VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Dolar najjači od 2002.

    Dolar najjači od 2002.

    Dolar se držio danas na azijskom trgovanju blizu svog 20-godišnjeg maksimuma koji je dostigao uoči ishoda sastanka Federalnih rezervi o monetarnoj politici, pri čemu tržišta očekuju veliko povećanje referentne kamate od 75 baznih poena kako bi se obuzdao rast inflacije.

    Dolarski indeks, koji prati vrednost američke valute prema šest rivala, iznosi 105,35 poena nakon što je u utorak dostigao 105,65 bodova, najjači nivo od kraja 2002, izvještava Reuters.

    Britanska funta se trguje za 1,2010 dolara, oporavljajući se sa 15-mjesečnog minimuma od 1,1934 dolara na koji je pala juče pod pritiskom mogućeg novog referenduma o nezavisnosti Škotske.

    Evro se mijenja na azijskim tržištima za 1,0428 dolara, neznatno iznad minimalne vrijednosti na kojoj je bio tokom noći.

    Cjenovne kalkulacije na berzama ukazuju na 95-procentne šanse za povećanje ključne kamate za 75 baznih poena na sastanku FED-a koji se završava kasnije danas, u odnosu na samo 3,9 odsto prije nedjelju dana, prema Fedvoč analizi kompanije CME.

    Ovako oštar porast očekivanja tržišnih aktera uslijedio je nakon medijskih izvještaja, prvo Wall Street Journala, da je na stolu veće podizanje kamate budući da je inflacija u SAD, prema prošlonedjeljnim pokazateljima, skočila tokom 12 mjeseci do maja za 8,6 procenata, na najviši nivo u posljednje četiri decenije.

    Američki dolar je jačao u proteklih nekoliko mjeseci zahvaljujući tome što je FED započeo u martu s podizanjem kamate, a posljednjih nedjelja je dobio dodatni vjetar u leđa budući da se investitori oslobađaju rizične imovine i traže sigurno utočište za svoja ulaganja u strahu od ekonomskih uticaja brzog pooštravanja finansijskih uslova.

    Međutim, sa velikim povećanjem kamatne stope koje se očekuje, dolaru će možda biti teško da održi zamajac jačanja.

    „S obzirom na trenutne agresivne tržišne cijene, postoji rizik da se odluka Federalnog komiteta za otvoreno tržište (FOMC) o podizanju stope ocijeni ’nedovoljnom’. Po našem mišljenju, biće potrebno veće povećanja od 75 baznih poena, ili nagovještaj povećanja za 100 baznih poena na julskom sastanku FOMC-a, da bi dolar značajnije ojačao nakon sastanka FOMC-a”, napisali su analitičari australijske Commonwealth banke u jutarošnjoj bilješci.

    Više američke stope prinosa u odnosu na prinose na japanske obveznice koji su na minimumu uticali su na jen, koji je na ranom trgovanju pao na najniži nivo u posljednje 24 godine od 135,58 jena za dolar, prije nego što se oporavio na 135,05 jena.

    Na kripto berzama, bitcoin je oslabio danas za ;etiri procenta na 21.200 dolara, nakon što je u utorak dotakao najnižu vrijednost u posljednjih 18 mjeseci od 20.800 dolara, pod uticajem obustave povlačenja novca od strane vodećeg kripto zajmodavca Celsiusa.

  • Petrol: Tokom ljeta moguće nestašice goriva u BiH

    Petrol: Tokom ljeta moguće nestašice goriva u BiH

    Tokom ljeta moguće su nestašice naftnih derivata u Bosni i Hercegovini zbog znatno otežanr opskrbe izazvane blokadom uvoza ruske nafte u Evropskoj uniji.

    Kako su kazali iz slovenačkog Petrola za portal Raport, Grupa je za 2022. godinu osigurala dugoročne ugovore o kupovini naftnih derivata u mjeri koja odražava trenutnu dinamiku rasta mobilnosti na nivoima prije covida, kako je definisano u poslovnom planu za 2022. godinu.

    “Bez obzira na embargo na rusku naftu, grupa Petrol će realizovati potpisane dugoročne ugovore, ali može doći do kašnjenja u isporukama i rasta otkupnih cijena. Zbog situacije u Ukrajini, a time i pogoršane sigurnosne situacije, već smo vidjeli kašnjenja u lancima nabavke. Međutim, možemo potvrditi da je grupa Petrol potvrdila planirane isporuke naftnih derivata za juni za snabdijevanje tržišta na kojima posluje (Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Srbija)” , naveli su za Raport.

    Pojašnjavaju da se cijelo tržište naftnih derivata suočava se s problemima snabdijevanja.

    Cijelo tržište naftnih derivata suočava se s problemima snabdijevanja, sa većom potražnjom od ponude, na mogućnost nestašice goriva (posebno ljeti) i rasta cijena na duži rok, upozoravaju na to i međunarodne stručne organizacije.

    Izazov su i rafinerije, koje će imati ograničen kapacitet dok se tehnološki ne prilagode sirovinama iz “neruskih” izvora. Dodatna komplikacija u našoj neposrednoj blizini je kvar austrijske rafinerije Schewchat, gdje je privremeno obustavljen rad, a gorivo se koristi iz robnih rezervi.

    Samo u periodu od 23. maja do 10. juna, radi se o periodu nakon usvajanja embarga na rusku naftu, otkupna cijena benzina na svjetskim berzama porasla je za 16 odsto, a dizel goriva za 25 odsto.

    Zbog navedenih faktora nije moguće predvidjeti dalji razvoj kretanja nabavnih i maloprodajnih cijena goriva, zaključili su u Petrolu.

  • Zabranjen izvoz ogreva

    Zabranjen izvoz ogreva

    Savjet ministara Bosne i Hercegovine danas je na 67. vanrednoj telefonskoj sjednici donio odluku o zabrani izvoza oblovine, ogrevnog drveta i peleta iz države.

    Ova odluka znači da bi cijena ogrjevnog drveta u BiH ovog ljeta trebala biti tabilizirana. To se odnosi i na proizvode od drveta, poput peleta.

    Prijedlog ove odluke početkom juna ove godine uputio je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac, a sve nakon razgovora s federalnim ministrom poljoprivrede Šemsudinom Dedićem i predstavnicima Privredne komore i Udruženja poslodavaca.

    – Stavovi nadležnih institucija Republike Srpske i Federacije BiH o neophodnosti usvajanja ove odluke su usaglašeni i identični, što je ohrabrujuća vijest za domaće proizvođače i drvoprerađivače – istakao je ministar Košarac početkom juna.

    Podsjetimo, predloženo je da ova zabrana na snazi bude 90 dana, s mogućnošću da bude produžena. U spomenutom ministarstvu smatraju da će zabranom izvoza zaštititi domaće privrednike i zaustaviti kontinuirano poskupljenje šumskih sortimenata, ogrjevnog drveta i proizvoda od drveta.

    Svrha odluke je osiguranje neophodnih količina za prerađivačku industriju i otklanjanje prijetnje od ozbiljne ili nepopravljive štete po šume u Bosni i Hercegovini te sprečavanje kritične nestašice ovih proizvoda za stanovništvo i privredu prouzrokovane krizom na svjetskom tržištu energenata – istaknuto je u prijedlogu.

    Koliko je situacija ozbiljna u ovoj djelatnosti pokazuje i to da je tona peleta prošle godine koštala 300-330 KM, a sada košta više od 600 KM.

    Kompanije tvrde da su poskupljenja uzrokovana ratom u Ukrajini od koje su ostale države Evropske unije kupovale ogrev. Zbog toga su bile primorane da ogrev nabavljaju iz drugih zemalja, među kojima je i Bosna i Hercegovina. Prema navodima kompanija, iz Bosne i Hercegovine svaki dan se izveze 50 šlepera drveta, 20 do 30 šlepera peleta ili 500-700 tona.

  • Uvodi se diferencirana stopa PDV-a

    Uvodi se diferencirana stopa PDV-a

    Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH usvojio je danas u drugom čitanju Zakon o porezu na dodatu vrijednost (PDV) koji predviđa uvođenje diferencirane stope PDV-a u BiH, umjesto dosadašnje jedinstvene od 17 odsto.
    Stopa od pet odsto PDV-a primjenjivala bi se za osnovne prehrambene namirnice – brašno, hljeb, mlijeko, mliječne proizvode, hranu za dojenčad izrađenu od mlijeka, ulje, so, šećer, stočnu hranu, sjemenski i sadni materijal, te od 22 odsto za luksuznu robu poput vina i alkoholnih pića, cigareta, automobila, parfema, nakita i oružja.

    S obzirom na to da Zakon nije usvojen u istom takstu u kojem ga je usvojio Predstavnički dom parlamenta BiH, biće upućen komisiji na usaglašavanje teksta.

  • Cijene svakodnevno rastu

    Cijene svakodnevno rastu

    Cijene pojedinih proizvoda mijenjaju se i na dnevnom nivou. Građani ponekad prelaze i više kilometara kako bi neku namirnicu kupili po prihvatljivoj cijeni.

    “Juče sam ušao u pekaru i dajte mi jedan hljeb. Kaže 1,80 KM. Da sam mogao išta uraditi, uradio bih, ali stvarno je nemam odgovora… nemam odgovora na to stanje.”

    “Cijene svugdje skaču, skaču i na benzin, na avionske karte svugdje, ali zavisi sve koliko čovjek ima primanja. Nije prijatno, ali šta da radimo.”

    Iz Uzdruženja potrošača „Zvono“ kažu da imaju svakodnevne pritužbe građna koji traže načina da utiču na kontrolu kretanja cijena. Nažalost u tom segmentu su im ruke vezane.

    “Svakodnevno imamo promjene cijena, eto ja mislim da je od juče hljeb ponovo poskupio, to sam čuo od ovih u prodavnicama, pekarama. Mi možemo samo uticati na promjenu cijena kad su u pitanju odnosno na cijene kada su u pitanju komunalne usluge”, rekao je Jovan Vasilić iz Udruženja za zaštitu potrošača “Zvono”.

    Potrošače upozoravaju da vode računa o kupovini u određenim objektima, da paze na cijene koje su na kasi u odnosu na one koje su na policama. Isto tako i da se upozaju sa pravima potrošača.

    “Zakon o pravima potrošača na nivou Republike Srpske je baš dobar da tako kažem.Veoma je dobro urađen i primjenjuje se, a nevolja je u tome što veliki broj ljudi i ne zna za njega”, navodi Vasilić.

    Kupci su danas više nego ikada na meti svih mogućih trgovačkih trikova. Smanjene gramaže proizvoda, a ista cijena, vještački izazvane „akcije“ i mnoge druge slične situacije i danas prednjače u žalbama i pokazuju da se u kupovinu mora širom otvorenih očiju.

  • Višković: Milonas spreman da ulaže u Republiku Srpsku

    Višković: Milonas spreman da ulaže u Republiku Srpsku

    Sa generalnim direktorom “Alumila” Јorgosom Milonasom razgovarali smo o proširenju investicija koje “Alumil” ima u Vlasenici, izjavio je za premijer Republike Srpske Radovan Višković.

    Višković je istakao da je Milonasa upoznao sa privrednim ambijentom Srpske i našim prednosti u odnosu na druge.

    • On će već danas kontaktirati svoje rukovodstvo u Vlasenici. Ima namjeru da se već sljedeće sedmice u Beogradu sastane sa rukovodstvom “Alumila” iz Vlasenice. Spreman je da proširuje kapacitete i da ulaže u Republiku Srpsku – rekao je Višković nakon sastanka sa Milonosom u Solunu.

    Višković je istakao da je kao probleme poslovanja u Grčkoj Milonas naveo eru robotizacije, nedostatak radnika, skupe energente, a rekao je da se sa sličnim problemima kompanija susreće i u Srbiji.

    • Logična destinacija za dalje investiranje je Republika Srpska. Јa sam ga pozvao u Srpsku da definišemo lokaciju za gradnju novog pogona, s obzirom na to da je Milonas rekao da je “Alumilu” potreban znatno veći proizvodni pogon, sa većim brojem radnika nego što sada imamo u Vlasenici – poručio je Višković.

    Premijer Srpske je Milonasu rekao da mu možemo ponuditi infrastrukturu i zemljište, kao i da su naše lokalne zajednice širom Srpske spremne da mu svu tu infrastrukturu obezbijede po simboličnoj cijeni.

    • Siguran sam da ćemo napraviti posao u skorijem vremenu i da će “Alumil” proširiti svoje pogone u Srpskoj – ocijenio je Višković.
  • “Era ‘besplatnog novca’ je završena”

    “Era ‘besplatnog novca’ je završena”

    Francuski ministar finansija Bruno Le Mer izjavio je da rast prinosa na američke državne obveznice znači da je “era besplatnog novca” završena.

    Le Mer je rekao za tv stanicu Frans 2 da će Francusku koštati nekoliko milijardi evra da otplati dug tržištu po osnovu obveznica, što, kako je istakao, govori o tome koliko je važno držati se “uravnotežene i koherentne” fiskalne politike, prenosi Rojters.Akcije na američkoj berzi su pale u ponedeljak, pri čemu se glavni indeks S&P 500 nalazi na silaznom putu, odnosno na takozvanom “medveđem” tržištu, jer raste strah da će očekivano agresivno povećanje kamatne stope Federalnih rezervi gurnuti ekonomiju u recesiju.

    Evropska centralna banka (ECB) je poršle nedelje okončala svoj dugotrajni program podsticaja i saopštila da će sledećeg meseca podići svoje ključne kamatne stope prvi put od 2011. godine, nakon čega će uslediti potencijalno još veće povećanje u septembru.

    ECB, suočena sa rekordnom inflacijom u evrozoni od 8,1 posto koja i dalje raste, strahuje sada od širenja inflatornih uticaja koji bi mogli da izazovu teško zaustavljivu spiralu cene-plate, koja bi označila novu eru tvrdoglavo visokih cena.

    Podaci objavljeni prošlog meseca pokazuju da je francuska ekonomija neočekivano pala u prvom tromesešju, jer su potrošači smanjili kupovine zbog naglog skoka inflacije koja je u maju dostigla rekordno visoku stopu od 5,8 odsto na godišnjem nivou.

    Ipak, Le Mer je rekao da očekuje da će Francuska zabeležiti ekonomski rast u 2022. godini.

  • Đokić zadovoljan trenutnom situacijom

    Đokić zadovoljan trenutnom situacijom

    Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić izjavio je da postoji mnogo investitora koji žele ulagati u energetiku u Srpskoj, navodeći da je riječ o evropskim, ali i vanevropskim proizvođačima električne energije koji imaju povjerenje u Srpsku.

    Đokić je istakao da je kineska kompanija “Gezuba” već angažovana na projektu Hidroelektarne “Dabar”, vrijednom 600 miliona KM.

    – Do sada je uloženo više od 150 miliona KM u izgradnju potrebnih objekata, a kineska kompanija tek sada treba da obavi drugu i najvažniju fazu izgradnje same elektrane. S drugom kineskom kompanijom smo u projektu gradnje tri manje hidroelektrane na rijeci Bistrici u reonu Miljevine kod Foče – rekao je Đokić za RTRS.

    On je izrazio očekivanje da će kineske kompanije biti zainteresovane i za izgradnju hidroelektrane “Buk Bijela 2, te napomenuo da kineske kompanije pokazuju intenzivan interes da budu partneri.

    Govoreći o energetskoj krizi u regionu i svijetu, Đokić smatra da će rafinerije nafte u okruženju pronaći način za snabdijevanje.

    – Moguće je naravno očekivati određene poteškoće, ali za sada nema većih problema – istakao je Đokić.

    Resorni ministar je rekao da se snabdijevanje termoelektrana odvija normalno, iako troškovi rastu, a cijena ostaje ista.

    Đokić je naglasio i da se očekuje aktiviranje rudnika “Ljubija” i da je konačno pronađen put eksploatacije rudnog bogatstva.

    – Nakon 30 godina aktiviraćemo rudnik Ljubija, na jesen se može očekivati i obavljanje prvih priprema, a prijedorska regija, samim tim i Republika Srpska će imati ogromne benefite od ovog – rekao je Đokić.

    Govoreći o geološkim istraživanjima koja su trebala biti sprovedena na Ozrenu, Đokić je rekao da je rješenje za ove radove obustavljeno i da se istraživanja neće sprovoditi.

    – Tu je postojalo samo rješenje da kompanija koja je izrazila interes istražuje na području Ozrena, kao i na nekim drugim područijima. To je faza koju uvijek treba dopustiti da se izvede, zato što ona ne stvara nikakve probleme niti proizvodi bilo kakve posljedice – smatra Đokić.

    Nakon te faze, dodao je Đokić, ako se dokaže postojanje određenih mineralnih sirovina i u kapacitetu da se pokrene eksploatacija, onda je to druga faza, kada se moraju stvoriti potpuno drugi uslovi.

    – Tamo je neko očito manipulisao stanovništvom, nepotrebno ih uznemirio. Žao mi je što je do toga došlo. Lokalna zajednica je odustala iako je prvo pristala, što je neodgovorno ponašanje u ovom slučaju. Istraživanja tamo neće biti, da li će biti na području grada Doboja sa druge strane, odlučivaće grad Doboj – napomenuo je Đokić.

  • Divljanje cijena odražava se na turiste u Crnoj Gori

    Divljanje cijena odražava se na turiste u Crnoj Gori

    Turistički uposlenici u Crnoj Gori smatraju da je poskupljenje turističke ponude neminovno jer to, kako kažu, diktira opšte divljanje cijena, ali povećanju cijena smještaja i usluga pristupaju obazrivo iz straha da ne ostanu bez gostiju.

    “Ako previše podignemo cijene – odbićemo goste, a ako ne – propašćemo”, sumira dilemu turističkih uposlenika Dalibor Antonioli, koji se decenijama bavi iznajmljivanjem privatnog smještaja u budvanskom Starom gradu, piše Radio Slobodna Evropa (RSE).

    Iako zvanične statistike nema, poskupljenja su vidljiva na svakom koraku.

    Samo u prva tri mjeseca 2022, meso je u Crnoj Gori poskupjelo za 30 do 60 odsto, saopštili su ranije proizvođači.

    Mada su cijene turističke ponude u regionu veće i do 30 odsto, crnogorski izdavaoci su oprezni, pa ako i bude poskupljenja, ono ne bi trebalo da bude drastično, kaže predsjednica Udruženja izdavalaca privatnog smještaja, Branka Džoganović.

    Ona navodi da u junu prosječne cijene privatnog smještaja iznose od 10 do 12 evra po osobi, dok će u špicu sezone biti najmanje 15 do 20 evra.

    U restoranima duž Slovenske plaže, najfrekventnijeg šetališta u Budvi, može se doručkovati na samoj plaži za oko četiri evra.

    Iznajmljivanje privatnog apartmana na Budvanskoj rivijeri košta od 30 do 250 evra dnevno, zavisno od kategorije i broja ležaja.

    Za one koji biraju hotelski smještaj, noćenje s doručkom treba platiti od 30 evra u objektima sa tri zvjezdice, do 97 evra po osobi u objektima sa pet zvjezdica, podaci su Turističke organizacije Budve.

    Kad je riječ o brzoj hrani, pica parče i palačinka koštaju od dva do tri evra, a hamburger i giros od tri do četiri evra.

    One koji za ručak ili večeru preferiraju mediteranski meni, lignje će koštati 11 evra, gambori od 18 evra naviše, a riblji specijaliteti od 40 evra naviše. Riba prve kategorije kreće se od 30 do 65 evra po kilogramu.

    Ugostitelji na budvanskom šetalištu kažu da za sada gosti rijetko naručuju najskuplje.

    Skuplje je u Starom gradu, gdje jedan od hotela nudi razne paste za 10 evra, rižota od 15 evra, salatu od hobotnice ili biftek za oko 20 evra, a crnogorska vina od 28 do 65 evra.

    Dok turisti ocjenjuju da su poskupljenja mala u odnosu na prošlu godinu i da su prilagođena predsezoni, mještani burnije reaguju na talas poskupljenja. Kažu da će u špicu sezone, u julu i avgustu, skočiti cijene ponude turistima, kao lančana reakcija na drastična poskupljenja u Crnoj Gori posljednjih mjeseci.

    Iz budvanskog Udruženju ugostitelja navode da je ugostiteljska ponuda u predsezoni skuplja za 10 do 20 odsto, a koliko će rasti u julu i avgustu – zavisi od dobavljača i stanja na tržištu, zaključuje se u prilogu RSE.

  • Rasprodaja kriptovaluta

    Rasprodaja kriptovaluta

    Bitkoin je danas na kratko pao na azijskom trgovanju ispod 21.000 dolara.

    Dotle je došlo pošto se panična rasprodaja kriptovaluta nastavlja, ali se kasnije tokom trgovačke sesije blago oporavio i kretao oko nivoa od 21.800 dolara.

    Najveća svetska kriptovaluta pala je za skoro 14 posto u poslednja 24 sata, dok je etereum oslabio više od 12 procenata u istom periodu, prema podacima Koinbejza, izveštava CNBC.

    “Sve trenutno puca, bilo da se radi o akcijama, o kripto imovini ili bilo čemu drugom. Ono što vidite na tržištu je strah, neizvesnost i sumnja“, kaže Nirmal Ranga, šef za trgovanje i tehničke analize na kripto berzi ZebPej.

    Težak nokaut kripto imovine u ponedeljak usledio je kada su platforme za trgovanje poput Celzijusa i Bajnensa zaustavile povlačenja, a neke kompanije su čak zatvorile posao.

    Iz Celzijusa su saopštili da će povlačenja, zamene i transferi između računa biti prekinuti zbog „ekstremnih tržišnih uslova“ i da bi taj potez trebalo da „stabilizuje likvidnost i poslovanje“.

    U međuvremenu, Bajnens, najveća kripto berza na svetu, blokirala je povlačenje bitkoina na više od tri sata „zbog zagušenja transakcija što je izazvalo gomilanje naloga i zastoj“.

    Tržišna kapitalizacija kriptovaluta pala je ispod 1,0 bilion dolara u ponedeljak, prvi put od februara 2021. godine, pokazali su podaci sa platforme KoinMarketKap. Poslednjih dana sa tržišta je zbrisano oko 200 milijardi dolara.

    Do rasprodaje kriptovaluta došlo je pošto investitori uglavnom beže iz rizičnih sredstva usled straha od potencijalne globalne recesije, dok vodeće centralne banke širom sveta podižu kamatne stope kako bi ukrotile inflaciju.

    Bitkoin je pao skoro 70 posto sa istorijskog rekorda koji je dostigao u novembru 2021.