Kategorija: Ekonomija

  • “Integral inžinjering”: Raskinut ugovor vrijedan 1,1 milijardi evra u Rumuniji

    “Integral inžinjering”: Raskinut ugovor vrijedan 1,1 milijardi evra u Rumuniji

    Gradska uprava Kluža, kao naručilac posla jednostrano je raskinula ugovor za izgradnju obilaznice kod ovog rumunskog grada vrijedan 1,1 milijardu evra, saopšteno je iz kompanije “Integral inžinjering” Laktaši.

    Iz “Integral inžinjering” navode da su ovu informaciju objavili mediji u Rumuniji.

    Stav “Integral inžinjeringa”

    Takođe, pozdravili su odluku Gradske uprave Kluža koja, kako naglašavaju, predstavlja korak u dobrom pravcu, ali će i dalje zahtijevati proglašavanje ugovora ništavnim.

    Podsjećaju da je prethodne mjesece obilježio veliki međunarodni skandal u vezi sa ugovorom za izgradnju obilaznice kod Kluža nakon što je “Integral inženjering” mimo svoje volje i znanja, prevarama i falsifikovanjem dokumenta predstavljen kao dio konzorcijuma sa kojim je Gradska uprava Kluža potpisala sporni ugovor.

    “Sličan prevarni model je primijenjen u još četiri tendera u Rumuniji, ukupne vrijednosti veće od tri milijarde evra”, naveli su iz “Integral inženjeringa”.

    Najava pravnih koraka i zahtjev za proširenje istrage

    Iz “Integral inžinjeringa” su naglasili da će nastaviti da koriste sva raspoloživa pravna sredstva za zaštitu svojih poslovnih, finansijskih i reputacionih interesa i u ostalim spornim slučajevima.

    “Nezavisne” podsjećaju, “Integral inženjering”, koja je žrtva sistematske prekogranične prevare u Rumuniji, zatražila je od nadležnih rumunskih i evropskih pravosudnih organa, te istražnih i tužilačkih organa Republike Srpske i BiH, proširenje istrage sa jednog, na još četiri dodatna tenderska postupka, čija ukupna vrijednost premašuje 3,3 milijarde evra.

    Oni su u tadašnjem saopštenju istakli da je na pet tendera otkrivena zloupotreba identiteta njihove kompanije, te da je riječ o sljedećim tenderima:

    1.Bacău – Piatra Neamț (Brzi put): 1,6 milijardi €

    2. Metropolitanska obilaznica Kluž (Dionica 2): 1,4 milijarde €

    3. Obilaznica oko Mediaša: 166,3 miliona €

    4. Pristupni put Târgoviște: 142 miliona €

    5. Gradnja puta u opštini Kluž: 76,7 miliona €

  • Potrošačka korpa 2.835 KM

    Potrošačka korpa 2.835 KM

    Prosječna neto plata u Republici Srpskoj isplaćena u januaru iznosila je 1.593 KM i veća je za 13 KM u odnosu na decembar 2025. godine, saopšteno je iz republičkog Saveza sindikata.

    Kako je navedeno, najveća prosječna plata isplaćena je u djelatnosti informacija i komunikacija i iznosi 2.107 KM, a najmanja od 1.183 KM u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstva i ugostiteljstva.

    Sindikalna potrošačka korpa za januar 2026. godine iznosi 2.835 KM i prosječna neto plata je pokriva sa 56,18 odsto.

    Porodice u Srpskoj najviše su trošile na prehranu 1.299 KM, za stanovanje i komunalne usluge trebalo je izdvojiti 700 KM, a za prevoz 226 KM.

    Nabavka odjeće i obuće koštala je 237 KM, dok je za tekuće održavanje domaćinstva u januaru mjesecu bilo potrebno izdvojiti 163 KM, navedeno je u saopštenju.

  • Zbog čega je inflacija u EU daleko manja nego u BiH?

    Zbog čega je inflacija u EU daleko manja nego u BiH?

    Godišnja inflacija u evrozoni je pala u januaru sa decembarskih dva odsto na 1,7 odsto, što je u skladu sa prethodnom preliminarnom procjenom najniža vrijednost za 16 mjeseci.

    Ovo je saopšteno iz Eurostata, evropske statističke agencije, koji navodi da je pad inflacije pratio snažan rast evra, koji je krajem mjeseca prešao granicu od 1,2 dolara, što je njegova najviša vrijednost za više od četiri godine.

    “Rast cijena usluga u evrozoni usporio je sa decembarskih 3,4 odsto međugodišnje na 3,2 odsto, a cijene prerađene hrane, alkohola i duvana sa 2,1 odsto u decembru na dva odsto u januaru. Cijene energije zabilježile su dodatni pad od četiri odsto međugodišnje, bržim tempom u odnosu na 1,9 odsto u decembru. Nasuprot tome, inflacija za neprerađenu hranu porasla je na 4,2 odsto međugodišnje, a za industrijsku robu bez energije na 0,4 odsto. Godišnja stopa bazne inflacije u evrozoni pala je u januaru na 2,2 odsto, što je najniži nivo od oktobra 2021. godine”, piše u podacima Eurostata.

    Kretanje inflacije u najvećim ekonomijama EU

    Dalje stoji da među najvećim ekonomijama evrozone inflacija mjerena harmonizovanim indeksom potrošačkih cijena (HICP) usporila je u Francuskoj sa 0,7 odsto na 0,4 odsto, u Španiji sa tri odsto na 2,4 odsto, u Italiji sa 1,2 odsto na jedan odsto, dok je u Njemačkoj blago porasla sa dva na 2,1 odsto.

    “Najviša stopa godišnje inflacije zabilježena je u Rumuniji – 8,5 odsto, Slovačkoj 4,3 odsto i Estoniji 3,8 odsto, a najniža u Francuskoj – 0,4 odsto, Danskoj 0,6 odsto, Finskoj i Italiji, po jedan odsto”, ističe se u podacima.

    U BiH inflacija 4,1 odsto

    Sa druge strane, prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH, godišnja inflacija u decembru prošle godine u Bosni i Hercegovini je iznosila 4,1 odsto.

    Ako znamo da je Bosna i Hercegovina jako vezana za EU i da se uglavnom sve negativne stvari u evrozoni odraze na BiH, postavlja se pitanje zbog čega je sada kod nas daleko veća inflacija nego u evrozoni.

    Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da je ovo pitanje na koje svi znamo odgovor.

    “Taj odgovor je da BiH u posljednjih nekoliko godina provodi neku vrstu reforme tržišta rada gdje se maksimalno povećavaju minimalne zarade. Prvo je to uradila Republika Srpska, a onda i Federacija BiH. Imali smo situaciju da je prije tri godine minimalna zarada u Republici Srpskoj bila 540 KM, a sada je više od 1.000 KM, te su napravljeni razredi zarada. Federacija BiH je to još drastičnije uradila, imala je manju minimalnu zaradu i odjednom su odlučili da preteknu minimalnu zaradu u RS. Ovo je izvršilo pritisak na poslodavce da povećaju cijene svoje robe i usluga. To je jedini razlog koji se trenutno može uočiti između Bosne i Hercegovine i Evropske unije. Mi inače uvijek uvozimo njihovu inflaciju, a sada imamo vlastitu inflaciju unazad nekoliko godina. Znači, direktna posljedica veće inflacije je povećanje minimalnih zarada, posebno u Federaciji BiH”, naglasio je Đogo.

  • Rašid Serdarov više nema nikakve veze s firmom “Comsar Energy Republika Srpska”

    Rašid Serdarov više nema nikakve veze s firmom “Comsar Energy Republika Srpska”

    Rašid Serdarov, vlasnik kompanije “Comsar Energy Group Limited” sa Kipra, više nema nikakve veze sa firmom “Comsar Energy Republika Srpska”, koja je bila nosilac koncesije za eksploataciju uglja na polju Ugljevik – Istok 2.

    Potvrdio je ovo Nikica Vranješ, direktor Preduzeća za gasne projekte “Gas-RES”, a putem koga je Vlada Republike Srpske u utorak, 24. februara, isplatila Serdarovu preostalih 58,6 miliona KM, čime je u potpunosti otkupila vlasničko pravo nad firmom “Comsar Energy Republika Srpska”, a za koje je ruski oligarh tražio oko 240 miliona maraka.

    “Isplaćen je sada cjelokupan iznos, a to je 30 miliona evra (58,6 miliona KM), tako da je sada isplaćena kupoprodajna cijena od 240 miliona maraka. Sa tom isplatom, udio vlasništva preduzeću ‘Gas-RES’ je sa 74,4 odsto, povećan na 98,4 odsto, dok je 1,6 odsto ‘Comsar Energyja RS’ u vlasništvu RiTE Ugljevik”, poručio je Vranješ za “Nezavisne novine”.

    Serdarov više nije član Nadzornog odbora

    Osim činjenice da je Serdarovu isplaćen cjelokupan iznos, ništa manje važno nije da je tom isplatom završena svaka veza koju je vlasnik “Comsara” sa Kipra imao sa firmom kćerkom “Comsar Energy RS”, a koju je osnovao nakon dobijanja pomenute koncesije 2013. godine.

    U prevodu, Serdarov prodajom preostalih 24 odsto prava na “Comsar Energy Republika Srpska” više nije ni član Nadzornog odbora tog preduzeća.

    I ovu informaciju je za “Nezavisne” potvrdio Nikica Vranješ, prvi čovjek preduzeća “Gas-RES”.

    “Imali smo sjednicu Skupštine društva, na kojoj su imenovani direktor i članovi Nadzornog odbora. U Nadzornom odboru imaju četiri člana, od čega kroz ‘Gas-RES’ učestvuje Vlada Republike Srpske, a jedan član dolazi iz RiTE Ugljevik, jer imaju 1,6 odsto kapitala”, rekao je Vranješ te dodao:

    “Gospodin Serdarov je sada zvanično napustio ‘Comsar Energy Republika Srpska’. Isplaćena mu je kupoprodajna cijena, organi upravljanja su imenovani. On više nije predsjednik uprave, odnosno član Nadzornog odbora.”

    Vlada RS odobrila sredstva i završila preuzimanje

    Podsjetimo, Vlada Republike Srpske dala je saglasnost 20. februara 2026. da se Preduzeću za gasne projekte “Gas-RES” odobri 58.674.900 KM kako bi se u potpunosti preuzeo vlasnički udio nad “Comsar Energyju Republika Srpska”.

    Takođe, treba dodati da je Rašid Serdarov za otkup ove koncesije na samom početku tražio 149 miliona evra, odnosno nešto manje od 300 miliona maraka.

    Pošto se radilo o iznosu koji nisu imali ni Rudnik i termoelektrana Ugljevik, niti “Elektroprivreda Republike Srpske”, Vlada Srpske je u januaru 2025. na posebnoj sjednici donijela odluku o davanju saglasnosti Preduzeću za gasne projekte “Gas-RES” za vođenje pregovora sa “Comsarom” o otkupu udjela u firmi “Comsar Energy Republika Srpska”.

    Prvog aprila 2025. Vlada RS prihvatila je da “Comsaru” uplati prvu tranšu od 58,6 miliona KM.

    Nakon isplate prve tranše, počeli su pregovori između preduzeća “Gas-RES” i “Comsar” o konačnoj cijeni otkupa, a dvije strane su se našle na 123 miliona evra, odnosno 240 miliona maraka, što je 60 miliona manje od onog što je Serdarov prvobitno tražio.

    Druga tranša za “Comsar” odobrena je 21. oktobra 2025. i to u iznosu od 123,2 miliona KM.

    Nakon što je dobio 180,5 miliona KM, Serdarov je pristao da se promijeni vlasnička struktura nad “Comsarom RS”, a to je definisano 18. novembra 2025, kada je “Comsar Energy Group Limited” pristao da prenese 74,4 odsto od 98,4 odsto svog vlasništva na preduzeće “Gas-RES”, što znači da je četvrtina “Comsara RS” ostala u Serdarovim rukama.

    Sada, kada je isplaćeno i preostalih 58,6 miliona KM, Serdarov više nema ništa s tim.

    Koncesija Ugljevik – Istok 2 i raniji problemi

    Za neupućene, kratko ćemo podsjetiti da je problematika oko Serdarova vezana za ugovor o otkupu koncesije za eksploataciju uglja na ležištu Ugljevik – Istok 2, kao i koncesije za izgradnju i korištenje dva termoenergetska bloka u Ugljeviku od po 300 MWh, iz 2011.

    “Comsar” je dobio navedene koncesije 2013. godine, nije nikada ispunio svoje obaveze.

    Uprkos tome, ugovori sa “Comsarom” nisu raskinuti, već mu je 2018. produžena koncesija.

    To je dovelo u velike probleme RITE Ugljevik, jer nisu imali mogućnost da koriste ugalj sa ležišta Ugljevik – Istok 2.

    Nakon što je vlasništvo nad pomenutom koncesijom preuzeo “Gas-RES”, a u ime Vlade RS, odlučeno je da će prava na kopanje uglja biti prenesena na RITE Ugljevik, što je učinjeno potpisivanjem ugovora 31. januara 2026.

    Đokić: Produženje koncesije nije bila greška

    Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva Republike Srpske, poručio je da produženje roka za spornu koncesiju Serdarovu nije bila greška. Na pitanje da li će neko snositi odgovornost za sve ono što se sada desilo upravo zbog te koncesije, Đokić je odgovorio:

    “Bilo bi glupo da smo prekinuli koncesiju i omogućili da se taj ugovor ne produži u tom periodu, jer bismo se suočili sa sudskim postupkom koji bi završio na arbitraži. Investitor nije bio u stanju da dobije sve dozvole onako kako su željeli. Njima su neke NVO podnosile tužbe, nisu imali mogućnost da dobiju u adekvatno vrijeme ekološku dozvolu.”

    Resorni ministar kazao je da koncesionar nije mogao da dobije ni neke druge dozvole, ali ne zato što oni nisu tako htjeli, već zato što su tražene druge procedure.

    “Iz tog razloga mi smo produžavali sa ciljem ne bismo li koncesionara održali u namjeri da izgradi objekat. Nije to samo jedini slučaj. U mnogo slučajeva smo produžavali koncesione ugovore kako bismo omogućili da se ugovoreni projekat realizuje”, poručio je Đokić.

  • Vlada RS usvojila Uredbu o fizičkom prenosu gotovine, šta to znači

    Vlada RS usvojila Uredbu o fizičkom prenosu gotovine, šta to znači

    Vlada Republike Srpske na šestoj sjednici usvojila je Uredbu o fizičkom prenosu gotovine kojim su propisani uslovi i način unošenja i iznošenja efektivnog stranog novca, konvertibilnih maraka, čekova, hartija od vrijednosti i drugih fizičkih prenosivih instrumenata plaćanja.

    “Razlozi za donošenje Uredbe sadržani su u potrebi usaglašavanja sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju i Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, te s ciljem realizacije Manivalovih preporuka i aktivnosti iz Akcionog plana za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma u BiH”, naveli su oni.

    Kako su dodali, Ministarstvo finansija je nakon izvršene analize postojećeg pravnog okvira predložilo usvajanje uredbe kojom se definišu pojmovi: ‘gotovina’, ‘gotov novac’, ‘prenosivi instrumenti na donosioca’, ‘kartica sa unaprijed uplaćenim sredstvima’, ‘investiciono zlato’, ‘fizički prenos gotovine’, ‘nosilac gotovine’, kao i pojmovi ‘fizički prenos gotovine bez pratnje’ i ‘prijava u smislu objavljivanja gotovine’.

    “Uredbom se revidira procedura kojom će Ministarstvo finansija rezidentima izdavati odobrenja za iznošenje gotovog novca i čekova, a detaljnije se uređuje i fizički prenos gotovine bez pratnje. Propisuje se shodna primjena obaveze prijave fizičkog prenosa gotovine sa pratnjom i bez pratnje na fizički prenos investicionog zlata sa pratnjom i bez pratnje, kao i upućivanje na propise kojima se uređuje kontrola takvog fizičkog prenosa”, navodi se u saopštenju.

    Zakon o gasu
    Takođe, Vlada RS utvrdila je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gasu, po hitnom postupku čime je dodatno uređeno balansiranje transporta gasa, izgradnja i priključenje na gasovod, pregled opreme pod pritiskom, sigurnost snabdijevanja prirodnim gasom, kao i ostala pitanja koja nisu bila definisana prethodnim Zakonom o gasu.

    Plan stambenog zbrinjavanja
    Vlada RS donijela je Odluku o davanju saglasnosti Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite na Plan stambenog zbrinjavanja lica sa statusom člana porodice poginulog borca ili ratnog vojnog invalida od prve do četvrte kategorije invalidnosti za 2026. godinu.

    “Na dan 31.01.2026. godine na Konačnim listama lica koja ispunjavaju uslove za stambeno zbrinjavanje dodjelom stambene jedinice nalazi se ukupno 98 lica, u 35 lokalnih zajednica, a za realizaciju prava su, prema procjeni, potrebna sredstva u iznosu od 7.232.400 KM”, naveli su oni dodajući da su za 2026. godinu za stambeno zbrinjavanje obezbjeđena sredstva u iznosu od 3.000.000 KM.

    Projekat banjske rehabilitacije
    Vlada je donijela i Odluku o davanju saglasnosti na Projekat banjske rehabilitacije ratnih vojnih invalida, članova porodica poginulih boraca Odbrambeno – otadžbinskog rata i žrtava ratne torture Republike Srpske za 2026. godinu.

    “Projekat banjske rehabilitacije za 2026. godinu predviđa upućivanje 750 RVI, članova porodica poginulih boraca i žrtava ratne torture u banjsko-klimatske zdravstvene ustanove Republike Srpske, što je u zavisnosti od cijene usluga i sredstava obezbijeđenih za te namjene. Ministarstvo će za provođenje banjske rehabilitacije obezbijediti sredstva u iznosu od 700.000 KM”, istakli su iz Vlade RS.

    Programa za djecu pred polazak u školu
    Takođe, Vlada RS usvojila je Informaciju o planu raspodjele sredstava za sprovođenje Programa za djecu pred polazak u školu u 2026. godini.

    “Ove godine u program biće uključeno 2.852 učenika. U ovaj tromjesečni predškolski program, a na osnovu podataka Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske, biće uključeno 30,86% djece od ukupnog broja djece u Republici Srpskoj koja u septembru ove godine treba da krenu u prvi razred po datumu rođenja”, naveli su oni.

    Kako su dodali, sredstva za organizaciju Programa obezbijediće se u okviru Budžeta Ministarstva prosvjete i kulture u iznosu od 657.911,16 KM.

  • Njemački poslodavci planiraju smanjenje radne snage, posebno u auto-industriji

    Njemački poslodavci planiraju smanjenje radne snage, posebno u auto-industriji

    Njemački poslodavci planiraju dalja smanjenja radne snage, posebno u auto-industriji, navodi se u novom februarskom izvještaju Instituta za ekonomska istraživanja (Ifo) iz Minhena.

    Vrijednost indeksa kojim se ocjenjuje spremnost njemačkih firmi na zapošljavanje pala je sa januarskih 93,4 poena na 93,1 poen, što ukazuje na pogoršanje situacije na tržištu rada.

    Poslodavci uzdržani

    Na tržištu rada je ponovo primjetna veća uzdržanost, a mnoge kompanije planiraju otpuštanja umjesto zapošljavanja novih radnika, upozorio je rukovodilac istraživanja Ifo Klaus Volrabe.

    Industrijski sektor ostaje pod najvećim pritiskom, pri čemu gotovo sve grane planiraju smanjenje broja zaposlenih.

    Automobilska industrija

    Posebno je pogođena automobilska industrija, gdje je pritisak na prilagođavanje troškova i dalje veoma snažan zbog slabije tražnje i strukturnih promjena.

    U sektoru usluga, firme su generalno manje spremne na zapošljavanje, osim u oblastima kao što su IT i pravne i konsultantske usluge, gdje i dalje traže nove kolege.

    Trgovinski sektor takođe nastavlja da funkcioniše sa smanjenim brojem zaposlenih, što odražava oprez kompanija usljed neizvesnih ekonomskih izgleda i slabije potrošnje.

    Građevinski sektor predstavlja izuzetak, jer firme planiraju umjereno povećanje zapošljavanja, navodi se na veb stranici Ifo, prenosi Tanjug.

  • Forto: Nema brzih rješenja za boravak profesionalnih vozača u EU

    Forto: Nema brzih rješenja za boravak profesionalnih vozača u EU

    Trenutno ne postoje brzo rješenja za pitanje boravka profesionalnih vozača iz BiH u EU, kazao je Edin Forto,ministar komunikacija i transporta BiH. Naime, Forto je danas, 26. februara u Parlamentarnoj skupštini BiH održao sastanak s predstavnicima Delegacije EU u BiH i ambasadorima država članica Evropske unije.

    Centralna tema sastanka bila je primjena pravila ograničenog boravka profesionalnih vozača na teritoriji EU (90/180 dana) i posljedice koje ono proizvodi za profesionalne vozače i transportne kompanije iz Bosne i Hercegovine.

    “Sutra će Evropska komisija u Briselu razgovarati o ovoj temi, zbog čega je važno da naše partnere iz EU direktno informiramo o svakodnevnim problemima s kojim se vozači i firme suočavaju na terenu”,  kazao je Forto.

    Ponovio je da nema brzih rješenja.

    Napominje da je situacija alarmantna ne samo za vozače, već i za cijelu ekonomiju, te da su prethodni petodnevni protesti koštali preduzeća čak tri miliona maraka.

    “Ukoliko se odluče na novi protest, koji se može desiti već za nekoliko dana, to će skrenuti pažnju na ovu boljku na dramatičan način. Ne gube novac samo prevoznici koji stoje na granici, već i mnoga preduzeća koja su snabdjevači investitorima u Evropskoj uniji”,  rekao je Forto.

  • EU uvodi tri evra carine na male pakete do 150 evra

    EU uvodi tri evra carine na male pakete do 150 evra

    Savet Evropske unije zvanično je usvojio nova carinska pravila za male pošiljke koje ulaze na teritoriju EU, a koje se u najvećoj meri naručuju putem internet trgovine.

    Novim propisima ukida se dosadašnje oslobađanje od carine za pakete vrednosti do 150 evra, kako bi se suzbila nelojalna konkurencija sa kojom se suočavaju prodavci unutar Unije, saopšteno je iz Saveta EU.

    „Globalna e-trgovina beleži snažan rast i carinski propisi EU moraju da prate te promene. Ukidanje zastarelog izuzeća za male pakete podržaće poslovanje unutar Unije i stati na kraj nesavesnim prodavcima.

    Sada moramo odlučno nastaviti sa sveobuhvatnom carinskom reformom, koja je ključna za stvaranje konkurentnije i bezbednije Unije“, izjavio je Makis Keravnos, ministar finansija Kipra.

    Ukidanje izuzeća i novi sistem

    Odlukom se ukida oslobađanje od carine za pošiljke čija je vrednost manja od 150 evra. Redovne carinske dažbine primenjivaće se na svu robu koja ulazi u EU kada počne sa radom novi Carinski podatkovni centar EU, čije je pokretanje planirano za 2028. godinu.

    Privremena paušalna carina od 1. jula 2026.

    Do tada, države članice dogovorile su uvođenje privremene paušalne carine od 3 evra po kategoriji proizvoda u malim paketima vrednosti do 150 evra koji se šalju direktno potrošačima u EU. Ova mera stupa na snagu 1. jula 2026. godine.

    Carina će se naplaćivati za svaku pojedinačnu kategoriju proizvoda u paketu, a kategorije se određuju prema carinskim tarifnim podbrojevima.

    Na primer, ako paket sadrži jednu svilenu i dve vunene bluze, reč je o dve različite tarifne kategorije, pa bi ukupna carina iznosila 6 evra.

    Iz Saveta EU navode da će novi sistem imati pozitivan efekat i na budžet Unije i na nacionalne javne finansije. Carine predstavljaju tradicionalni sopstveni prihod EU, dok države članice zadržavaju deo sredstava kao nadoknadu troškova naplate.

    Napominje se i da se ova mera razlikuje od predložene „naknade za rukovanje“, o kojoj se još raspravlja u okviru šire carinske reforme.

    Sledeći koraci

    Privremena carina od 3 evra primenjivaće se od 1. jula 2026. do 1. jula 2028. godine, uz mogućnost produženja. Kada Carinski podatkovni centar EU postane operativan, privremeni sistem biće zamenjen redovnim carinskim tarifama.

    Kontekst reforme

    Prema podacima Evropske komisije, broj malih paketa koji stižu u EU udvostručuje se svake godine od 2022. U 2024. godini na tržište EU stiglo je 4,6 milijardi takvih pošiljki, od kojih je čak 91 odsto došlo iz Kine.

    Evropska unija sprovodi sveobuhvatnu reformu carinskog sistema kako bi odgovorila na rast trgovinskih tokova, fragmentisane nacionalne sisteme, ubrzani razvoj e-trgovine i promenljive geopolitičke okolnosti.

    Pregovori između Saveta EU i Evropskog parlamenta o ovoj reformi, koja podrazumeva i uspostavljanje Carinskog podatkovnog centra pod nadzorom nove carinske uprave EU, i dalje su u toku.

  • Kraj Serdarove uloge u “Comsaru RS”?

    Kraj Serdarove uloge u “Comsaru RS”?

    Vlada Republike Srpske dala je saglasnost 20. februara 2026. da se Preduzeću za gasne projekte “Gas-RES” odobri 58.674.900 KM kako bi se u potpunosti preuzeo vlasnički udio nad firmom “Comsar Energy Republika Srpska”, a čija je četvrtina i dalje bila u rukama Rašida Serdarova, vlasnika firme “Comsar Energy Group Limited” sa Kipra.

    Finansijski pregled otkupa „Comsar Energy RS“
    Ranije isplaćeno: oko 180 miliona KM
    Nova odobrena isplata: 58.674.900 KM
    Ukupno prema zahtjevu: oko 240 miliona KM
    Izvor sredstava: Budžet RS za 2026. godinu
    Na ovaj način Vlada Srpske će ispuniti zahtjev ruskog oligarha, kojim je tražio 240 miliona KM za otkup vlasništva nad “Comsar Energy Republike Srpske”, jer mu je, podsjetimo, prethodno već isplaćeno oko 180 miliona KM.

    Sredstva će biti isplaćena iz budžeta
    Odluku o odobrenju isplate 58,6 miliona KM potpisao je Savo Minić, predsjednik Vlade Republike Srpske, a sredstva su obezbijeđena iz budžeta Srpske za 2026. godinu.

    “Sredstva će se doznačiti prema instrukciji za plaćanje dostavljenoj od strane ‘Gas-RES’. Za realizaciju ove odluke zadužuju se Ministarstvo finansija i Ministarstvo energetike”, navodi se u odluci Vlade RS, koja je objavljena u “Službenom glasniku 15”, dana 23. februara 2026.

    Odluka je stupila na snagu u utorak, 24. februara.
    Iz Ministarstva energetike i rudarstva kazali su za “Nezavisne novine” da isplatu vrši Ministarstvo finansija RS, ali ne direktno njima, već u ovom slučaju firmi “Gas-RES”, koja je u ime Vlade zadužena za preuzimanje vlasničkog udjela nad “Comsarom”.

    Da li je novac već uplaćen Serdarovu?
    A u ovoj priči sada su veoma važna dva pitanja.

    Prvo, da li je novac već prebačen preduzeću “Gas-RES” i uplaćen Serdarovoj firmi?

    Ako jeste, drugo pitanje je: Da li je isplatom konačno zaključeno učešće i bilo kakva veza Rašida Serdarova u “Comsar Energyju Republike Srpske”, s obzirom na to da je on kao vlasnik firme “Comsar” bio na čelu Nadzornog odbora pomenutog preduzeća?

    Da li je ovo kraj veze Serdarova i “Comsara RS”?
    Drugo pitanje je posebno bitno iz razloga što je Rašid Serdarov u svojstvu predsjednika NO “Comsar Energy Republika Srpska”, nedavno zatražio od Vlade RS i Ministarstva energetike i rudarstva da se poništi ugovor o prenosu prava na koncesiju za eksploataciju uglja na polju Ugljevik – Istok 2 sa “Comsar Energyja Republika Srpska” na RITE Ugljevik, potpisan 31. januara 2026, jer, kako je naveo tada, Nadzorni odbor niti Skupština akcionara nisu dali saglasnost da Aleksandar Lozo, u svojstvu prokuriste kompanije “Comsar Energy RS” potpiše pomenuti akt. On je tada čak zaprijetio da će podnijeti i krivičnu prijavu protiv Loze, jer mu je sporan njegov potpis.

    Iz Ministarstva energetike na to su kazali da je Lozo imenovan u skladu sa zakonom i od strane Skupštine akcionara “Gas-RES”, te da će, ukoliko postoji bilo kakva dilema ili pravni spor između članova ili organa društva “Comsar Energy Republika Srpska”, to pitanje biti riješeno nakon uplate preostalog iznosa ugovorene cijene za otkup vlasničkog udjela.

    Kada se dogodi ta isplata, iz Ministarstva su kazali da “Comsar Energy Group Limited” više neće biti dio vlasničke strukture preduzeća “Comsar Energy RS”.

    Pitanja bez odgovora
    Nakon toga, pojedini mediji su se pozvali na izjavu Nikice Vranješa, prvog čovjeka firme “Gas-RES”, koji je kazao da će do kraja januara ove godine biti održane sjednice Nadzornog odbora i Skupštine akcionara, na kojima će biti smijenjen Serdarov, a imenovan novi sastav Nadzornog odbora.

    Da li je održana sjednica Nadzornog odbora o smjeni Serdarova, da li je 58,6 miliona KM već uplaćeno firmi “Gas-RES” i da li su oni to već dalje uplatili “Comsaru” i Serdarovu, pitanja su na koja do zaključenja ovog broja “Nezavisnih” nismo dobili odgovor iz preduzeća “Gas-RES”.

  • U kasi Agencije za upravljanje oduzetom imovinom RS 136 KM

    U kasi Agencije za upravljanje oduzetom imovinom RS 136 KM

    Agencija za upravljanje oduzetom imovinom Republike Srpske trenutno upravlja oduzetom imovinom ukupne vrijednosti 521.815,16 KM, a vrijednost novca kojim raspolaže iznosi 136,23 KM.

     

    Imovina kojom trenutno upravlja Agencija
    34 automobila
    7 mobilnih telefona
    2 stambena objekta
    Novčana sredstva: 136,23 KM
    Kategorija Iznos / Količina
    Ukupna vrijednost imovine 521.815,16 KM
    Novčana sredstva na raspolaganju 136,23 KM
    Prodaja 13 vozila (2026) 8.335 KM
    Početna cijena za 13 vozila 7.935 KM

    Potvrđeno je to za “Nezavisne novine” iz ove agencije, odakle dodaju da trenutno, od pokretne imovine, upravljaju sa 34 automobila, sedam mobilnih telefona, a od nepokretne imovine sa dva stambena objekta.

    Krivična djela

    “U najvećem broju slučajeva imovina koja je oduzeta i povjerena Agenciji na upravljanje odnosi se na krivična djela: razbojništva, davanje mita, falsifikovanje isprava, tjelesne povrede, nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, neovlaštena proizvodnja i promet opojnih droga te omogućavanje uživanja opojnih droga”, navode iz Agencije.

    Šta se dešava sa trajno oduzetom imovinom?

    Kako pojašnjavaju, trajno oduzeta imovina se, u skladu sa zakonom, po odluci Vlade Republike Srpske, prodaje, uništava ili se njom može raspolagati u javnom interesu ili u socijalne svrhe.

    “Novac se polaže na račun javnih prihoda budžeta Republike Srpske i raspodjeljuje se u skladu sa odlukom Vlade”, rekli su iz Agencije za upravljanje oduzetom imovinom Republike Srpske za “Nezavisne novine”.

    Početkom februara, postupajući po odluci Vlade Republike Srpske, ova agencija predala je pet trajno oduzetih vozila Teritorijalnoj vatrogasno-spasilačkoj jedinici iz Prijedora.

    “Odlukom Vlade Republike Srpske vozila su dodijeljena za izvođenje vježbi tehničkih intervencija u saobraćajnim nezgodama”, saopštili su iz Agencije za upravljanje oduzetom imovinom Republike Srpske.

    Prodaja 13 trajno oduzetih vozila

    Nešto ranije, takođe u skladu sa odlukom Vlade Republike Srpske, Agencija je sprovela postupak koji se odnosi na prodaju 13 trajno oduzetih vozila, po početnoj cijeni od 7.935 KM.

    “Postupak je okončan 27. januara 2026. godine na način da je Ugovor o kupoprodaji motornih vozila dodijeljen ponuđaču sa najvišom ponuđenom cijenom. Ukupna prodajna cijena za 13 trajno oduzetih motornih vozila je 8.335 KM i vozila su predata kupcu”, naveli su iz Agencije.

    Agencija za upravljanje oduzetom imovinom osnovana 2010.

    Agencija za upravljanje oduzetom imovinom, kao upravna organizacija u sastavu Ministarstva pravde Republike Srpske, osnovana je 2010. godine, donošenjem Zakona o oduzimanju imovine stečene izvršenjem krivičnog djela.

    Svi republički i drugi organi, organizacije i javne službe dužni su pružati pomoć Agenciji, koja poslove iz svoje nadležnosti obavlja po službenoj dužnosti ili po nalogu tužilaštva i suda.

    Uz ovu agenciju, organi nadležni za otkrivanje, oduzimanje i upravljanje imovinom stečenom krivičnim djelima su tužilaštva, sudovi i Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske.

    Đorđe Vučinić, član Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Narodne skupštine Republike Srpske, kaže da, koliko mu je poznato, u skorije vrijeme u ovaj odbor nije dolazila nikakva informacija o poslovanju ove agencije.

    “Kada pričamo o imovini koja bi trebalo da bude oduzeta, to već nije do Agencije, nego do pravosuđa koje ne radi svoj posao. Svakako da je pravi zakon o porijeklu imovine neophodan u Republici Srpskoj, ali nisam siguran da za to ima političke volje”, rekao je Vučinić za “Nezavisne novine”.