VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • IRB RS: Fokus na mlade bračne parove i ranjive kategorije stanovništva

    IRB RS: Fokus na mlade bračne parove i ranjive kategorije stanovništva

    Uprava Investiciono-razvojne banke Republike Srpske usvojila je prijedlog novih kreditnih linija koje se upućuju na saglasnost Nadzornog odbora i konačno odobrenje Vlade Republike Srpske, navodi se na zvaničnoj stranici ove banke.

    Dodaju da nove kreditne linije građanima Republike Srpske donose povoljnije uslove zaduživanja, sa jasnim fokusom na podršku mladim bračnim parovima i najosjetljivijim kategorijama stanovništva.

    Prema usvojenom prijedlogu, IRB Republike Srpske će ponuditi univerzalnu kreditnu liniju namijenjenu bračnim parovima do 40 godina starosti, uz fiksnu kamatnu stopu od 2,99 odsto tokom cijelog perioda otplate. Ovaj model omogućava stabilnost i predvidljivost u planiranju porodičnog budžeta i predstavlja direktnu podršku demografskoj politici Republike Srpske.

    Posebno se izdvaja kreditna linija sa kamatnom stopom od 1,99 odsto, namijenjena porodicama poginulih boraca, ratnim vojnim invalidima, civilnim žrtvama rata, osobama sa invaliditetom, višečlanim porodicama i samohranim roditeljima.

    Nove kreditne linije predviđaju i niže troškove obrade, viši maksimalni iznos kredita, kao i opcionu mogućnost grejs perioda do šest mjeseci. Time se korisnicima omogućava dodatni prostor da opreme svoje stambene jedinice i odmah stvore funkcionalan i opremljen dom.

    “Ovo je prvi u nizu koraka Investiciono-razvojne banke Republike Srpske koji imaju za cilj modernizaciju Banke i približavanje građanima čime se dodatno potvrđuje društvena uloga i značaj IRB-a. Na ovaj način želimo i da omogućimo korisnicima kreditne linije da dobiju na vremenu i sigurnosti, dok paralelno jačamo povjerenje u domaći finansijski sektor”, izjavio je Boris Knežević.v.d. direktora Investiciono-razvojne banke Republike Srpske,

    Ovim potezom IRB Republike Srpske nastavlja sa strateškim odlukama usmjerenim na direktnu pomoć građanima, njihov životni standard i demografsku stabilnost Republike Srpske.

  • Gram zlata sve bliže cijeni od 200 maraka

    Gram zlata sve bliže cijeni od 200 maraka

    Ovo predstavlja novi istorijski rekord i zapanjujući porast od 1.000 dolara u odnosu na početak ove godine.Kako je globalna neizvjesnost i dalje prisutna, investitori nastavljaju sa kupovinom zlata, koje smatraju jednim od najsigurnijih utočišta kapitala, što je dovelo do novog rasta cijene ovog plemenitog metala na čak 3.650 dolara po unci.

    Ovo predstavlja novi istorijski rekord i zapanjujući porast od 1.000 dolara u odnosu na početak ove godine.

    Prema trenutnim cijenama sa svjetskih berzi, jedan gram zlata koji trenutno košta oko 195 maraka, za 55 više nego 1. januara 2025. godine, opasno se približava famoznoj granici od 200 maraka.

    Analitičari američke banke “Goldman Saks” smatraju da će ovaj rast biti prisutan i u narednom periodu, te da bi cijena zlata uskoro mogla porasti i na 3.700 dolara.

    Vjeruju i da bi vrijednost ovog plemenitog metala mogla otići i iznad 4.000 dolara do sredine iduće godine, sa mogućim još agresivnijim scenarijima do kraja 2026.

    Kako su istakli, ako bi se samo jedan odsto privatnog tržišta američkih trezorskih obveznica uložilo u zlato, cijena zlata bi mogla porasti na čak 5.000 dolara po jednoj unci.

    “Goldman Saks” nije jedina finansijska institucija sa ovakvim prognozama. I analitički tim banke “Dž. P. Morgan” očekuje da će se prosječna cijena zlata do sredine naredne godine popeti na 4.000 dolara.

    U međuvremenu i švajcarski UBS je promijenio svoju prognozu, pojašnjavajući da je to urađeno zbog rastuće neizvjesnosti oko carina i geopolitičkih rizika.

    Pogledi investitora i berzanskih mešetara usmjereni su ka SAD, jer je prema avgustovskim podacima došlo do pada zaposlenosti u ovoj državi, koja je i jedan od repera globalnih ekonomskih kretanja.

    Slabiji dolar, ekonomska krhkost na američkom tržištu rada u kombinaciji sa stalnom zabrinutošću zbog nivoa državnog duga i potencijalnih promjena u finansijskoj politici, pogurali su zlato ka granici od 3.700 dolara.

    Ukoliko se obistine prognoze za narednu godinu, cijena jednog grama zlata bi mogla dostići sumu od 210 do čak 260 maraka.

    U slučaju drugog scenarija, to bi predstavljalo rast od 120 maraka po jednom gramu u odnosu na početak 2025.

    Ukoliko se, međutim, kao reper uzmu cijene od prije pet godina, to znači da bi vrijednost ovog plemenitog metala tokom naredne godine mogla biti veća za 2.000 pa i 3.000 dolara po jednoj unci.

    Ako je neko, primjera radi, 2020. godine imao novca da kupi kilogram zlata, plativši ga tada oko 103.000 maraka, on danas ima polugu vredniju za oko 95.000, a ukoliko bude strpljiv, ali se i obistine prognoze analitičara – mogao bi profitirati više od 160.000 maraka, dva i po puta više nego što je uložio.

    Pojedini ekonomisti, međutim, upozoravaju da zlato nije nešto na šta bi trebalo gledati kao na investiciju, već samo kao na nešto da se u turbulentnim vremenima sačuva vrijednost novca, odnosno kapital kojim neko raspolaže.

    Ukazuju da su od 1971. do 2024. godine tradicionalne akcije u prosjeku ostvarivale godišnji prinos od 10,7 odsto, a zlato 7,9 odsto.

  • Šulić: Fokus sjednice na cijenama u Srpskoj; U srijedu sastanak sa trgovačkim lancima

    Šulić: Fokus sjednice na cijenama u Srpskoj; U srijedu sastanak sa trgovačkim lancima

    Fokus današnje sjednice Vlade Republike Srpske bio je na kretanju cijena u Srpskoj, rekao je ministar trgovine i turizma

    – Za narednu srijedu najavili smo sastanak sa trgovačkim lancima. Želimo ispratiti sva poskupljenja i vidjeti da li su ona opravdana. Ministarstvo trgovine i turizma Srpske u prethodnom periodu kreiralo je različite politike u korist očuvanja životnog standarda građana Republike Srpske – istakao je Šulić na konferenciji za medije nakon sjednice Vlade Srpske.

    On je istakao da je Skupština akcionara Olimpijskog centra “Јahorina”, koja je bila zakazana za 15. septembar, odgođena zbog određenih procedura.

     

    – Nakon završetka procedura nastavićemo sa konsolidacijom Olimpijskog centra da dočekamo spremni zimsku sezonu od koje očekujemo mnogo – rekao je Šulić.

  • Analitičari: Kina nezadrživo pretiče Ameriku

    Analitičari: Kina nezadrživo pretiče Ameriku

    Dok Zapad zastrašuje, Kina gradi i plaća, a kroz globalni infrastrukturni projekat “Jedan pojas, jedan put” osvaja pristalice i na Zapadu, procjenjuju politički analitičari.

    Njemački politikolog Eberhard Sandšnajder ocjenjuje da uticaj Kine na globalnu ekonomiju i politiku nastavlja da raste, a jedna od ključnih strategija Pekinga je realizacija infrastrukturnih projekata širom svijeta, posebno u zemljama globalnog Juga.

    “To je takozvani kineski model koji se zasniva na finansiranju, izgradnji i upravljanju projektima od kineskih kompanija i stručnjaka”, ističe Sandšnajder.

    On ukazuje da Kina ne pokušava da izvozi demokratiju, kao što su zapadne zemlje više puta pokušavale da urade.

    Analitičari procjenjuju da će do 2049. godine Kina završiti proces svoje modernizacije i konačno prestići SAD prema svim ekonomskim parametrima.

    Činjenica da zapadni ekonomski i politički model gubi od kineskog postala je konačno jasna nakon nedavnog samita Šangajske organizacije za saradnju u Tjenđinu.

    Olusegun Obasandžo, nekadašnji nigerijski predsjednik, poziva afričke zemlje da uče na kineskom modelu i ocjenjuje da je izuzetni napredak Kine u poslednjih nekoliko decenija “izvor inspiracije i šansa za Nigeriju i Afriku”.

    Francuski “Mond” povezuje vojnu paradu u Pekingu sa sastankom Šangajske organizacije za saradnju.

    “Ako je samit Šangajske organizacije za saradnju postao demonstracija uspjeha kineskog modela u ekonomiji, onda je Parada pobjede simbol vojne moći Kine. Manje od sat i po bilo je dovoljno da Kina demonstrira svoju vojnu i tehnološku moć cijelom svijetu”, navodi ovaj dnevni list.

    Španski list “Mundo” ističe da su Kinezi na paradi pokazali novo lasersko oružje, balističke i hipersonične rakete, džinovske podvodne dronove.

    Prema pisanju lista, Kina je integrisala vještačku inteligenciju u svoj arsenal koja će kontrolisati džinovski podvodni dron “AJX002”, sposoban da nosi čak i nuklearne bombe.

    “Kombinacija hipersoničnih raketa, dronova i autonomnih tehnologija pokazuje da se Kina brzo kreće ka svom cilju da prevaziđe vojni potencijal SAD”, napominje španski dnevni list.

    Njemački televizijski kanal “N-TV” prenosi da je Kina već savladala tehnologije koje će postati budućnost vazdušnog ratovanja.

    Linas Kojala, stručnjak za Kinu u Centru za geopolitiku i bezbjednosne studije, procjenjuje da se era nesporne zapadne dominacije bliži kraju.

    “Kina želi da pokaže da se skoro polovina svjetske populacije i značajan dio svetskog BDP-a nalaze izvan granica Zapada. Si Đinping je iskoristio samit Šangajske organizacije za saradnju i paradu da se pozicionira kao alternativa Zapadu”, istakao je Kojala, prenosi Srna.

  • Cijene nafte porasle nakon napada Izraela na Katar

    Cijene nafte porasle nakon napada Izraela na Katar

    Cijene nafte porasle su danas za oko jedan odsto i to Brenta na 67 dolara po barelu, a američke sirove nafte WTI (West Texas Intermediate) na iznad 63 dolara po barelu.

    Rast je uslijedio posle izvaštaja o eksplozijama u Dohi, glavnom gradu Katara, nakon čega je Izrael tvrdio da su gađani visoki lideri Hamasa, prenio je Trejding ekonomiks.

    Katar, ključni posrednik u sukobu između Izraela i Hamasa, koji je i domaćin zvaničnika te palestinske organizacije, prema riječima očevidaca, ”bio je obavijen dimom”.

    Ovaj geopolitički šok dodatno je podigao cijene nafte, na koje je već uticalo manje od očekivanog povećanje proizvodnje članica Organizacije zemalja izvodnica nafte OPEK plus od samo 137.000 barela dnevno za oktobar, u poređenju sa mnogo većim povećanjima prethodnih mjeseci.

    Tržišta takođe očekuju da će Kina nastaviti da gomila zalihe nafte, čime će dodatno smanjiti ponudu.

    U međuvremenu, vlada zabrinutost od novih zapadnih sankcija Rusiji koja je pojačana nakon njenog najvećeg vazdušnog napada na Ukrajinu u posljednjih nekoliko meseci.

    Američki predsednik Donald Tramp nagovijestio je spremnost za strože mjere prema Moskvi, dok je Evropska unija razgovaragrila sa Vašingtonom o zajedničkim sankcijama.

  • Indirektni porezi čine više od 70 odsto prihoda Republike Srpske

    Indirektni porezi čine više od 70 odsto prihoda Republike Srpske

    Struktura javnih prihoda u Republici Srpskoj pokazuje duboku zavisnost od PDV-a i drugih indirektnih poreza, što je prema ocjenama ekonomista jasan znak nerazvijenosti. Više od 70 odsto budžetskih prihoda dolazi upravo od potrošnje, a ne od rada ili kapitala.

    Ekonomista Predrag Mlinarević naglašava da poreska struktura zemlje u velikoj mjeri odražava stanje njene ekonomije i konkurentnosti. Kako je rekao, „sve tranzicione i relativno nerazvijene zemlje u strukturi javnih prihoda imaju dominaciju prihoda od indirektnih poreza odnosno od oporezivanja potrošnje“.

    On je pojasnio da suprotna situacija postoji u državama koje su prošle kroz uspješnu transformaciju privrede, povećale konkurentnost domaće proizvodnje i ostvarile ozbiljniji izvoz. „Sa druge strane zemlje koje naprave adekvatnu strukturnu transformaciju svoje privrede u smislu da podignu konkurentnost proizvodnje kako na domaćem tržištu u smislu zamjene uvoznih proizvoda, tako i kroz rast i izvoza na treća tržišta imaju situaciju u kojoj je značajan udio u strukturu javnih prihoda u stvari udio od direktnih poreza prevashodno od poreza na dobiti i poreza na dohodak“, rekao je Mlinarević.

    U Republici Srpskoj porez na dobit je svega 10 odsto, a porez na dividendu uopšte ne postoji. To, prema ocjenama stručnjaka, ide u korist vlasnicima kapitala koji tako uvećavaju bogatstvo. Za poređenje, u Hrvatskoj je porez na dobit 10 odsto za preduzeća sa prihodom manjim od milion evra, dok za veće iznosi 18 odsto. Takođe, dividende i kamate se automatski oporezuju sa 12 odsto. U Srbiji porez na dobit je 15 odsto, a ista stopa važi i za dividende.

    Prema riječima Mlinarevića, snagu ekonomije najbolje pokazuje učešće direktnih poreza. „Kad posmatramo 3 ključna oblika koja pune budžete, porez na dobit i porez na dohodak i njihova izdašnost su vezani za to u kojoj mjeri imate profitabilna preduzeća, koliku oni dobit generišu jer je to osnovica za oporezivanje dobiti i kad god raste prihod od poreza na dobit raste njegovo učešće uporedo sa rastom ukupnih budžetskih prihoda, to vam je signal da vaša ekonomija jača u konkurentskom smislu zato što preduzeća postaju profitabilnija i generišu veće profite“, istakao je.

    Dodao je da se kroz rast prihoda od poreza na dohodak jasno vidi poboljšanje životnog standarda građana. „Ako se bilježi rast prihoda zbog većeg poreza na dohodak, to znači da su građani postajali bogatiji, ili po osnovu činjenice se da imaju više plate, zarade za radna mjesta na kojima su angažovani, a s druge strane i kroz određene druge koristi koje mogu da proizađu kao dio koji se oporezuje kroz oporezivanje dohotka, dakle i imovinu, nekretnine, druge stvari, za čiju kupovinu je potrebna adekvatna zarada“, naglasio je Mlinarević.

    Za razliku od toga, kada dominira PDV i slični porezi, ekonomija postaje uvoznički orijentisana i zasnovana na potrošnji. „S druge strane, ako ostanete u situaciji da vam dominiraju porezi na potrošnju, kao što je PDV kod nas, imate situaciju u kojoj čitavu ekonomiju drži potrošnja, koju vi nerijetko finansirate posredstvom, na primjer, javnog sektora i plata, određenih davanja tim alimentiranim populacijama, poput penzionera i korisnika budžeta, koji troše taj novac, a ako nemate konkurentnu proizvodnju, on se u cijelosti odliva kroz uvoznu pukotinu kao podsticaj razvoju drugih zemalja iz kojih uvozimo te proizvode“, rekao je on.

    Ako takav sistem ne stvara dovoljno stabilne prihode, jedino rješenje je zaduživanje. „Da li će to raditi pojedinačno građani, ukoliko budu u poziciji da ne budu suočeni sa kreditnim restrikcijama zbog ograničenja vezanih za kolaterale, visine plata koje će im banke ispostaviti kada budu tražili kredite, da li će to uraditi država na način da se ona zaduži s obzirom da je njen kreditni rejting veći i da svako prije pozajmi novac državi jer ona ima način da ga vrati“, objasnio je Mlinarević.

    On ističe da ovakav model vodi rastu javnog duga, deficita u trgovinskoj razmjeni i održavanju potrošnje koja nije zasnovana na realnom rastu privrede. „Zato je struktura javnih prihoda jako važna u kontekstu promjena udjela ove 3 komponente, dakle indirektnih i direktnih poreza i svaki put kad imamo pomjeranje koje je podrazumijeva rast direktnih poreza nam govori da se dešavaju pozitivne stvari, da firme postaju profitabilnije, da ih je više, a sa druge strane građani postaju bogatiji što je plod činjenice da su došli do bolje plaćenih poslova“, istakao je Mlinarević.

    Prema njegovim riječima, sadašnji potrošački model može opstati dok postoji mogućnost zaduživanja. „Onda kad se suočimo s ograničenjima jer nećemo biti adekvatnog kreditnog rejtinga da se možemo zaduživati, onda ćemo morati da stežemo kaiš, doći će do nekog potencijalnog prizemljenja u smislu redukcije nivoa potrošnje, onda će se to odraziti na sve te djelatnosti koje ona finansira“, poručio je Mlinarević.

  • Upozorenje EU: BiH bi mogla ostati bez naših sredstava

    Upozorenje EU: BiH bi mogla ostati bez naših sredstava

    Ako Bosna i Hercegovina i dalje ne bude u mogućnosti isporučiti finalni Program reformi, predviđaju se daljnja progresivna umanjenja ukupnih izdvajanja za BiH, upozorili su iz Delegacije EU u BiH.

    U izjavi za Fenu pojašnjavaju da će nova podrška EU za investicije u drugim sektorima biti dostupna isključivo putem Plana rasta, konkretno putem Instrumenta za reforme i rast, a koji osigurava investicije u zamjenu za provođenje reformi usaglašenih u okviru Programa reformi.

    Iz Delegacije EU u BiH ponovili su da se od BiH očekuje provođenje niza reformi utvrđenih u Programu reformi, koji bh. vlasti trebaju usaglasiti i predstaviti da bi mogle u potpunosti iskoristiti ove prilike.

    “Shodno tome, bez Programa reformi, Evropska komisija neće moći provesti procjenu nijednog novog investicijskog projekta u sklopu Investicijskog okvira za zapadni Balkan za područje cijele BiH, s izuzetkom projekata u oblasti zaštite okoliša”, poručili su iz Delegacije EU.

    Podsjećaju da BiH već snosi posljedice neusvajanja Reformske agende te je, budući da Evropska komisija nije dobila konačni i usaglašeni Program reformi BiH, donesena odluka o izmjeni iznosa izvorno predviđenog za BiH u Planu rasta za zapadni Balkan.

    “Evropska komisija je u julu donijela odluku o umanjenju sredstava za BiH u iznosu od deset posto, odnosno, sa 1,085 milijardi evra na 976,6 miliona evra, što predstavlja umanjenje od 108,5 miliona evra. Vlasti BiH su 17. jula obaviještene da će uslijediti umanjenje od dodatnih deset posto ako BiH ne dostavi finalizirani Program reformi do 30. septembra”, upozorili su.

    Takođe ukazuju na to da finansiranje dostupno u okviru Plana rasta ističe krajem 2027. godine te da stoga sve reforme u okviru Plana rasta moraju biti provedene do navedenog roka, koji je povezan sa istekom važećeg višegodišnjeg finansijskog okvira EU i ne može se mijenjati.

    Podsjećanja radi, zbog političke paralize unutar BiH, ne postoji spremnost da se pronađe kompromis i usaglasi lista reformi koje su potrebne za odobravanje sredstava za BiH.

  • Prinosi kukuruza u Republici Srpskoj pali u 2025, cijena neizvjesna

    Prinosi kukuruza u Republici Srpskoj pali u 2025, cijena neizvjesna

    Berba kukuruza na pojedinim parcelama u Republici Srpskoj već je počela, ali poljoprivrednici upozoravaju da su ovogodišnji prinosi izuzetno loši.

    Osim toga, i dalje se čeka konačna otkupna cijena, dok ratari smatraju da bi 0,50 KM po kilogramu bila minimalno prihvatljiva.

    Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, u razgovoru za “Nezavisne novine” kaže da je žetva već krenula na parcelama koje su najviše pretrpjele štetu.

    “Na tim zemljištima kukuruz je prerano sazrio, prinosi su veoma niski i lošijeg kvaliteta. Ipak, ima i parcela gdje žetva još nije počela, tamo je kukuruz u fazi sazrijevanja i očekuje se nešto bolji kvalitet”, ističe Marinković.

    Prema njegovim riječima, u zemljama regiona takođe se bilježe niži prinosi, a trenutna cijena kukuruza na berzama iznosi oko 40 feninga.

    “Očekujemo da će i kod nas cijena biti slična, ali smatram da bi 50 feninga po kilogramu bilo prihvatljivo za ratare”, poručuje Marinković.

    Dodaje da se prinosi kreću od dvije do deset tona po hektaru, ali samo na parcelama na kojima su primijenjene sve agrotehničke mjere.

    Savo Bakajlić, predsjednik Regionalnog udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice, ističe da je žetva na pojedinim parcelama završila prije nego što je stvarno i počela.

    “Prinosi ove godine će biti umanjeni i do 60 odsto, jer je suša uništila sve”, kazao je Bakajlić i dodaje da se ratari nadaju otkupnoj cijeni od 50 feninga, te, kako kaže, sve ispod bi bilo neprihvatljivo.

    Saša Lalić, pomoćnik ministra za poljoprivredu Republike Srpske, kazao je da bez sistema za navodnjavanje ne bi trebalo ulaziti u uzgoj kukuruza u Republici Srpskoj, s obzirom na klimatske promjene.

    “Na područjima gdje nema sistema za navodnjavanje kukuruz je podbacio. S druge strane, na boljim i kvalitetnijim zemljištima, gdje ima sistema za navodnjavanje, prinosi su fantastični od sedam do deset tona po hektaru”, rekao je Lalić.

    On je naveo da ima poljoprivrednika koji su ostvarili prinos kukuruza od čak 12 tona po hektaru.

    Lalić je napomenuo da se ljudi teško odlučuju na promjenu proizvodnje, pa čak i kada su prinosi lošiji u odnosu na nešto što bi davalo bolje rezultate.

    “Ipak, ne možemo reći da je propala priča kada je riječ o proizvodnji kukuruza. I ove godine ćemo imati značajne prinose i količinu. Cijena je nešto na šta ne možemo uticati”, rekao je Lalić.

    Naveo je da će se u resornom ministarstvu razmišljati o značajnijoj podršci kada je riječ o izgradi i postavljanju sistema za navodnjavanje, slično podršci od 70 odsto za protivgradnu mrežu.

    “Na području Semberije moguće je naći vodu na pet, šest, sedam metara i nema razloga da se ne ulazi u tu vrstu investicija. To je ulaganje u budućnost”, istakao je Lalić.

    On je ukazao na to da je važan stav struke i nauke, bez kojih će biti teško voditi proizvodne cikluse u budućnosti.

    U Republici Srpskoj kukuruz je zasijan na oko 130.000 hektara i najzastupljenija je poljoprivredna kultura.

     

    Jesenja sjetva

    Govoreći o predstojećoj jesenjoj sjetvi, Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, naglašava da trenutno postoji izražen nedostatak vlage u zemljištu, što usporava početak radova. Najprije treba sačekati da se steknu povoljni uslovi za obradu zemljišta, a prema našim saznanjima, jesenja sjetva će se obaviti na sličnim površinama kao i prošle godine.

    “Ipak, moguće je i blago smanjenje površina zbog nepovoljne cijene pšenice”, pojašnjava Marinković.

  • Moguće povećanje cijene mrežarine izazvalo buru u javnosti

    Moguće povećanje cijene mrežarine izazvalo buru u javnosti

    Nove, predložene uvećane cijene mrežarine povećale bi ukupan račun za struju za oko 20%. Zahtjev za povećanje opravdava se rastom troškova za pokrivanje distributivnih gubitaka. Regulatorna komisija za energetiku o zahtjevu tek treba da odluči i da odobri ili odbije traženo povećanje.

    Što se privrednika tiče,zahtjev je neopravdan. Ionako tvrde, grcaju u problemima. Fabrika obuće “Bema” za mrežarinu po sadašnjim cijenama, za dvije fabrike, na godišnjem nivou izdvaja 120 hiljada maraka. Uz najavljeno povećanje cijene za godinu dana više će platiti 3,5 računa za struju.

    “Ne samo struja nego i sve ostalo. Mi smo iscijedili iz kamena vodu. Iz drenovine sto se kaže. Mi više nemamo prostora. Mi to ne možemo platiti. Vjerujte mi, pošteno kažemo. Ova zadnja dva tri mjeseca kako nemamo posla smo na infuziji”, rekao je Marinko Umićević, direktor fabrike obuće “Bema”.Izmjena cijene mrežarine za Udruženje potrošača nema realne osnove. Poručuju da su distributivni troškovi već dovoljno visoki i da su upravo potrošači oni koji plaćaju danak gubitaka javnih preduzeća.

    Potrošači koji su u prethodnom periodu trošili nekih 700 kilovata, da ne odemo na onu osnovnu od 500, plaćali su nekih 100 maraka. Sa ovim prvim poskupljenjem najavljenim od 40.68 % to poskupljenje bi bilo nekih 17 maraka za iste kilovate po računu. Dok je ovo sljedeće najavljeno već preko 20 KM.Negoduju i građani. Barem oni sa kojima smo razgovarali. Poručuju da je svaki novi izdatak iz novčanika problem, te da sada nije vrijeme za veće račune za struju”, rekla je Murisa Marić, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača Don Prijedor.

    “Mislim da je to previše.I da je to teško. Za naš narod je to teško. Svi mi zamo kolika je platežna sposobnost kod nas. Mislim da će to biti teško”

    “Mislim da je u ovoj republici sve previše podignuto. I tu nema šta da se kaže”

    “Sve je udar. Mislim da je sada malo rano i previše. Da se povećaju plate i penzije i sve ostalo, pa neka bude. Sada je malo previše”, neki su od komentara građana.

    Operateri distributivnih sistema u Republici Srpskoj tvrde da je do zahtjeva za izmjenu cijene Mrežarine moralo da dođe. Bez toga, poručuju nema ni stabilnosti snabdijevanja, neophodnih ulaganja u mrežu i smanjenjem gubitaka. A treba platiti i radnike Elektrodistribucija i povećati im plate što, kažu, sindikat traži. Bez nove, više cijene mrežarine prijeti i gubitak radne snage. Uz sve to gotovo 80% građana Srpske plaća električnu energiju po najnižoj tarifi od 500 kilovata.

    “I to je jedan ogroman problem kod nas. Znači, da većina domaćinstava spada u tu najnižu cijenu el. energije. Ne možemo reći da nije razdvojena cijena el. energije za socijalne slučajeve i za one koji mogu da plate veću cijenu el. energije. Imate ljude koji imaju vikendice troše do 500 KNj, imate ljude koji se bave izdavanjem stanova troše do 500 KM. Ali bi se trebalo u narednom periodu ozbiljnije ući u tu tematiku i razdvojiti po nekim socijalnim kategorijama cijene el energije”, rekao je Aco Stanišić, direktor Elektrodistribucije Pale.

    Uvećani računi za struju, ukoliko nova cijena bude prihvaćena u sandučiće građana stići će tek naredne godine. Do tada možemo da naučimo kako da štedimo. Manje aparata na struju, manje mašina veša, ne mora svjetlo baš uvijek da gori . Manje kilovata-manja mrežarina pa u novčaniku možda i ostane koja marka, prenosi ATV.

  • Ekonomski rast Srpske

    Ekonomski rast Srpske

    Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u drugom kvartalu ove godine u Republici Srpskoj iznosio je 1,9 odsto, dok je sa druge strane godišnja inflacija u julu ove godine bila pet odsto, podaci su Zavoda za statistiku Republike Srpske.

    Kako se navodi u podacima, posmatrano po područjima klasifikacija djelatnosti u drugom tromjesečju ove godine značajan realni rast bruto dodate vrijednosti zabilježen je u područjima informacije i komunikacije za 4,9%, zatim umjetnost, zabava i rekreacija i ostale uslužne aktivnosti za 3,9%, a građevinarstvo za 3%.

     

     

    Realni pad BDP-a zabilježen je u prerađivačkoj industriji za 2,2 odsto, a u vađenju rude i kamena, proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, gasom, parom te klimatizaciji, zatim snabdijevanju vodom, kao i kanalizacija, upravljanje otpadom i djelatnosti sanacije (remedijacije) životne sredine za 1,8%.

    Kada je u pitanju inflacija, cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u Republici Srpskoj u julu 2025. godine u odnosu na prethodni mjesec su više za 0,3 odsto, a na godišnjem nivou za pet odsto.

    “Od 12 glavnih odjeljaka proizvoda i usluga, više cijene na godišnjem nivou zabilježene su u devet, niže cijene u dva, dok su cijene u jednom odjeljku ostale na istom nivou. Najveći godišnji rast cijena u julu 2025. godine zabilježen je u odjeljku hrana i bezalkoholna pića 10,6%, zatim u odjeljku zdravstvo 8,3%, potom u odjeljku restorani i hoteli 7,2%.

    Slijedi rekreacija i kultura sa procentom povećanja od 5,6%, zatim odjeljak ostali proizvodi i usluge sa povećanjem od 4,2%, alkoholna pića i duvan sa rastom od 4%. Rast cijena od 2,8% zabilježen je u odjeljku obrazovanje, stanovanje sa povećanjem od 2%, dok je povećanje od 1% zabilježeno u odjeljku namještaj i pokućstvo zbog poskupljenja u grupi tepisi i druge podne prostirke od 3,3%. U odjeljku komunikacije cijene su ostale na istom nivou. Niže cijene zabilježene su u odjeljku odjeća i obuća 3% i prevoz 2,9%”, stoji u saopštenju Zavoda za statistiku RS.

    Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, istakao je da će projekcije rasta u drugoj polovini godine vjerovatno biti bolje zbog efektuizacije trgovinskog sporazuma EU sa SAD, što će se pozitivno odraziti na ekonomiju EU, a posredno i na naš izvoz.

    “Same stope rasta od dva odsto ne garantuju bržu konvergenciju željenom nivou standarda i ukazuju na potrebu za strukturnim promjenama koje bi dovele do promjene ključnih izvora rasta. Sa rastom investicija u sektore sa većom dodanom vrijednošću moguće je generisati veće stope rasta na održivoj osnovi. Ovako oslonjeni na resursno-intenzivnu proizvodnju i potrošnju kao noseći stub rasta vrlo lako možemo upasti u zonu stagnacije”, naglasio je Mlinarević u izjavi za “Nezavisne novine”.