VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • BiH neće zaobići globalna ekonomska recesija

    BiH neće zaobići globalna ekonomska recesija

    Borba protiv inflacije će sigurno dovesti do značajnijeg pada privredne aktivnosti, a onda gurnuti globalnu ekonomiju u recesiju, što neće zaobići ni BiH.

    Ovo za “Nezavisne novine” kažu ekonomski analitičari, koji nisu iznenađeni najnovijim upozorenjima iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), iz koga su nedavno saopštili da je globalna privreda postala značajno mračnija u prethodna tri mjeseca i da zbog ekonomske situacije ne mogu odbaciti mogućnost negativne stope privrednog rasta u 2023. godini.

    Iznoseći prognoze, Kristalina Georgijeva, direktorica MMF-a, poručila je da će ranije prognozirani ekonomski rast od 3,6 odsto za 2022. godinu ponovo biti ublažen, a što će, kako je navela, biti već treća korekcija u ovoj godini.

    Milenko Stanić, ekonomski analitičar, za “Nezavisne novine” pojašnjava da inflacija na svjetskom nivou nezadrživo raste, a da bi se zaustavio rast cijena, onda mora biti primijenjena restriktivna monetarna politika.

    “Moraju se povećavati kamatne stope i mora se voditi računa o restriktivnoj poreskoj politici, dakle podizati visinu poreza”, kaže Stanić.

    Navedeno, poručuje, sa sobom direktno povlači pad privrednog rasta.

    “Sve te mjere će po pravilu smanjiti investicije, smanjiti privrednu aktivnost i zaposlenost. Pošto je u fokusu svih međunarodnih finansijskih institucija i vlada borba protiv inflacije, sigurno je da će doći do usporavanja privrednog rasta, a vjerovatno u nekim područjima svijeta do ulaska privreda u recesiju”, naglašava Stanić i podsjeća da je inflacija u BiH veća od prosjeka u EU i svijeta.

    Stručnjaci kažu da će sve izvjesnijoj recesiji na globalnom nivou prethoditi period stagflacije, u kome se, prema njihovim riječima, BiH već nalazi, jer trpi snažan rast cijena važnih energenata, koji u posljedici dižu troškove proizvodnje.

    “U zadnjih nekoliko mjeseci, čak i prije izbijanja rata u Ukrajini, bilo je takvih prognoza i na kraju je taj sukob samo još više pogoršao situaciju, pogotovo izglede za budući globalni privredni rast. Ima čitav niz takvih analiza koje upućuju na pojavu smanjenog privrednog rasta i koje će dovesti do jedne od najgorih stvari, a to je stagflacija. Nažalost, ova zadnja procjena MMF-a samo je jedna u nizu koje su u prethodnom vremenu dali takve prognoze”, ističe za “Nezavisne novine” Saša Grabovac, iz Udruženje ekonomista RS SWOT.

    Ekonomista Slaviša Raković smatra da u posljednjih godinu dana svjetska privreda nije imala adekvatan odgovor na krizu niti je pokazivala znakove oporavka, kao što je to bio slučaj nakon najvećeg pandemijskog udara 2020. godine.

    “Nakon prvog polugodišta vidimo da je došlo do pada cijena na tržištu robe, prije svega metala i drveta, ali i drugih stvari. To su prvi znaci neke stagflacije i znaci da će privreda možda stati”, kaže Raković za “Nezavisne novine”.

    Podsetimo, o inflaciji i recesiji govorilo se i tokom Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu prije nešto više od mjesec dana. Tada je Robert Habek, njemački ministar ekonomije, rekao da čak četiri međusobno povezane krize prijete izazivanju globalne recesije, a pored inflacije i energetske krize, Habek je naveo i nestašicu hrane i klimatske promjene.

  • Cijena gasa premašila 1.900 dolara

    Cijena gasa premašila 1.900 dolara

    Cijna gasa u Evropi premašila je 1.900 dolara za 1.000 metara kubnih prvi put od 9. marta na londonskoj ICE berzi.

    Generalno, cijena gasa je od početka trgovanja porasla za skoro sedam odsto.

    Avgustovska cijena fjučersa u TTF čvorištu u Holandiji porasla je na 1.926 dolara za 1.000 metara kubnih ili 182,65 evra po megavat-času, javlja TASS.

  • Carina bez papira: Sedam godina čekano na brži protok robe i manje troškove

    Carina bez papira: Sedam godina čekano na brži protok robe i manje troškove

    Primjena Zakona o carinskoj politici BiH nakon skoro sedam godina počinje od 1. avgusta, što će, prema riječima privrednika i prevoznika, značajno uticati na brži protok robe, ali i smanjenje troškova.

    Zakon o carinskoj politici BiH usvojen je još 2015. godine, ali njegovo sprovođenje je zahtijevalo da u BiH postoji sertifikovano tijelo za izdavanje kvalifikovanog digitalnog potpisa, kojim će se ovjeravati elektronski dokumenti.

    Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju Uprave za indirektno oporezivanje BiH, kazao je za “Nezavisne” da UIO nije mogla čekati da neko u BiH postane sertifikovano tijelo za izdavanje digitalnog kvalifikovanog potpisa, te su sami ušli u postupak dobijanja ovog statusa.

    “Na ovom putu smo imali veliku pomoć Delegacije EU u BiH, koja je putema IPA fondova sve finansirala. UIO je u maju 2021. godine postala sertifikovano tijelo za izdavanje digitalnog kvalifikovanog potpisa, čime je ispunjen uslov da buduće provozne carinske deklaracije budu digitalno ovjerene i potpisane i da imaju istu pravnu snagu kao i sadašnji klasični pečat i potpis. Zato je bilo planirano da početak primjene Zakona o carinskoj politici BiH, a samim tim i NCTS-a bude 1. jul 2021. godine, uz uslov da Parlament BiH usvoji novi Zakon o carinskim prekršajima BiH”, objašnjava Kovačević.

    Dodao je da je Parlament BiH nakon nekoliko pomjeranja konačno usvojio Zakon o carinskim prekršajima BiH, te početak primjene NCTS-a, odnosno bespapirnog provoza definitivno počinje 1. avgusta.

    “Novi elektronski provozni sistem (NCTS) podrazumijeva obradu carinskih deklaracija bez papira. To znači da će svi učesnici u elektronskom provozu, kao što su uvoznici, izvoznici i špediteri, u novi sistem u UIO slati provozne deklaracije isključivo elektronskim putem.

    Takvi dokumenti moraju biti potpisani novim digitalnim kvalifikovanim potpisom, kako bi imali istu pravnu snagu kao i dokumenti koji se sada predaju. To znači da će se cijeli postupak odvijati puno brže i uz manje troškove”, naglasio je Kovačević.

    Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore RS, rekao je za “Nezavisne” da smo, nažalost, morali dugo čekati da se Zakon o carinskoj politici BiH koji je usvojen još 2015. godine tek sada počne primjenjivati.

    “Ovo omogućava brži protok robe i od velike je koristi za sve privredne subjekte, pogotovo što BiH nije član Evropske unije i gubi dosta vremena na carinskim prelazima”, pojasnio je Ćorić. Istakao je da će NCTS sigurno ubrzati protok robe.

    “Sve što pojednostavljuje procese i zahtijeva manje rada samim tim i smanjuje i troškove. Sve što se digitalizuje, što omogućava brže, jednostavnije i efikasnije sprovođenje će dati svoje efekte i u finansijskom dijelu”, naglasio je Ćorić.

    Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za međunarodni unutrašnji transport RS, kaže da je ovo veoma važna stvar za prevoznike, te se nada da će što prije zaživjeti.

    “NCTS je davno trebalo da bude u primjeni. Ovo će ubrzati procedure i smanjiti troškove. Najbitnije u svemu tome je da se što manje na graničnim terminalima i carinskim prelazima čeka ocarinjenje robe”, istakao je Grbić.

  • Pala cijena barela

    Pala cijena barela

    Globalne cijene nafte opale su danas u rasponu od tri do tri i po odsto, pa barel brent nafte trenutno košta manje od 100 dolara, što se dešava prvi put od 25. aprila.

    Nešto iza 16.00 časova, cijena brent nafte za isporuke u septembru iznosi 99,45 dolara, a za isporuke u avgustu 96,03 dolara.

    Cijene goriva na pumpama u svijetu su u velikom porastu u posljednjih nekoliko mjeseci, a u mnogim zemljama su ograničene vladinim uredbama

  • Dug premašio 6 milijardi KM

    Dug premašio 6 milijardi KM

    Ukupan dug Republike Srpske na kraju maja ove godine iznosio je šest milijardi i 88 miliona KM i čini 43,9 odsto bruto domaćeg proizvoda.

    Ovo je izjavila ministarka finansija RS, Zora Vidović, koja tvrdi da se Republika Srpska nalazi u srednje zaduženim ili čak ispod srednje zaduženih zemalja, te da nismo prezaduženi.

    Ministarka Vidović je ove brojke saopštila na sjednici Narodne skupštine RS dok je obrazlagala prijedlog odluke o izmjeni Odluke o dugoročnom zaduživanju Republike Srpske za ovu godinu.

    Vidovićeva je rekla da na dan 31. maj javni dug Republike Srpske iznosi pet milijardi i 42 miliona KM i čini 36,3 odsto bruto domaćeg proizvoda.

    Razlog za izmjenu Odluke o dugoročnom zaduživanju Republike Srpske za ovu godinu, sadržan je, kako je rekla ministarka Vidović, u potrebi korigovanja visine kamatnih stopa, imajući u vidu njihov rast na međunarodnom tržištu kapitala.

    – Predviđena je promjena visine kamatnih stopa kod okvirnih uslova dugoročnog zaduživanja Srpske, i to za zaduženje putem emisije obveznica na domaćem finansijskom tržištu sa četiri odsto na šest odsto, za zaduženje putem kredita kod međunarodnih kreditora, odnosno zajmodavaca, međunarodnih organizacija, međunarodnih finansijskih institucija i stranih vlada sa tri odsto na pet i po odsto – objasnila je Vidovićeva.

    On je rekla da je za zaduženje putem emisije obveznica na međunarodnom finansijskom tržištu predviđena promjena visine kamatne stope sa pet na devet odsto.

  • U Srpskoj plate uvećane za 100 KM

    U Srpskoj plate uvećane za 100 KM

    Narodna skupština Republike Srpske usvojila je set zakona o povećanju plata u Srpskoj kojim se platni koeficijenti uvećavaju u određenom procentu tako da svi zaposleni ostvare uvećanje plate od 100 KM.

    Ovo je jedna od mjera Vlade Republike Srpske koja doprinosi privrednom rastu i povećanju plata radnika, kao i poboljšanju ekonomsko-socijalnog položaja zaposlenih.

    Usvojeni su po hitnom postupku Zakon o platama zaposlenih lica u javnim ustanovama u oblasti zdravstva Republike Srpske, Zakon o platama zaposlenih u javnim službama Srpske, Zakon o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u oblasti visokog obrazovanja i studentskog standarda Republike i Zakon o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u osnovnim i srednjim školama i đačkim domovima.

    Po hitnom postupku usvojeni su i Zakon o izmjeni Zakona o platama zaposlenih u oblasti kulture Republike Srpske, Zakon o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u organima uprave, Zakon o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike i Zakon o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u institucijama pravosuđa Srpske.

    Poslanici su usvojili i odluku o dugoročnom zaduživanju Republike Srpske za ovu godinu.

    Prije glasanja, zakletvu u Narodnoj skupštini Republike Srpske položili su novoizabrani sudija Ustavnog suda Republike Srpske Ivanka Marković i Ombudsman za djecu Gordana Rajić.

    Nakon glasanja, potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Denis Šulić okončao je posebnu skupštinsku sjednicu.

  • Medvedev jednom izjavom poljuljao akcije japanskih kompanija

    Medvedev jednom izjavom poljuljao akcije japanskih kompanija

    Akcije japanskih kompanija Micui i Micubiši pale su nakon što je bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev zaprijetio Japanu da neće imati ni rusku naftu ni gas.

    Micui i Micubiši su akcionari u projektu tečnog prirodnog gasa (TPG) Sahalin-2.

    Akcije Micuija su pale za 5,7 odsto, a Micubišija za 5,4 procenta do podnevne pauze na današnjem trgovanju na Tokijskoj berzi, prenosi Reuters.

    “Japan neće imati ni naftu niti gas iz Rusije, kao ni učešće u TPG projektu Sahalin-2”, napisao je u utorak na društvenim mrežama Medvedev, koji je sada zamjenik predsjednika Savjeta za bezbjednost Rusije.

    Njegova poruka je bila reakcija na prethodnu izjavu japanskog premijera Fumija Kišide, koji je proteklog vikenda rekao da su se zemlje Grupe sedam (G7) složile da se cijene ruske nafte ograniče na polovinu sadašnjeg nivoa.

    Lideri G7 su se prošle nedjelje dogovorili da istraže mogućnost uvođenje zabrane transporta ruske nafte koja bi bila prodata iznad određene cijene u nastojanju da smanje prihode Moskve od izvoza energenata i iscrpu njena sredstva za finansiranje rata u Ukrajini, ali nisu spominjali konkretnu cifru ograničenja cijene, dodaje Reuters.

    Portparol japanske vlade Seiđi Kihara rekao je jutros da je upoznat sa izjavama Medvedeva, ali je odbio da ih komentariše. On je takođe odbio da potvrdi da li je G7 razgovarala o ciframa u vezi sa ograničenjem cijena, rekavši samo da o “konkretnim limitima nivoa cijena tek treba da se odlučuje i da će se o tome raspravljati među članicama G7”.

    Rusija je u petak objavila dekret o preuzimanju potpune kontrole nad gasnim i naftnim projektom Sahalin-2 na dalekom istoku zemlje, što je potez koji bi mogao da izbaci iz projekta britanski Šel i japanske investitore.

    Projekat Sahalin-2 je jedan od najvećih na svijetu u oblasti TPG-a. Oko 60 odsto proizvodnje TPG-a sa tog polja isporučuje se Japanu, po dugoročnim ugovorima.

    Micui i Micubiši imaju udjele u tom projektu od 12,5 odsto i 10 procenata, respektivno.

  • Ogorčeni građani pozivaju na proteste

    Ogorčeni građani pozivaju na proteste

    Već nekoliko dana na Fejsbuku građani iz cijele Bosne i Hercegovine dogovaraju organizaciju protesta koji bi trebali biti održani danas širom države.

    Građani su ogorčeni velikim talas poskupljenja svih životnih namirnica i usluga dok plate stagniraju što je dovelo stanovnike BiH u još težu finansijsku situaciju. Od vlasti će danas, napominju na miran način, tražiti brze i efikasne mjere i programe pomoći.

    Grupa na Fejsbuku “50.000 građana za proteste protiv vlasti u BiH” trenutno broji skoro 25 000 članova, dok dodatno više od 30 000 ljudi prati stranicu.

    Protesti u Sarajevu, Banjaluci, Mostaru, Tuzli
    Okupljanje u Sarajevu je zakazano u 15:30 na platou Skenderije, a protesti bi trebali biti održani ispred državnog parlamenta s početkom u 16:30.

    U 19 časova protesti su zakazani i na Trgu Krajine u Banjaluci, a organizator je Udruženje Restart RS pod satiričnim sloganom “Nećemo plate, hoćemo obećanja”.

    Pored ova dva grada, oko 17 časova protesti su najavljeni i u Mostaru, Tuzli, Zenici, Bijeljini, Bihaću, Istočnom Sarajevu, Prijedoru, Goraždu, Travniku, Gradačcu, Visokom, Cazinu, Trebinju, Vitezu i drugim gradovima BIH.

    Organizatori navode da građani u svojim gradovima trebaju tražiti: suspenziju akciza za gorivo dok se prosječna cijena u maloprodaji ne vrati na 2.20 KM, obračun PDV na cijenu goriva od 2 KM, uvođenje nulte porezne stope na osnovne prehrambene proizvode.

    Još neki od zahtjeva građana su povećanje penzija i invalidnina za minimalno iznos godišnje inflacije, te povećanje minimalne plate i dječijeg doplatka

    Izmjenu Zakona o platama – razdvojiti parlamentarce, ministre i ostale čija primanja su veća od 2,5 puta od prosječne neto plate. Linearno povećanje plata svima kojima je plata manja od 2,5 puta od prosječne neto plate za minimalno iznos godišnje inflacije. Linearno povećanje penzija i invalidnina za minimalno iznos godišnje inflacije, povećanje dječijeg doplatka u BiH na minimalni iznos od 100 KM, piše Dnevni Avaz.

    Podsjetimo, prošle subote grupa građana u Sarajevu je protestnom vožnjom iskazala nezadovoljstvo zbog nekontrolisanog rasta cijena goriva.

  • Naglo porasla cijena gasa u Evropi

    Naglo porasla cijena gasa u Evropi

    Cijena gasa snažno je porasla na evropskim tržištima.

    Rast cijene podstaknut je strahom od nedovoljnog snabdevanja zbog štrajka naftnih radnika u Norveškoj i najavljenog zatvaranja ruskog gasovoda Severni tok 1 zbog održavanja.

    Cijena gasa u terminskim ugovorima porasla je na holandskoj berzi na oko 175 evra po megavatsatu, dosegnuvši najviši nivo od marta. U poređenju sa ponedeljkom bila je nakon podneva viša oko osam odsto, prenosi Index.

    Trgovci strahuju za snabdevanje nakon što je ruski dobavljač gasa Gasprom proteklih nedelja isporuke gasovodom Severni tok 1 smanjio oko 60 odsto zbog, kako tvrde, kašnjenja opreme koja je poslata nemačkom Simensu na servis. Simens je pumpe poslao u fabriku u Kanadi koja ih je blokirala budući da je Gaspromu uvela sankcije zbog invazije Rusije na Ukrajinu.

    Rusija je najavila i zatvaranje gasovoda 11. jula radi održavanja koje obično traje desetak dana, ali u Evropi strahuju da gas neće stizati ni nakon završetka radova.

    Dodatni problem sa snabdevanjem iskrsnuo je i u Norveškoj, gde su naftni radnici stupili u štrajk tražeći veće plaće zbog visoke inflacije. Za sada se čini da isporuke u druge evropske zemlje nisu smanjene, ali ako proizvodnja bude obustavljena na duže vreme, mogao bi se smanjiti i izvoz.

    Štrajk je započeo prošlu noć, a sindikati i predstavnici kompanija predviđaju pad proizvodnje gasa u ovoj nedelji za 13 odsto. Udruženje naftnih kompanija procenjuje da će se proizvodnja gasa do srede smanjiti za 292.000 barela ekvivalenta nafte, odnosno 13 odsto, objavio je NOG u nedjelju.

    Norveška vlada poručila je da pažljivo prati spor radnika i naftnih kompanija. U vanrednim okolnostima Oslo može intervenisati i zaustaviti štrajk, napominje Rojters.

  • Medvedev upozorio

    Medvedev upozorio

    Predlog Japana da se cijena ruske nafte ograniči na oko polovinu njenog sadašnjeg nivoa doveo bi do znatno manje ponude nafte na tržištu.

    To je rekao zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Rusije Dmitrij Medvedev i dodao da bi to moglo da podigne cene tog energenta iznad 300-400 dolara po barelu, prenosi Rojters.

    Komentarišući izvešaje o predlogu, koji je navodno izneo japanski premijer Fumio Kišida, Medvedev je rekao da Japan “neće imati ni naftu ni gas iz Rusije, kao ni učešće u projektu tečnog prirodnog gasa Sahalin-2”.

    Lideri G7 dogovorili su se prošle nedelje da istraže izvodljivost uvođenja privremenih limita na uvozne cene ruskih fosilnih goriva, uključujući naftu, u nastojanju da ograniče ruske izvozne prihode za finansiranje njene vojne kampanje u Ukrajini.