Kategorija: Ekonomija

Prosječna majska neto plata u Republici Srpskoj bila je 1.105 KM i u odnosu na april nominalno je veća za jedan odsto, a realno manja za 0,5 odsto, saopštio je Republički zavod za statistiku.

Najviša prosječna majska neto plata od 1.537 KM isplaćena je u oblasti finansijske i djelatnosti osiguranja, dok je najniža od 816 KM isplaćena u građevinarstvu.

U maju u odnosu na isti mjesec prošle godine u svih 19 oblasti zabilježen je nominalni rast neto plate, a najveći od 23,1 odsto u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima.

Prosječna majska bruto plata iznosila je 1.667 KM.

Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u Republici Srpskoj, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u maju u odnosu na april u prosjeku su veće za 1,5 odsto, dok su u odnosu na maj prošle godine u prosjeku veće za 13,2 odsto.

Najveći godišnji rast cijena u maju od 31,2 odsto zabilježen je u odjeljku prevoz zbog većih cijena u grupi goriva i maziva za lična vozila, dok je najveći godišnji pad ciejna od 6,2 odsto bio kod odjeće i obuće zbog sezonskih sniženja konfekcije i obuće.

Građani Srpske i BiH suočavaju se sa nezapamćenim poskupljenjima goriva, a litar dizela na pojedinim pumpama prodaje se i po 3,75 KM.

Dodatno zabrinjavaju najave da će cijene goriva još ići gore, odnosno, da će litar veoma brzo koštati i četiri KM, pa čak i više.

I trenutne cijene su ogromno opterećenje za budžete vozača, dok svako novo poskupljenje dodatno opterećuje njihov standard i dovodi do toga da neki građani automobile pale samo kad je to prijeko potrebno.

– Ovo je prevršilo svaku mjeru. Pa, prilikom svakog narednog točenja, cijene su više. Pitam se, dokle ćemo trpiti ovakvo stanje, jer je očigledno da živimo sve lošije, dok se poskupljenja samo nižu, a država na to ćuti. Na pojedinim pumpama litar dizela košta i više od 3,7 KM, a kako čujem, već za koji dan će biti četiri KM – kaže Milenko B. iz Banjaluke.

Kako kažu u Grupaciji za promet nafte i naftnih derivata pri Privrednoj komori RS, i u u narednom periodu možemo da očekujemo poskupljenja, ako dođe do povećanja ulaznih cijena, što prvenstveno zavisi od rafinerija u okruženju.

Prema njihovim podacima, litar benzina u prosjeku košta 3,39 KM do 3,49 KM, a dizela 3,49 do 3,59 KM.

U Srpskoj, za sada, nema problema u snabdijevanju i procjena je da će tako i ostati, jer na našem tržištu nije primijenjen model zamrzavanja cijena, već ograničenje maloprodajnih i veleprodajnih marži distributera. To je, naime, najefikasniji model, dok su zemlje u okruženju zamrzavale maloprodajne cijene na dvosedmičnom nivou, što stvara pritisak na rentabilnost distributera – kaže za Srpskainfo predsjednik ove grupacije Dragan Trišić.

Dodaje da, na primjer, u Hrvatskoj mnogi nemaju interes da prodaju, jer su ulazne cijene značajno u porastu, što dovodi u pitanju profitabilnost benzinskih stanica.

– Slovenija je juče omogućila slobodno formiranje, jer se pokazalo da u jednom momentu nemamo naftnih derivata na tržištu, što svakako stvara poremećaje, ali i strah od nestašice. Mislim da nemamo razloga za bilo kakav strah od nestašice goriva. Međutim, teško je reći u kojem pravcu će ići čitava situacija oko naftnog biznisa, jer to zavisi od politike EU koja je odlučila da prekine trenutne kanale snabdijevanja, a to praktično znači da će cijene rasti zbog promjene načina dopreme i proizvodnje – ističe Trišić.

Poznati ekonomista Faruk Hadžić uradio je detaljnu analizu kako bi se smanjila cijena po litru goriva za 0,54 KM.

Naime, on je na društvenoj mreži Twitter napisao da cijene goriva nastavljaju rasti i u BiH.

“U Kantonu Sarajevo najniža cijena benzina je 3,31 KM po litri, a dizela 3,41 KM, s tim da se možda može negdje naći i jeftinije, ako je u pitanju stara zaliha. Izaći ću s novim prijedlogom kako uticati na značajno smanjenje cijene goriva u BiH. Dvije su mjere. Prva mjera je pod hitno i bez odlaganja privremeno suspendovati akcize na gorivo. Ovo je hitna mjera, da nikakvi izgovori od strane donosilaca odluka nisu mogući”, napisao je Hadžić.

Ističe da bi se na ovaj način snizila cijena litra goriva između 0,30 i 0,40 KM, zavisno od vrste goriva.

“Druga mjera uključuje obračun PDV-a, ne na trenutnu vrijednost litra goriva, već na iznos maloprodajne cijene od 2,01 KM, koja je bila prije godinu dana. Pri cijeni od 2,01 KM država uzima sebi po litru goriva 0,29 KM PDV-a, dok pri cijeni od 3,31 KM uzima 0,48 KM. Dakle, samo zbog više cijene goriva država ekstra zarađuje na PDV-u 0,19 KM po litru benzina”, naveo je Hadžić.

Naglasio je da je cilj ove mjere samo da država uzima isto na PDV-u kako je to bilo prije rasta cijena, a ne da ekstra zarađuje zbog inflacijske krize.

“Dakle, ako bi ova mjera bila usvojena, cijena litra goriva bi odmah bila niža 0,54 KM po litru benzina, ili 2,77 KM. Država ne bi imala bilo kakav gubitak ili smanjenje u naplati indirektnih poreza. Po osnovu akciza za šest mjeseci bi smanjenje u naplati bilo oko 250 miliona KM. Međutim, podaci UIO BiH pokazuju da su prihodi od indirektnih poreza u prvih pet mjeseci 2022. godine veći za 739 miliona KM ili 23,88 odsto u odnosu na isti period 2021. godine. Sa smanjenjem akciza već su sada u plusu gotovo 500 miliona KM, a imaju još za naplatu sedam mjeseci. Građanima i privredi se mora pomoći, a ovo je najbolji način da se bude fer prema svima. Priča da će samo bogati imati koristi od smanjenja cijene goriva, jer siromašni ne voze auto, je vrlo neozbiljna i ne vrijedi je uopšte komentarisati”, objasnio je Hadžić.

Ekonomski analitičar Igor Gavran rekao je za “Nezavisne novine” da je ovo jedan od mogućih pristupa, koji je sasvim ispravan, ali da nije siguran da li je brže ili lakše da se smanji stopa PDV-a na gorivo ili da se ograniči fiksno naplata PDV-a.

“U potpunosti se slažem da bi trebalo smanjiti iznos akciza, ali i iznos PDV-a koji se naplaćuje, pa kako god se to tehnički oblikovalo. Ukoliko bi se snizile cijene goriva, snizile bi se i cijene mnogih proizvoda koji ovise o gorivu, naravno ukoliko ne bi bilo većih zloupotreba. Ipak, tu se može reagovati putem inspekcija ili pritiska na druge načine. Ključni preduslov za smanjenje cijena proizvoda bi bilo smanjenje cijena goriva. Niže cijene goriva brzo bi se odrazile na cijene drugih proizvoda”, naglasio je Gavran.

Slično mišljenje ima i ekonomista Aleksandar Ljuboja, koji kaže za “Nezavisne novine” da svi prijedlozi koji bi uticali na smanjenje cijena goriva imaju njegovu podršku, ali da ipak nije optimista da će se to desiti.

“Bilo kakav pokušaj da se smanji cijena energenata je dobar, jer bi proizvodi bili jeftiniji, ali bi i rastao životni standard ljudi, ali nijedna država se ne odriče svojih prihoda, pa tako ne vjerujem ni da će BiH. Energenata ima dovoljno, ali primoravanje velikih sila da traže od malih da kupuju energente po enormnim cijenama je problem, a nestašica uopšte nije problem. Pozdravljam bilo kakve ideje koje bi doprinijele da prebrodimo ovu krizu”, zaključio je Ljuboja.

Izvoz robe i usluga iz BiH višestruko je povećan u ovoj godini. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u prvih pet mjeseci vrijednost izvoza bila je 7,51 milijardu KM, što je za 43,4 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

To je očekivano s obzirom na poskupljenja, ocjenjuju ekonomski analitičari i dodaju da razlog treba tražiti i u činjenici da se svijet polako vraća u određenu normalu nakon pandemije virusa korona.

Pored povećanja izvoza, BiH je od januara do maja ove godine značajno povećala i obim uvoza.

“Uvoz u BiH u prvih pet mjeseci 2022. godine iznosio je 11,97 milijardi KM, što je povećanje za 42,5 odsto. Pokrivenost uvoza izvozom bila je 67,7 odsto, dok je spoljnotrgovinski robni deficit iznosio 3,58 milijardi KM”, stoji, između ostalog, u podacima koje je objavila Agencija za statistiku BiH.

Kada je u pitanju odnos pokrivenosti uvoza izvozom, podaci govore da je on prema zemljama CEFTA iznosio čak 102,6 odsto, a BiH je u ove zemlje izvezla robu vrijednu 1,4 milijarde KM, dok je istovremeno uvozila usluge čija je vrijednost bila 1,37 milijardi KM.

Istovremeno, izvoz u zemlje EU je iznosio 5,54 milijarde KM i veći je za 41,9 odsto nego u prvih pet mjeseci prošle godine, a uvoz je bio 6,23 milijarde KM, što je više za 31,6 odsto.

Prema riječima Zorana Borovića, ekonomskog analitičara, postoji samo jasan razlog za ovakav bilans.

“Jedini razlog je oporavak od korone. Bili smo zaključani, ovo je otključavanje i sve se vraća u normalu. Jer, u prethodnih četiri-pet godina vi nećete naći neke nenormalne promjene kao što su ove”, smatra Borović.

Sa druge strane, ekonomista Dragan Gligorić je mišljenja da je rast cijena direktno uticao na spoljnotrgovinsku razmjenu u BiH.

“Rast cijena doprinio je rastu i uvoza i izvoza. A zna se da mi u posljednjem periodu, tj. posljednjih godina imamo trend povećanja pokrića uvoza izvozom, tako da je trend sasvim očekivan”, kaže Gligorić.

Da je inflacija ključni razlog ovakve situacije, saglasan je i Milenko Stanić, ekonomski analitičar iz Bijeljine. Ipak, smatra da ovako visoki procenti uvoza i izvoza nisu realni.

“Ja jednostavno ne vidim nijedan parametar koji potvrđuje tezu da je porast uvoza i izvoza zasnovan na realnim pokazateljima u stvarnom rastu obima proizvodnje. Ne vidim nijednu djelatnost koja je značajnije povećala obim proizvodnje u RS i BiH”, kaže Stanić za “Nezavisne novine” i dodaje da je bitan uzrok ovakvog stanja niska osnovica koja se zadržala u periodu pandemije.

On naglašava da je rano govoriti o prognozama za kraj godine, ali podsjeća da su svjetske monetarne vlasti već preduzele restriktivne mjere koje bi trebalo da doprinesu ublažavanju rasta inflacije.

Ali, svjetska ekonomska pozornica zavisiće i od drugog faktora.

“To su rat na istoku Evrope, odnosno Ukrajina i Rusija, i porast troškova proizvodnje, prije svega energenata. Ali i po tom pitanju očekujem da će se pronaći alternativna rješenja, poput zamjene ruske nafte nekom drugom naftom i onda će se i na taj način ublažiti inflatorni udar. I onda ćemo pred kraj godine imati realnije pokazatelje izvoza i uvoza”, zaključio je Stanić.