VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Sljedeća namirnica koja bi u svijetu mogla poskupjeti je riža

    Sljedeća namirnica koja bi u svijetu mogla poskupjeti je riža

    U cijelom svijetu su poskupljenja hrane, a riža je sljedeća koja bi mogla poskupjeti. Među najznačajnim uzrocima poskupljenja namirnica su agresija Rusije na Ukrajinu, ograničenje izvoza pšenice iz Indije te ograničenje izvoza palminog ulja iz Indonezije.

    Proizvodnja riže nije ugrožena, ali je sama proizvodnja sve skuplja.

    Smatra se da je mali rizik da će riža znatno poskupjeti, jer su njene količine velike – očekuje se da će u Indiji ovog ljeta biti dobra žetva. U međuvremenu je žito skuplje za 50 posto u odnosu na prošlu godinu.

    Agencija Reuters je izvijestila da Tajland i Vijetnam već pregovaraju o izvozu riže po višim cijenama. Stručnjaci smatraju da su protekcionističke mjere u kombinaciji s rastom troškova poljoprivredne proizvodnje doprinijele poskupljenju hrane.

    Prema cjenovnom indeksu hrane UN-a, hrana je skuplja čak za 75 posto u odnosu na period prije pandemije koronavirusa, prenosi CNBC.

  • BiH na uvoznu hranu potrošila pola milijarde maraka

    BiH na uvoznu hranu potrošila pola milijarde maraka

    Bosna i Hercegovina je u prvih pet mjeseci ove godine za uvoz prehrambenih proizvoda potrošila više od pola milijarde KM.

    Podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO) govore da smo najviše novca dali za uvoz živih životinja i mesa, čak 174,6 miliona konvertibilnih maraka.

    “U periodu od 1. januara do 31. maja 2022. godine uvezene su žitarice u vrijednosti od 153,99 miliona KM. Uvezeno je i više od 124.000 tona voća i povrća, čija je vrijednost 151,91 milion maraka”, kazali su iz UIO BiH za “Nezavisne novine”.

    Na uvoz ulja i masti potrošeno je 98,127 miliona KM.

    Igor Gavran, ekonomski analitičar, ističe da ovi podaci u suštini nisu različiti u odnosu na prethodne godine, prvenstveno zbog toga što su cijene prehrambenih proizvoda veće nego ranije, pa je samim tim i vrijednost uvoza povećana.

    “Ali najveći problem nije u tim cijenama koje se mijenjaju. Evo, recimo, konkretno, u ovoj godini, problem je u količinama. BiH uvozi prekomjerne količine hrane. To stvara strahovito veliki odliv novca iz države i nanosi direktnu štetu privredi, a posebno građanima”, kaže Gavran za “Nezavisne novine”.

    Pojašnjava da se šteta nanosi na dva načina.

    “Kratkoročno gledano, razlog je što BiH ne proizvodi dovoljno hrane. Samim tim ima potrebu za uvozom. Međutim, dugoročni problem i zašto smo uopšte došli u situaciju da ne proizvodimo dovoljno hrane i da domaći proizvođači često ne mogu da prodaju ono što su proizveli jeste taj što nema dovoljno podrške domaćoj proizvodnji”, smatra Gavran i dodaje da su nadležni isključivo zainteresovani za prikupljanje poreza, a to se najviše može učiniti prilikom uvoza robe.

    Ni predviđanja nadležnih na svjetskom nivou nisu optimistična.

    Ujedinjene nacije nedavno su saopštile da će uvoz hrane ove godine dostići rekordnih 1,8 milijardi dolara.

    “U odnosu na prošlu godinu vrijednost uvoza biće povećana za 51 milijardu dolara, a čak 49 milijardi tog iznosa otpada na više cijene hrane”, naveli su iz agencije UN-a za hranu i poljoprivredu FAO, a prenosi novinska agencija Hina.

    Aleksandar Ljuboja, ekonomista, smatra da je ovakav epilog potpuno realan, s obzirom na svjetsku geopolitičku situaciju, prvenstveno na sukob u Ukrajini.

    Naglašava da je dalje poskupljenje hrane sasvim izvjesno, jer je prostor za spekulacije ogroman.

    “Zbog sukoba u Ukrajini biće od 15 do 20 odsto žitarica manje na svjetskom tržištu, ako se eventualno ne desi još neki dodatni poremećaj, poput hidrometeoroloških neprilika. Možemo očekivati manje prinose brojnih prehrambenih kultura. Tu su, naravno, i energenti i sve što proizvodi petrohemijska industrija, u prvom redu đubrivo”, ističe Ljuboja za “Nezavisne novine”.

    Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, od januara do kraja aprila ove godine, ukupan obim uvoza sve robe u BiH iznosio je 8,81 milijardu KM, i u odnosu na isti period 2021. godine povećan je za 2,6 milijardi KM, odnosno 41,79 odsto.

    Glavni trgovinski partner BiH je i dalje Evropska unija (EU), sa čijeg tržišta se uvozi 64,7 odsto sve robe. Vrijednost uvezene robe iznosila je oko 5,7 milijardi KM.

    Kada su pitanju prehrambeni proizvodi, poput hljeba, peciva, kolača i drugih pekarskih proizvoda, BiH se najviše oslanjala na uvoz iz Srbije.

  • Bajden: Rast cijena goriva – neželjeni efekat pomoći Kijevu

    Bajden: Rast cijena goriva – neželjeni efekat pomoći Kijevu

    Američki predsjednik Džozef Bajden rekao je da su rast cijena nafte i inflacija u SAD neželjeni efekat pomoći Kijevu, saopšteno je iz Bijele kuće.

    “U vrijeme kada smo donijeli odluku da pomognemo Ukrajini govorio sam da će to imati određenu cijenu za nas, NATO, zapadne i evropske zemlje. Znalo se šta će se desiti, rast cijene benzina i nafte te prehrambenih proizvoda”, rekao je Bajden na prijemu organizovanom za Nacionalni komitet Demokratske stranke.

    On je naglasio da su Ukrajina i Rusija veliki izvoznici žitarica na svjetsko tržište, a jedan od načina za borbu protiv inflacije je osiguranje bezbjednog pristupa žitaricama i đubrivu, što dovodi do smanjenja troškova hrane.

    Prema njegovim riječima, administracija pokušava da smanji cijenu goriva i ubrzan rast.

    On je podsjetio da je nedavno na tržište pušteno milion barela dnevno iz Strateških rezervi i da su od saveznika tražili da puste dodatnih 240 miliona barela kako bi spriječili dalji rast cijena.

    Bajden je upozorio da će Amerikanci određeni period morati da žive sa inflacijom do čijeg će pada dolaziti postepeno.

  • Hrvati na mukama: Poskupjelo i do 200 odsto, raskidaju se milionski ugovori

    Hrvati na mukama: Poskupjelo i do 200 odsto, raskidaju se milionski ugovori

    Hrvatski građevinari iz dana u dan gomilaju sve veće gubitke zbog enormnog rasta cijena građevinskog materijala, pa mnogi odustaju od ugovorenih poslova.

    Da bi se ublažio poremećaj na tržištu, hrvatska vlada i Privredna komora traže od investitora da izvođačima revidiraju ugovore i priznaju stvarne cijene. Sve kako bi se spriječio talas otkazivanja mnogih važnih infrastrukturnih projekata.

    Ovakvo divljanje cijena materijala građevinari, kažu, ne pamte decenijama. Metali, plastika, drvo, vrtoglavo su poskupjeli – od 50 do čak 200 odsto. Rizici su preveliki, garancija nema, pa je firmama isplativije da plaćaju penale zbog otkazanih poslova nego da gomilaju gubitke.

    “Mi smo u pokušaju raskidanja nekoliko ugovora vrijednih 20 do 40 miliona kuna (od oko 2,7 do oko 5,4 miliona evra). To su ozbiljna pitanja koja prijete građevinskom sektoru i našem poslovanju jer prijeti bileženje velikih gubitaka, udar na likvidnost i sigurnost radnih mjesta”, naglašava za HRT Darko Jambreković, sekretar Uprave Radnika, Križevci.

    Hrvatska vlada je donijela smjernice kako bi naručioce velikih poslova podstakla na reviziju ugovora, posebno u slučaju javne nabavke s klauzulom fiksne cene. Hrvatska privredna komora izradila je i indekse cijena građevinskog materijala.

    “Imamo podatke za oko 150 materijala odnosno 150 indeksa i verujemo da će ti indeksi pomoći svim izvođačima i naručiteljima da zatraže razliku u cijeni za projekte koji su prošli i za sve buduće projekte kao jednu metodologiju s kojom će oni dokazivati porast ili smanjivanje cijena”, govori Mirjana Čagalj, potpredsjednica Hrvatskle privredne komore za graditeljstvo, saobraćaj i veze.

    Pojedini građevinari trenutno rade na tridesetak gradilišta širom Hrvatske. Bez konkretnih mjera pomoći, izgradnja škola, bolnica, puteva, finansirana evropskim novcem, postaje upitna.

    “Vidimo puno inicijativa bez krajnjeg rezultata. Mi smo odustali od nekih projekata s gradom Zagrebom i nismo potpisali ugovor od 126 milijuna kuna (oko 16,8 miliona evra). Mi ne možemo potpisati ugovor i dovesti svoju firmu u bankrot i naši podizvođači su na ivici”, naglašava Vele Nižetić, direktor kompanije STRABAG Hrvatska.

    Koliko će građevinara pokleknuti pred povećanim troškovima, teško je reći, ali biće posljedica u sektoru koji u BDP-u Hrvatske učestvuje s oko pet odsto i zapošljava oko 130.000 ljudi, prenosi HRT.

  • Majska inflacija u SAD na 40-godišnjem rekordu

    Majska inflacija u SAD na 40-godišnjem rekordu

    Inflacija u Sjedinjenim Državama se dodatno ubrzala u maju, pri čemu su potrošačke cijene porasle za 8,6 odsto u odnosu na isti mjesec 2021, dostižući najvišu stopu od decembra 1981. godine, izvijestila je danas Kancelarija za statistiku rada.

    Kada se isključe volatilne cijene hrane i energije, takozvana bazna inflacija je zabilježila u maju rast od šest procenata, prenosi CNBC.

    U odnosu na april, potrošačke cijene u SAD su porasle za jedan posto, a bazna inflacija za 0,6 odsto.

    Ubrzanju inflacije doprinijele su najviše rastuće cijene stanovanja, benzina i hrane.

    Cijene energenata su generalno porasle za 3,9 odsto na mjesečnom nivou, a na godišnjem za 34,6 procenata. Unutar ove kategorije, mazut je poskupio za 16,9 posto u poređenju s aprilom, a na 12-mjesečnom nivou za nevjerovatnih 106,7 odsto.

    Cijene stanovanja, koje čine otprilike jednu trećinu pondera u indeksu potrošačkih cijena, ojačale su za 0,6 procenata za mjesec dana, što je najbrže povećanje u jednom mjesecu od marta 2004, a na godišnjem nivou su poraske za 5,5 odsto, najviše od februara 1991. godine.

    Konačno, cijene hrane su napredovale za 1,2 posto u maju u odnosu na prethodni mjesec, čime je njihov međugodišnji rast dostigao 10,1 procenat.

  • Za javne investicije 240 miliona KM

    Za javne investicije 240 miliona KM

    Rebalansom budžeta Republike Srpske za ovu godinu, u okviru budžetske potrošnje, za javne investicije ukupno je planirano 240 miliona KM, saopšteno je iz Ministarstva finansija.
    Odluka o izmjeni dopuni odluke o prioritetnim projektima iz Programa javnih investicija sa raspodjelom sredstava usvojena na jučerašnjoj sjednici Vlade.

    “Poreskoj upravi Republike Srpske za fiskalizaciju odobreno je 37 miliona KM”, navedeno je u saopštenju.

    Izvršenim dopunama, dodijeljena su sredstva za projekat “Rehabilitacija magistralnog puta prvog reda MI-106 za dionice Gradiška-Nova Topola-Klašnice i izgradnju tri kružna toka”, u ukupnom iznosu 12,1 milion KM.

    Vlada Srpske je usvojila i informaciju o projektu unapređenja efikasnosti lokalnih usluga u BiH – PIPLS, ukupne vrijednosti 3,4 miliona dolara.

    Cilj projekta je pružanje podrške jedinicama lokalne samouprave u uspostavljanju sistema za strateško upravljanje javnom imovinom, te unapređenje upravljanja javnim finansijama sa fokusom racionalizacije javne potrošnje.

    Tokom ove godine planirana je realizacija aktivnosti na osnovu prethodno sprovedenih analiza, te intenziviranje saradnje sa jedinicama lokalne samuprave.

    Projekat, uz podršku Ambasade Švedske i Programa UN za razvoj i saradnju sa Kancelarijom koordinatora za reformu javne uprave BiH, realizuju Ministarstvo finansija i Savez opština i gradova Republike Srpske, te Ministarstvo finansija FBiH, Kancelarija za razvoj i evropske integracije Posavskog kantona i Savez opština i gradova FBiH.

    Iz Ministarstva napominju da je Vlada usvojila i informaciju o aktivnostima na usaglašavanju zajedničkih zaključaka sa Ekonomskog i finansijskog dijaloga između Evropske unije, zapadnog Balkana i Turske.

    Koordinatori iz Republike Srpske su u periodu izrade Programa ekonomskih reformi BiH 2022-2024. godine blagovremeno dostavljali sve neophodne informacije, uz zahtjev da se proces izrade vrši isključivo na način da Republika Srpska ostane jasno vidljiva u procesu i dokumentu, u skladu sa ustavnim ovlašćenjima i nadležnostima institucija Republike Srpske.

    Zaključeno je da neophodno insistirati na punoj uključenosti u komunikaciji između Direkcije za ekonomsko planiranje i Evropske komisije s ciljem definisanja zajedničkih zaključaka, kao i usaglašavanju načina učešća i izlaganja na sastancima u okviru godišnjeg ciklusa odbora Ekonomskog i finansijskog dijaloga u Briselu.

  • Objavljena ekonomska prognoza: Najteži udarac će pretrpeti Evropa

    Objavljena ekonomska prognoza: Najteži udarac će pretrpeti Evropa

    Kako su Rusija i Ukrajina vodeći dobavljači mnogih sirovina, njihove cene su naglo porasle zbog rata.

    Svetska ekonomija će ove godine naglo usporiti zbog rata u Ukrajini, koji je smanjio kupovnu moć građana, a Evropa će trpeti najteže posledice, upozorila je Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), prenosi Poslovni dnevnik.

    Svetska ekonomija će ove godine porasti za tri odsto, ocenjuje OECD, snizivši decembarsku prognozu za 1,5 procentnih poena.

    U 2023. rast bi trebalo da se malo uspori, na 2,75 odsto, izračunali su u izveštaju objavljenom u sredu.

    Najteže će biti pogođene evropske ekonomije, koje su najviše izložene ratu kroz uvoz energenata i prihvat izbeglica.

    Ekonomija evrozone ove godine će rasti 2,6 odsto, upola slabije nego 2021, procenjuje OECD, a sledeće godine aktivnost će usporiti na samo 1,6 odsto.

    Očekuje se da će inflacija ove godine dostići sedam odsto, a 2023. usporiti na 4,6 odsto, izračunali su.

    Nemačka najslabija
    Nemačka privreda porašće ove godine 1,9 odsto, a 2023. 1,7 odsto, pošto će oporavak od korona krize otežati rat u Ukrajini i embargo na rusku naftu.

    Francuskoj prognoziraju 2,4-odstotni rast u ovoj godini, koji bi u 2023. trebao da uspori na 1,4 odsto.

    Zbog rata će italijanski BDP ove godine porasti za samo 2,5 odsto, nakon skoka od 6,6 odsto u 2021. Usporiće na 1,2 odsto sledeće godine.

    Očekuje se da će Španija ove godine zabeležiti stopu rasta od 2,2 odsto zbog povećane neizvesnosti, visoke inflacije i slabije spoljne tražnje.

    Britanski BDP će ove godine porasti 3,6 odsto, a 2023. stagnirati, prema proračunima OECD-a.

    SAD uz Evrozonu
    Američka ekonomija će ove godine rasti 2,5 odsto, nakon rasta od 5,7 odsto u 2021, pošto će problemi sa snabdevanjem, više cene nafte i brži tempo normalizacije monetarne politike usporiti aktivnosti više nego što se očekivalo, saopštio je OECD.

    Procenjuje se da će u 2023. rast usporiti na 1,2 odsto.

    Japan je zaustavio talas zaraze omikronom korona virusom, tako da se očekuje da će ekonomija rasti 1,7 odsto i 1,8 odsto 2023. ove godine.

    Zbog pandemijskih ograničenja, kineska ekonomija je naglo usporila i ove godine će rasti za samo 4,4 odsto, a zatim će se ubrzati 2023. sa projektovanom stopom rasta od 4,9 odsto, procenjuje OECD.

    Na indijsku ekonomiju negativno utiče rat u Ukrajini, s obzirom na njenu zavisnost od uvoza energenata. Tako bi rast indijskog BDP-a u fiskalnoj 2022. godini trebalo da uspori na 6,9 odsto, a na 6,2 odsto u 2023. godini.

    “Postoji velika opasnost od krize u snabdevanju hranom”
    Istovremeno, sukob Rusije i Ukrajine umanjio je nade da bi visoka inflacija izazvana prekidima snabdevanja tokom pandemije Covida 19 širom sveta mogla uskoro da oslabi.

    Kako su Rusija i Ukrajina vodeći dobavljači mnogih sirovina, njihove cene su naglo porasle zbog rata.

    Ako se nešto ne preduzme, postoji velika opasnost od krize u snabdevanju hranom, upozorio je OECD.

  • Višković: Zabranom izvoza ogrevnog drveta štitimo domaće stanovništvo

    Višković: Zabranom izvoza ogrevnog drveta štitimo domaće stanovništvo

    Premijer Republike Srpske Radovan Višković rekao je da Vlada Srpske, i uz saglasnost Vlade FBiH, putem Savjeta ministara traži zabranu izvoza oblovine, ogrevnog drveta i peleta na 90 dana da bi i u ovom sektoru zaustavili divljanje cijena i omogućili da se građani Srpske i BiH u kontinuitetu snabdiju ovim sirovinama.

    Višković je rekao da ima informaciju da određene količine drveta odlaze u inostranstvo preko Luke Brčko i da tu postoje i neke bošnjačke familijarne veze, te da prethodni zahtjev Srpske za zabranom izvoza oblovine upravo zbog toga nije prošao.

    “Za prva četiri mjeseca ove godine peleta je izvezeno za 9,5 miliona KM, ogrevnog drveta za oko 16 miliona KM. Kada preračunate drvo u pelet koje je ugrađeno, to je manje od deset hiljada kubika, a ogrevnog drveta je otišlo blizu 93.000 kubika. Da smo ogrevno drvo preradili u pelet i izvezli dobili bismo 33 miliona KM. Duplo više od ovih 16 miliona KM kada smo prodali ogrevno drvo”, naveo je Višković.

    On je rekao da se u šumskim gazdinstvima Srpske kupuje ogrevno drvo po znatno nižim cijenama u odnosu na cijene koje važe na mjestima gdje prodaju to ogrevno drvo.

    “Pravimo dvostruku štetu, dajemo i siječemo našu šumu i dajemo da se neko grije našim drvetom, a da naši ljudi nemaju čime da se griju. Ne možemo to dozvoliti”, naglasio je Višković za televiziju “K3”.

    On je istakao da Republika Srpska nema problema sa snabdijevaljem električnom energijom i gasom, te je naglasio da će biti obezbijeđene i dovoljne količine brašna za njene građane.

    Višković je naglasio da Srpska po pitanju energenata ima određene benefite koje drugi nemaju.

    “Srpska u ovom trenutku ima i viškove električne energije, a njena cijena za domaćinstva i privredu je najpovoljnija i u BiH i u regionu. Koliko je to važno govori i činjenica da jedna Amerika uvodi vanredno stanje zbog električne energije. Šta će se tek dešavati kad dođu zimski dani i kada potrošnja bude veća nego što je sada”, rekao je Višković.

    Govoreći o cijeni gasa koja je svojevremeno na svjetskim berzama, kako kaže dostigla cijenu od gotovo 3.000 dolara na 1.000 metara kubnih, Višković je rekao da je ona danas nešto niža od 1.000 dolara.

    Kao što je poznato, naveo je on, Srpska je produžila ugovor sa kompanijom “Gasprom” pod istim uslovima kao i prošle godine i cijena gasa je najpovoljnija i u odnosu na okruženje, te je Srpska i ovdje u povlaštenom položaju u odnosu na mnoge.

    “Srpska nije veliki potrošač gasa, ali postoji veliki industrijski kapacitet kao što je zvornička ‘Alumina’. Imamo ‘Zvornik stan’, Istočno Sarajevo koji koriste gas kao energent”, rekao je premijer Srpske.

    Kada je riječ o nafti i naftnim derivatima, Višković je istakao da su njihove cijene u BiH nešto povoljnije nego u okruženju.

    On je dodao da se u Hrvatskoj već pojavljuje problem snabdijevanja ovim energentom, dodavši da BiH i Srpska još nemaju taj problem i da vlast čini sve da do toga ne dođe.

    Prema njegovim riječima, električne energije ima trenutno dovoljno, viškovi se izvoze i visoka cijena ovog energenta na berzama Srpskoj ide u prilog jer se od izvoza ostvaruje veći profit.

    “Time nadoknađujemo to što po socijalnim cijenama dajemo struju domaćem tržištu, i stanovništvu i privredi”, rekao je Višković.

    Od tri energenta, kako je naglasio, dva su stoodstotno riješena, a ostaje rješavanje pitanja nafte i naftnih derivata.

    Višković je rekao i da će Vlada Srpske obezbijediti dovoljne količine pšenice za njene građane.

    “Žetva donese oko 200.000 tona pšenice od čega se dobije oko 140.000 tona brašna dok je za prehranu građana Srpske potrebno oko 60.000 tona godišnje”, naveo je Višković.

    On je naveo da Srpska ima i veće količine pšenice nego što su joj potrebne za prehranu stanovništva, ali zbog zajedničkog tržišta BiH, određene količine završe i u FBiH.

    “Zbog toga nemamo dovoljne količine za potrebe cijele BiH, a Srpska je znatno veći proizvođač pšenice od drugog entiteta”, naglasio je Višković.

  • Peskov: Plaćanje gasa u rubljama odlično funkcioniše

    Peskov: Plaćanje gasa u rubljama odlično funkcioniše

    Zemljama koje su odbile da plate gas prema novom aranžmanu Moskve zasnovanom na plaćanju u rubljama već je prekinuto snabdijevanje, ali nisu planirana nova isključenja, saopštio je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    “Neke zemlje su već isključene. Ne planiraju se nova isključenja. One zemlje koje dobijaju gas već funkcionišu po novom sistemu, opisanom u odgovarajućem ukazu predsjednika Rusije. Ovaj sistem odlično funkcioniše”, naveo je Peskov, prenosi TASS.

    Poslije uvođenja zapadnih sankcija, ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je ukaz kojim je od 1. aprila ove godine uveo novu proceduru plaćanja ruskog gasa.

    Od tog datuma, zemlje koje žele da kupe ruski gas moraju da poštuju novu šemu plaćanja, koja uključuje otvaranje dva računa, jednog za uplatu u devizama i drugog za konvertovanje tih sredstava u rublje.

    Rusija će nastaviti da isporučuje gas u količinama i po cijenama utvrđenim ranijim ugovorima, navodi TASS.

    Zbog odbijanja da plaćaju gas u rubljama, Gasprom je dosad ukinuo isporuke Bugarskoj, Poljskoj i Finskoj, kao i danskom Orstedu i Šel enerdži za dopremanje gasa Njemačkoj i danskoj kompaniji GasTerra, navodi Rojters.

  • Neophodna zabrana izvoza

    Neophodna zabrana izvoza

    BiH što prije treba da zabrani izvoz oblovine, ogrevnog drveta i peleta, što bi za rezultat imalo kako bolju snabdjevenost domaćih prerađivača i građana, tako i pad cijena ovih energenata.

    Iz Privredne komore RS ističu da ogrevno drvo i pelet poskupljuju po inerciji, i više nego što je opravdano.

    – Ovakvo stanje je nametnulo tržište. Zbog nestašice se malo pravi panika što, uz povećanu tražnju, diže cijenu ovih energenata. Bilo bi dobro da se zaustavi njihov izvoz dok se ne stabilizuje domaće tržište, pa ni cijene neće biti ovako visoke – kaže za Srpskainfo predsjednik Udruženja šumarstva i prerade drveta Lazo Šinik.

    Dodaje da bi se zabranom izvoza drvnih sortimenata poboljšala snabdjevenost naših prerađivača.


    – Krajem prošle godine ocijenjeno da treba učiniti nešto da se pokrene inicijativa za zabranu izvoza oblovine, a izbijanjem ukrajinske krize u prvi plan je izbio problem snabdjevenosti energentima. Svakako, o izvozu se može razmišljati nakon što se podmire potrebe domaćih kupaca – ističe Šinik.

    Iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH saopštili su da će ove sedmice sačiniti odluku o privremenoj zabrani izvoza oblovine, ogrevnog drveta i peleta, uz nadu da će Savjet ministara za 15 do 20 dana donijeti takvu odluku.

    Podaci nisu nimalo ohrabrujući. Ako se u ovom pogledu ništa ne promijeni, stanovništvo RS i FBiH će biti pod ćebadima, a Italijani i Nijemci bi se grijali na domaći pelet, što treba zaustaviti – rekao je ministar Staša Košarac.

    Podaci Spoljnotrgovinske komore BiH pokazuju da je za četiri mjeseca 2022. izvezeno ogrevnog drveta u vrijednosti skoro 29,2 miliona KM, što je za 19,9 odsto više nego u istom periodu lani. U ovoj godini izvezli smo peleta za 9,56 miliona KM ili 91 odsto više nego za četiri mjeseca 2021, dok je neobrađenog drveta za četiri mjeseca ove godine izvezeno u vrijednosti od 16,55 miliona KM ili čak 365 odsto više nego u istom periodu 2021.

    – U ovoj godini značajno je porastao izvoz šumskih sortimenata i neobrađenog drveta, odnosno oblovine. Iako je više od pola teritorije BiH prekriveno šumama, drvoprerađivači su, zbog značajnog izvoza, prinuđeni da uvoze sirovinu. Poremećaji na globalnom nivou u lancima snabdijevanja, kao i nedavna odluka Vlade Srbije da uvede privremenu zabranu izvoza za određene proizvode iz šumarstva i drvne industrije, zasigurno će doprinijeti većem pritisku ino-potražnje na tržište BiH. U uslovima velike energetske i ekonomske krize u svijetu, mnoge zemlje uvode mjere zaštite domaće proizvodnje, zbog čega bi i BiH trebalo blagovremeno i adekvatno da reaguje – rekli su u Komori.