Kategorija: Ekonomija

  • BiH proizvodi struju kao nikad ranije

    BiH proizvodi struju kao nikad ranije

    Evropska unija vraća se proizvodnji struje putem elektrana na ugalj, najavila je Elina Bardram, vršilac dužnosti direktora za međunarodne poslove i klimatske finansije u Evropskoj komisiji.
    Ona je dodala da će ova mjera, koja bi trebalo da bude alternativa ruskom gasu, biti privremenog tipa, prenio je Rojters.

    Za razliku od drugih stvari, po pitanju proizvodnje električne energije u elektranama na ugalj, BiH nema problema, jer je trenutno aktivno pet termoelektrana i više rudnika uglja, kažu stručnjaci, koji su ipak ubijeđeni da evropske zemlje ni u kom slučaju neće odustati od zelene agende.

    Posljednja u nizu nekolicine evropskih zemalja koja je saopštila da će ukinuti ograničenja na proizvodnju u elektranama na ugalj i na taj način aktivirati prvu fazu plana za rješavanje krize zbog poskupljenja i isporuke ruskog gasa je Nizozemska i tako se pridružila Njemačkoj, Italiji i Austriji.

    S ciljem obuzdavanja inflacije, zabrinjavajućih ekonomskih prognoza i problema sa isporukom gasa iz Rusije, Njemačka je najavila da će povećati svoje kapacitete za skladištenje gasa, ali da će u tom slučaju ponovo pokrenuti elektrane na ugalj, iako je bio plan da ih do 2030. godine u potpunosti zatvori.

    Robert Habek, ministar ekonomije Njemačke i član partije Zeleni, koja je najveći zagovornik ukidanja upotrebe uglja, priznao je da je ova najava bolna, ali u ovoj situaciji neophodna.

    “Ako to ne uradimo, onda ćemo se suočiti sa rizikom da skladišna postrojenje ne budu dovoljno puna uoči zimske sezone. Tada bismo bili lake mete za ucjenu na političkom nivou”, ocijenio je Habek.

    Slično je objavio i zvanični Beč, ali i Italija, koja nakon obavještenja iz ruskog “Gasproma” da će dobiti samo dio traženih količina gasa, čak razmatra da proglasi vanredno stanje, koje bi aktiviralo mjere uštede gasa, saopštila je italijanska kompanija ENI.MI, a prenosi RSE. Iz Danske stiže saopštenje da će prirodni gas biti ograničen i racionalno raspoređen za određene industrijske korisnike kako bi se potrošačima obezbijedilo grijanje na zimu.

    Koliko evropske zemlje zavise od ruskog gasa, govore podaci da je samo u prošloj godini ovim energentom bilo pokriveno više od 40 odsto ukupne potrošnje gasa u EU. Usljed ukrajinske krize, te količine značajno su smanjene, ali očigledno je da i najjače evropske ekonomije u ovom trenutku ne mogu izdržati “ovakav rat”.

    BiH, sa druge strane, ovo ne brine. Proizvodnja struje u elektranama na ugalj, za razliku od evropskih inicijativa, nikada nije prestala, a struka tvrdi da nikada nije ni bila bolja.

    “Dovoljno je provjeriti kod ‘Elektroprivrede BiH’. Koliko znam, izvoz električne energije nikad nije bio veći. Oni sada rade jedan sjajan posao i mi u određenoj mjeri ubiremo plodove aktuelne situacije. Ali ne treba da živimo u iluziji da će to trajati vječno”, kaže za “Nezavisne novine” Almir Bečarević, stručnjak za energetiku.

    Proizvodnja električne energije u termoelektranama na ugalj u Republici Srpskoj teče na visokom nivou, ističu iz Regulatorne komisije za energetiku RS, dodajući da stanje u Evropi u ovom smislu ne utiče na Srpsku.

    “Naša preduzeća, RiTE Gacko i Stanari su dobre pogonske spremnosti, proizvode električnu energiju koja nam omogućava da sada imamo najnižu cijenu energije u regionu, možda i u Evropi. Tako da, niti se radujemo, niti sekiramo zbog toga. Mi imamo svoju energetsku politiku i držimo se toga”, pojasnio je za “Nezavisne novine” Vladislav Vladičić, predsjednik Regulatorne komisije za energetiku RS.

    Evropske države sigurno će se vratiti upotrebi obnovljivih izvora energije, ubijeđen je Almir Bečarević, koji dodaje da niko nije odustao od zelene agende.

    “Evropa to radi samo da premosti sve ove probleme koje ima sa cijenama električne energije. To nije dugoročno rješenje, već samo kratkoročno. Njemačka je donijela programe u milijardama maraka, samo da bi to paljenje što kraće trajalo”, istakao je Bečarević za “Nezavisne novine”.

  • Svima veći budžet, Bevandi najviše

    Svima veći budžet, Bevandi najviše

    Rashodi institucija BiH u 2022. biće veći za 77,6 miliona KM u odnosu na 2020. godinu. Otplata spoljnog duga je u porastu za 11,6 miliona KM i gotovo da nema institucija koja nije dobila više para nego prije dvije godine, kada je posljednji put usvojen budžet.

    To je suština Prijedloga budžeta institucija i međunarodnih obaveza BiH za 2022. koji će se iduće sedmice naći pred poslanicima Predstavničkog doma BiH.

    Već su ga aminovali Ministarstvo finansija, Savjet ministara i Predsjedništvo BiH. Dakle, za njega su glasali i kadrovi iz Srpske koji inače tvrde da su protiv bilo kakvog jačanja institucija BiH. Parlamentarnoj skupštini je budžet veći za 20 odsto, Predsjedništvu 26 odsto, VSTS 28 procenata, Ustavnom sudu 18 procenata, Sudu 15, a Tužilaštvu BiH 12 odsto. Sve su to institucije čijim radom predstavnici RS navodno nisu zadovoljni, naročito onima iz oblasti pravosuđa.

    Generalni sekretarijat Savjeta ministara BiH dobija 1,8 miliona KM više ili 47 odsto, Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Staše Košarca 22 odsto, RAK BiH 48 odsto, a Ministarstvo finansija i trezora Vjekoslava Bevande čak 64 odsto više novca!

    Ne računajući CIK, koja je zbog održavanja izbora dobila dodatnih 12,5 miliona KM, Ministarstvo finansija je institucija kojoj je najviše povećan budžet.

    U svim institucijama, uglavnom se radi o povećanju troškova plata zaposlenih budući da će sa usvajanjem budžeta, odlukom Savjeta ministara BiH, biti povećana i osnovica za obračun plata. U Ministarstvu finansija i trezora bruto plate i naknade sa 4,9 miliona KM idu na 5,4 miliona KM, tzv. tekuće održavanje sa 803.000 KM na 1,57 miliona, a ugovorene usluge se povećavaju za 1,29 miliona KM ili 87 odsto. Nabavka opreme je bila 210.000 KM, a sada je 1,11 miliona, a nabavka stalnih sredstava u obliku prava sa 79.000 KM skače na više od milion maraka!

    U Predsjedništvu BiH će troškovi za bruto plate i naknade biti veći za 629.000 KM, dok su putni troškovi uduplani – sa 344.000 KM na 688.000 KM. Nabavka opreme (ne piše koje) je sa 141.000 KM povećana na 923.000 KM!

    Bruto plate i naknade u Ministarstvu odbrane BiH su nas 2020. koštale 197,1 milion KM, a ove godine će 210,1 milion. Putni troškovi u ovom resoru su povećani za čak 87 procenata. Kapitalni grantovi su sa 22.000 KM narasli na 205.000 KM, a većina otpada na program „Perspektiva“, odnosno zapošljavanje otpuštenog personala.

    Istina, kod osam institucija evidentno je smanjenje iznosa budžeta za 2022. godinu u odnosu na 2020. u ukupnom iznosu od 3,5 miliona KM.

  • Auto-škole u problemima

    Auto-škole u problemima

    Pojedine auto-škole u Republici Srpskoj od početka godine podigle su cijene časova vožnje za više od 100 KM, a ako gorivo nastavi da poskupljuje, upozoravaju da će doći do dodatnog povećanja po odvezenom času.

    Dodatni problem, poručuje struka, jeste i sve manji broj kandidata za polaganje vozačkog ispita, zbog čega je nekoliko auto-škola stavilo ključ u bravu.

    Goran Jelić, instruktor iz banjalučke Auto-škole “Tim”, za “Nezavisne novine” kaže da je cijena obuke za vozački ispit u ovoj školi, od januara do danas, povećana sa 550 KM na 700 KM. U ovom trenutku, ističe Jelić, neće dodatno povećavati cijenu, ali alarm za uzbunu je najava da će gorivo ići na četiri KM. Ako se to obistini, dodaje, novo poskupljenje po času vožnje je neminovno.

    “Jedan čas traje 45 minuta. Auto radi non-stop. Čas trenutno košta 18 KM, a ako dođe do poskupljenja goriva, sigurno će biti 20 KM ili možda blago preko toga”, navodi Jelić.

    On ističe da u ovoj auto-školi troškovi koje kandidat treba da plati, pod uslovom da sve položi iz prvog puta, trenutno iznose 1.000 KM.

    “Uz novo poskupljenje, sigurno će cijena biti 1.100 KM”, poručuje Jelić i kaže da dodatni problem predstavlja to što su pojedini kandidati uplatili cjelokupan iznos za obuku na početku godine, kada su cijene bile obračunate po starom osnovu, a sada, pošto još nisu položili, moraju uplatiti razliku do koje je došlo u međuvremenu.

    Cijena vožnje u Auto-školi “Ivić” nije promijenjena, poručuju za “Nezavisne novine” iz ove auto-škole.

    “Mi imamo najnižu cijenu koja je definisana od 2007. godine i iznosi 20 KM. Za 35 časova treba izdvojiti 700 KM, plus redovni troškovi od 100 maraka, tako da je cijena naše obuke ukupno 800 KM. Mi smo imali ovu cijenu obuke i kada je gorivo bilo 1,40 KM po litru”, pojašnjava Zdravko Ivić, jedan od instruktora ove škole i predsjednik Asocijacije auto-škola BiH.

    Ali, sudeći prema stanju na terenu, poskupljenje časova vožnje usljed poskupljenja goriva povuklo je još veći problem, a to je sve manji broj kandidata za polaganje vozačkog ispita.

    “Drastičan je pad broja kandidata. Evo, u zadnjih mjesec i po dana, tri auto-škole su se zatvorile. Nedostatak posla je opšti”, navodi za “Nezavisne novine” Milenko Jaćimović, stručnjak iz oblasti bezbjednosti saobraćaja, koji smatra da bi eventualno novo poskupljenje obuke samo napravilo dodatni problem.

    Ivić dodaje da su iz auto-škola još 2017. godine tražili da se izmijeni postojeći zakon koji definiše cijenu po času obuke, ali da do toga nije došlo. Takođe, navodi da brojne auto-škole i dalje drže niske cijene obuke, a nerijetko se dešava da pojedinci nelegalno izdaju i potvrde o završenoj obuci.

    “Šta se radi kada se obuka prodaje za 300 KM. Ima škola koje izdaju potvrde i za 100 KM. To odgovara većem broju škola, koje nas koji imamo veću cijenu optužuju da ih napadamo jer smo skuplji. Postoji takođe i prodaja, odnosno dogovori između instruktora i ispitivača. Mi nikako ne možemo da priznamo da su instruktori svi vozači. Instruktora nemate u gradu da se plaća više od četiri KM po času, a sve do sada je bio tri KM. A problem je što sa malom cijenom ne možemo platiti instruktora, jedino je moguće ne provoditi časove, pa krasti ili nelegalno naplaćivati”, naveo je Ivić.

  • Prijedlog Vlade Srpske: Zaposlenim u javnim ustanovama povećanje plate za 100 KM

    Prijedlog Vlade Srpske: Zaposlenim u javnim ustanovama povećanje plate za 100 KM

    Vlada Republike Srpske je na današnjoj sjednici u Banjaluci utvrdila Prijedlog zakona o platama zaposlenih u javnim ustanovama u oblasti zdravstva Republike Srpske, te Prijedlog zakona o platama zaposlenih u javnim službama Republike Srpske, po hitnom postupku.

    Razlog za donošenje ovih zakona je uvećanje platnih koeficijenata za zaposlene u javnim ustanovama u oblasti zdravstva i javnim službama Republike Srpske, a u cilju poboljšanja materijalnog položaja zaposlenih.

    Platni koeficijenti se uvećavaju u određenom procentu i to tako da svi zaposleni ostvare uvećanje plate od 100 КM.

    Ovi zakoni predstavljaju jednu od mjera Vlade Republike Srpske koje doprinose privrednom rastu i povećanju plata radnika, kao i poboljšanju ekonomsko-socijalnog položaja zaposlenih u javnim ustanovama u oblasti zdravstva Republike Srpske.

    “Izmjene sadržane u zakonima u odnosu na Zakon o platama zaposlenih lica u javnim ustanovama u oblasti zdravstva Republike Srpske i Zakona o platama zaposlenih u javnim službama Republike Srpske odnose se na preko 50% odredaba Zakona. Zato je predloženo donošenje novih zakona umjesto zakona o izmjenama i dopunama, s tim da su ostale odredbe zakona koji su na snazi identične odredbama predloženih zakona”, saopšteno je iz Vlade nakon sjednice.

    Vlada je utvrdila, po hitnom postupku Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u oblasti visokog obrazovanja i studentskog standarda Republike Srpske, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u osnovnim i srednjim školama i đačkim domovima u Republici Srpskoj, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o platama zaposlenih u oblasti kulture Republike Srpske, te Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u organima uprave Republike Srpske.

    Razlog za donošenje ovih zakona je uvećanje platnih koeficijenata za zaposlene u navedenim oblastima, a s ciljem poboljšanja materijalog položaja zaposlenih.

    Platni koeficijenti se uvećavaju u određenom procentu, na način da svi zaposleni ostvare uvećanje plate od 100 КM.

    Izmjene ovih zakona predstavljaju jednu od mjera Vlade Republike Srpske koje doprinose privrednom rastu i povećanju plata radnika, kao i poboljšanju ekonomsko-socijalnog položaja zaposlenih u ovim oblastima.

    Takođe, Vlada Republike Srpske utvrdila je, po hitnom postuku i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u institucijama pravosuđa Republike Sprske.

    “Razlog za donošenje ovog zakona je uvećanje platnih koeficijenata za zaposlene u institucijama pravosuđa, osim plata nosilaca pravosudnih funkcija (sudija i tužilaca), a u cilju poboljšanja materijalnog položaja zaposlenih. Platni koeficijenti se uvećavaju u određenom procentu i to tako da svi zaposleni ostvare uvećanje plate od 100 КM”, kažu u Vladi Republike Srpske.

  • Poziv na bojkot pumpi za vikend zbog nekontrolisanog rasta cijena goriva

    Poziv na bojkot pumpi za vikend zbog nekontrolisanog rasta cijena goriva

    Po društvenim mrežama širi se poziv građanima za organizovani bojkot sipanja goriva na benzinskim pumpama u znak protesta zbog nekontrolisanog rasta cijena nafte i naftnih derivata.

    U pozivu se ističe da tokom narednog vikenda građani ne sipaju gorivo, i na taj način ukažu na neprihvatljiv rast cijena.

    “Dok cijena nafte na svjetskom tržištu pada, cijene goriva u BiH rastu”, navedeno je u pozivu, uz napomenu da trenutno cijena nafte na svjetskom tržištu pada i na dan 22. jun iznosila je 106 dolara po barelu, dok cijene na benzinskim pumpama rastu i već prelaze tri i po marke po litru.

  • “Doktor propast” dao prognozu

    “Doktor propast” dao prognozu

    Ekonomista Nurijel Rubini, poznat po svojim pesimističkim prognozama, prognozira da će američka ekonomija do kraja ove godine ući u recesiju.

    Kao i da bi se ta recesija brzo mogla pretvoriti u stagflaciju.

    Rubinijev nadimak je inače “Doktor Propast” jer je uspešno predviđao velike krize, poput one iz 2008. godine. Kada je nekoliko godina pre te krize izneo svoj scenario za budućnost, mnogi su mislili da preteruje, međutim ispostavilo se da je bio u pravu, prenosi portal Biznis i finansije.

    Ovaj put on prognozira veliko usporavanje rasta američke privrede, zbog više faktora među kojima su pandemija koronavirusa koja je i dalje prisutna, rat u Ukrajini, kineska politika borbe protiv Kovida-19 koja izaziva nestašice širom sveta, isl.

    “Još uvek nismo u recesiji ali smo veoma blizu nje. Svi značajni ekonomski indikatori su u padu, počev od poverenja kupaca, maloprodaje, proizvodnih aktivnosti, pa sve do prodaje nekretnina”, kaže Rubini.

    Ovakva situacija, kaže on, može dovesti i do stagflacije kakva je viđena sedamdesetih godina u SAD. Tada je ekonomija veoma sporo rasla, za razliku od inflacije koja je bila visoka. “Otežavajuća okolnost u odnosu na krizu iz sedamdesetih je to što sada imamo i spiralu dugovanja”, tvrdi Rubini. Ovo je novi teren za centralne banke, jer se još nisu nalazile u takvoj situaciji.

  • Bajden traži od Kongresa tromjesečno ukidanje poreza na benzin i dizel

    Bajden traži od Kongresa tromjesečno ukidanje poreza na benzin i dizel

    On je takođe pozvao pojedinačne države da privremeno ukinu državne poreze na gorivo, koji su često veći od federalnih, a od najvećih naftnih proizvođaća će tražiti da na predstojećem sastanku s ministarkom za energiju iznesu ideje o tome kako obnoviti kapacitete za preradu nafte.
    Bajden i njegovi savetnici su ovo pitanje razmatrali mesecima u svetlu sve većeg pritiska da preduzmu akciju i smanje rekordne cene goriva koje su doprinele padu popularnosti predsednika i umanjile šanse njegove Demokratske stranke da zadrži većinu u Kongresu na izborima u novembru, prenosi Glas Amerike.

    Za privremeno ukidanje federalnog poreza na benzin od 18,4 centa po galonu (oko 3,8 litara) i 24,4 na dizel potrebno je odobrenje Kongresa, zbog čega je Bajdenov zahtev uglavnom simboličan. Članovi Kongresa iz obe stranke protive se ukidanju poreza, a neke demokrate, među kojima je i predsedavajuća Predstavničkog doma Nensi Pelosi, strahuju da bi taj potez imao ograničen uticaj na cene, ako veći deo uštede ide naftnim kompanijama i prodavcima.

    “Samo privremeno ukidanje poreza na gorivo, bez drugih mera, neće ublažiti rast troškova koji smo videli. U ovom jedinstvenom trenutku, kada rat u Ukrajini nameće posledice američkim porodicama, Kongres bi trebalo da preduzme šta može da im obezbedi olakšanje”, navodi se u saopštenju iz Bele kuće.

    Rafinerije pokušavaju da zadovolje globalnu potražnju za dizelom i benzinom, što dovodi do dodatnog rasta cena i nestašica.

    Prosečne cene goriva na pumpama trenutno su blizu pet dolara po galonu, a sve veća potražnja poklopila se s gubitkom od oko milion barela dnevno proizvodnog kapaciteta. Poslednje tri godine, mnoge fabrike su zatvorene nakon što je potražnja naglo pala na vrhuncu pandemije.

  • Čekanje na granici vodi u minus

    Čekanje na granici vodi u minus

    Prve količine šljive iz Republike Srpske i BiH krenuće narednih dana u Evropu, a ukoliko Hrvatska ne produži radno vrijeme fitosanitarnih inspektora, domaći proizvođači tvrde da će umjesto zarade na kvalitetnom voću sabirati samo gubitke zbog dugog čekanja na graničnom prelazu.
    U Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH procjenjuju da će u narednom periodu biti izvezene znatne količine voća i povrća iz BiH, prvenstveno svježe šljive i to 8.000 tona, svježih kornišona 5.000 tona, te određena količina paprike.

    Kako domaći proizvođači svake godine ne bi bili u istom problemu, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac uputio je inicijativu nadležnima u Hrvatskoj.

    “Otvaranje zelenih koridora, te produženje radnog vremena fitosanitarne inspekcije kada je izvoz najintenzivniji, kao i eventualno uvođenje rada subotom značilo bi smanjenje gužvi na prelazima i olakšavanje transporta domaćim privrednicima”, naveo je Košarac u dopisu upućenom Hrvatskoj. Naglasio je da se traži način da budu spriječeni zastoji na granicama, da bi se izbjegao scenario da se zbog dugog čekanja pogoršava kvalitet voća i povrća namijenjenih za izvoz.

    Proizvođač šljive iz Ugljevika Darko Milošević rekao je za “Glas Srpske” da su proizvođači svake godine u problemu zbog toga što fitosanitarni inspektor radi samo na graničnom prelazu Gradiška i što roba koja je lako kvarljiva stoji satima na granici.

    “Proteklih godina imali smo samo jedan koridor za prolazak voća i povrća iz BiH, a to je prelaz u Gradišci. To je bilo jedno usko grlo gdje se teretni saobraćaj nije mogao odvijati u skladu sa potrebama izvoznika i proizvođača iz Srpske i BiH. I sada je situacija identična, a ukoliko inicijativa ministra Košarca ne dobije zeleno svjetlo bićemo u još većim problemima nego sada. S obzirom na enormno poskupljenje energenata i prevoza što roba u hladnjačama bude duže čekala svi troškovi biće veći i naša računica je tu nikakva”, upozorio je Milošević.

    Podsjetio je da je pretprošle godine Hrvatska produžila radno vrijeme fitosanitarne inspekcije i omogućila rad subotom, dok je lani radno vrijeme bilo od sedam do 15 časova uz obaveznu najavu 24 časa ranije.

    “U tom slučaju roba koja je utovarena danas, svi carinski papiri za izlaz iz BiH moraju biti završeni danas, a tek sutra može da uđe u Hrvatsku, a pri tome čekaće satima na granici dok se ne završi fitosanitarni pregled”, kazao je Milošević, naglasivši da hladnjače moraju neprestano da rade dok roba čeka.

    Do zaključenja ovog broja “Glasa” nismo dobili odgovor na pitanje koji smo poslali Sektoru za fitosanitarni nadzor u Inspektoratu Hrvatske u vezi sa inicijativom koja je stigla iz BiH.

    Šljiva prva
    Darko Milošević je istakao da će prve količine šljive, koja je krupna i kvalitetna, iduće sedmice krenuti u Evropu. Dodao je da najviše izvoze u Austriju, Njemačku i Holandiju.

  • Vidović: Ukupan dug Srpske 6,1 milijardu KM

    Vidović: Ukupan dug Srpske 6,1 milijardu KM

    Stanje ukupnog duga Republike Srpske iznosi 6,162 milijarde KM, odnosno 50,13 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) koji je u 2021. godini iznosio 12,293 milijarde KM, rekla je večeras u Narodnoj skupštini ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović.

    Vidovićeva je istakla da Republika Srpska nije prezadužena i da je dug u odnosu na nivo BDP smanjivan.

    “Stanje ukupnog spoljnog duga na dan 31. decembra 2021. godine iznosilo je 4,167 milijardi KM, od čega je dug Srpske iznosio 2,968 milijardi KM, dug jedinica lokalne samouprave 124,53 miliona KM i dug javnih preduzeća i Investiciono razvojne banke 1,074 miliona KM”, rekla je Vidovićeva u Narodnoj skupštini obrazlažući informaciju o dugu sa stanjem na dan 31. decembra prošle godine.

    Ona je navela da je ukupni unutrašnji dug 31. decembra 2021. godine iznosio 1,994 milijarde KM.

    Vidovićeva je napomenula da su prošloj godini povučena kreditna sredstva u iznosu od 803,78 miliona KM.

    Poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske razmotrili su navedenu informaciju.

  • Švajcarska uvezla više od tri tone ruskog zlata

    Švajcarska uvezla više od tri tone ruskog zlata

    Švajcarska je uvezla u maju zlato iz Rusije prvi put od februara, izvestila je agencija “Blumberg”.

    Američka agencija dodaje da taj potez nagoveštava da stav zapadne industrije prema ruskim plemenitim metalima možda omekšava.

    Švajcarskoj je prošlog meseca isporučeno više od tri tone zlata iz najveće evropske države, navodi njujorška agencija pozivajući se na podatke švajcarske Federalne uprave carina.

    Ta kupovina predstavlja oko 2,0 posto od ukupnog majskog uvoza zlatnih poluga te zemlje. Švajcarska je ključni prerađivački centar u kojem se obrađuje dve trećine svetskog zlata.

    Nakon početka vojne operacije Moskve u Ukrajini i uvođenja međunarodnih sankcija, Londonska asocijacija za tržište plemenitih metala suspendovala je sve ruske kompanije za preradu zlata i srebra sa svoje liste odobrenih dobavljača, prenosi Raša tudej.

    U industriji na Zapadu taj potez je shvaćen kao de facto zabrana, zbog čega većina tamošnjih rafinerija odbija da prihvati nove količine zlata iz Rusije

    Ovaj plemeniti metal je označen kao moguća nova meta sankcija EU prema Moskvi.

    Prema jučerašnjem izveštaju Rojtersa, lideri EU nameravaju da nastave sa pritiskom na Rusiju na samitu ove nedelje.

    Za sada ostaje nepoznanica da li će Švajcarska, koja nije deo EU, ispoštovati moguću zabranu uvoza ruskog zlata.