakona o podsticajima za rast plata napraviti bolje uslove za radnike nego što su to danas, da budu zadovoljni i država i poslodavci i radnici“, jasan je Trivić.

    Trivić navodi i da je poslodavcima najveći problem to što je posljednjim izmjenama Zakona o podsticajima smanjena osnovica na podsticaj.

    „Naš prijedlog je da se na dvije godine za sve one koji povećavaju platu vrati oko 70 odsto od uplaćenih poreza i doprinosa, a 30 odsto da ostane državi. To je promjena dva člana o periodu važenja i osnove za podsticaj i problem je riješen“, objašnjava naš sagovornik.

    Podršku i obećanje Milorada Dodika za povećanje plata u privatnom sektoru potvrdio je za BL portal i Božo Marić, predsjednik Sindikata uprave.

    Marić je istakao da je od Dodika juče takođe dobio i obećanje o saradnji i dijalogu sa pet budžetskih sindikata kako bi se pronašlo rješenje o izdvajanu toplog obroka i regresa za zaposlene u javnoj upravi.

    „Mi tražimo to pravo, jer je našim zakonima izričito zabranjeno da se posebno iskažu naknade za topli obrok i regres i onda mi imamo slučaj da kada sa trenutnim primanjima izdvojimo ove naknade imamo hiljade radnika koji primaju manje od najniže garantovane plate u Republici Srpskoj“, objašnjava Marić.

  • Cijene nafte u padu

    Cijene nafte u padu

    Cijene nafte na svjetskom tržištu danas su u padu zbog zabrinutosti da bi visoke cijene goriva mogle naškoditi privredniom rastu.

    U Londonu je cijena sirove nafte “brent” iz Sjevernog mora manja za 75 centi i sada je 108,36 dolara po barelu.

    U Njujorku je cijena svijetle sirove nafte pala za 1,42 dolara i iznosi 108,17 dolara po barelu.

    “Pad akcija predvođene maloprodajnim sektorom u SAD izazivaju zabrinutost oko privrednog rasta i time potražnju za gorivom,” rekao je analitičar tržišta iz banke “Sakso” Ole Hansen.

    Veliki padovi registrovani su na evropskim i azijskim berzama što je uslijedilo nakon najtežeg dana na Volstritu od sredine 2020. godine usljed upozorenja od najvećih firmi u maloprodajmon sektoru na posljedice visoke inflacije.

  • Financial Times objavio indekse

    Financial Times objavio indekse

    Britanski list “Financial Times” objavio je da povećanje potrošačkih cijena predstavlja izazov širom svijeta, te za BiH najavio rast inflacije na nešto više od pet odsto, dok će ona u susjednim Srbiji i Hrvatskoj, kako tvrde, biti veća od šest procenata.

    Kako ističe “Financial Times”, indeks cijena u BiH u martu 2022. godine porastao je za 10,2 odsto. Kako se dodaje, prije skoka cijena u martu, najveći cjenovni rast dogodio se u maju 2019. godine kada su porasle za 4,9 procenata.

    Međutim, naši ekonomisti, ali i borci za zaštitu potrošača su skeptični. Oni, naime, smatraju da će u BiH, ipak, doći do veće inflacije nego što to najavljuje poznati britanski list.

    “Kada je riječ o procjenama inflatornih kretanja u BiH, slažem se s procjenama da će se inflacija nastaviti i u ovoj godini, ali teško mi se složiti s očekivanjima da će inflacija u BiH biti niža nego u okruženju”, rekao je za “Nezavisne novine” ekonomista Igor Gavran.

    On podsjeća da su zemlje okruženja, kao i većina drugih država, preduzele i preduzimaju određene mjere za ublažavanje inflatornih udara – ograničenjem cijena, smanjenjem ili suspenzijom akciza i PDV-a na osnovne proizvode, korištenjem robnih rezervi i drugim mjerama, a istovremeno raspolažu mnogo većim domaćim kapacitetima za proizvodnju hrane i energenata.

    “I Srbija i Hrvatska pokrivaju potpuno ili barem većim dijelom svoje potrebe za mnogim strateškim proizvodima poput žitarica”, napominje, između ostalog, Gavran.

    On ističe da vlasti BiH ne preduzimaju apsolutno ništa, nego slave rekordne poreske prihode i traže izgovore zašto da ne urade ništa.

    “Sadašnji nivo cijena je već nepodnošljivo visok za većinu građana i svakodnevno negativno utiče na našu ekonomiju i životni standard”, napomenuo je Gavran za “Nezavisne novine”.

    Identičnog je mišljenja i Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne, koji navodi da nema teoretske šanse da BiH može imati manju inflaciju od ostalih.

    “Nemamo robne rezerve niti ikakve zalihe, a veći je problem u tome što nemamo strategiju kako da prevaziđemo ovu situaciju. Iako su postojale tvrdnje da imamo dobru poljoprivrednu proizvodnju, ispostavilo se da ni to nije slučaj, te da su cijene prehrambenih proizvoda otišle u nebo. Kod nas će biti znatno veća inflacija nego na nivou EU”, rekao je Arnautović za “Nezavisne novine”.

    “Financial Times” piše da je rat u Ukrajini pojačao inflaciju širom svijeta dižući cijene energije i hrane. Inflacija je, dodaje se, u mnogim zemljama dostigla najviši nivo u posljednjih nekoliko decenija.

    Ključna debata među kreatorima politike i ekonomistima ostaje fokusirana na to koliko dugo će visoka inflacija trajati.