VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Francuska: Nefunkcionalnost svih nuklearnih reaktora prijeti nestašicom struje

    Francuska: Nefunkcionalnost svih nuklearnih reaktora prijeti nestašicom struje

    Dok Evropska unija pokušava obustaviti uvoz ruske nafte i plina zbog ruske agresije nad Ukrajinom, Francuska je računala na svoje nuklearne elektrane kako bi prebrodila nadolazeću energetsku krizu.

    Nuklearna energija osigurava oko 70 posto električne energije u Francuskoj, što je veći udio od bilo koje druge zemlje na svijetu.

    No, oko polovice francuske atomske flote, najveće u Evropi, isključeno je iz mreže jer se oluja neočekivanih problema kovitla oko nacionalnog nuklearnog operatera, Electricite de France (EDF).

    Prema službenim podacima EDF-a, u sastavu te kompanije je 56 nuklearnih reaktora u 18 elektrana, što je daleko najveći potencijal nuklearki u EU te drugi, odmah iza SAD-a, na svijetu. No, New York Times tvrdi da od 56 raspoloživih reaktora gotovo polovica trenutno nije u funkciji zbog kvarova, remonta ili nedostatka rezervnih dijelova.

    Prekidi u EDF-u, najvećem evropskom izvozniku električne energije, doveli su do pada proizvodnje nuklearne energije u Francuskoj na najniži nivo u gotovo 30 godina, gurajući iznos francuskih računa za struju na rekordno visok nivo, baš u trenutku kada rat u Ukrajini podstiče širu inflaciju.

    Umjesto da pumpa ogromne količine električne energije u Veliku Britaniju, Italiju i druge evropske zemlje koje okreću leđa ruskoj nafti, Francuska se suočava sa uznemirujućom perspektivom da se ove zime suoči s nestašicom električne energije i da mora uvoziti struju.

    Problem zasigurno nije mogao doćiu gorem trenutku jer su cijene nafte dosegnule rekordne vrijednosti nakon što je Evropska unija pristala na embargo ruske nafte, pojačavajući ekonomsku krizu u Evropi i dodatno povećavajući troškove života koje Francuska i druge zemlje pokušavaju riješiti.

    Cijena prirodnog gasa koji Francuska koristi da nadoknadi fluktuacije u energiji na nuklearni pogon, također je porasla.

    Kako ruska agresija redefinira evropska energetska razmatranja, zagovornici nuklearne energije kažu da ona može pomoći da se premosti evropski deficit goriva, nadopunjujući promjenu koja je već bila u toku kako bi se energija vjetra, sunca i drugih obnovljivih izvora energije prilagodila ispunjavanju ambicioznih ciljeva klimatskih promjena.

    Ali rješavanje krize u EDF-u neće biti lako za tako kratko vrijeme.

  • Njemačka ozbiljno uzdrmana: Opet rekordno dizanje cena

    Njemačka ozbiljno uzdrmana: Opet rekordno dizanje cena

    Njemački proizvođači su, usled posledica rata u Ukrajini, u maju ponovo rekordno podigli cene svojih proizvoda.

    Proizvođačka cijena porasla je u prosjeku za 33,6 odsto.”To je najveći rast u odnosu na prošlu godinu od početka vođenja evidencije 1949. godine. Proizvođačka cijena je od decembra prošle godine svakog mjeseca beležila nove rekorde”, saopštio je Statistički zavod.

    Ekonomisti su očekivali rast od 33,5 odsto, a proizvođačka cena je samo od aprila na maj porasla za 1,6 odsto.

    Proizvođačka cena je prvi faktor koji utiče na ukupnu inflaciju, jer se radi o ceni proizvoda pre dalje prerade ili puštanja u prodaju.

    Trenutno je stopa inflacije u Njemačkoj na 7,9 odsto, što je najveća vrednost od zime 1973/1974 godine.

    Uzrok poskupljenja proizvodnje je skok cijena energenata.

    Tako je cena gasa za industriju skočila za 210,7 odsto u odnosu na prošlu godinu.


    Izvršni direktor njemačkog energetskog koncerna RWE Markus Kreber računa da će visoke cene gasa i struje ostati još više godina.

    “Te cene će ostati još tri do pet godina”, objasnio je on za dnevnik “Zidojče cajtung”.

    Kreber je kazao da je potrebno vremena za stvaranje novih kapaciteta, kao i dok druge države mogu da isporučuju dodatne energente.

    Pozdravio je nameru ministra privrede Njemačke Roberta Habeka da reaktivira elektrane na ugalj, kako bi se štedeo gas.

    “Svuda tamo gde se može preći na drugi energent, to treba uraditi”, podvukao je on.

    Prema njegovim rečima, smanjenje isporuke gasa iz Rusije već ima negativne posledice.

    “I mi dobijamo jasno manje nego što je dogovorena količina”, ističe šef RWE dodajući da koncern zbog toga mora gas da kupuje po jasno višim cenama na tržištu.

    Dok ne vjeruje u nastavak rada poslednje nuklearne elektrane u Njemačkoj duže od kraja ove godine, Kreber ističe da RWE planira proširenje svojih kopova uglja Garcvajler 2.

  • “Nedelja je bila brutalna. Da vam kažem, mi smo u recesiji”

    “Nedelja je bila brutalna. Da vam kažem, mi smo u recesiji”

    Indeksi na Vol stritu prošle nedelje su se spustili na najniže nivoe u poslednjih godinu i po dana.

    Za američko akcionarsko tržište, ekonomija SAD već je u recesiji.”Nedelja je bla brutalna. Da vam kažem, mi smo u recesiji. Ovo je umerena recesija, nije još zvanično proglašena, ali u prvom polugodištu imaćemo negativni rast BDP-a”, izjavio je za CNBC Džeremi Sigel, profesor na poslovnoj školi Vorton komentarišući događanja na Vol stritu.

    Ispod 30.000 bodova

    Iako je kretanje terminskih ugovora u petak sugerisalo rast vodećih deoničkih indeksa, to nije odveć promenilo činjenicu da su protekle nedelje cene deonica oštro pale. Zaključno do četvrtka indeks S&P 500 oslabio je šest odsto na nedeljnom nivou, što je njegov najlošiji nedeljni rezultat od marta 2020. godine, piše Poslovni dnevnik.

    Svih 11 sektora koji čine taj indeks beleže pad od najmanje 15 odsto u odnosu na rekordne vrednosti. Dau Džons pao je u četvrtak ispod 30.000 bodova što je njegov najniži nivo od januara prošle godine.

    To merilo do prošlog četvrtka je beležilo 4,7 odsto nedeljnog pada što znači da je od 12 proteklih nedelja slabljenje zabeležio u njih 11. Još je teža situacija sa tehnološkim Nasdakom koji je do četvrtka zabeležio pad veći od šest odsto.

    Novi (stari) razlog za brigu investitori vide u činjenici da centralne banke u svetu zbog visoke inflacije podižu kamatne stope, a zbog toga rastu rizici od recesije. U sredu je američka centralna banka povećala kamatne stope za čak 0,75 postotnih bodova, što je najveće jednokratno povećanje cene novca još od 1994. godine.

    Stoga se sada kreću u rasponu od 1,5 do 1,75 odsto, što je njihov najviši nivo od marta 2020. godine i izbijanja korona-krize.

    A slede i dalja povećanja kamata, s obzirom da se inflacija kreće na najvišim nivoima u 40 godina, iznad 8,5 odsto, pa bi, prema procenama Fedovih čelnika, krajem godine kamate mogle dosegnuti i 3,4 odsto, najviši nivo od 2008. godine.

    Nema mekanog prizemljenja

    Čelnici Feda smatraju da će ekonomija, uprkos oštrom povećanju kamata, izbeći recesiju, ali su znatno smanjili procene rasta privrede u ovoj godini – sa prethodnih 2,8 na 1,7 odsto. Ali, nisu svi uvereni da će Fed uspeti da “mekano prizemlji” ekonomiju.

    Analitičari Vels fargo banke smatraju da sada postoji 50 odsto šansi da će uskoro doći do recesije. I mnoge druge banke, uključujući Dojče banku i Morgan Stenli, upozoravaju da rastu rizici od recesije.

    “O tome sada ulagači razmišljaju – kolika je mogućnost recesije i hoće li zarade kompanija biti u skladu s procenama analitičara ili će pasti”, kaže Tom Hejnlin, strateg u kompaniji “U.S. Bank Wealth Management’s Ascent Private Wealth Group”.

    Dan nakon Feda, kamate je povećala i švajcarska centralna banka, prvi put nakon 15 godina, poručivši time kako je manje brine jačanje švajcarske valute, a više visoka inflacija.

    Kamate je, već petu nedelju zaredom, u četvrtak povećala i britanska centralna banka. Zbog svega toga, S&P 500 indeks na gubitku je od početka godine oko 23 odsto.

  • Više od 400 miliona KM za mala i srednja preduzeća u Srpskoj

    Više od 400 miliona KM za mala i srednja preduzeća u Srpskoj

    Akcionim planom za sprovođenje Strategije razvoja malih i srednjih preduzeća Republike Srpske od 2022. do 2024. godine planirano je ukupno 434.327.162 KM.

    Ovaj akcioni plan Vlada Republike Srpske usvojila je nedavno.

    Iz Ministarstva privrede i preduzetništva RS, koje je jedno od nosilaca Akcionog plana, rekli su za “Nezavisne” da su do 2024. godine planirana sredstva iz budžeta od 71.273.800 KM ili 16,4 odsto, a iz drugih izvora finansiranja 363.053.362 KM ili 83,6 odsto.

    “Najveći iznos sredstava iz drugih izvora odnosi se na kreditna sredstva Investiciono-razvojne banke RS, koja su planirana u iznosu od 268.420.000 KM i čine gotovo 61,8 odsto od ukupno raspoloživih sredstava za realizaciju strategije”, naveli su iz Ministarstva.

    Ovo ministarstvo je, zajedno sa ostalim nosiocima aktivnosti, planiralo podršku za preduzetnike druge šanse koji ponovo počinju biznis, uspostavljanje sistema ranog upozorenja u vezi s problemima u poslovanju, za početnike u biznisu, za zapošljavanje i samozapošljavanje, samostalne preduzetnike za njihove projekte, nastavak aktivnosti vezanih za razvoj preduzetništva žena, odobravanje kredita i garancija i podršku uvođenju tehničkih standarda. Takođe, sredstva su planirana i za opremanje laboratorija na fakultetima, podršku društvenim preduzećima, podršku vezanu za digitalnu transformaciju, promociju poslovnih zona, energetsku efikasnost, izgradnju tehnološkog parka, jačanje kapaciteta lokalnih razvojnih agencija i druge aktivnosti.

    “Tokom sprovođenja, osim nas, najviše aktivnosti je na Ministarstvu za naučno-tehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo, Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite, Zavodu za zapošljavanje, Razvojnoj agenciji RS, Fondu za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost, Privrednoj i Zanatsko-preduzetničkoj komori RS, IRB RS i Garantnom fondu RS”, kazali su iz resornog ministarstva.

    Dodali su da će se značajna podrška za privrednike obezbijediti i kroz projekte koje finansiraju donatori kao što su GIZ, Evropska komisija (IPA projekti), Sida Švedska, ILO, EBRD i drugi.

    “Ako posmatramo po visini sredstva, ključni su projekti koji se odnose na zapošljavanje, direktna ulaganja te podršku koju će obezbijediti IRB RS, GF RS i Fond za zaštitu životne sredine. Pri tome svakako ne treba zaboraviti značajna donatorska sredstva”, zaključili su iz Ministarstva privrede i preduzetništva Republike Srpske.

    Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore RS, rekao je da je ovo izuzetno značajno jer su kod nas mala i srednja preduzeća još u razvoju i potrebna im je svaka pomoć.

    “Ona treba da se osnaže tehnološki, da digitalizuju procese proizvodnje, kadrovski se ojačaju i bolje pozicioniraju na ino-tržištu. Sve su ovo aktivnosti i potrebe malih i srednjih preduzeća koja bez pomoći Vlade RS ne mogu to iznijeti sama. Ovo strateško opredjeljenje Vlade treba pozdraviti i imati uvjerenje da će se to realizovati “, naveo je Ćorić.

  • Od danas u BiH skuplje 34 vrste cigareta, nova poskupljenja od 1. jula

    Od danas u BiH skuplje 34 vrste cigareta, nova poskupljenja od 1. jula

    Od danas se u BiH primjenjuju nove cijene za 34 vrste cigareta. Radi se o cigaretama koje proizvodi Tvornica duhana Rovinj (TDR), a od 1. jula poskupit će još 10 vrsta cigareta ovog proizvođača.

    Ovu informaciju potvrdio je za Klix.ba portparol Uprave za indirektno oporezivanje BiH Ratko Kovačević.

    Tako od danas cigarete Diva slims i Diva violet slims koštaju 5,20 KM, dok će za četiri vrste Drine biti potrebno izdvojiti 5,50 KM.

    Podsjećamo, početkom ove godine nije bilo poskupljenja. Također, proizvođači mogu uvijek tokom godine donijeti odluke o promjeni cijena.

    Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH je zahtjev za izmjenu cijena dobila prije mjesec dana, a do novog poskupljenja cigareta doći će početkom sljedećeg mjeseca, tačnije 1. jula kada će poskupiti još 10 vrsta cigareta istog proizvođača.


    Svako ko želi dići maloprodajnu cijenu mora dostaviti nove cijene u Upravu za indirektno oporezivanje 30 dana prije početka primjene novih cijena, kazali su u UIO BiH.

  • Željezo na svjetskom tržištu sve jeftinije, da li će se to odraziti na cijene nekretnina?

    Željezo na svjetskom tržištu sve jeftinije, da li će se to odraziti na cijene nekretnina?

    U posljednjih skoro dvije sedmice ponovo je osjetan pad vrijednosti željeza na svjetskom tržištu. Za nadati se da će se pad vrijednosti ovog resursa nastaviti, jer od njega ovise mnoge privredne aktivnosti, prije svega one u građevinskom sektoru.

    Prema podacima koje je objavio poslovni portal Business Insider, cijena željeza je 17. juna iznosila 1.350 dolara po toni. Ponovni kontinuirani pad vrijednosti počeo je 8. juna, a dan prije, 9. juna, tona željeza je koštala 1.400 dolara.

    Od početka ove godine tona željeza najskuplja je bila 4. aprila, kada je koštala 1.610 dolara, a najjeftinija 18. maja, kada je koštala 1.300 dolara.

    Cijena ovog resursa znatno utječe na mnoge djelatnosti, posebno u građevini. Ovaj sektor je više od godinu dana utoliko više pogođen krizom i zbog poskupljenja mnogih drugih materijala.

    To je primoralo veliki broj investitora, i privatnih i javnih, da prolongiraju ili potpuno odustanu od građevinskih projekata. Izuzetak u tome nije ni stanogradnja, što se odrazilo na cijene nekretnina – još su skuplje.

  • Rusija sada na prvom mjestu

    Rusija sada na prvom mjestu

    Kineski uvoz sirove nafte iz Rusije porastao je za 55 odsto u odnosu na prethodnu godinu i dostigao je u maju rekordan nivo.

    Tako je Rusija smenila Saudijsku Arabiju sa prvog mesta glavnih izvoznika nafte u Kinu, prenosi Gardijan.

    Uvoz ruske nafte dostigao je ukupno 8,42 miliona tona, odnosno dva miliona barela dnevno, pokazuju podaci kineske carinske agencije. Kina je najveći svetski uvoznik sirove nafte.

  • “Značajno što je Rusija potvrdila spremnost da pomogne srpski narod i RS”

    “Značajno što je Rusija potvrdila spremnost da pomogne srpski narod i RS”

    Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić rekao je da je za Republiku Srpsku od posebnog značaja to što se i na posljednjem sastanku srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i predsjednika Rusije Vladimira Putina još jednom potvrdila povezanost između između ruskog i srpskog naroda.

    “Posebno je značajno što je potvrđena spremnost velike Rusije da pomogne prijateljski srpski narod i Republiku Srpsku, time što je još jednom potvrđeno da ostaju dosljedni svemu onome što je dio ranijih političkih dogovora u pogledu ekonomske saradnje između nas i Rusije, kao i političke i svake druge saradnje koja se razvija dugi period”, izjavio je Đokić Srni.

    On je dodao da su uvijek od posebnog značaja bili susreti koje je Dodik imao i ranije, a posebno sada, u ovoj godini, za ukupne odnose između Republike Srpske i Rusije.

    “Posebno to treba staviti u kontekst najnovijih događanja u kojima se našla Rusija i kojima je bila izložena”, naveo je Đokić.

    On je napomenuo da pri tome misli na vrlo složene geopolitičke uslove “koji su tu zemlju pokrenuli da mora načiniti takve korake u zaštiti svojih geostrateških, političkih i svakih drugih interesa”.

    “Kada dva predsjednika stave pečat na sve napore koje mi činimo, svaka aktivnost koju mi provodimo dobija na taj način veći značaj”, naglasio je Đokić.

    Prema njegovim riječima, za Republiku Srpsku je od posebne važnosti to da je i na skupu u Sankt Peterburgu potvrđeno da cijena gasa za sve ove godine ostaje nepromijenjena i da će vjerovatno uslovi ugovaranja gasa za narednu 2023. godinu biti slični postojećim, a to znači pogodnost za Republiku Srpsku i Federaciju BiH.

    “Mislim da iz takve orijentacije koju ima Rusija prema našem prostoru treba i dalje da izvlačimo pouke i da budemo i dalje država i prostor koji je spreman na saradnju sa Rusijom i da se ne odnosimo negativno prema Rusiji kao što to čine neki drugi u našem okruženju”, rekao je Đokić.

  • Šef najveće ruske banke: Rusiji će trebati 10 godina da se oporavi od sankcija

    Šef najveće ruske banke: Rusiji će trebati 10 godina da se oporavi od sankcija

    Čelnik najveće ruske banke Sberbank Herman Gref rekao je da bi Rusiji moglo trebati 10 godina da se oporavi od sankcija koje im je Zapad nametnuo zbog agresije na Ukrajinu.

    “Povratak na ekonomiju prije sankcija mogao bi potrajati 10 godina jer je nivo trgovine prepolovljen”, rekao je Gref na godišnjem međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu.

    Gref je dodao da je ruski uvoz, ali i izvoz prepolovljen jer je niz važnih zemalja prekinuo ekonomske veze s Rusijom.

    “Govorimo o prijetnji oko 15% BDP-a. Većina naše ekonomije je na udaru”, dodao je Gref.

  • Indija kupuje velike količine uglja od Rusije

    Indija kupuje velike količine uglja od Rusije

    U proteklih nekoliko sedmica povećane su količine uglja koje Indija kupuje od Rusije, uprkos sankcijama uvedenim Moskvi, izjavili su danas izvori.
    Rusija je u aprilu upozorila EU da će sankcije na ugalj samo naškoditi članicama EU, jer će taj energent biti preusmjeren na druga tržišta.

    Indija nije osudila rusku vojnu operaciju u Ukrajini, ali je zatražila prekid nasilja.

    Prema podacima indijskih vlasti u koje je uvid imala agencija Rojters, kupovina uglja i sličnih proizvoda ušestostručena je u odnosu na isti period prošle godine.

    Indijske rafinerije su na sličan način došle do jeftinije ruske nafte koju izbjegavaju zapadne države.

    Vrijednost trgovine naftom između Indije i Rusije u proteklih 20 dana povećana je 30 puta i dostigla je 2,2 milijardi dolara.

    “Ruski trgovci su liberalniji sa rutama plaćanja i prihvataju isplate u indijskim rupijima i dirhama Ujedinjenih Arapskih Emirata. Popusti su takođe povoljni i nastaviće se trend kupovine veće količine uglja iz Rusije”, rekao je izvor.

    EU je zabranila sklapanje novih ugovora o dostavi uglja i članice do sredine avgusta moraju da prekinu postojeće dogovore sa Moskvom.