VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Savjet ministara donio novu odluku o zabrani izvoza određenih drvnih sortimenata

    Savjet ministara donio novu odluku o zabrani izvoza određenih drvnih sortimenata

    Savjet ministara na vanrednoj telefonskoj sjednici donio je Odluku o privremenoj zabrani izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata i proizvoda od drveta do 31. oktobra 2022. godine.

    Odluka je donesena u skladu sa inicijativama Vlade Republike Srpske i Vlade FBiH, a nakon što je utvrđeno da ranije donesenom odlukom nisu ispunjeni ciljevi njenog donošenja, koji se prvenstveno ogledaju u enormnom rastu cijena određenih drvnih sortimenata i proizvoda od drveta.

    • Zabranom izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata i proizvoda od drveta razvrstanih u 13 tarifnih oznaka, uključujući i drvene brikete, žele se osigurati neophodne količine za prerađivačku industriju, otkloniti prijetnje od ozbiljne ili nepopravljive štete za šume u BiH i spriječiti kritične nestašice ogrevnog drveta za stanovništvo i privredu, te javne ustanove u oblasti obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite, prouzrokovane krizom na svjetskom tržištu energenata – saopšteno je iz Savjeta ministara.

    Po isteku roka primjene ove odluke, Savjet ministara će produžavati zaštitne mjere predviđene ovom odlukom, na prijedlog i na osnovu izvještaja Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, a sve do ispunjenja ciljeva uvođenja privremene zabrane izvoza.

    • Savjet ministara može preispitati primjenu ove odluke i prije isteka njenog važenja u slučaju ispunjenja ciljeva njenog donošenja, na osnovu dostavljenog izvještaja Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa.

    Danom stupanja na snagu ove odluke prestaju da važe ranije donesene odluke o privremenoj zabrani izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata, ogrevnog drveta i proizvoda od drveta sa 67. vanredne sjednice, kao i njena izmjena sa 54. redovne sjednice Savjeta ministara.

  • Recesija i manja potražnja smanjuju cijene goriva i u BiH

    Recesija i manja potražnja smanjuju cijene goriva i u BiH

    Zbog straha od moguće recesije, ali i manje potražnje za naftnim derivatima, cijene goriva bi u narednom periodu mogle ići naniže kako na svjetskom tržištu, tako i u BiH, smatraju sagovornici “Nezavisnih”.

    Naime, cijene nafte su juče pale na svjetskom tržištu, i to pod uticajem bojazni od globalne recesije i očekivanog pada potražnje za ovim energentom, kao i brige za isporuke uoči primjene embarga na rusku naftu u EU od decembra.

    Brent nafta ze novembarske ugovore pojeftinila je za 46 centi i barel trenutno košta 90,89 dolara, a barel sirove nafte u SAD jeftiniji je za 65 centi i prodaje se za 84,46 dolara.

    Ekonomista Milenko Stanić objašnjava za “Nezavisne” da velikim stepenom preciznosti i izvjesnosti možemo predvidjeti da će globalna, evropska, ali i ekonomija BiH u narednoj mjeri zbog preduzetih mjera u borbi protiv inflacije ući u stanje recesije.

    “Naredne godine se očekuju opadanje stope privrednog rasta i ulazak u recesiju. Poslije visokih inflatornih stopa i mjera koje preduzimaju vlade dolazi do stanja recesije i pada privredne aktivnosti. Zbog straha od recesije ukupna tražnja pada usljed male dinamike i intenziteta privredne aktivnosti i sigurno je da će i tražnja za energentima da pada. Ukoliko se ovako nešto desi, sigurno je da će cijene nafte i dalje da opadaju na svjetskom tržištu. Naša ekonomija prati globalne trendove s odgođenim dejstvom od mjesec dana i pratiće pad cijena nafte na svjetskom tržištu, ali ne u potpunosti”, pojašnjava Stanić.

    Stručnjak za energetiku Almir Bečarević ističe da ukoliko se nastavi pad vrijednosti nafte na svjetskom tržištu, može se u narednom periodu očekivati dalji pad cijena goriva u Bosni i Hercegovini.

    “Ipak, ne vjerujem da će taj pad biti u nekom velikom procentu i moguće je da će to biti samo privremeno. Što se tiče ostalih energenata, nemam tako optimistične najave. Ovo trenutno što se dešava na svjetskom tržištu nafte je dobro, ali nisam siguran da ćemo i u sezonu grijanja ući s nižim cijenama nafte na svjetskom tržištu, a tako i kod nas”, naglasio je Bečarević.

    S jedne pumpe u Banjaluci su nam rekli da je pala cijena naftnih derivata prethodnih dana.

    “Dizel i benzin su u prethnodnih desetak dana pojeftinili u prosjeku 10-15 feninga. Tako je trenutno dizel 3,15 KM, a benzin košta oko 2,70 KM za jedan litar”, kazao je radnik ove pumpe.

    Iz jedne benzinske pumpe u Sarajevu su rekli da su u prethodnih nekoliko dana blago snižene cijene naftnih derivata.

    “Tako su za nekoliko feninga pojeftinili i dizel i benzin. Cijena za litar dizela je trenutno 3,26 KM, a za jedan litar benzina 2,71 KM”, naveo je radnik ove benzinske pumpe.

    U Tuzli su cijene naftnih derivata nešto više, pa je tako za litar dizela potrebno izdvoiti 3,31 KM, dok benzin košta 2,96 KM.

    “Cijene se prethodnih dana nisu mijenjale, ali prije 10-15 dana je došlo do blagog pojeftinjenja naftnih derivata za nekoliko feninga”, kazala je radnica jedne pumpe u Tuzli.

  • Amerika razmatra uvođenje digitalnog dolara

    Amerika razmatra uvođenje digitalnog dolara

    Američka ministarka finansija Dženet Jelen pozvala je administraciju predsjednika SAD Džoa Bajdena da razmotri uvođenje kriptovalute koju bi izdavala centralna banka i odmah započne tehničke pripreme za uvođenje digitalnog dolara.
    Nova digitalna valuta, kako predlaže američko ministarstvo finansija, mogla bi da „sačuva američko globalno finansijsko liderstvo i podrži efikasnost sankcija“, saopštila je Bijela kuća.

    Kako se dodaje u saopštenju, uvođenje digitalnog dolara učinilo bi američki platni sistem „ekološki održivim“ i podržalo „finansijsku inkluziju i jednakost“.

    „Trenutno su neki aspekti našeg platnog sistema prespori ili preskupi“, rekla je Jelen.
    Ona je dodala da bi trebalo unaprijediti rad na digitalnoj valuti američke centralne banke „u slučaju da bude odlučeno kako je ona u nacionalnom interesu“.

    Za razliku od postojećeg digitalnog novca, kao što su depoziti klijenata u bankama, digitalni dolar bi bio direktna odgovornost centralne banke SAD. On bi bio digitalna forma zvanične valute i mogao bi da se mijenja za papirni novac sa kojim bi imao istu vrijednost, kao i za bankarske rezerve, saopštila je američka centralna banka.

    Međutim, američke vlasti navode da bi moglo da dođe do „nenamjernih posljedica“ usljed uvođenja digitalne valute tokom stresnih perioda, pa je Bijela kuća naložila centralnoj banci da nastave istraživanje šta bi se dogodilo u slučaju uvođenja digitalnog dolara.

    Američka centralna banka navodi da su potrebne godine za uvođenje digitalne valute, a čak i ukoliko ona zaživi, bilo bi prostora za privatne grupe i njihove kriptovalute povezane sa dolarom.

    Prijedlog američkog ministarstva finansija uslijedio je kao odgovor na Bajdenovu izvršnu naredbu iz marta, kojom se od državnih službi traži da prijedlože moguća rješenja za razvoj digitalnih finansijskih sredstava, prenosi RT.

  • Bitkoin pao ispod 20.000 dolara

    Bitkoin pao ispod 20.000 dolara

    Vrijednost bitkoina ponovo je pala ispod 20.000 dolara i trenutno iznosi 19.804 dolara.
    Naime, najpoznatija kriptovaluta zabilježila je pad od 1,54 odsto.

    Bitkoin je pao za 58,9 odsto u odnosu na godišnji maksimum od 48.234 dolara zabilježen 28. marta, napominje Rojters.

    Istovremeno, konkurentski eter pao je za 3,2 odsto na 1.422 dolara, izgubivši 47 dolara u odnosu na prethodno zatvaranje.

  • Zora Vidović: Drugi rebalans budžeta krajem oktobra

    Zora Vidović: Drugi rebalans budžeta krajem oktobra

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je da resorno ministarstvo priprema drugi rebalans republičkog budžeta, koji će najvjerovatnije biti usvojen na sjednici Vlade već krajem oktobra.

    Vidovićeva je navela da će rebalans uslijediti u skladu sa prihodima i rashodima i da bi nakon Vlade taj dokument trebao da usvoji i novi saziv Narodne skupštine Republike Srpske.

    Ona je podsjetila da je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, prije izvjesnog vremena najavio davanja za omladinu i da je to već ispoštovano.

    “Osim toga, najavio je i pomoć za borce, penzionere, te djecu poginulih boraca, ali i novčanu pomoć za porodice sa četvoro i više djece. Sva ta pomoć biće isplaćena. Javnost ćemo obavijestiti i o datumu preostalih isplata koja su najavljene”, rekla je Vidovićeva za “Glas Srpske”.

    Ona je navela da će resorno ministarstvo već od oktobra otpočeti konsultacije sa socijalnim partnerima u vezi sa izradom programa ekonomskih reformi.

    Vidovićeva je rekla da je Ministarstvo finansija od Privredne komore Republike Srpske već dobilo prijedlog mjera za narednu godinu.

    “Nakon svih konsultacija sa njima definisaćemo konkretne reforme koje se odnose na privredu za iduću godinu”, dodala je Vidovićeva.

    Ona je naglasila da će Vlada Srpske i u narednoj godini nastojati da poboljša privredni ambijent u Srpskoj.

    Iz Vlade Srpske još ranije je najavljeno da će jedna od ekonomskih mjera za iduću godinu biti smanjenje trenutnih stopa poreza i doprinosa na način da ne budu oštećeni ni država, ni poslodavci, a da profitiraju zaposleni povećanjem plate.

    Narodna skupština Republike Srpske je po hitnom postupku usvojila krajem maja prvi rebalans republičkog budžeta za ovu godinu u iznosu od 4,3 milijarde KM.

    Tada je poručeno da će značajan dio viška prihoda koji je ostvaren u Republičkoj kasi biti usmjeren građanima i to 218 miliona maraka, dok će privreda dobiti 40 miliona, a u investicije će biti uloženo dodatnih 90 miliona KM.

  • Mjere štednje u Vladi Srpske: Temperatura u kancelarijama do 20 stepeni

    Mjere štednje u Vladi Srpske: Temperatura u kancelarijama do 20 stepeni

    Temperatura u objektima Vlade Republike Srpske zimi ne smije prelaziti 20 stepeni Celzijusa, a zaposleni bi trebalo da uključe opciju štednje struje na računarima, štampačima i ostalim uređajima koje koriste.

    Takvo obavještenje Vlade Republike Srpske proslijeđeno je preko Službe za zajedničke poslove svim zaposlenima. U tom dopisu navedeno je da je Vlada prinuđena upozoriti na potrebu štednje i racionalne potrošnje energije na radnom mjestu u situaciji kada se svi suočavaju sa manjom dostupnošću energenata i enormnim povećanjem cijene istih.

    „Poslali smo obavještenje svim zaposlenima. Mi to radimo stalno pred grijnu sezonu i obavijestimo radnike da se pridržavaju mjera štednje. Politika Vlade Srpske je da moramo štedjeti energiju, tako da u tome nema ništa sporno“, rekao je “Glasu Srpske” direktor Službe za zajedničke poslove Ranko Tomašević.

    Naveo je da je u dopisu zaposlenima navedeno da temperatura zimi ne bi trebalo da prelazi projektovanu od 20 stepeni Celzijusa u kancelarijama.

    „Uređaje za klimatizaciju trebalo bi da koriste samo kada je potrebno. Termostati na klima-uređajima trebalo bi da budu podešeni tako da u ljetnom periodu razlika između unutrašnje i vanjske temperature bude oko pet stepeni Celzijusa“, kazao je Tomašević.

    Podvukao je da se dešava da pojedini zaposleni ne gase klima-uređaje, te da im je skrenuta pažnja na to.

    „Pored toga znaju i da ostave uključene grijne uređaje pa prave dvostruki trošak“, rekao je Tomašević.

    Podvukao je i da bi zaposleni u Vladi Republike Srpske trebalo da na računarima, monitorima, štampačima i ostalim uređajima uključe opciju štednje.

    „Pored toga trebalo bi da maksimalno koriste dnevnu svjetlost i isključuju rasvjetu u kancelarijama, ako nije neophodna za rad. Ta obavještenja poslata su zaposlenima u objektima Vlade u Banjaluci, Palama i Istočnom Sarajevu, odnosno svim onim objektima kojima mi upravljamo“, rekao je Tomašević.

    Naglasio je da bi radnici na kraju radnog vremena trebalo da isključe svjetlo, grijanje, odnosno hlađenje i sve ostale uređaje.

    „Pored toga, imamo i spremačice koje rade drugu smjenu te obezbjeđenje koji su dužni nakon odlaska radnika provjeriti kancelarije i pogasiti svjetla, grijne i klima-uređaje ako su kojim slučajem ostali uključeni“, naveo je Tomašević.

    Tomašević je podvukao da zaposleni mogu unositi dodatne grijne uređaje samo uz odobrenje Službe za zajedničke poslove Vlade Republike Srpske.

    „To su izuzeci koji su opravdani. To je rijetkost. Ne može svako ko hoće da donese grijalicu“, kazao je Tomašević.

    Prema Zakonu o električnoj energiji, u slučaju vanrednih okolnosti Vlada može propisati mjere ograničenja isporuke električne energije, kao i mjere štednje i racionalne potrošnje električne energije.

    „Zbog teške hidrološke situacije do kraja ove godine sigurno nećemo imati višak proizvedene energije i zato je neophodna štednja. Oni koji planiraju do kraja zime trošiti više energije nego što su trošili prošle godine su u velikoj zabludi, to se neće desiti“, kazali su ranije “Glasu” u Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva RS.

    Apel

    Nadležne institucije u RS apelovale su na sve potrošače električne energije da racionalno i efikasno koriste struju.

    „Na taj način će najbolje i najjeftinije po svoj budžet doprinijeti stabilnosti elektroenergetskog sistema u Srpskoj“, kazali su u Ministarstvu industrije Republike Srpske.

  • Kraj dominacije bitcoina?

    Kraj dominacije bitcoina?

    Ethereum, druga najveća kriptovaluta, završila je plan za smanjenje emisije ugljika za više od 99 posto, što u praksi znači da više neće biti moguće “rudarenje” Ethereuma.

    Nadogradnja softvera, poznata kao “spajanje”, promijenit će način upravljanja transakcijama na ethereum blockchainu, javnoj i decentraliziranoj mreži koja podupire kriptovalutu i generira ether tokene, najpopularniju svjetsku kriptovalutu nakon bitcoina.

    Vitalik Buterin, izumitelj ethereuma, najavio je završetak plana na Twitteru u četvrtak ujutro.

    Ovaj potez znači da ethereum više neće biti kreiran energetski intenzivnim procesom poznatim kao “rudarenje”, gdje banke računara generiraju nasumične brojeve koji potvrđuju transakcije na blockchainu i generiraju nove eter tokene kao dio procesa.
    Proces, poznat kao “proof of work” u svijetu kriptovaluta, sada će se prebaciti na sistem “proof of stake”, gdje pojedinci i kompanije djeluju kao validatori, obećavajući ili “ulažući” svoj vlastiti eter kao oblik garancije da osvojite novokreirane tokene.

    Ethereum rudarenje trošilo je toliko struje koliko i Austrija, prema internet stranici Digiconomist, 72 teravat-sata godišnje. alex de Vries, ekonomista koji stoji iza web stranice, procjenjuje da će spajanje smanjiti emisije ugljika povezane s ethereumom za više od 99 posto.

    De Vries je dodao da bi taj potez mogao predstavljati 0,2 posto svjetske potrošnje električne energije koja nestaje preko noći.

    “Sve će oči biti uprte u bitcoin. I dalje je najveći zagađivač u kriptoprostoru. Čak i danas bitcoin je odgovoran za potrošnju električne energije koliko i Švedska. I znamo da se to neće promijeniti”, rekao je De Vries.

    Ethereum je porastao 2 posto na 1.630 dolara nakon tog poteza, prema web stranici coinmarketcap, procjenjujući valutu na nešto manje od 200 milijardi dolara. Tržišna kapitalizacija bitkoina je 387 milijardi dolara, nakon što je naglo pala sa svog vrhunca od više od milijardu dolara prošle godine.

    Carol Alexander, profesorica finansija na Poslovnoj školi Univerziteta u Sussexu, rekla je da je spajanje značajan događaj za kripto industriju.

    “Spajanje je najvažniji događaj u historiji blockchaina”, rekla je.

    “Po mom mišljenju, današnji dan označava početak kraja dominacije bitcoina nad kripto imovinom. Ethereum postiže nešto što bitcoin nikada nije mogao jer je bitcoin čisto špekulativna imovina i njegova rudarska mreža nikada ne bi pristala da odustane od tog izvora prihoda”, kazala je.

  • Ukrajina izgubila finansijsku nezavisnost

    Ukrajina izgubila finansijsku nezavisnost

    Budžetski deficit Ukrajine od marta ove godine u proseku iznosi pet milijardi dolara mesečno.

    Kreditni dug se rapidno uvećava a pomoć koja stiže je nedovoljna, piše Politika.

    Ukrajinski deficit budžeta je veliki i u opasnoj zoni. Analize stanja to govore. Upozorenja su sve glasnija i stižu sa svih strana.

    Pomoć zapadnih država Ukrajini od februara ove godine iznosi 18 milijardi dolara i nije dovoljna da se pokrije mesečni deficit od pet milijardi dolara, izjavio je ministar finansija Ukrajine Sergej Marčenko, na međunarodnoj konferenciji u Minhenu.

    Ministar je istakao da će, prema ocenama Svetske banke, u narednih 18-36 meseci Ukrajini za pripreme za zimu, žetvu, remont puteva, socijalne izdatke biti potrebno 105 milijardi dolara.

    Ovih 105 milijardi je tri puta više od prihoda budžeta u 2021. godini. I to još u granicama od pre početka sukoba.

    Ukrajina nema novca da isplati svoj javni dug i pod određenim okolnostima postoji rizik da se pretvori u zauvek dužnu zemlju, rekao je Džefri Taker, saradnik Fondacije za ekonomsko obrazovanje, mnogo pre “sudara” sa Rusijom.

    Prema zvaničnim ukrajinskim podacima, budžetski deficit zemlje od marta ove godine u proseku iznosi pet milijardi dolara mesečno.

    Oleg Ustenko, savetnik predsednika Ukrajine za ekonomska pitanja, ranije je rekao da bi do kraja godine budžetski deficit mogao da dostigne 50 milijardi dolara u okviru programa makrofinansijske pomoći EU.

    Ukrajinski predsednik izjavio je da će budžet za sledeću godinu biti ratni i da će za odbranu biti izdvojeno 27,4 milijardi dolara.

    Zelenski je u obraćanju rekao da će socijalne obaveze, poput isplate penzija, biti potpuno pokrivene, i dodao da će se troškovi koji nisu esencijalni morati da se umanje koliko je moguće.

    „Jasno je da će ovo biti budžet zemlje koja je u ratu. Najviše će sledeće godine ići na sektor bezbednosti i odbrane. To će biti prioritet”, naglasio je Zelenski.

    Ukrajini je potrebno 750 milijardi dolara za trofazni plan rekonstrukcije nakon ruske invazije, izjavio je nedavno ukrajinski premijer Denis Šmihal na međunarodnoj Konferenciji za obnovu Ukrajine u Švajcarskoj.

    Ukrajinski premijer je rekao da bi glavni izvor finansiranja tog plana bila sredstva zaplenjena od ruskih oligarha.

    Evropska investiciona banka (EIB), kreditni ogranak Evropske unije, predložila je da finansijska struktura koja je pre korišćena za pomoć tokom pandemije, bude model za finansiranje obnove Ukrajine u iznosu do 100 milijardi evra.

    Evropska unija planira da dodeli 500 milijardi evra finansijske pomoći Ukrajini kako bi joj pomogla da oživi ekonomiju. Evropska komisija traži opcije finansiranja, kao što su grantovi i zajmovi, preneo je TAS.

    Sve u svemu, Ukrajina je izgubila finansijsku nezavisnost jer ne može da ispuni svoje obaveze prema građanima bez pomoći Zapada, mnogi to tvrde.

    Prikupljeni porezi čine samo 40 odsto budžeta zemlje, a od toga više od 60 odsto odlazi na vojsku.

    U nedavnom intervjuu za “RBK Ukrajina”, ukrajinski ministar finansija Sergej Marčenko rekao je da će budžet za narednu godinu biti „izuzetno neizvestan” zbog „ratnih uslova”.

    Kijev navodi da mu je potrebno pet milijardi dolara mesečno i to očekuje kao pomoć zapadnih sponzora. Međutim, biće tu još potrebno dodatnih četiri milijarde dolara mesečno u naredna tri meseca da bi se pokrili troškovi hitnog smeštaja i popravke stanova za milione ljudi, kao i da se finansiraju osnovni minimalni prihodi za one koji su ostali bez posla.

    Prekomorski kreditori Ukrajine podržali su zahtev Kijeva za dvogodišnje zamrzavanje isplate gotovo 20 milijardi dolara u obveznicama što će omogućiti da Ukrajina izbegne opasnu neredovnost u otplatama dugova.

    Skoro sedam meseci od početka rata u Ukrajini, bez nagoveštaja da će mirovni sporazum ili prekid vatre biti uskoro postignuti, poverioci 75 posto nerešenog, aktivnog dugovanja Ukrajine, morali su da pristanu na zahtev Kijeva da se odlože isplate.

    Rešenje su podržale i vlade najvećih zapadnih zemalja kao i najizloženiji investicioni fondovi.

    Kako bi se izbegao tehnički bankrot, Ukrajina je poveriocima ponudila dodatne kamate na zamrznuta sredstva. Kako će se sve na kraju završiti, ne usuđuje se niko da prognozira.

    Od početka sukoba Ukrajina od zapadnih zemalja dobija vojnu pomoć vrednu desetine milijardi dolara, a tako će se i nastaviti. Čelnici grupe G7 su objavili kako će nastaviti da šalju pomoć “dokle god to bude potrebno”.

    Najveći pojedinačni iznos do sada je 40 milijardi dolara, koje je Amerika namenila Ukrajini u sklopu “Zakona o zajmu i najmu” koji je do sada bio aktiviran samo za vreme Drugog svetskog rata, kad su SAD u više od 30 savezničkih zemalja poslale oružje i vojnu opremu u ukupnoj vrednosti od tadašnjih 50 milijardi dolara.

    Iako se naširoko misli da će ta američka pomoć Ukrajini biti besplatna, to naravno nije slučaj, kao što ni ta pomoć iz Drugog svetskog rata nije bila besplatna.

    Da rat stane danas, i da Ukrajina dobije iste uslove o počeku i roku isplate, poslednju ratu Kijev će otplatiti tek 2077. godine. A to je po svim današnjim merilima daleka i neizvesna budućnost.

  • “Srpska ima najnižu stopu zaduženosti od 36 odsto”

    “Srpska ima najnižu stopu zaduženosti od 36 odsto”

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da Republika Srpska ima najnižu stopu zaduženosti od 36 odsto, te da je javni dug Srpske od 34 odsto najniži u zemljama regiona.

    Dodik je rekao novinarima u Banjaluci da je 2005. godine zaduženost Republike Srpske bila veća od 50 odsto, dok sada iznosi 36 odsto, što govori kako radi aktuelna vlast u Republici Srpskoj.

    Komentarišući odluku Vlade Republike Srpske o zaduženjima od 110 miliona KM, Dodik je naveo da je riječ o zaduženjima koja idu na servisiranje dospjelih obaveza iz prošlosti.

    On je rekao da je Republika Srpska u ovoj godini iz vlastitih izvora i resursa obezbijedila više od 200 miliona KM za servisiranje dugova iz prošlosti.

    “Bilo je predviđeno vraćanje oko 600 miliona KM. Mi smo predvidjeli da se toliko zadužimo i vratimo i samo reprogramiramo. Za vraćanje predvidjeli smo 400 miliona KM, a 200 miliona KM iz vlastitih izvora”, pojasnio je Dodik.

    Dodik je rekao da je ovo odlična vijest za građane u Republici Srpskoj, ističući da je uz to obezbijeđen standard.

    “Povećali smo plate za 10 odsto, dok će avgustovska plata u javnom sektoru biti linearno povećana za 100 KM, tako da će najniže plate biti povećane za 100 KM”, naveo je Dodik.

    On je rekao da Republika Srpska ne kasni ni sa kakvim obavezama, te da ima veću najnižu i prosječnu platu u odnosu na Federaciju BiH.

    Dodik je istakao da Republika Srpska, za razliku od SAD, živi veoma realan život i nema mogućnost da štampa novac.

  • U Njemačkoj skočio broj firmi u bankrotu

    U Njemačkoj skočio broj firmi u bankrotu

    U Njemačkoj je u avgustu skočio broj firmi u bankrotu, posle dva meseca opadajućeg trenda.

    Statističari su rekli da su vlasnici podneli 6,6 odsto više zahteva za stečaj nego u julu.

    Lajbnicov institut za ekonomska istraživanja Hale (IVH) takođe pretpostavlja više bankrota, na osnovu najnovijih podataka, prenosi dpa.

    “Posle dugog perioda niske nesolventnosti, sada je preokret”, objasnio je prošle nedelje istraživač IVH Štefen Miler. Glavni razlozi su nagla poskupljenja, posebno energenata, i problemi u lancima snabdevanja.

    Međutim, nema naznaka talasa bankrota. Za šest meseci, okružni sudovi su prijavili 7.113 korporativnih insolventnosti, što je četiri odsto manje nego godinu dana ranije.

    Sudovi verovatna potraživanja poverilaca procenjuju na nešto manje od 8,2 milijarde evra. U prvoj polovini 2021. bila su znatno veća, oko 31,8 milijardi evra jer je bilo više krupnih slučajeva.

    Da spreči talas bankrota kao posledicu pandemije, država je privremeno suspendovala obavezu podnošenja zahteva za stečaj u slučaju prezaduženosti ili nelikvidnosti.

    Od 1. maja ove godine ponovo se primenjuje u potpunosti obaveza podnošenja zahteva za stečaj. Izuzeci su napravljeni do 31. januara 2022. za preduzeća koja su pretrpela štetu od nevremena i poplava prošlog leta. Prošle godine bilo je manje stečajeva preduzeća nego bilo kada od uvođenja propisa 1999.