VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • BiH druga u svijetu po rastu mjesečne zarade

    BiH druga u svijetu po rastu mjesečne zarade

    Iako možda zvuči nevjerovatno, Bosna i Hercegovina je druga u svijetu po rastu plata, i to odmah nakon Srbije.

    Međutim, oni koji svakodnevno rade za tu platu i njome plaćaju životne troškove posvjedočiće da povećanje plate nisu ni osjetili, a stručnjaci se nadovezuju da podaci koje objavljuju relevantne domaće, ali i svjetske institucije u velikoj mjeri zamagljuju realnost, jer je inflacija u posljednjih godinu dana ipak dostigla veće visine nego što povećanje mjesečne zarade može pokriti.

    Prije nekoliko dana, sajt “World of statistics” je objavio podatke o rastu plata na globalnom nivou, a prva dva mjesta zauzele su ni manje ni više nego Srbija i BiH.

    Prema podacima koji se odnose na decembar 2022. godine, nominalan rast plate kod komšija preko Drine bio je 15,2 odsto, što je najviše na svijetu.

    U BiH plate u decembru prošle godine bile su veće za 14,86 odsto.

    Na taj način BiH je po ovom parametru iza sebe ostavila Portugal (14,2 odsto), Bjelorusiju (13,2 odsto), Rumuniju (13 odsto) i Poljsku (12,6 odsto).

    Iza su ostali i Hrvatska i Slovenija, gdje su decembarske plate bile veće za 11,8 odsto, odnosno 10,66. Iza leđa BiH prema ovim podacima ostale su čak i SAD, u kojima su plate povećane za 7,04 odsto.

    Na ove podatke stižu i informacije iz Agencije za statistiku BiH, koje kažu da je u prvom kvartalu 2023. godine (januar, februar i mart) prosječna bruto plata po zaposlenom u BiH u odnosu na četvrti kvartal 2022. godine (oktobar, novembar, decembar) bila veća za 83 KM. Preciznije rečeno, sa 1.806 KM, povećana je na 1.889 KM, što je 4,6 odsto.

    Takođe, došlo je do povećanja neto plate za mart ove godine u odnosu na februar za 3,6 odsto, pa je prosječna isplaćena plata u martu iznosila 1.260 KM.

    Iz Agencije navode i da je prosječna mjesečna isplaćena neto plata za mart 2023. godine u odnosu na mart 2022. nominalno veća za 15,4 odsto, ali da je njen realni indeks 4,6 odsto.

    Za one koji se bave statistikom ovo su sjajni podaci. Međutim, stvarnost u BiH daleko je od ovakve slike. Struka je po ovom pitanju jasna i kaže da podaci nemaju veze sa realnošću.

    “U uslovima inflacionog talasa svi statistički podaci gube na relevantnosti, pa i ekonomski pokazatelji iskazani tim podacima u dobroj mjeri zamagljuju realnost. Talasi inflacionih udara na ovim prostorima su dostigli ozbiljne visine, najveće od kriznih i ratnih devedesetih. To važi i za Srbiju i za BiH. Stope inflacije u BiH su prošle godine bile preko 16 odsto, u Srbiji nešto iznad 14 odsto. Samo letimičan pogled na ove iznose i stope rasta plata će pokazati da realnog rasta primanja nije bilo ni u jednoj zemlji”, pojašnjava ekonomista Milenko Stanić.

    On nastavlja da ako se u obzir uzme da su najviše povećane cijene hrane i komunalija, gotovo 30 odsto, a da ti proizvodi učestvuju u potrošačkoj korpi preko 90 odsto, jasno je da realnog rasta plata nije bilo, naprotiv.

    “Imali smo pad standarda stanovništva. Tu strukturu potrošačke korpe statistika ne uzima u obzir, već se drži prosjeka. Zbog toga imamo netačne podatke”, tvrdi Stanić te dodaje da u ovom slučaju nedostaje ozbiljna analiza.

    “Skoro sam pročitao analizu rasta realnih plata u SAD koja je pokazala da od 1970. do danas u ovoj zemlji nije bilo realnog rasta plate, već je bio pad. Sva povećanja je pojela inflacija. Možete zamisliti kada bi kod nas bila napravljena takva analiza šta bi bio rezultat”, rekao je Stanić za “Nezavisne novine”.

    Potrošači kažu da se realna situacija zaista može vidjeti na potrošačkoj korpi.

    “Iznos potrošačke košare je iznad 3.000 KM. Dvije prosječne plaće ne mogu izmiriti taj iznos. To vam najbolje govori koliko sve to vrijedi”, kaže za “Nezavisne novine” Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača “Futura” iz Mostara.

    Prema njegovim riječima, čak i u najidealnijoj situaciji, a to je da oba roditelja rade i imaju prosječne plate, ne mogu podmiriti sve mjesečne obaveze.

    “Njima opet nedostaje tisuću maraka i na mlazni pogon moraju preduzeti sve da obitelj normalno i dostojanstveno preživi mjesec. Dakle, i pored dvije plaće oni se moraju odreći – kvalitetne hrane, obrazovanja, higijene i drugih stvari”, kazao je Bago.

  • Vidovićeva tvrdi da Srpska nije u finansijskoj krizi

    Vidovićeva tvrdi da Srpska nije u finansijskoj krizi

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je večeras da Srpska nije u finansijskoj krizi, te da će obaveze iz budžeta biti redovno izmirivane u narednom periodu.

    Obaveze iz budžeta biće redovno izmirivane u narednom periodu, Vlada je tako planirala i koncipirala – rekla je Vidovićeva, poručivši da Srpska neće bankrotirati.

    Govoreći o mogućnosti povećanja primanja u Republici Srpskoj, ona je navela da će se napraviti presjek sa 30. junom i tada će se vidjeti kakva je situacija.

    – S obzirom na ovo stanje sa PDV i ako potrošnja i dalje bude padala onda zasigurno neće biti pomjeranja -rekla je Vidovićeva.

    Ona je dodala da Vlada Republike Srpske ima sredstva za iskup obveznica Srpske koje su prodate na Bečkoj berzi 2018. godine.

    – Sve svoje obaveze isplaćujemo u roku u bilo kom kreditu. Republika Srpska izmiruje svoje obaveze po osnovu duga, ali i po osnovu plata, penzija, socijalnih davanja – rekla je Vidovićeva za ATV.

    Ona je navela da se vrlo dobro zna šta je planirano u budžetu Srpske koji je donesen u oktobru prošle godine.

    Vidovićeva je rekla da će penzije biti isplaćene početkom juna, dok su za sredinu tog mjeseca planirane isplate u okviru socijalnih davanja.

    – Imamo isplatu za porodice sa četvoro ili više djece, za roditelje koji su nezaposleni. Sljedeće što dolazi na kalendaru je plata, a 28. juna treba da isplatimo tih 300 miliona KM. Sve će biti redovno isplaćeno – zaključila je Vidovićeva.

  • Rate kredita ponovo rastu

    Rate kredita ponovo rastu

    Građani i privrednici u Republici Srpskoj koji s bankama imaju ugovorenu promjenljivu kamatnu stopu na kredite mogu ponovo očekivati rast mjesečnih rata.

    Takav scenario na domaćem bankarskom tržištu je neizbježan jer je Evropska centralna banka (ECB) ponovo povećala kamatnu stopu.

    • Sa ciljem obuzdavanja inflacije ECB je povećavala kamatne stope, a takve promjene na našem tržištu mogu uticati na kredite koji uključuju promjenljivu kamatnu stopu. Do takvih promjena dolazi usljed promjena međubankarskih referentnih kamatnih stopa koje se koriste za određivanje konačne stope za ugovore s promjenljivom kamatnom stopom, što je najčešće euribor – kazali su “Glasu Srpske” u Agenciji za bankarstvo RS.

    Ni ekonomisti se ne usuđuju iznijeti prognoze kada bi uopšte politika podizanja kamatnih stopa mogla stati.

    • Sve što je moglo da krene po zlu krenulo je. Imamo sada ogroman budžetski deficit u SAD, koji se zove finansijski ambis, a koji se svako malo kod njih dešava. I onda oni podižu stepen zaduživanja. Kod njih postoji jedinstven način odlučivanja po pitanju donošenja odluka o zaduživanju, kada je riječ o državi. Odlučuju koliko i šta im treba bez ikakvih parametara – kazao je “Glasu” ekonomista Aleksandar Ljuboja.

    Sve to dovodi do toga, naglašava Ljuboja, da oni štampaju dolare i pospješuju inflaciju u cijelom svijetu i time prave veliki nered.

    • Njihov FED koji nije narodna ni nacionalna banka, već privatna, radi sve u interesu krupnog kapitala i multinacionalnih kompanija. S obzirom da je njihov jedini motiv profit nered će dugo potrajati. Neće on prestati, samo će mijenjati svoje pojavne oblike – naglasio je Ljuboja.

    Dodao je da je FED bio prvi koji je krenuo u podizanje referentne kamatne stope, a slijedila ih je slijepo ECB bez ikakve kalkulacije i analize.

    • ECB je jedna beskorisna institucija i njihova takva politika podizanja kamatnih stopa odražava se na običnog čovjeka za koga ih nije briga. Ne interesuju ih šta će biti s pojedincem. Bitan im je samo profit – naveo je Ljuboja.

    Zaključak je, navodi on, da možemo očekivati dalje povećanje kamatnih stopa, beskonačno štampanje dolara i evra i pravljenje svih mogućih nereda u ekonomijama.

    • Poslije pandemije virusa korona mislili smo da će se sve unormaliti. Ali, eto, desilo se šta se desilo. Jedan manji dio svjetske populacije sve nam diktira. Oni su nezajažljivi, nehumani i ne interesuje ih da li neko može normalno da radi i živi, već samo ih interesuje da prodaju robu po enormnoj cijeni, a novac je roba. Tako da dolazimo u situaciju da imamo jedan globalni, kako oni kažu unipolarni, neoliberalni svijet, a ja bih ga nazvao robovlasništvo, povratak u doba Rima – zaključio je Ljuboja.

    Mjere
    U Agenciji za bankarstvo RS podsjetili su da su se u proteklom periodu aktivno bavili rastom euribora i kamatne stope te da su donesene odgovarajuće mjere, a sve u smislu da teret krize ne bude prebačen samo na korisnike kredita, privrednika i stanovnika, odnosno da dio tog tereta podnesu i banke.

    • Odluke Agencije su bile pravovremene sa ciljem da građanima i pravnim licima pomognemo u vezi s kreditima s varijabilnom kamatnom stopom. Banke su se u svom poslovanju mjera pridržavale i korigovale ih u skladu s donesenim propisima – naglasili su u Agenciji za bankarstvo.
  • Petu sedmicu zaredom cijena nafte na svjetskom tržištu u padu

    Petu sedmicu zaredom cijena nafte na svjetskom tržištu u padu

    Cijene nafte ponovo su pale u ponedjeljak jer su zabrinutosti oko potražnje za gorivom u najvećim svjetskim potrošačima nafte Sjedinjenim Državama i Kini neutralizirale očekivanje o smanjenju proizvodnje u OPEC+ i ponovne kupovine nafte za rezerve SAD-a.

    Indeks nafte Brent pali su 62 centa, ili 0,84 posto, na 73,55 dolara po barelu, dok je američka sirova nafta West Texas Intermediate bila na 69,48 dolara po barelu, što je pad od 56 centi, ili 0,8 posto..

    Prošle su sedmice obje referentne vrijednosti pale četvrtu sedmicu zaredom, što je najduži niz sedmičnog pada od septembra 2022., zbog zabrinutosti da bi Sjedinjene Američke Države mogle ući u recesiju zbog “značajnog rizika” historijskog bankrota unutar prve dvije sedmice juna.

    Ulagači su tražili sigurna utočišta kao što je američki dolar, jačajući valutu i čineći robu denominiranu u dolarima skupljom za vlasnike drugih valuta.

    “Cijene nafte još uvijek su pod pritiskom zbog slabih izgleda potražnje jer se napredak kineske ekonomije čini neravnim”, rekla je analitičarka CMC Marketsa Tina Teng, dodajući da je propast američkih banaka također uzrokovala trzaj.

    Ulagači će u idućoj sedmici pretražiti mnoštvo kineskih ekonomskih podataka o industrijskoj proizvodnji, ulaganjima u fiksnu imovinu i prodaji na malo u potrazi za znakovima poboljšanja potražnje za naftom.

    “S neujednačenim ponovnim otvaranjem u Kini i zabrinutošću da se SAD suočava s usporavanjem rasta u vrijeme kada se X-datum za gornju granicu duga ubrzano približava, nadopunjen oporavkom američkog dolara, raspoloženje tržišta prema sirovoj nafti ostat će u najboljem slučaju mlako”, rekao je analitičar IG-a Tony Sycamore.

    Ipak, globalne zalihe sirove nafte mogle bi se smanjiti u drugoj polovini jer grupa OPEC+, Organizacija zemalja izvoznica nafte i njezini saveznici, uključujući Rusiju, dodatno smanjuju proizvodnju što smanjuje dostupnost sirove nafte.

    Grupa je u aprilu objavila da će neke članice dodatno smanjiti proizvodnju za oko 1,16 miliona barela dnevno, čime će ukupna količina smanjenja biti 3,66 miliona barela dnevno, prema izračunima Reutersa.

    Međutim, Irak ne očekuje da će OPEC+ dodatno smanjiti proizvodnju nafte na svom sljedećem sastanku ujunu, rekao je njegov ministar nafte Hayan Abdel-Ghani.

    SAD bi mogao početi otkupljivati naftu za Strateške rezerve nafte (SPR) nakon što u junu dovrši prodaju koju je odredio Kongres, rekla je ministrica energetike Jennifer Granholm zastupnicima u četvrtak.

    U međuvremenu, čelnici zemalja Grupe sedam (G7) mogli bi najaviti nove mjere na svojim sastancima od 19. do 21.maja koje ciljaju na izbjegavanje sankcija koje uključuju treće zemlje, rekli su dužnosnici koji su direktno upoznati s raspravama.

    Pooštravanje sankcija također će nastojati potkopati buduću rusku proizvodnju energije i obuzdati trgovinu koja podupire rusku vojsku, kažu izvori, prenosi Reuters.

  • Ako neće Zapad, ima ko hoće

    Ako neće Zapad, ima ko hoće

    Indijski uvoz ruske nafte udeseterostručio se prošle godine, pokazuju podaci indijske državne banke Bank of Baroda.

    Sudeći prema bilanci, treća najveća azijska ekonomija kupovinom ruske nafte uštedela je oko pet milijardi dolara.

    Vest dolazi u trenutku kada zapadne zemlje drastično smanjuju uvoz energenata iz Rusije nakon početka sukoba sa Ukrajinom.

    Rusija prodaje energente po sniženoj ceni zemljama poput Kine i Indije, koja je inače treći svetski uvoznik nafte. Godine 2021. ruska nafta činila je samo dva posto godišnjeg indijskog uvoza sirove nafte, ali danas je taj udeo gotovo 20 odsto, prema Bank of Baroda.

    Prošle finansijske godine Indija je uštedela oko 89 dolara po toni sirove nafte kupujući naftu iz Rusije, pokazuju brojke, prenosi seebiz.

    Uprkos pritisku SAD-a i Evrope, Indija je odbila da se pridruži zapadnim sankcijama protiv Rusije. Nju Delhi takođe nije eksplicitno osudio sukob Rusije i Ukrajine.

    Indija brani kupovinu ruske nafte jer, kao zemlja zavisna od uvoza energije i dom milionima ljudi koji žive u siromaštvu, nije u poziciji da plaća više cene.

    Evropa je od početka rata uvezla šest puta više ruskih energenata nego Indija, upozorio je prošle godine u TV intervjuu indijski ministar spoljnih poslova S. Jaishankar.

    “Evropa je uspela da smanji uvoz, ali na način koji je za nju još uvek koristan”, rekao je. “Ako je stvar principa, zašto Evropa nije zaustavila isporuku ruskih energenata prvog dana?”

    Budući da se ratu za sada ne nazire kraj, neki analitičari očekuju da će Rusija nastaviti da nudi jeftinu naftu najvećim azijskim uvoznicima energije.

    “Očekujemo da će ruska sirova nafta ostati ograničena na ove dve zemlje (Indiju i Kinu), zadržavajući popust”, rekla je Vandana Hari iz analitičke kompanije Vanda Insights za BBC.

  • Koliko su kripto milijarderi izgubili za godinu dana ?

    Koliko su kripto milijarderi izgubili za godinu dana ?

    Kripto milijarderi su za godinu dana izgubili imovinu u ukupnoj vrijednosti od 110 milijardi dolara, saopštio je časopis Forbs.

    Na Forbsovoj listi milijardera koji su svoj imetak stekli u biznisu sa kriptovalutama je 2022. godine bilo 19 osoba, čija je imovina tada procenjena na 140 milijardi dolara.

    Ove godine, 10 od 19 osoba sa prošlogodišnje liste nisu više milijarderi, a bogatstvo preostalih devet iznosi 30 milijardi dolara.

    Prema Forbsovoj listi, najbogatiji kripto milijarder je i dalje osnivač i šef najveće kripro berze Bajnens, Čangpen Žao, čije se bogatstvo procjenjuje na 10,5 milijardi dolara.

    Prošle godine je njegova imovina procijenjena na 65 milijardi dolara.

    Drugi na listi, suosnivač kripto mreže Ripl, Džed Mekejleb, raspolaže bogatsvom od 2,4 milijarde dolara, što je blag pad u odnosu na prošlogodišnje 2,5 milijarde.

    Iza njega je tesno šef i suosnivač kripto berze Koinbejs, Brajan Armstrong, sa 2,2 milijarde dolara, koji je prošle godine vredio 6,6 milijarde dolara.

    Na listi su i Kris Larsen, Nikil Višnavatan i Džozef Lau, blizanci Kameron i Tajler Vinklos, a listu ovogodišnjih kripto milijardera zatvara Metju Rozak.

    Prošla godina je bila teška za kripto milijardere zbog pada berze FTX i mnogih pravnih sporova, a situacija u SAD može da postane još gora ako državni organi preduzmu mjere protiv kripto zajednice, zaključuje Forbs.

  • Cijene nafte u padu

    Cijene nafte u padu

    Cijene nafte danas su u padu na svjetskom tržištu usljed obnovljenih ekonomskih zabrinutosti u SAD i Kini.

    U Londonu je cijena sirove nafte “brent” iz Sjevernog mora manja za 43 centa ili 0,57 odsto i sada je 74,55 dolara po barelu.

    U Njujorku je cijena svijetle sirove nafte pala za 33 centa ili 0,47 odsto i iznosi 70,54 dolara po barelu.

    Pošto su razgovori između američkog predsjednika Džozefa Bajdena i poslanika oba doma američkog Kongresa odgođeni i obnovljena su strahovanja od krize u još jednoj regionalnoj banci, vlada sve veća zabrinutost da će SAD ući u recesiju.

    Američki ministar finansija Dženet Jelen rekla je nešto ranije da se Amerika suočava sa finansijskom i ekonomskom katastrofom, ukoliko Kongres ne podigne granicu zaduženja.

  • Kvadrat vrtoglavih 5.434 KM

    Kvadrat vrtoglavih 5.434 KM

    Cijena novih stanova zvanično bilježi pad, ali su one i dalje visoke. Pogotovo u Banjaluci gdje cijene zaista variraju, pa su tako najveće u centru grada.

    Prodaje se stan od 46 kvadrata u centru grada. U neposrednoj blizini nalaze su mnogi sadržaji i institucije, poput banaka, marketa i zgrade Vlade, jedan je od oglasa za prodaju stana u Banjaluci.

    Cijena je nevjerovatnih 250.000 KM, što znači da je kvadrat 5.434 KM. Doduše, stan je kompletno opremljen, ali je i “minimalno korišten”.

    – Lokacije oko republičkih institucija nisu atraktivne porodičnim ljudima već onima kojima je kupovina stanova biznis. Na ovim lokacijama stanove uglavnom uzimaju oni koji imaju para i riješeno stambeno pitanje, a stanove po centru kupuju da bi ih preprodavali dalje ili davali pod zakup. Zato su im lokacije oko zgrade Vlade idealne jer ima dosta ljudi koji nisu iz Banjaluke a rade u republičkim institucijama – kaže za Srpskainfo jedan agent za prodaju nekretnina.

    On napominje da su ove lokacije poželjne i za stanove koji se izdaju na dan.

    Porodični ljudi, kako dodaje, uglavnom kupuju stanove u naseljima koja su koliko – toliko mirnija i udaljenja od centra, a samim tim i gdje su jeftinije nekretnine.

    U Banjaluci je prodato 107 novih stanova po prosječnoj cijeni od 3.353 KM, u prvom tromjesječju ove godine.

    Po podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske, prosječne cijene novih stanova u najvećem gradu Republike Srpske ove godine počele su konačno da padaju. Tako su prosječne cijene prodatih novih stanova u prvom kvartalu prošle godine iznosile 3.627 KM, što je za oko 300 KM više po metru kvadratnom.

    Prodaje se stan od 46 kvadrata u centru grada. U neposrednoj blizini nalaze su mnogi sadržaji i institucije, poput banaka, marketa i zgrade Vlade, jedan je od oglasa za prodaju stana u Banjaluci.

    Cijena je nevjerovatnih 250.000 KM, što znači da je kvadrat 5.434 KM. Doduše, stan je kompletno opremljen, ali je i “minimalno korišten”.

    – Lokacije oko republičkih institucija nisu atraktivne porodičnim ljudima već onima kojima je kupovina stanova biznis. Na ovim lokacijama stanove uglavnom uzimaju oni koji imaju para i riješeno stambeno pitanje, a stanove po centru kupuju da bi ih preprodavali dalje ili davali pod zakup. Zato su im lokacije oko zgrade Vlade idealne jer ima dosta ljudi koji nisu iz Banjaluke a rade u republičkim institucijama – kaže za Srpskainfo jedan agent za prodaju nekretnina.

    FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJAFOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA

    On napominje da su ove lokacije poželjne i za stanove koji se izdaju na dan.

    Porodični ljudi, kako dodaje, uglavnom kupuju stanove u naseljima koja su koliko – toliko mirnija i udaljenja od centra, a samim tim i gdje su jeftinije nekretnine.

    U Banjaluci je prodato 107 novih stanova po prosječnoj cijeni od 3.353 KM, u prvom tromjesječju ove godine.

    Po podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske, prosječne cijene novih stanova u najvećem gradu Republike Srpske ove godine počele su konačno da padaju. Tako su prosječne cijene prodatih novih stanova u prvom kvartalu prošle godine iznosile 3.627 KM, što je za oko 300 KM više po metru kvadratnom.

    PROČITAJTE JOŠ
    Cijene stanova konačno padaju: Kvadrat u Banjaluci jeftiniji za 300 KM

    Prosječne cijene prodatih novih stanova u cijeloj Rrepublici Srpskoj su u padu u odnosu na isti period prošle godine. U prva tri mjeseca ove godine prosječna cijena na nivou Srpske Riznosi 2.298 KM, a prošle godine 2.378 KM.

    – Broj prodatih završenih novih stanova u Republici Srpskoj u prvom tromjesečju 2023. godine veći je u odnosu na prvo tromjesečje 2022. godine za 25,1 odsto, a u odnosu na prosječan broj prodatih novih stanova u 2022. godini manji je za 30,7 odsto – kažu u Zavodu za statistiku Republike Srpske.

    Prosječna cijena prodatih novih stanova u prvom tromjesečju 2023. godine u odnosu na prvo tromjesečje 2022. godine niža je za 3,4 odsto i u odnosu na prosječnu cijenu prodatih novih stanova u 2022. godini niža je za 8,9 odsto.

  • Vidovićeva poručila da je budžet likvidan

    Vidovićeva poručila da je budžet likvidan

    Budžet Republike Srpske je likvidan, izmiruje sve obaveze, nema kašnjenja sa isplatama, izjavila je večeras ministar finansija Zora Vidović i poručila da Srpska neće bankrotirati.

    Vidovićeva je istakla da Srpska neće ući u bankrot ni sada ni u narednom periodu i želi da to znaju građani koji se, kako kaže, zabrinu slušajući takve stvari.

    – Sve te netačne informacije namjerno se plasiraju da bi napravile što lošiji ambijent u Republici Srpskoj, da bi uvele nemir među ljude, da bi smanjile potrošnju, a to osjeti i privredni ambijent jer investitori dolaze u dilemu da li da investiraju – rekla je Vidovićeva za Radio-televiziju Republike Srpske.

    Prema njenim riječima, to su laži koje proturaju oni koji žele da nestane Srpske, a to su dio međunarodne zajednice i sarajevske politike, kao i jedan mali broj ljudi u Republici Srpskoj.

    Na naplatu dolazi 330 miliona KM po obeznicama plasiranim na Bečkoj berzi, a Vidovićeva kaže da Srpska ima novac da vrati taj dug, jer nije iskrslo odjednom, navodeći da je 2018. godine na toj berzi prodato obaveznica u toj vrijednosti.

    Mi smo znali da one dospijevaju tačno 28. juna 2023. godine i naravno planirali smo budžetom i svim odlukama da se ta sredstva na vrijeme vrate – rekla je Vidovićeva i dodala da Srpska svaki dug uredno vraća, bez kašnjenja.

    Ona je napomenula da je i predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda, koji su interesovali da li će Srpska moći to isplatiti, jutros rekla da Srpska neće bankrotirati već da će izvršiti svoje obaveze.

    Vidovićeva je istakla da će Republika Srpska nastaviti da funkcioniše, da isplaćuje svoje obaveze, a radiće se mnogo i na investicijama jer su one ključ svega.

    Ona je istakla da Srpska ima veoma kvalitetan sektor za investiranje, a to je energetika, navodeći da je procjena da se sada koristi 30 odsto energetskog potencijala, kao i da ima puno zainteresovanih investitora za energetski sektor.

    U projektima koji se odnose na energetiku i auto-puteve Srpska ima više od dvije milijarde evra, podsjetila je Vidovićeva i dodala da će to sigurno Republici donijeti dobro.

    – Republika Srpska ima narod koji je voli i ona sigurno ne može propasti – rekla je Vidovićeva.

    Ona je rekla da za prvo tromjesečje Republika Srpska ima osam odsto veće prihode od projektovanih, pojasnivši da se radi sve oprezno kako se ni u jednom momentu ne bi doveli u neke probleme da se ne mogu izmirivati obaveze.

    Vidovićeva je ocijenila da Srpska ima najniži dug u okruženju, javni dug 34,7 odsto u odnosu na BDP, što je najmanji javni dug od kako postoji Republika Srpska, a limit je 55 odsto.

    – Ukupan dug je 42,1 odsto, a gornja granica je 60 odsto. Mi smo svjesni da smo mala ekonomija i da ne možemo da se zadužimo 60 odsto i zbog toga držimo dug pod kontrolom i sva davanja iz budžeta da bi mogli ispuniti to što smo planirali – rekla je Vidovićeva i dodala da sve što je planirano u ovogodišnjem budžetu je realno ostvarivo.

  • “Propao ekonomski rat protiv Rusije”

    “Propao ekonomski rat protiv Rusije”

    Zapadne zemlje su doživele neuspeh i nisu uspele da postignu svoje ciljeve objavljivanjem ekonomskog rata Rusiji, piše britanski nedeljnik “Spektejtor”.

    Naime, kako se navodi, na Zapadu su brzo shvatili da druge zemlje sveta nisu spremne da odustanu od trgovine sa Rusijom koja je preusmerila isporuke nafte i gasa u Kinu i Indiju.Rusija je uspela da prevaziđe zabrane koje je uveo Zapad pomoću paralelnog uvoza, dok je Evropa sama platila visoku cenu zbog bojkota ruske nafte i gasa. Međutim, i ruska ekonomija je pretrpela štetu, ali ni izbliza onome koliko su se nadali saveznici Ukrajine, piše autor članka.

    “Zapad je pokrenuo sankcioni rat sa precenjenim osećajem svog uticaja u svetu. Nezapadne zemlje nisu imale želju da uvode sankcije ni protiv Rusije ni protiv ruskih oligarha. Rezultati te pogrešne računice svima su očigledni. Ruska ekonomija nije uništena, ona je jednostavno preorijentisana na Istok i Jug, umesto na Zapad”, navodi se u članku.

    Autori priznaju da sam plan da se Rusiji objavi rat sankcijama “nije nužno bio pogrešan”, ali istovremeno konstatuju da se Zapad “grdno vara” ako i misli da će u budućnosti i dalje moći da vodi ratove „koristeći isključivo ekonomska sredstva, a ne bombe i metke“.