VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Nafta pojeftinila zbog straha od recesije

    Nafta pojeftinila zbog straha od recesije

    Cijene nafte pale su danas usljed bojazni od ekonomske recesije, a ovaj trend traje već tri sedmice uzastopno.

    Barel nafte brent pojeftinio je za 43 centa i sada košta 108,6 dolara, a barel u SAD za isporuke u avgustu prodaje se za 105,16 dolara nakon pojeftinjenja za 60 centi.

    Obje cijene juče su pale za oko tri odsto.

    Analitičari navode da na pojeftinjenje utiču neizvjesnost u vezi sa politikom grupe OPEK plus, strah da će američke Federalne rezerve sprovesti agresivno povećanje kamatne stope i da će nastupiti recesija u SAD.

    Izvoznici nafte iz OPEK plusa, među kojima je i Rusija, juče su odlučili da se drže dosadašnje strategije za proizvodnju, nakon dvodnevnih sastanaka.

    Proizvođači nisu diskutovali o periodu od septembra i nadalje.

  • Svaki stanovnik Republike Srpske dužan 3.292 marke

    Svaki stanovnik Republike Srpske dužan 3.292 marke

    Zaduženost stanovništva Republike Srpske nastavila je da raste, a svaki građanin na kraju prvog kvartala ove godine dugovao je 3.292 marke, odnosno za 43 KM više u odnosu na kraj 2021. godine

    U najnovijem izvještaju o stanju u bankarskom sistemu koji je objavila Agencija za bankarstvo RS navedeno je da je ukupna zaduženost stanovnika kod banaka, mikrokreditnih organizacija i lizing kuća na kraju marta ove godine iznosila 3,7 milijardi maraka, dok je na kraju 2021. godine ukupna zaduženost po navedenim sektorima iznosila 3,6 milijardi maraka.

    Imajući u vidu da je prema posljednjoj objavi Zavoda za statistiku RS u Srpskoj 1,13 miliona stanovnika, to znači da je zaduženost po glavi stanovnika na kraju marta ove godine iznosila 3.292 marke, dok je na kraju prošle godine iznosila 3.249 KM.

    Najveći dio duga opada na banke koje su stanovništvu plasirale 2,8 milijardi maraka i veći je za 42,2 miliona KM u odnosu na kraj prošle godine. Ukupni krediti u mikrokreditnim organizacijama iznosili su 409,7 miliona maraka i veći su za 10,5 miliona KM.

    Zanimljivo, i štednja građana u Srpskoj na kraju marta ove godine iznosila je 3,7 milijardi KM, uključujući i tekuće račune i manja je za 319,8 miliona KM u odnosu na kraj 2021. godine.

    Prema podacima navedenim u izvještaju, oročena štednja čini 71,9 odsto ukupne štednje i manja je za 151,4 miliona KM, dok štednja po viđenju bez tekućih računa stanovništva čini 28,1 odsto ukupne štednje stanovništva i manja je za 83,7 miliona KM u odnosu na kraj prošle godine. Tekući računi su manji za 84,7 miliona KM.

    Predstavnici radnika u RS ističu da je tužno i žalosno što se građani zadužuju i da bi pokrili osnovne životne troškove.

    • Očekivali smo da će doći do rasta zaduženosti u ovoj godini, jer radnici su u takvoj situaciji da primanja nisu nešto značajno povećana, bar u realnom sektoru, a sve je poskupjelo i prinuđeni su da dižu kredite da bi platili račune. To su krediti sa ogromnim kamatama i već unaprijed potrošen novac. Teško se preživljava – upozorila je predsjednica Sindikata radnika građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti RS Dragana Vrabičić. Podsjetila je da iz mjeseca u mjesec statistika pokazuje da radnici u građevinarstvu imaju najnižu prosječnu platu u Srpskoj, iako poslodavci tvrde drugačije.

    Ekonomista Zoran Pavlović rekao je za “Glas” da je situacija takva da se građani moraju zaduživati da bi izmirivali obaveze.

    • Nadaćemo se nekim uštedama da bismo pozajmljeni novac mogli vratiti. Kada je riječ o iznosu štednje, postoji grupa ljudi sa većim novčanim iznosima koji ne namjeravaju da investiraju i oni koji novac čuvaju za ne daj bože. Kada bismo uporedili broj onih koji štede i onih koji se zadužuju, vidjeli bismo da je najveći broj građana ušao u dugove – rekao je Pavlović.

    Poslovanje banaka

    Prema podacima navedenim u izvještaju Agencije za bankarstvo RS, finansijski rezultat koji su banke ostvarile u prvom kvartalu 2022. godine je pozitivan i iznosio je 38,5 miliona KM.

    • U odnosu na prvi kvartal 2021. godine veći je za sedam miliona KM. Sedam banaka iskazalo je neto dobit u ukupnom iznosu od 38,7 miliona KM, dok je jedna banka iskazala neto gubitak u iznosu od 200.000 maraka – navedeno je u izvještaju.
  • Banke počele da povećavaju rate kredida

    Banke počele da povećavaju rate kredida

    Na mobilnoj aplikaciji banke u kojoj imam stambeni kredit saznao sam da će mi od 1. jula rata kredita biti veća za 12 konvertibilnih maraka.

    Ovo za Srpskainfo kaže jedan Banjalučanin kojem je jedna komercijalna banka prije tri godine odobrila stambeni kredit na 25 godina. Njegova kamatna stopa je promjenjiva, odnosno vezana za kretanje Euribora. Takve kamatne stope su gotovo kod svih građana koji otplaćuju dugoročni kredit.

    Budući da je Evropska centralna banka počela sa restriktivnijom monetarnom politikom zbog obuzdavanja galopirajuće inflacije, došlo je do rasta Euribora, koji je negativan od septembra 2015. godine.

    Dva puta godišnje
    Samim tim banke u Republici Srpskoj su počele da usklađuju svoje poslovanje sa rastom Euribora, a usklađivanje kredita se obično radi na šestomjesečnom nivou.

    To znači da će navedeni Banjalučanin narednih šest mjeseci, odnosno do kraja godine da plaća ratu kredita veću za 12 KM, što znači da će za pola godine njegov otplatni plan biti veći za 72 konvertibilne marke. Njegova rata je bila 501, a od 1. jula će da bude 513 KM.

    Naredno usklađivanje biće početkom naredne godine, a po svemu sudeći, opet će doći do rasta rate kredita jer će, po očekivanjima, Euribor rasti otprilike sve dok inflacija ne bude obuzdana.

    Među zaduženim građanima ima i onih koji su već jednom prošli sličnu fazu kada je prije više od 10 godina rastao Euribor, pa su poslije gotovo deceniju imali konstantan pad rata.

    – Stambeni kredit sam uzela 2008. godine i tada je Euribor rastao neko kraće vrijeme zbog čega je i meni rata kredita rasla. Onda je uslijedio pad i već nekoliko godina otplaćujem nižu ratu od one koja je bila na početku otplate. Sada će mi rata opet porasti, ali srećom na kraju sam otplate pa sam spokojnija. Nikako ne bih bila u koži onima koji su na početku otplate kredita – priča Sanja M. iz Banjaluke.

    Nema prevare
    Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Pale, za Srpskainfo kaže kako smo svjedoci da je u posljednje vrijeme došlo do rasta kamatnih stopa na međubankarskom novčanom tržištu.

    – Mnogi krediti u BiH vezani su za Euribor, Libor i ostale kamatne stope sa tih tržišta, a njihov rast se odražava na rast rata naših građana. Ne možemo reći da je ovo iznenađenje, ovo je najavljivano i tu klauzulu imaju u ugovoru – usklađivanje kredita sa Euriborom. I sam od 2018. godine najavljujem da će morati doći do restriktivnije monetarne politike u odnosu na dugo razdoblje izuzetno niskih kamatnih stopa, a sam Euribor je negativan od 2015. godine – objašnjava Đogo.

    On kaže da su građani, dok je Euribor bio negativan, plaćali samo kamatnu maržu kao neki vid nadoknade za rizik banke.

    – Sad kad je Euribor postao pozitivan, ulazi u obračun. Nije to nikakva prevara, to manje-više ima u svim ugovorima koje banke imaju sa građanima i privredom. Unesena je takva kaluzula – ističe Đogo.

    Ono na što još treba obratiti pažnju, napominje on, jeste koliko se često usklađuju kamatne stope sa Euriborom. Najčešće je šestomjesečno, mada može da bude i na godišnjem, pa i mjesečnom nivou. Sve zavisi kako su građani to definisali u ugovoru s bankom.

    Đogo kaže da se zapravo radi o tome da se Evropska centralna banka vraća na “normalno stanje” monetarne politike, jer od 2008. godine traje period izuzetno niskih kamatnih stopa – jeftinog novca.

    Zadužene građane najviše zanima do kada će da traje period rasta njihovih rata kredita.

    – Nažalost, to je kombinacija faktora i ne znam da li iko na svijetu može da pouzdano odgovori na to pitanje. Ono što je sigurno jeste da će Evropska centralna banka voditi ovakvu politiku sve dok inflacija divlja, a ta banka upravo ima zadatak da obuzda rast inflacije, koji je premašio i najnegativnija očekivanja. Evo, u BiH se očekivao rast inflacije od 10 odsto, a imamo 14 odsto. Slično je i u većini razvijenih zemalja što podstiče centralne banke da pooštravaju monetarnu politiku. Uzimajući u obzir sve ove okolnosti, kada vidimo da je rast inflacije zaustavljen, onda se može očekivati zaustavljanje pritiska na rast kamatnih stopa i rata kredita – zaključuje Đogo.

    Fiksna kamatna stopa
    Ovim povodom oglasila se i Agencija za bankarstvo RS, u kojoj su potvrdili da se očekuju promjene referentnih kamatnih stopa na domaćem tržištu za ranije ugovorene kredite koji uključuju promjenjivu, odnosno varijabilnu kamatnu stopu.

    – Banke su dužne da obavijeste klijenta unaprijed o opcijama fiksne i promjenjive kamatne stope na kredite. Stoga, uvažavajući činjenicu da je promjenjiva kamatna stopa predviđena i prije samog zasnivanja ugovora o kreditu, odnosno klijent je pravovremeno i tačno informisan o mogućnosti da dođe do promjene u visini kamatne stope, takva promjena ne bi trebalo da ugrozi sposobnost klijenta da uredno izmiruje kreditne obaveze – tvrde u Agenciji.

    U Agenciji za bankarstvo RS naglašavaju da ranije ugovoreni krediti sa fiksnom kamatnom stopom neće biti izloženi promjeni referentnih kamatnih stopa, jer u bankarskoj praksi fiksne stope već uključuju komponentu očekivanih promjena.

    – Bankarski sektor RS je visoko likvidan, a uvezena inflacija, na koju ne mogu uticati, kao i rast cijena, mogu imati manji uticaj na domaću ekonomiju, a samim tim i na bankarski sektor – dodaju u Agenciji.

  • Potražnja za cisternama i vozačima nikada nije bila veća

    Potražnja za cisternama i vozačima nikada nije bila veća

    Potražnja za cisternama za naftu u BiH, ali i vozačima za njihov prevoz nikada nije bila veća, a upućeni tvrde da je razlog tome transport goriva u Ukrajinu, gdje za jednu turu prevoznik uzima i do 10.000 maraka.
    U jednoj od firmi u Tešnju koja u svojoj ponudi ima i cisterne za gorivo navode da su u roku od mjesec prodali čak tri kapaciteta od po 9.000 litara.

    “To se nikada nije desilo. Najčešće se za cisterne raspituju firme. Oni nama ne govore za šta im trebaju, a mi ih i ne pitamo. Te naše cisterne što smo prodali koštale su po 9.000 maraka plus PDV”, naveli su u toj firmi, ali nisu željeli da navodimo naziv preduzeća.

    Isto kažu i u jednoj firmi u Jelahu, gdje navode da im se svakodnevno javljaju pojedina preduzeća i raspituju za cisterne za gorivo.

    “Ne znamo za šta im trebaju, ali čisto sumnjamo da ih kupuju da stvaraju zalihe. To im služi samo za transport goriva ili pak za neku dalju preprodaju u ovo današnje vrijeme”, ističu u tom preduzeću.

    I predsjednik Udruženja prevoznika za međunarodni i unutrašnji transport RS potvrđuje da potražnja za cisternama za transport goriva Nikola Grbić, ali i vozačima, nikada nije bila veća.

    “Sve te cisterne idu prema Ukrajini. Naime, sve češće naši prevoznici sklapaju ugovor sa nekim firmama iz Hrvatske, kako bi iz Ploča, gdje nafta stiže brodovima, pretočili gorivo u cisterne i transportovali ga preko Mađarske, odakle dalje ulaze u međuzonu sa Ukrajinom. Tu gorivo pretakaju u njihove cisterne. Zatim se prevoznici vraćaju u BiH i Hrvatsku. Za samo tu jednu turu uzimaju 10.000 maraka”, rekao je “Glasu Srpske” Grbić.

    Navodi da je skoro pa nemoguće naći cisterne za gorivo na domaćem tržištu, te da oni koji znaju svoj posao te iste cisterne koje kupe kod nas za nekih 25.000 maraka u Ukrajini mogu prodati za čak 30.000 evra.

    “Na našem tržištu gotovo je nemoguće kupiti cisternu, jer su skoro sve koje smo imali završile u Ukrajini”, naveo je Grbić.

    Ove informacije potvrđuju i zaposleni u naftnom sektoru. Neki od domaćih distributera goriva kažu da su cisterne koje nisu uspjeli prodati ranije, izbijanjem sukoba u Ukrajini, rasprodali.

    “Sve te cisterne idu za Ukrajinu. Oni tamo nemaju drugi način da transportuju gorivo, ne mogu morskim putem niti željeznicom. Blokirani su sa svih strana. Transport goriva cisternama im je jedina opcija”, navode naftaši.

    Zalihe
    Nikola Grbić ističe i da određeni broj ljudi stvara kućne zalihe goriva zbog enormnog rasta cijene, ali i priče da bi moglo doći do nestašice.

    “U kojim količinama oni stvaraju te zalihe ne znam. To ne može biti više od nekih 200 do 300 litara. Mi kao firma ne možemo praviti zalihe jer na mjesečnom nivou trošimo od 30 do 40 hiljada litara goriva”, naveo je Grbić.

  • Izvoznici nafte od Saudijske Arabije do Alžira neće podržati Zapad?

    Izvoznici nafte od Saudijske Arabije do Alžira neće podržati Zapad?

    Saudijska Arabija i njeni partneri u Savetu Persijskog zaliva za saradnju (GCC) neće podržati namjeru Zapada da ograniči cijene ruske nafte na globalnom tržištu.

    To je izjavio za Tas Mohamed Dijab, stručnjak za svetsku ekonomiju na Libanskom institutu za ekonomske studije.”Epoha kada su naftne monarhije bile spremne da ispune svaki zahtev Sjedinjenih Država i Zapada je prošlo. Moderna politička elita u zemljama GCC-a vodi izbalansiranu politiku i zainteresovana je za očuvanje partnerskih odnosa s Rusijom, tako da će reakcija arapskih izvoznika nafte od Saudijske Arabije do Alžira na tu odluku biti negativna“, rekao je Dijab.

    Prema njegovim rečima, teško je zamisliti kako će učesnici samita G7 u Elmauu moći da sprovedu svoj plan da Rusiju liše dela izvoznih profita.

    “Očigledno je da je za Organizaciju zemalja izoznica nafte (OPEK), koja s Rusijom ima zajedničku strategiju za stabilizaciju situacije na svetskim tržištima, ova inicijativa neisplativa“, naglasio je Dijab.

    Dodao je da tim korakom Zapad preti da izazove haos i da je usmeren na razaranje mehanizma prilagođavanja cena nafte u okviru grupe OPEK+.

    Libanski analitičar je takođe ocenio da Indija i Kina, koje kupuju velike količine sirove nafte i naftnih derivata od Rusije, neće pozdraviti nastojanja G7 da prisili Rusiju da prodaje svoju naftu po nižim cenama.

    “Sve u svemu, možemo očekivati da će SAD i Zapad izvršiti snažan pritisak na Indiju, kao i na zemlje GCC-a, uoči arapsko-američkog samita u DŽedi 16. jula, kojem će prisustvovati i američki predsednik Džo Bajden“, napomenuo je Dijab.

    On je primetio, takođe, da zemlje G7 žure da “otkinu” deo izvoznih prihoda Rusije kako bi do jesenjih izbora u Sjedinjenim Državama oborile svetske cene nafte.

    “Cena benzina u Americi postala je političko pitanje, a rasprodaja američkih rezervi nafte radi obaranja svetskih cena do sada je imala mali efekat”, zaključio je Dijab.

    Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel najavili su planove za ograničenje cena ruske nafte na samitu G7 u Elmauu.

    Prema Mišelu, za to je potrebna šira koalicija koja bi uključila i druge zemlje, a ne samo EU i SAD.

  • Javni dug BiH u godinu dana porastao za 623 miliona KM i trenutno iznosi 12,8 milijardi KM

    Javni dug BiH u godinu dana porastao za 623 miliona KM i trenutno iznosi 12,8 milijardi KM

    Javni dug Bosne i Hercegovine iznosi 12,8 milijardi KM te je u godinu dana porastao za 623 miliona KM, saopćili su iz Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.

    Vijeće ministara je informisano da je na 31. decembra prošle godine javni dug iznosio 12,8 milijardi KM, od čega se 9,6 milijardi ili 75,67 posto odnosilo na vanjski dug, dok se 3,1 milijarda ili 24,33 posto odnosilo na unutrašnju zaduženost.

    Javni dug se od 31. decembra 2020. do 31. decembra 2021. povećao za 623 miliona KM. Unutrašnji dug se smanjio za 376,48 miliona KM.

    U ukupnom stanju javne zaduženosti, Federacija Bosne i Hercegovine učestvuje sa 51,08 posto, Republika Srpska sa 48,04 posto, institucije Bosne i Hercegovine sa 0,49 posto, a Brčko distrikt sa 0,39 posto.

    Učešće javnog duga u BDP-u tokom prošle godine iznosilo je 34,82 posto.

    Servis vanjskog duga u 2021. iznosio je 805,31 miliona KM, od čega se na glavnicu odnosilo 680,37 miliona KM, a na kamatu 124,94 miliona KM. U ukupnom iznosu servisa vanjskog duga, FBiH učestvuje sa 65,29 posto, RS sa 32,90 posto, institucije Bosne i Hercegovine sa 0,93 posto, a Brčko distrikt sa 0,88 posto, saopćili su iz Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.

  • Sve o planu G7 protiv širenja kineske moći

    Sve o planu G7 protiv širenja kineske moći

    Najbogatije demokratije svijeta u nedjelju su objavile globalnu infrastrukturnu inicijativu vrijednu 600 milijardi dolara, kako bi se suprotstavile naporima Kine da izvrši politički i komercijalni uticaj putem masovnih investicija širom ekonomija u razvoju.

    Američki predsjednik Džo Bajden i drugi lideri Grupe 7 su na samitu u njemačkim Alpima otkrili kako namjeravaju da se suprotstave Kini. Bajden je objavio da “naša nacija i svijet stoje na istinskoj prelomnoj tački u našoj istoriji” i ukazao da će izbori koje zemlje u razvoju donesu danas zaštititi ih od budućih šokova od klimatskih promjena i pandemija i pripremiti ih za digitalno doba.

    Kako piše Politiko, Sjedinjene Države ciljaće da iskoriste ukupno 200 milijardi dolara za program u narednih pet godina, putem kombinacije federalnog finansiranja i investicija privatnog sektora. To se nadodaje na 300 milijardi evra koje je Evropska unija već objavila. Zajedno sa doprinosima drugih članica, generalni cilj je da se izgradi shema vrijedna 600 milijardi dolara.

    Politiko ukazuje da Bajden nijednom nije pomenuo “Kinu”, ali je jasno ko je rival trke za globalni uticaj a predsjednik SAD je poručio da će demokratije “kad urade sve što mogu da ponude”, trijumfovati nad autokratija.

    – Mi nudimo bolje opcije za ljude širom svijeta –
    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da je cilj bio prezentovati svijetu “pozitivan moćni investicioni impuls i pokazati partnerima u zemljama u razvoju da imaju izbor”.

    Infrastrukturni plan prvi put je otkriven prije godinu dana, na prošlogodišnjem samitu G7 u Velikoj Britaniji, ali je od tada došlo do slabog pomaka i program je preimenovan. Dok je 2021 nazvan “Izgradimo bolji svijet” (B3W; Build Back Better World), kako Bajden naziva remont američke privrede, usljed kolapsa njegove domaće agende nastalo je novo ime: “Partnerstvo za globalnu infrastrukturu”. Taj termin će takođe obuhvatiti programe EU i Velike Britanije.

    Plan je namjenjen da konkuriše kineskoj inicijativi “Pojas i put”, koja je pokušala da ojača veze sa svijetom u razvoju, posebno u Aziji i Africi, nudeći finansije za velike projekte poput izgradnje puteva, željeznice i luka. Američki zvaničnici stalno govore kako nacije koje posluju sa Kinom završe sa “kažnjavajućim dugom” i nude plan Zapada kao alternative, navodi Politiko.

    Ali, većina finansiranja iza novog plana djeluje aspirativno i izgleda da ne ispunjava svoje uzvišene ciljeve. Bijela kuća je u nedjelju objavila nekoliko ranih projekta, uključujući preuzimanje vođstva od strane američkih kompanija na projektu solarne energije u Angoli, postrojenja za proizvodnju vakcina u Senegalu, modularnog reaktora u Rumuniji i 1.600 kilometara dug telekomunikacioni podvodni kabl koji će povezivati Singapur sa Francuskom preko Egipta i Roga Afrike.

    Partnerstvo će takođe obezbjediti strukturu kako bi nacije G7 kombinovale svoje resurse u nuđenju gotovine ekonomija u razvoju da ugase svoja postrojenja za ugalj. Prvi od ovih takozvanih Partnerstva za pravičan prenos energije biće primjenjen u Južnoj Africi, dok su u toku razgovori za ostale u Indiji, Vijetnamu, Senegalu i Indoneziji. Njemački kancelar Olaf Šolc rekao je u nedjelju da će doprinos Berlina Južnoj Africi biti 300 miliona evra.

    Projekat skuplji nego što je bio planiran
    Inflacija je nanijela udarac globalnom infrastrukturnom planu – kao i dvostranačka američka verzija koju je Bajden potpisao prošle godine – čineći projekt još skupljim nego što je prvobitno bilo u planu. Štaviše, tek “prekršteno” Partnerstvo za globalnu infrastrukturu je pogođeno ruskom invazijom na Ukrajinu.

    Bajdenov inicijalni plan je imao značajne klimatske ciljeve koji su, iako i dalje prisutni, pali u sjenku napora protiv krize sa cijenama goriva koju je raspirio rat. Sastanak G7 u Njemačkoj bio je namijenjen učvršćivanju borbe protiv klimatskih promjena, ali su demokratije fokusiranije da smanje cijene nafte i gasa nego na smanjenje njihove emisije.

    Mnoge nacije poništavaju planove da prestanu sa sagorijevanjem uglja dok tragaju za naftom i – na oduševljenje kompanija za fosilna goriva – žele da potroše milijarde da izgrade terminale za tečni gas. I Italija i Njemačka su uoči samita zagovarale podršku kratkoročnih investicija u gas, ukazuje Politiko, prenosi Blic.

    – Naš rad na promovisanju infrastrukture globalno takođe je pogođen trenutnom geopolitičkom situacijom. Stoga smo diskutovali kako naše globalno investiranje u klimatski neutralnu i niskougljeničnu energiju, uključujući gas, može da pomogne kao privremeni odgovor na rusku upotrebu energije kao oružja – rekao je Šolc.

  • Gubitak ruskog gasa koštao bi Njemačku 12,7 odsto BDP-a

    Gubitak ruskog gasa koštao bi Njemačku 12,7 odsto BDP-a

    Ruska obustava izvoza gasa koštala bi Njemačku 12,7 posto BDP-a u drugoj polovini godine, pokazuju podaci koje je predstavilo industrijsko udruženje vbw.

    Ruski Gasprom smanjio je isporuku gasa u Njemačku gasovodom Severni tok 1 za 60 posto zbog, kako tvrde, kašnjenja opreme koju su poslali Siemensu na remont, podseća Hrportfolio.

    Njemačka je zbog smanjenih isporuka objavila drugu fazu pripravnosti na krizu u snabdevanju, poručivši kompanijama i građanima da moraju smanjiti potrošnju budući da je prioritet stvaranje zaliha za zimu.

    Kako bi otklonila moguću nestašicu, vlada takođe planira da uvede više ukapljenog prirodnog gasa (LNG) kako bi manje zavisila od gasa iz cevovoda.

    U Njemačkoj su prošle godine potrošena ukupno 1.003 teravat-sata gasa, a trećinu je iskoristila industrija.

    Na gas se greje polovina od ukupno 41 milion domaćinstava i vlada do početka sezone grejanja u želi da napuni podzemna skladišta, koja mogu skladištiti količine dovoljne za dva i po meseca potrošnje, do nivoa od 80 posto. Trenutno su puna 60,3 posto.

    Bavarsko industrijsko udruženje vbw naručilo je istraživanje kako bi utvrdilo šta bi potpuna obustava ruskih isporuka značila za najveću evropsku privredu.

    Rezultati su pokazali da bi prvi na udaru bili proizvođači stakla, čelika, hemikalija, keramike, hrane i tekstila, koji bi ujedno i najteže stradali.

    Kada se u računicu uključe i indirektne posledice, na primer u nabavnim lancima, procenjeni gubitak u stvaranju vrednosti mogao bi da bude 193 milijarde evra u šestomesečnom periodu, utvrdili su autori istraživanja.

    “Nagli prekid uvoza ruskog gasa značajno bi uticao i na radnu snagu u Njemačkoj. Aritmetički, posledice bi uticale na oko 5,6 miliona radnih mesta”, rekao je glavni direktor vbw-a Bertram Brosard.

  • Inflacija u BiH guta sve pred sobom

    Inflacija u BiH guta sve pred sobom

    Cijene proizvoda i usluga koji se koriste za ličnu potrošnju u BiH u maju 2022. godine u odnosu na isti perod lani veće su za čak 14,4 odsto, pokazuju to podaci Agencije za statistiku BiH, dok s druge strane ekonomski analitičari i potrošači smatraju da to nije tačno, nego da je to daleko veća cifra.

    Iz Agencije za statistiku BiH navode, između ostalog, da je od maja prošle godine ubjedljivo najviše poskupio prevoz, i to za više od 30 odsto, a prate ga hrana i bezalkoholni napici, koji su poskupjeli za više od 22 odsto.

    Jedino što je pojeftinilo za godinu dana jeste ono što ne kupujemo svakodnevno, a to su odjeća i obuća.

    “U maju 2022. godine u odnosu na prethodni mjesec u prosjeku je zabilježen pad cijena odjeće i obuće za 0,2 odsto. Prema istim podacima, prosječni pad cijena odjeće i obuće za godinu dana je pet odsto”, kažu iz Agencije za statistiku BiH.

    Statistika je netačna, kategoričan je Slaviša Raković, ekonomski analitičar, koji je mišljenja da jedino građani mogu suditi koliko je šta poskupjelo i kako se nose s tim problemima.

    “Nas građane kada se pita, treba davati indeks potrošačkih cijena, a ne tu inflaciju koja sadrži sve i svašta. Nas isključivo zanimaju hrana, prevoz i električna energija. Bar zasad, sreća je što struja nije poskupjela. Ali inflacija nije 14 odsto, već mnogo više”, navodi Raković za “Nezavisne novine” i dodaje da je inflacija u BiH mnogo veća u poređenju s brojnim evropskim zemljama.

    Da je visina inflacije potcijenjena, smatra i ekonomista Admir Čavalić, za koga je posebno zabrinjavajuća činjenica što su samo prehrambeni proizvodi za godinu dana poskupjeli za više od 20 odsto.

    “Naši građani su egzistencijalno ugroženi i najveći dio raspoloživog novca troše na prehranu i energente, komunalije i slično”, kaže Čavalić za “Nezavisne novine”.

    Stručnjaci očekuju da će inflacija na svjetskom nivou uskoro dostići svoj maksimum, ali isto tako, kako kažu, biće teško zaustaviti da se i dalje nastave korekcije cijena, a sve pod izgovorom upravo inflacije.

    Čavalić naglašava da bi rješenje u ovom trenutku trebalo da bude smanjenje fiskalnih opterećenja za privredu, ali i za građane.

    “U Parlamentu su pokušali da urade oboje, ali to nije učinjeno. Ali opet, to znači da država ima mehanizme na drugim fiskalnim uređenjima da pomogne građanstvu i privredi, ukidanjem tih parafiskalnih nameta”, ističe Čavalić.

    Pomoć nadležnih čekaju i potrošači.

    “Ako se ovako nastavi, biće samo gore”, kaže za “Nezavisne novine” Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” iz Bijeljine.

    Ističe da Vlada mora pooštriti mjere u vezi s kontrolom cijena na tržištu, prvenstveno hrane.

    “A mi kao predstavnici potrošača ne možemo mnogo toga uraditi, jer to nije u našoj moći. Zakon o zaštiti potrošača ne može da predvidi neke kazne za trgovce. Ovaj iznos inflacije jednostavno nije realan, jer ono što kupujemo je mnogo veće nego u onom prosjeku koji se uzme”, kategoričan je Vasilić.

  • “Pozorište apsurda duga je evropska tradicija. Putin ima toliko gotovine…”

    “Pozorište apsurda duga je evropska tradicija. Putin ima toliko gotovine…”

    Postavljanje limita cijene na rusku naftu, što je ključni zaključak sastanka grupe G7 bogatih i moćnih zemalja, otvoriko je više kompleksnih pitanja.

    Na primer, Vol strit džornal ideju je opisao kao “stvaranje kartela zapadnih nacija i njihovih saveznika” te je preneo izjave američke ministarke finansija Dženet Jelen, prema kojima Sjedinjene Države vode “ekstremno aktivne” razgovore o uspostavljanju kartela koji će ograničiti cenu ruske nafte tako što će zabraniti osiguravaocima pokrivanje rizika transporta nafte ako je njena cena previsoka.

    Čak i ako se zanemari pitanje kako će se sprovoditi taj neobični mehanizam limitiranja cene, počela su upozorenja kako je cela priča vrlo čudna.

    “Cenovni limiti ne rade”

    Ugledni ekonomista Majk Šedlok upozorio je na svom blogu kako “nikada pre u istoriji međunarodna grupa kupaca nije krenula da formira kartel kupaca”, te je uz to naglasio: “Cenovni limiti ne rade. Ekonomska je ludost pokušati ih. Umesto da prodaje naftu EU, Rusija će je prodati Indiji i Kini. U najboljem slučaju ova runda besmislica neće učiniti ništa nego preusmeriti snabdevanje sa jednog mesta na udaljenija mesta uz povećane cene za sve”.

    Uz to je postavio cinično pitanje: “Ako je tako lako, zašto to nisu uradili pre nekoliko meseci? Zašto nisu postavili cenu na 15 dolara za barel?”

    Nadalje, otvorio je pitanje – šta ako Rusija na ovakve nove mere odgovori svojim sankcijama zapadnih zemalja. Oko moguće promene narativa o tome ko će kome i kako uvesti sankcije još prošle nedelje pisao je i Jurointelidžens (EuroIntelligence):

    “Pozorište apsurda duga je evropska tradicija. Ali čak i slavni dramatičari u ovoj predstavi muče se kako da izađu s nekim tako apsurdnim kao što je priča o Nemačkoj i gasnim sankcijama. Najpre je prioritet bio omogućiti dotok gasa. Stoga su nemačka vlada i EU odlučili da uvedu sankcije za ruski ugalj i naftu, ali su razvodnili vlastite sankcije plaćajući Gaspromu u rubljama. Rezultat toga je da Vladimir Putin ima toliko gotovine da može da priušti sankcije protiv EU”.

    Ruske sankcije prema EU

    Sve se više čini da su ruske sankcije prema EU zaustavljanjem snabdevanja gasom realni scenario, iako je teško proceniti da li je Rusija dovoljno finansijski stabilna za takvu odmazdu, prenosi Jutarnji list.

    BBC izveštava kako je “…šef Međunarodne agencije za energiju upozorio da Rusija ove zime može zaustaviti snabdevanje Evrope gasom” te je predložio pripremu za takav scenario.

    I Blumberg primećuje mogućnost da Rusija uvede sankcije Evropskoj uniji: “Cena prirodnog gasa u Evropi raste treći dan zaredom zbog pretnje smanjenih isporuka iz Rusije, zbog čega se skladišta gasa pune sporije od očekivanja. Gaspromove pošiljke kroz Severni tok ostaju na 40 odsto kapaciteta, što smanjuje snabdevanje kupaca u Nemačkoj, Francuskoj, Italiji i drugim zemljama”.

    Njujork tajms pak upozorava na to da su se već intenzivirale evropske rasprave o kriznim scenarijima te prenose izjavu nemačkog ministra ekonomije koji kaže: “Čak i ako to još ne osećate, mi smo u gasnoj krizi. Gas je roba koje će ubuduće nedostajati”.

    Ovome treba dodati kako je Nemačka već počela da zagovara gasnu solidarnost u EU, a Njujork tajms prenosi i reči nemačkog ministra finansija Kristijana Lindnera, koji kaže kako bi visoki troškovi energije mogli da povuku najveću evropsku ekonomiju u ekonomsku krizu, te je pozvao građane i preduzeća da štede gas. Nemačka već ima plan racionalizacije potrošnje gasa. Koliko je situacija kritična govori činjenica da je nekoliko članica EU pokrenulo stara energetska postrojenja koja sagorevaju ugalj.

    Duboka recesija na pomolu

    “I kako je moguće da u takvom metežu lideri zemalja G7 govore kako će oni reći kolika će biti cena ruske nafte? To je pitanje za sada bez odgovora dok se ne vide detalji plana o nametanju ‘price capa’ za naftu. Hoće li, recimo, taj plan važiti samo za rusku naftu, ili sve isporuke? Ako će važiti za sve isporuke, šta će na to reći zemlje poput Saudijske Arabije?”, piše Jutarnji list.

    Bilo kako bilo, ekonomista Šedlok spekuliše da će Putin, isprovociran ovim potezom, “dramatično redukovati snabdevanje gasom EU, te zatražiti punu cenu”.

    Iako je nemoguće znati hoće li Putin nametnuti sankcije EU ukidanjem isporuke gasa, utisak je da bi taj potez mogao da gurne EU u duboku recesiju.

    Izgledno je da recesija dolazi u drugom delu 2022. ili tokom 2023, bez obzira na to šta će sledeće učiniti Putin, piše Jutarnji list. Novu ekonomsku krizu već je najavio celi niz uglednih poslovnih lidera i ekonomista. Sada se pojavljuju i prvi indikatori neobičnih pomaka cena na tržištima roba koji ukazuju na to da će ekonomske aktivnosti svakako usporiti. Fjučersi (ugovori koji određuju kupovinu neke robe u budućnosti po danas određenoj ceni) već padaju kod celog niza roba.

    Iz pada cena roba u fjučersima ne treba doneti zaključak da inflatorni trend prolazi, već samo da pada tražnja, što je prečica do recesije. Konkretno, zabeležen je pad cena u fjučersima kod pamuka, bakra, čelika, uglja, pa čak i kod prirodnog gasa na američkom tržištu.