VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Ekonomija u BiH otklizala unazad

    Ekonomija u BiH otklizala unazad

    U pogledu ekonomskih kriterijuma za dobijanje kandidature BiH nije napredovala nego je nazadovala, navedeno je u najnovijem kvartalnom izvještaju Evropske komisije o ekonomskom napretku zemalja zapadnog Balkana i Turske.

    Kako je istaknuto, iako je Evropska komisija preporučila Savjetu da dodijeli kandidatski status za BiH, uslov su da zemlja ispuni čitav niz reformi koje se odnose na jačanje demokratije, funkcionalnost državnih institucija i vladavinu prava.

    “Ali kada je riječ o ispunjavanju ekonomskih kriterijuma EU, BiH je otklizala unazad i nalazi se u ranoj fazi uspostavljanja funkcionalne tržišne ekonomije. Ova procjena se reflektuje kroz političku pat poziciju, koja je trajala tokom čitave godine, što je dovelo do blokada institucija na državnom nivou i nedostatka sprovođenja reformi”, naglašeno je u ovom izvještaju.

    Dodali su da BiH nije napravila nikakav napredak kada se radi o kapacitetima zemlje da izdrži pritisak konkurencije i tržišne uslove unutar EU, te je naglašeno da je zemlja u ranoj fazi ovih reformi.

    “Ekonomski pokazatelji ukazuju na usporavanje ekonomskih aktivnosti od juna naovamo. Iako je u drugom kvartalu industrijska proizvodnja bila 4,4 odsto viša nego prethodne godine, ovaj indikator je pao za 1,2 odsto u julu i podigao se za samo 1,6 odsto u avgustu”, dodali su oni.

    Iako su plate u proteklom periodu rasle, naglašeno je da je, kada se uzme u obzir inflacija, došlo do zaustavljanja realnog rasta plata u BiH.

    Ipak, kako je naglašeno, došlo je do određenog rasta zaposlenosti, jer je u odnosu na isti period lani zabilježen rast od 2,8 odsto.

    “I dalje je najviše radnih mjesta otvarano u sektoru trgovine, kao i proizvodnje. U julu je broj zaposlenih bio za 2,1 odsto veći, što znači registrovano je više od 17.400 novozaposlenih”, istakli su.

    Igor Gavran, ekonomski analitičar iz Sarajeva, kaže da je saglasan s procjenom Evropske komisije da je došlo do ekonomskog nazadovanja.

    “Međutim, njihov fokus nikada nije na ekonomiji nego nekim drugim temama, pa ekonomija vjerovatno nije ključni faktor nazadovanja. U svakom slučaju, iako s jedne strane smatram da nismo ispunili ekonomske kriterije niti smo napredovali u tom pogledu, ne mogu više nikada reći da nismo zaslužili kandidatski status i napredak prema pristupanju nakon što je Evropska komisija sama potpuno obesmislila proces pristupanja i vlastite kriterije potpuno ignorirala kada je dodijelila kandidatski status državama koje ga ničim nisu zaslužile nego su u mnogim stvarima iza BiH”, smatra Gavran.

    On ističe da domaće vlasti nisu zaslužile da dobiju bilo šta, ali da je teško odgovoriti na pitanje da li je BiH zaslužila kandidatski status, nakon što su ga dobile zemlje koje kao ni BiH nisu sprovele reforme.

    “Drugi primjer ogromnog jaza između suštine i forme je da je recimo najveći razlog nazadovanja Srbije prema Evropskoj komisiji njihovo neuvođenje sankcija Rusiji, a s druge strane se smatra da je BiH u tom pogledu usklađena s EU iako svi znamo da nismo uveli sankcije u praksi već se samo formalno neko negdje izjašnjavao i riječima saglasio bez implementacije. Jesmo zaostali, jesu vlasti propustile ponovo cijeli mandat da nas približe EU, ali jeste i EU potpuno izgubila kredibilitet kad je proces pristupanja u pitanju”, smatra on.

  • Predsjednik Fiskalnog savjeta RS nije optimista

    Predsjednik Fiskalnog savjeta RS nije optimista

    Predsjednik Fiskalnog savjeta Republike Srpske, Milenko Krajišnik, smatra da će najvjerovatnije i dalje biti prisutan rast cijena proizvoda i usluga.

    Moja procjena je da, dok god ne dođe do uspostavljanja normalne međunarodne trgovine između velikih svjetskih igrača, prije svega mislim na EU i Rusiju, neće doći do smirivanja cijena. Nažalost, očekuje nas vjerovatno i dalji rast – upozorio je Krajišnik.

    On kaže da inflacija u Srpskoj pokazuje dalju tendenciju rasta i da je najvećim dijelom riječ o uvezenoj inflaciji iz razvijenih zemalja sa kojima postoje značajni ekonomski odnosi.

    – Zvanična inflacija od 16,1 odsto, koju je objavio Republički zavod za statistiku, pokazuje dalju tendenciju rasta, viša je nego u prethodnom mjesecu i to vidimo svakodnevno u kretanju cijena. Posebno cijene energenata i hrane imaju visoke stope rasta, i to nije samo kod nas nego i u cijeloj Evropi – tvrdi Krajišnik.

    U tom kontekstu on je podsjetio da je u Njemačkoj rast cijena energenata oko 40 odsto, hrane oko 29 odsto, dodajući da time neminovno dolazi to toga da su cijene inputa, odnosno robe koju Srpska uvozi iz inostranstva, više i da to utiče na cijene ovde i poskupljenje proizvodnje.

    – Stopa inflacije od 16,1 odsto na ovom prostoru nije nešto što bi se moglo smatrati drastičnim, jer je bila i mnogo veća inflacija na ovim prostorima, međutim inflacija koja je prešla 15 odsto ima tendenciju da počinje sama sebe da “hrani” – naglasio je Krajišnik.

    Po njegovim riječima, inflatorna očekivanja su prisutna kod trgovaca, oni percipiraju buduće cijene i podižu cijene i onda kada za to nema pravog razloga.

    – Na tom nivou može se javiti i spekulativna inflacija, protiv koje se treba boriti. Međutim, mala društva kao što je to Republika Srpska imaju vrlo malo instrumenata za tako nešto – smatra Krajišnik.

  • Petrović o cijeni električne eneregije

    Petrović o cijeni električne eneregije

    Elektroprivreda Republike Srpske ostaće najpovoljniji snabdjevač električnom energijom u Evropi zato što posjeduje izvozni potencijal sa kojim će moći da nadomjesti prodaju struje na domaćem tržištu za domaćinstva i privredu po mnogo nižim cijenama od okruženja, izjavio je generalni direktor ERS-a Luka Petrović.
    Petrović je za Srnu rekao da Elektroprivreda Republike Srpske pravi različite programe energetske stabilnosti kroz program ušteda, ali i potrošnje električne energije.

    On je naglasio da treba zaštititi onoga koji štedi, ali i naplatiti onome koji troši više i istakao da to nije sistem poskupljenja, već sistem energetske stabilnosti.

    – Nadležno ministarstvo i Vlada Republike Srpske će analizirati prijedloge koje je dostavila Elektroprivreda Republike Srpske s ciljem da građani koji štede mogu imati popuste, a za one koji troše više nego u prethodnim godinama će to morati da bude fakturisano na drugi način – naveo je Petrović.

    On je napomenuo da nije riječ o klasičnim poskupljenjima, već da je to samo domaćinski odnos ERS-a prema domaćinstvima i privrednicima.

    – Moramo da zaštitimo onoga koji štedi, ali i da naplatimo onome koji troši više. Nije ovo sistem poskupljenja, već sistem energetske stabilnosti – rekao je Petrović.

    Napomenuo je da su mnoge države u okruženju povećale cijene električne energije koje su veće od cijene električne energije u Srpskoj tri ili četiri puta.

    – U sistemu kada je potrebno kupiti nedostajuću energiju kao što to Elektroprivreda radi kroz septembar i dio oktobra, morali smo kupiti 40 miliona KM električne energije zato što nam je Termoelektrana Ugljevik u remontu, van pogona, i zato što je hidrologija tako loša da smo došli na minimalnu kotu akumulacije Bileća i maltene nemamo toka rijeke Drine i Vrbasa – rekao je Petrović.

    On je ponovio da nedostaje električne energije u ERS-u, te da se u posljednjih mjesec i po dana stabilizuje sistem kupujući električnu energiju po znatno višim cijenama od onih koje postoje u domaćem sistemu.

    – Minimalno su od 10 do 15 puta skuplje cijene električne energije koje sada kupujemo i prodajemo našim građanima. Kupimo električnu energiju u iznosu od milion KM, da bi održali stabilnost privrede i domaćinstava, a to isto fakturišemo privredi i domaćinstvima u Srpskoj i naplatimo 200.000 KM, dakle ostvaren je gubitak na dnevnim nivoima po 800.000 KM – rekao je Petrović.

    Petrović je naglasio da Elektroprivreda Republike Srpske može to da iznese, jer su u prethodnom periodu imali viškove prihoda i usmjeravali ih u investicije i stabilnost rada proizvodnih preduzeća.

  • Poskupljuje struja za privredu: Moguća “blok tarifa” za domaćinstva

    Poskupljuje struja za privredu: Moguća “blok tarifa” za domaćinstva

    Cijena struje u narednoj godini biće veća za poslodavce u BiH, a kada je riječ o domaćinstvima, moguće je uvođenje tzv. blok tarife prema kojoj bi se za prokomjernu potrošnju plaćala skuplja struja.
    Poslodavci u Srpskoj i Federaciji BiH očekuju razgovore sa nadležnima na kojima će se utvrditi koliko će maksimalno moći da poskupi struja za privredu, a kada je riječ o domaćinstvima, skuplje kilovate plaćaće potrošači koji se budu grijali na struju i koji budu imali prekomjernu potrošnju.

    Predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić kaže za Capital.ba da su poslodavci već razgovarali o cijenama struje sa ministrom energetike i rudarstva Petrom Đokićem i generalnim direktorom Elektroprivrede RS Lukom Petrovićem.

    “Svjedoci smo enormnog povećanja cijena struje na svjetskom tržištu i svjesni smo da je to neminovnost. Mi čekamo poziv iz Vlade RS i nadam se da ćemo na tragu razgovora koje smo već obavili postići dogovor“, kaže Trivić.

    Poslodavci u Srpskoj, tvrdi izvor Capitala, dobiće garancije da u narednoj godini neće biti neograničenog divljanja cijena električne energije za potrebe privrede, ali to znači da će dio tereta morati ponijeti domaćinstva koja budu trošila više struje.

    “Pošto zbog rasta cijena drugih energenata, poput ogrevnog drveta i peleta, sve veći broj građana odlučuje da se grije na struju, za njih bi struja mogla da bude skuplja. Iako je kod nas obaveza da se prijavi ako se neko grije na struju, pretpostavka je da se mnogi neće prijaviti kako bi izbjegli plaćanje skupljih kilovata. Zato je moguće da će cijena kilovata do određenog stepena potrošnje, do npr. 500 kilovata, biti niža, a da će više od 500 kilovata biti skuplja. Tako će oni koji se budu grijali na struju imati povećanu potrošnju i plaćaće skuplje kilovate. Vrlo vjerovatno je da će ovakvom modelu pribjeći i u RS i u FBiH”, objašnjava sagovornik Capitala.

    Prema njegovim riječima, u RS će se primjenjivati program štednje struje za stanovništvo koji je pripremila Elektroprivreda RS i o kojem bi u narednim danima trebala da se izjasni Vlada RS.

    “Direktor ERS Luka Petrović govorio je ljetos o tom programu i najavio da će se primjenjivati od oktobra do marta, odnosno da će se struja u tom periodu obračunavati po posebnom programu. Iz nekog razloga taj program je iz resornog ministarstva vraćen na doradu, ali on u suštini predviđa da će onima koji budu imali manju potrošnju nego u istom mjesecu prethodne godine biti umanjen račun. Ta ušteđena struja će se prodavati na inostranom tržištu po višestruko višoj cijeni i tako će se ostvarivati veći profit, nego kada bi se podigla cijena struje za domaćinstva. Međutim, moguće je da će se usvojiti mjere za destimulisanje povećane potrošnje tako što će se po uzoru na Srbiju uvesti blok tarife tako da će se svaki potrošeni kilovat preko prosječne potrošnje od npr. 500 kilovata plaćati skuplje”, kaže naš sagovornik.

  • Svjetska banka: Rast u BiH prevazišao očekivanja, ali uslijedili šokovi

    Svjetska banka: Rast u BiH prevazišao očekivanja, ali uslijedili šokovi

    Ekonomski učinak svih šest ekonomija Zapadnog Balkana je i dalje pod uticajem rata u Ukrajini i posljedičnog naglog povećanja cijena energije i usporavanja globalnog rasta, navodi se u najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke za Zapadni Balkan.

    Kako se dodaje, te krize predstavljaju značajne otežavajuće okolnosti za regiju, uprkos rastu na početku godine, koji je bolji od očekivanog.

    “Ekonomski rast – predvođen potrošnjom i investicijama – se u prvoj polovini 2022, pokazao jakim, prevazilazeći očekivanja. Zaposlenost je, do sredine 2022, dostigla istorijski visoke nivoe u nekoliko zemalja, pa stopa zaposlenosti u regiji sada iznosi u prosjeku 46 odsto, što je povećanje od tri odsto poena od sredine 2021. Svi sektori su doprinijeli oporavku na tržišta rada, pri čemu su usluge (uključujući turizam) imale vodeću ulogu”, navode iz Svjetske banke u BiH.

    Međutim, kako se dodaje, zamah rasta se sada počinje usporavati u svjetlu rastućih izazova.

    Naglašeno je da veće cijene energije i hrane dovode inflaciju do nivoa koji nisu zabilježeni dugi niz godina, čime se smanjuje kupovna moć i povjerenje poslovne zajednice. Tržište rada se počinje usporavati, uz usporavanje zapošljavanja u uslovima visoke inflacije i sve veće neizvjesnosti.

    “Vlade na Zapadnom Balkanu provode neophodne mjere kao odgovor na rastuću inflaciju i energetsku krizu, ali njihova cijena je velika: javlja se značajno povećanje javnih rashoda”, kaže Xiaoqing Yu, direktorica za zemlje Zapadnog Balkana u Svjetskoj banci.

    Kako je dodala, od ključnog je značaja da te mjere ublaže uticaj krize na najranjivija domaćinstva i firme, a Svjetska banka je spremna da zemljama pruži podršku u tim nastojanjima.

    Iz Svjetske banke naveli su da pritisak fiskalne potrošnje nakon šokova rasta cijena hrane i energije anulira rast prihoda, koji je rezultat veće inflacije i zastoja u fiskalnoj konsolidaciji. Očekuje se da će se u 2022. javni i javno garantirani dug smanjiti, ali će i dalje ostati veći nego u periodu prije COVID-a, dok će se uslovi finansiranja pooštriti, kako globalna monetarna politika bude pokušavala obuzdati inflatorni šok.

    “Iako je rast u prvoj polovini 2022. prevazišao očekivanja za BiH, jasno je da prisutni šokovi na tržištu mogu uticati na izglede za zemlju u srednjoročnom periodu”, kaže Kristofer Šeldon, šef kancelarije Svjetske banke u BiH i Crnoj gori.

    Kako dodaje, na izglede u regiji utiče kombinacija šokova.

    “Čvrste veze BiH sa regijom i stroži globalni uslovi finansiranja, kao i očekivano usporavanje i domaće i vanjske potražnje, će takođe imati uticaje na izglede za BiH”, navodi.

    Pored pooštravanja uslova finansiranja, izvještaj ističe i da su prisutni rizici od rasplamsavanja COVID-19 u zimskom periodu, kao i dalji pritisak na globalne lance snabdijevanja.

    “Prema izvještaju, neophodne reforme bi trebale uključiti mjere za povećanje nivoa konkurencije na tržištu, uklanjanje barijera za pokretanje poslovne djelatnosti, veće zadržavanje profita stranih investitora u zemlji i reinvestiranje, unapređenje kvaliteta obrazovanja i podizanje standarda upravljanja, uključujući digitalizaciju. Tekuća kriza takođe naglašava značaj ubrzanja zelene tranzicije u regiji i napuštanje ugljikovodika, u pravcu proizvodnje čistije električne energije, kao i zelenijih modela proizvodnje i potrošnje”, navodi se u izvještaju.

  • Svjetska banka predstavlja ekonomski izvještaj za zapadni Balkan

    Svjetska banka predstavlja ekonomski izvještaj za zapadni Balkan

    Svjetska banka predstaviće u Sarajevu redovni ekonomski izvještaj za zemlje zapadnog Balkana.
    Riječ je o 22. u nizu izvještaja o nedavnim ekonomskim kretanjima u BiH, Srbiji, samoproglašenom Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, saopšteno je iz Svjetske banke.

    Izvještaj će u Sarajevu predstaviti šef Kancelarije Svjetske banke u BiH i Crnoj Gori Kristofer Šeldon i viši ekonomista Svjetske banke u BiH Sandra Hlivnjak, koji će ukratko izložiti pitanja istaknuta u izvještaju koja su od posebnog značaja za BiH.

    Predstavljanje izvještaja pod nazivom “Nakon krize” zakazano je za 10.00 časova u Kancelariji Svjetske banke za BiH.

  • Litijum postaje važniji od nafte

    Litijum postaje važniji od nafte

    S obzirom da se EU obavezala da će električna vozila biti široko dostupna do 2035, očekuje se da će eksplodirati potražnja za litijumom.

    Tržištem trenutno dominira nekoliko zemalja, ali Evropa želi da se pridruži klubu iskorištavajući svoje rudnike.

    Neposredno pre dolaska na Sajam automobila u Parizu u ponedeljak, francuski predsednik Emanuel Makron je rekao finansijskom portalu Les Ecos da njegova administracija želi da električna vozila učini “dostupnim svima”, piše France24.

    S obzirom da EU želi da zabrani prodaju vozila sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem od 2035, Francuska pokušava da postepeno ukine automobile na fosilna goriva. Iako se ovaj potez smatra ključnim korakom na putu prema energetskoj tranziciji, on takođe predstavlja ozbiljan problem, piše portal Kliks. Zahtevaće ogromne količine metala potrebnih za proizvodnju baterija, posebno litijuma.

    Brojke govore same za sebe. Od 2015, obim proizvodnje litijuma, koji je poznat i kao “belo zlato”, utrostručio se širom sveta, dostigavši 100.000 tona godišnje do 2021, prema Međunarodnoj agenciji za energetiku.

    Količina bi mogla da se poveća sedam puta do 2030. Na evropskom nivou, 2050. će biti potrebno oko 35 puta više litijuma nego danas, prema aprilskoj studiji KU Leuven, katoličkog istraživačkog univerziteta u Belgiji.

    “Mi smo u fazi u kojoj sve zemlje počinju svoju energetsku tranziciju manje-više u isto vreme i to stvara veoma značajne potrebe za metalom”, rekao je Olivier Vidal, geolog i direktor istraživanja u Francuskom nacionalnom centru za naučna istraživanja (CNRS).

    “To će sigurno stvoriti tenzije u narednim godinama, uz očekivana povećanja troškova i, moguće, teškoće u snabdevanju. Dakle, postoji stvarno strateško pitanje i pitanje suvereniteta za države”, dodao je.

    Evropska komisija je svesna ovih zabrinutosti i uključila je litijum na listu kritičnih sirovina sa rizikom od nestašice još 2020.

    Litijum će “uskoro biti važniji od nafte i gasa”, rekla je šefica Evropske komisije Ursula Fon der Lejen u septembru 2022.

    Projekti ekstrakcije u povojima

    Danas je samo nekoliko zemalja dominantno u proizvodnji litijuma. Australija ima 20 posto svetskih rezervi “belog zlata”, Argentina, Čile i Bolivija imaju 60 posto. Kina je, s druge strane, bila prvi investitor u rafinisanju i kontroliše 17 posto svetske proizvodnje litijuma. Sa samo pet zemalja koje kontrolišu 90 posto svetske proizvodnje, Međunarodna agencija za energetiku to naziva “kvazimonopolskom” situacijom.

    Evropa se nada da će maksimalno iskoristiti novu groznicu “belog zlata” eksploatacijom vlastitih rudnika. Glavne rezerve kontinenta nalaze se u Portugalu, Nemačkoj, Austriji i Finskoj. U Francuskoj, Francuski biro za geološka i rudarska istraživanja (BRGM) je 2018. godine napravio inventar ističući rezerve u Alzasu, centralnom regionu masiva, kao i na području Armorikanskog masiva u Bretanji.

    Evropske projekte vađenja i proizvodnje litijuma su uglavnom preuzele male i srednje kompanije širom kontinenta.

    “Najuspešnija je Finska. Proizvodnja litijuma mogla bi početi 2024. zahvaljujući eksploataciji malog rudnika koji se nalazi oko 600 km severno od Helsinkija”, objasnio je Kristian Okar, geolog-ekonomista i koautor knjige o energetskoj tranziciji litijuma.

    “U Češkoj, australijska kompanija European Metals želi da eksploatiše stare rudnike kalaja koji se nalaze severno od Praga. Slični projekti postoje u Nemačkoj i Austriji”, napomenuo je.

    Dodao je da su ovo uglavnom manji projekti koje sprovode male kompanije, a velike radije ulažu u Australiju ili Latinsku Ameriku.

    “Malo njih će ugledati svetlost dana, blokirane teškoćama oko dobijanja dozvola, ali pre svega otporom lokalnih zajednica”, rekao je Okar.

    Suočavanje sa ekološkim posledicama potrošnje

    Rudarski projekti često su se suočavali sa nezadovoljstvom javnosti. U Portugalu, otvoreni rudnik, najveći u Zapadnoj Evropi, trebalo je da bude izgrađen 2026. u selu Kovas do Baroso. Radovi su, međutim, trenutno obustavljeni nakon brojnih protesta.

    U Srbiji je otvaranje rudnika Jadar otkazano nekoliko meseci pre predsedničkih izbora u januaru 2022. U Francuskoj, Barbara Pompili, bivša ministarka ekološke tranzicije, iznela je ideju o eksploataciji litijuma u malom selu Treguenek, u regiji Finistere u Bretanji, još u februaru 2021. Područje je, međutim, klasifikovano kao zaštićena zona i izazvalo je lokalno negodovanje.

    Ekstrakcija litijuma “proizvodi značajne količine otpada koji se zatim mora skladištiti. Otpad takođe može dovesti do zagađenja vode ili vazduha”, objasnio je Vidal.

    Iako Vidal smatra da je negodovanje “potpuno razumljivo”, on ipak podržava ove projekte.

    “Bilo bi mnogo etičnije. Mi svakodnevno konzumiramo litijum, bilo bi normalno da trpimo posledice koje se odnose na našu upotrebu. Danas ovo zagađenje već postoji, ali u drugim zemljama, daleko od naših očiju. To bi podiglo svest među korisnicima, koji bi bili suočeni sa posledicama svoje potrošnje”, rekao je.

    Francuska traži “zeleni litijum”

    Francuska, sa svoje strane, proučava alternativu, nazvanu ekstrakcija “zelenog litijuma”. Za razliku od vađenja iz kamenja ili slanih pustinja, koji funkcionišu kao tradicionalni rudnici, “zeleni litijum” se proizvodi iz geotermalnih izvora, metodom vađenja koja je slična metodama u bušotini.

    U francuskom regionu Alzasa, evropski projekat EuGeLi (za evropski geotermalni litijum) je pionir u ovoj oblasti. Nedavno su ovom tehnikom uspešno izvučeni prvi kilogrami.

    “Međutim, za sada, tehnika ostaje preskupa da bi se razmatrala na industrijskom nivou – primetio je Okar.

    Druga alternativa je fokusiranje na rafinaciju litijuma, a ne na njegovo rudarenje. Početkom juna najavljen je projekat u Nemačkoj, a kompanija Viridian Litium sa sedištem u Strazburu planira da otvori prvu francusku fabriku litijuma za baterije do kraja 2025. godine. Rude će dobavljati iz Latinske Amerike, cilj je proizvodnja 100.000 tona litijum hidroksida do 2030.

    “Ovo ne bi rešilo pitanje zavisnosti, ali bi stvorilo znanje i radna mesta”, rekao je Vidal.

    Iz ekološke perspektive, ovo bi takođe imalo veliku prednost. Trenutno se litijum skoro sistematski transportuje kroz Kinu da bi se rafinisao. EU sada planira da otvori tri “gigafabrike” za proizvodnju baterija.

    Fokusiranje na recikliranje baterija

    Vidal upozorava da čak i ako se svi ovi projekti ostvare, oni i dalje ne bi mogli biti konkurentni slanim pustinjama Južne Amerike ili australijskoj proizvodnji.

    “S druge strane, ono gde bi Evropska unija zaista mogla da ostavi svoj trag u narednim godinama je reciklaža baterij”,- primetio je.

    “Trenutno su količine metala za recikliranje još uvek ograničene, jer litijumske baterije nisu postojale pre deset godina. Ali do 2035. imaćemo baterije za električna vozila na kraju njihovog veka trajanja, a time i zalihe koje se mogu reciklirati”, objasnio je.

    Prema Univerzitetu u Leuvenu, 40 do 75 posto potreba EU za metalom moglo bi se podmiriti recikliranjem do 2050. To bi garantovalo sigurnost snabdevanja i smanjilo uticaj na okolinu.

    “Da bi se to dogodilo, moramo delovati odmah”, rekao je Vidal. “Moramo dizajnirati proizvode koji će se lako reciklirati, po nižoj ceni, kako bismo uverili investitore”, dodao je.

  • BiH ove godine najviše izvezla struje, a uvezla nafte

    BiH ove godine najviše izvezla struje, a uvezla nafte

    U devet mjeseci ove godine u Bosnu i Hercegovinu najviše je uvezeno nafte i naftnih derivata, dok je u istom periodu iz BiH najviše izvezeno električne energije.

    Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, koji su ustupljeni “Nezavisnim novinama”, u devet mjeseci ove godine uvezeni su nafta i naftni derivati za 2.235.180.486 KM.

    “Nakon nafte, najviše je uvezeno aluminijuma u sirovim oblicima za 944.894.283 KM, pa kamenog uglja i sličnih krutih goriva od kamena za 793.017.190 KM, automobila i drugih motornih vozila za 608.335.216 KM te lijekova za 452.116.411 KM. Vodećih pet uvoznih tarifa čini 23% ukupnog uvoza”, navodi se u podacima.

    Sa druge strane, u devet mjeseci ove godina izvezena je električna energija u vrijednosti 904.087.387 KM.

    “Slijedi izvoz aluminija u sirovim oblicima za 755.437.097 KM, auto-sjedala za 470.105.058 KM, konstrukcija – osim montažnih zgrada za 463.192.942 KM te izolovane žice za 462.782.943 KM. Vodećih pet izvoznih tarifa čini 22% ukupnog izvoza”, stoji u podacima.

    Kako se ističe, ostvareni obim razmjene je oko 35,4 milijarde KM, što je više za 9,5 milijardi ili 36,58% u odnosu na isti period prethodne godine.

    “Uvoz je oko 21,6 milijardi KM, a izvoz 13,8 milijardi KM. Uvoz je povećan za oko šest milijardi ili 38,51%, a izvoz za oko 3,5 ili 33,68%. Poredeći sa istim periodom prethodne godine, povećan je i uvoz i izvoz. Rast uvoza je viši od rasta izvoza, pa je povećan spoljnotrgovinski deficit za oko 2,5 milijardi KM, pa zaključno sa septembrom ove godine iznosi oko 7,7 milijardi KM. Smanjena je i pokrivenost uvoza izvozom za 2,3% i iznosi 64,2%”, pojašnjava se u podacima.

    Najznačajnije zemlje po obimu razmjene su Hrvatska, Srbija, Njemačka, Italija, Slovenija i Austrija.

    “Ukupan obim razmjene sa ovim zemljama je 23,1 milijarda KM ili 65,25%, što čini skoro 2/3 ukupnog obima razmjene. Suficit u razmjeni je ostvaren s Austrijom 121,6% i Njemačkom 102,53%, dok je deficit sa Italijom 93,09%, Slovenijom 65,16%, Srbijom 60,64% i Hrvatskom 50,32%”, piše u podacima.

    Stručnjak za energetiku Almir Bečarević istakao je za “Nezavisne” da ovi podaci pokazuju kako su energenti ključni u spoljnotrgovinskoj razmjeni te da će i u narednom periodu biti tako.

    “Možemo očekivati da će Bosna i Hercegovina i najviše potrošiti, ali i najviše zaraditi u narednom periodu kada se uzmu u obzir energenti. Svi moramo biti svjesni činjenice da su nafta i gas drastično poskupjeli i da se veliki novac izdvaja za njih, posebno uzimajući u obzir da od 1. novembra počinje zabrana uvoza ruske nafte u Srbiju iz koje smo mi kupovali velike količine. To vodi do toga da će Srbija na otvorenom tržištu kupovati naftu, vjerovatno iz Iraka, koja će sigurno biti skuplja, što bi moglo povećati cijene i kod nas. Sa druge strane, dobra stvar za nas je što je povećana cijena električne energije na svjetskom tržištu, te naše elektroprivrede od izvoza ubiru velike profite i samim tim ne povećavaju cijene struje za naše građane. Sa jedne strane imamo veoma zategnutu situaciju i ne znamo kakva će biti situacija u vezi sa cijenama nafte u zimskom periodu, a sa druge dobru, da nam cijene struje ostaju iste”, objasnio je Bečarević.

  • I cijena brašna ide gore, građani strepe od lavine poskupljenja hrane

    I cijena brašna ide gore, građani strepe od lavine poskupljenja hrane

    U narednom periodu u Srpskoj će ponovo poskupjeti i brašno, i do 1,5 KM po vreći od 25 kilograma.

    Trenutno, vreća standardnog brašna košta do 31, a namjenskog, odnosno onog kvalitetnijeg, do 34,5 KM.

    – Cijena pšenice koju uvozimo iz Mađarske kreće se između 380 i 420 evra po toni i ona je, od žetve do sada, bila prilično stabilna. Međutim, zbog poskupljenja goriva, očekivati je da će skočiti trošak prevoza pšenice, a nakon toga i cijena brašna. Standardno brašno će, po vreći od 25 kilograma, poskupjeti za jednu marku, a namjensko za 1,5 KM – kaže predsjednik Udruženja mlinara Srpske i vlasnik i direktor preduzeća „Žitoprerada“ Prijedor, Zoran Kos.

    Prije početka krize izazvane rusko-ukrajinskim ratom, vreća standardnog brašna u Srpskoj je koštala 25, a najmjenskog 28 KM.

    S obzirom na to da su cijene goriva opet krenule da skaču, građani strahuju da nas u narednom period očekuje nova lavina poskupljenja hrane.

    – Čim gorivo u kraćem vremenu koji put poskupi, za očekivati je lančani skok cijena osnovnih životnih namirnica i ostalih proizvoda. Od marta smo se suočili sa rekordnim cijenama prehrambenih namirnica. I samo što smo dočekali njihovu stabilizaciju, opet nam prijete nova poskupljenja. A da ne govorimo o direktnom trošku koji imaju vozači. Ponovo se najviše priča o cijenama dizela i benzina, od kojih, trenutno, najviše strahujemo – kaže Vedran K, komercijalista iz Banjaluke.

  • Vidović: Eventualno neusvajanje budžeta – udar na Republiku Srpsku

    Vidović: Eventualno neusvajanje budžeta – udar na Republiku Srpsku

    Ukoliko se budžet ne usvoji zbog neformiranja vlasti, to bi zaista bio udar na Republiku Srpsku i njene građane, rekla je ministarka finansija Republike Srpske Zora Vidović.

    “Moram reći da neusvajanje budžeta ima vrlo negativne posljedice gostovo na sve građane Republike Srpske. Plate i penzije koje smo podizali zbog inflacije, morale bi se vratiti na deset ili 15 odsto manje, odnosno sve se vraća onako kako je bilo u januaru 2022. godine”, istakla je Vidovićeva.

    Kako ministarka ističe, ako ne dođe do usvajanja budžeta, u idućoj godini se može potrošiti samo onoliko koliko se potrošilo u 2022. godini i to po kvartalima.

    Vidovićeva je prokomentarisala i pomoć porodicama sa četvero i više djece.

    “U ovoj godini smo isplaćivali i pomoć 4+ i planirali smo da to do kraja godine bude primanje, gdje bi ti roditelji mogli da podižu taj iznos u vidu plate”, kaže Vidovićeva za RTRS.

    Dodaje da, ukoliko se budžet ne usvoji, upitna je isplata i ove pomoći.

    Ona ističe da se već sada radi da novom budžetu i rebalansu, da bi bili spremni za novu Vladu, ali da bez usvajanja od strane Narodne skupštine Republike Srpske, to ništa ne znači.

    “Mi ćemo kroz nekoliko dana završiti rebalans budžeta. Ako se budžet ne usvoji to je zaista udar na Republiku Srpsku, kao i njene građane, uzevši u obzir period inflacije u kojem se svi nalazimo”, zaključuje Vidovićeva.

    Podsjećamo, Vidovićeva je juče navela da bi u slučaju privremenog finansiranja u prvom tromjesječju 2023. godine penzije i plate bile manje za više od 15 odsto.

    “Isto tako i borački dodaci. Ne bi mogli isplatiti veće dodatke za 10 odsto kako smo u junu ove godine usvojili”, rekla je Vidovićeva.

    Povoljan uticaj na usvajanje budžeta svakako nema ni kompletna situacija oko Opštih izbora u BiH. Na privremeno finansiranje moralo bi se ići i zbog eventualnog ponavljanja izbora za predsjednika Srpske koje je Centalna izborna komisija BiH najavila juče.