Kategorija: Ekonomija

  • Dolar ponovo ojačao

    Dolar ponovo ojačao

    Vrijednost dolara prema korpi valuta porasla je i prošle nedjelje.

    Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošle nedjelje 0,4 posto, na 103,08 bodova.

    Dolar je prema evropskoj valuti ojačao 0,8 posto, pa je cijena evra skliznula na 1,0805 dolara.

    Kurs dolara prema japanskoj valuti porastao je, pak, 1,7 posto, na 137,95 jena.

    Ovo je jačanje dolara druge nedjelje zaredom.

    Na Wall Streetu i drugim najvećim svjetskim berzama vlada nesigurnost zbog neizvjesnosti u vezi pregovora između demokrata i republikanaca u SAD-u o povećanju gornjeg nivoa državnog zaduživanja.

    Ako se do 1. juna u Kongresu ne postigne dogovor, savezne vlasti neće moći da finansiraju rad dijela državnih institucija.

    Podršku dolaru pružale su i poruke zvaničnika američke centralne banke kako je moguće dalje povećanje kamata kako bi se suzbila inflacija i da ne treba računati da će ove godine Fed početi smanjivati kamatne stope.

    Zahvaljujući tome, dolarov indeks dosegnuo je polovinom nedjelje najviši nivo u sedam nedjelja, a na tržištu novca procjenjivalo se da postoji 40 odsto izgleda da će Fed i u junu povećati ključne kamate za 0,25 postotnih bodova.

    Ipak, u petak su ti izgledi pali na 19 odsto, a dolar je izgubio dio prethodnih dobitaka nakon komentara predsjednika Feda Jeromea Powella.

    Powell je, naime, rekao da još nije jasno hoće li centralna banka morati da nastavi s povećanjem kamata ili ne i da će to zavisiti od budućih kretanja u privredi, ponajviše o inflaciji.

  • Potrošači od Šulića traže da urgira za pad cijena

    Potrošači od Šulića traže da urgira za pad cijena

    Cijene prehrambenih namirnica, odnosno proizvoda koje građani Srpske najčešće kupuju moraju padati, stav je koji bi ministar trgovine i turizma Srpske Denis Šulić danas trebalo da iznese pred predstavnike trgovačkih lanaca, sa kojima je zakazao sastanak.

    To su ministru poručili borci za zaštitu potrošača i sindikalci iz Srpske, koji ponavljaju da su se stekli uslovi za osjetnije smanjivanje brojki na rafama u trgovinama.

    Snežana Šešlija, izvršna direktorica Udruženja građana “ToPeeR” Doboj, koje se bavi zaštitom potrošača, naglašava da je najbitnije da se na ovom sastanku usaglašavaju cijene.

    “Marže, koje nisu javno ni transparentno predstavljene, treba da se uklapaju u ono što je životni standard građana. Bilo bi dobro da se pitanje odgovornosti postavi kao jedno od ključnih pitanja, jer trgovački lanci, odnosno trgovine, imaju ogromnu, da ne kažem možda čak i najveću odgovornost, za ono što se dešava sa cijenama”, rekla je Šešlija za “Nezavisne novine”.

    Kako je dodala, trgovački lanci bi trebalo da vode računa o svojim potrošačima, odnosno konzumentima, jer su im oni najvažniji, a ako ovako nastave, prema riječima Šešlije, “neće imati kome ni da prodaju robu”.

    “Cijene moraju padati, bezuslovno”, poručila je Šešlija.

    Dušan Srdić, predsjednik Udruženja potrošača “Reakcija” Banjaluka, kaže da mu je žao što Šulić na ovaj sastanak nije pozvao i predstavnike udruženja za zaštitu potrošača, jer bi i oni dali konkretne prijedloge.

    “Između ostalog, morali bismo da razmišljamo o fiksiranju određenih cijena na određeno vrijeme za osnovne životne namirnice. Vidimo da rastu cijene hljeba, uprkos padu cijena goriva i žita na svjetskom tržištu. Apsolutno, ministar bi od predstavnika trgovačkih lanaca trebalo da traži da snize cijene”, rekao je Srdić.

    Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti Republike Srpske, kaže da ministar treba definitivno da izađe pred trgovce sa stavom da cijene moraju da padaju.

    “U skladu sa pojeftinjenjem goriva, i ostale cijene definitivno moraju da idu dolje, da bismo sačuvali ljude odnosno da bi oni ostali na ovim prostorima i da bi imali od čega da žive i hrane porodice”, poručuje Vrabičićeva.

    Iz Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske za “Nezavisne novine” su potvrdili da će ministar danas održati sastanak sa predstavnicima trgovačkih lanaca iz Republike Srpske.

    “Sastanak će biti održan u ponedjeljak, 22. maja, u prostorijama Ministarstva, a razgovaraće se o društveno odgovornom odnosu trgovaca u vezi sa povećanjem cijena i inflatornim kretanjima, kao i o povećanju zastupljenosti domaćih proizvoda u maloprodajnim objektima”, rečeno je iz resornog ministarstva za “Nezavisne novine”.

    Borci za zaštitu potrošača, podsjetimo, nedavno su upozorili da u ovoj godini nismo vidjeli nijednu konkretnu mjeru vlasti u BiH koja bi snizila cijene.

    Šulić je tada izjavio da je Vlada Srpske već ranije donosila mjere, kako tvrdi, prva u regionu. Ograničene su marže, dodao je, na osnovne životne namirnice, ali i na naftne derivate. Priznao je da je gorivo značajno pojeftinilo i još tada najavio razgovore na temu koja se odnosi na cijene u marketima.

    “Razgovaraćemo o tome da vidimo postoji li opravdanost držanja i dalje visokih cijena. Imali smo situaciju da su nama poslovni subjekti, koji su dizali cijene prvenstveno osnovnih životnih namirnica, govorili da je to zbog cijena naftnih derivata. One su tada bile značajno više. Ako uporedimo ovaj period i isti period prošle godine, razlika u cijeni litra goriva je oko marku. Nažalost, cijene većine artikala nisu smanjene”, rekao je Šulić nedavno za “Nezavisne novine”.

  • Perović: Spremni smo da plaćamo gas u rubljama

    Perović: Spremni smo da plaćamo gas u rubljama

    Republika Srpska je spremna da plaća ruski gas u rubljama, izjavio je šef Predstavništva Srpske u Moskvi Duško Perović.

    Ruska kompanija Gasprom svake godine produžava glavni ugovor i dobijamo tržišnu cijenu, ali prema staroj formuli. Spremni smo da plaćamo u rubljama – rekao je Perović.

    Prema njegovim riječima, to je tehničko pitanje.

    Perović je pojasnio da se u trenutnoj situciji suočavaju sa problemima prilikom plaćanja, jer dolazi do odgađanja isplate preko banaka koje vrše transfer.

  • Vidović: Srpska sve obaveze izmiruje redovno, priča o bankrotu netačna

    Vidović: Srpska sve obaveze izmiruje redovno, priča o bankrotu netačna

    Ministarka finansija Republike Srpske Zora Vidović rekla je da Srpska sve svoje obaveze izmiruje redovno i skladu sa budžetom.

    Poručila je da Republika Srpska neće bankrotirati

    • Opozicija već 20 godina govori kako ćemo propasti, kako neće biti plata i penzija. Vidimo da to nije tačno. Pričaju isto i iz Sarajeva i međunarodne zajednice. Njih razumijem, oni žele da mi nestanemo, ali ne razumijem neke iz Srpske. Samo prave štetu Republici Srpskoj – naglasila je Vidovićeva u našem Јutarnjem progeamu.

    Istakla je da te priče utiču na investitore i ponovila da to pravi probleme.

    • Građani Srpske nemaju potrebe da brinu. Sve je planirano i projektovano budžetom i odlukama koje su vezane za budžet – izjavila je Vidovićeva.

    Navela je da Srpska ima veliki potencijal u energetici.

  • Rusija se okreće Kini

    Rusija se okreće Kini

    Očekuje se da će isporuke mazuta iz Rusije u Kinu dostići rekordnih 350.000 barela u maju, piše “Blumberg”, pozivajući se na podatke kompanije “Kpler”.

    Manje kineske rafinerije su povećale kupovinu ruskog mazuta, koji se obično koristi za mešanje i manje je vredan od benzina i dizela.

    Izvoz ruskog mazuta u Kinu porastao je nakon februara, kada je na snagu stupila granica cena ruskih naftnih derivata koju su usvojile EU i G7.

    Kako navodi američka agencija, izvoz mazuta u Kinu je skočio u poslednjih nekoliko meseci, nakon što je provincija Šandong, inače dom većine kineskih nezavisnih rafinerija, pokrenula proveru kvaliteta mešavina bitumena.

    “Očekujemo da će priliv mazuta u Kinu ostati visok u maju i da će se dalje povećavati od juna”, rekao za “Blumberg” Jianan Sun, analitičar iz londonske firme “Enerdži aspekts”.

    Kina je u januaru izdala nižu uvoznu kvotu sirove nafte za prve dve serije 2023. godine u poređenju sa prethodnom godinom, što znači da se rafinerije moraju oslanjati na druge sirovine kao što je mazut za svoje potrebe prerade.

    Očekuje se da će potražnja za naftom u Kini porasti tokom tekućeg tromesečja, imajući u vidu povećanu mobilnost u kontekstu uspešnog izlaženja iz kovid režima u najvećim kineskim gradovima.

    Sun predviđa da će ruske rafinerije u narednim nedeljama povećati isporuke mazuta sa visokim sadržajem sumpora i destilata M100 u Aziju za čak 140.000 barela dnevno.

    Analitičar kompanije “Kpler” Viktor Katona rekao je za “Blumberg” da 40 odsto mazuta koji Kina uvozi dolazi iz Rusije.

  • Zarada banaka u Srpskoj porasla za 44 odsto

    Zarada banaka u Srpskoj porasla za 44 odsto

    Neto dobit bankarskog i mikrokreditnog sektora u Republici Srpskoj u prvom kvartalu ove godine je mnogo veći u odnosu na isti period prošle godine, pokazuju podaci Agencije za bankarstvo RS.
    Prema ovim podacima, bruto bilansna aktiva u bankarskom sektoru Republike Srpske u prvom kvartalu ove godine je manja za dva odsto u odnosu na kraj prošle godine, kada je iznosila 10,1 milijardu KM.

    “Bruto bilansna aktiva je krajem godine bila 10,07 milijardi KM, dok je krajem marta iznosila 9,82 milijarde KM. Sve banke su sa 31. martom 2023. godine iskazale neto dobit u ukupnom iznosu od 56 miliona KM, koja je za 44 odsto veća u odnosu na isti period u 2022. godini”, stoji u ovim podacima.

    Ukupni depoziti iznose 7,3 milijarde KM i za 3,8 odsto su manji u odnosu na kraj 2022. godine, kada su bili 7,6 milijardi KM.

    “Depoziti pravnih lica iznose 3,1 milijardu KM, od čega se 1,2 milijarde KM (40 odsto) odnosi na depozite privatnih društava. Depoziti fizičkih lica iznose 4,2 milijarde KM, od čega se 1,7 milijardi KM (41 odsto) odnosi na oročenu štednju stanovništva.

    Ukupni bruto krediti iznose 5,9 milijardi KM i za jedan odsto su veći u odnosu na kraj 2022. godine (5,8 milijardi KM).

    “Krediti pravnih lica iznose tri milijarde KM, od čega se dvije milijarde KM (68 odsto) odnosi na kredite privatnim društvima. Krediti fizičkih lica iznose 2,9 milijardi KM, od čega se 1,8 milijardi (62 odsto) odnosi na potrošačke kredite. Stopa NPL-a (udio nekvalitetnih kredita) u ukupnim bruto kreditima iznosi 3,6 odsto i smanjena je u odnosu na kraj prošle godine, kada je iznosila 3,7 odsto”, navodi se u izvještaju Agencije za bankarstvo RS.

    Što se tiče mikrokreditnog sektora, pozitivan finansijski rezultat MKO sektora na datum 31. mart 2023. godine iskazan je u ukupnom iznosu od 20 miliona KM, naspram šest miliona KM koliko je bilo u istom periodu prošle godine.

    “Ukupni bruto krediti iznose 468 miliona KM i za četiri odsto su veći u odnosu na kraj 2022. godine kada su iznosili 451 milion KM. Krediti bez kašnjenja u otplati iznosili su 453 miliona KM ili 96,8 odsto ukupnih kredita. Dospjela potraživanja iznosila su 2,2 miliona KM ili 0,5 odsto ukupnih kredita”, stoji u izvještaju.

    Saša Grabovac, predsjednik Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT, rekao je za “Nezavisne novine” da je neto dobit bankarskog i mikrokreditnog sektora povećana jednim dijelom zbog podizanja kamata.

    “Takođe, vidjeli smo da su povećani iznosi naknada u skoro svim bankama pa je i to uticalo na veću neto dobit u bankarskom i mikrokreditnom sektoru u Republici Srpskoj. Jedan od razloga je taj što je mali broj nenaplativih kredita, što je doprinijelo tome da bude veća neto dobit”, naglasio je Grabovac.

    Marko Đogo, dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, istakao je da su ovo pozitivni podaci za finansijski sektor, koji je jedan od bitnijih u privrednom sektoru Republike Srpske.

    “Vidjećemo kakvo će stanje biti do kraja godine jer je ovo samo prvi kvartal, ali mislim da u dobiti banaka i mikrokreditnih organizacija nije mnogo učestvovalo podizanje kamata, ali i naknada i taksa u bankama koje su poskupjele. Moguće je da je inflacija uticala na povećanu dobit, ali i ona se polako smanjuje pa ćemo vidjeti dalje kakva će biti situacija”, zaključio je Đogo.

    Inače, prema podacima od kraja prošle godine, bankarski sektor Republike Srpske čini osam banaka, sa mrežom od 280 organizacionih jedinica i 2.946 zaposlenih.

    Mikrokreditni sektor Republike Srpske sa stanjem na 31. decembar 2022. godine čini 14 MKO, sa preko 189 organizacionih dijelova, te su zapošljavale ukupno 660 radnika.

  • Poskupljuju cigarete od 1. juna

    Poskupljuju cigarete od 1. juna

    Uprava za indirektno oporezivanje BiH dobila je nove cijene cigareta, a koje će važiti od 1. juna.

    “Mostarska poslovnica Ataco proslijedila je UIO i spisak maloprodajnih cijena cigareta za pet vrsta cigareta koje će biti u primjeni od početka idućeg mjeseca”, saopšteno je iz UIO.

    Tako će od 1. juna kutija Davidoff Clasica, Golda i Gold Slimsa koštati 6,40 KM, a kutija Boss Golda i Bos Blue Slimsa 5,50 KM.

    Pojedine cigarete, poput cigareta iz Tvornice duvana Rovinj (TDR) od 1. marta ove godine su skuplje za 10 do 20 feninga po kutiji. TDR je početkom februara Upravi za indirektno oporezivanje dostavila nove maloprodajne cijene cigareta koje su na snagu stupile 1. marta.

    Diva Slims sada košta 5,40 KM po kutiji, Filter 160 Gold 5,80 KM, Lucky Strike 5,90 KM, a Rothmans King Size 5,50 KM.

    Krajem prošle godine Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH usvojio je Odluku o utvrđivanju specifične i minimalne akcize na cigarete i duvan za pušenje za 2023. godinu. Prema usvojenoj odluci, koja se zasniva na Zakonu o akcizama u BiH, od 1. januara 2023. godine minimalna akciza iznosi 167.50 KM za 1.000 komada cigareta, odnosno 3,35 KM za pakovanje cigareta od 20 komada.

    Novom odlukom specifična akciza ostala je na istom nivou, odnosno 1,65 KM za pakovanje cigareta od 20 komada dok je minimalna akciza povećana sa 3,33 na 3,35 KM za isto pakovanje, piše Radio Sarajevo.

    Akciza na duvan za pušenje utvrđuje se u visini od 80 odsto minimalne akcize i iznosiće 134 KM umjesto dosadašnjih 133,20 KM po kilogramu.

  • Predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić od svih institucija BiH traži hitno donošenje odluke o povećanju praga za osnovicu ulaska u PDV sistem

    Predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić od svih institucija BiH traži hitno donošenje odluke o povećanju praga za osnovicu ulaska u PDV sistem

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić uputio je danas pismo predstavnicima institucija Republike Srpske i BiH u kojem traži hitno donošenje odluke o povećanju praga za osnovicu ulaska u PDV sistem, na iznos ekvivalentan okruženju, ističući da bi to doprinijelo boljem ekonomskom ambijentu i zapošljavanju.

    Predsjednik Stevandić pismo je uputio premijerima Republike Srpske i FBiH Radovanu Viškoviću i Nerminu Nikšiću, predsjedavajućoj Savjeta ministara BiH Borjani Krišto, predsjedavajućoj Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Mirjani Marinković Lepić, predsjedavajućem i zamjenicima predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denisu Zvizdiću, Marinku Čavari i Nebojši Radmanoviću, te Upravi za indirektno oporezivanje BiH.

    „Uvjeren sam da ste svi upoznati sa problemima sa kojim se susreću samostalni preduzetnici S.P. (fizička lica koja obavljaju preduzetničku djelatnost). Naime, granica za ulazak u PDV sistem navedenih preduzetnika je 50.000 KM. Ona je odavno prevaziđena, ali kako je zakonski ostala na tom nivou, postala je smetnja pokretanju takozvanih malih poslova, startap-ova, a takođe je postala uzrok gašenja brojnih malih radnji i prelaska u sivu zonu poslovanja, što dovodi do pada aktivnosti ovog sektora, smanjenja zaposlenosti i pospješuje odlazak ljudi u inostranstvo“, navodi se u pismu Stevandića.

    On dodaje da su brojni primjeri da se krojačke, kozmetičke, marketinške i mnoge druge zanatlijske usluge već iz registrovanih prostora i djelatnosti sele u stanove, garaže i slične prostore, gdje prestaju plaćati obaveze i stvaraju sve veću sivu zonu poslovanja.

    „Uzrok tome je osnovica za ulazak u PDV sistem od 50.000 KM, jer gotovo je nemoguće da jedan, dva, a pogotovo više radnika budu prijavljeni i plaćaju obaveze u navedenom iznosu. U Srbiji na primjer, ova osnovica je 75.000 evra i predstavlja ozbiljnu garanciju za pokretanje ove vrste poslova, odnosno biznisa“, navodi Stevandić.

    On podsjeća da je inicijativa za izmjenu nekoliko puga dolazila u nadležne institucije (Parlamentarna skupština BiH, Savjet ministara.) i poziva predstavnike institucija Republike Srpske i BiH da učine sve što je u njihovoj mogućnosti, a što je nesporno lako i ostvarivo, da bi svi zajedno riješili ovaj problem u korist velike populacije, kojoj bi ovo rješenje omogućilo legalan biznis, ostanak u zemlji, ali i plaćanje svih obaveza.

    „Nesumnjajući u Vaše nerazumijevanje i dobru volju, molim Vas za što skoriju koordinaciju u cilju hitnog donošenja odluke o povećanju praga za osnovicu ulaska u PDV sistem, na iznos ekvivalentan okruženju, što bi doprinijelo boljem ekonomskom ambijentu i zapošljavanjima. Ubijeđen sam da ova tema nema političkih i nacionalnih razlika, takođe neće biti osporavana od strane institucija Evropske unije u smislu smetnje planu pristupanju Evropskim integracijama, te da bi ovim dali dobar primjer ekspeditivnosti domaćih vlasti i posvećenosti benefitu svojih građana“, navodi se u pismu predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske.

  • Skok na berzama u SAD

    Skok na berzama u SAD

    Predsedavajući Predstavničkog doma SAD Kevin Makarti izjavio je danas da je moguć dogovor demokrata i republikanaca o podizanju gornje granice zaduživanja.

    Pregovarači su sada “u mnogo boljoj situaciji, vidim kako dogovor može da bude postignut”, rekao je Makarti, prenosi Rojters.

    Predstavnički dom će, prema njegovim rečima, sledeće nedelje baviti dogovorom o podizanju gornje granice zaduživanja.

    Makarti je dodao da pregovarači demokrata i republikanaca još uvek razmatraju sve detalje.

    Berze su skočile nakon ove izjave, u očekivanju dobrih vesti.

  • Krediti u istim bankama skuplji u RS nego u FBiH

    Krediti u istim bankama skuplji u RS nego u FBiH

    Banke iz iste grupacije koje posluju u Bosni i Hercegovini za klijente u Republici Srpskoj i Federaciji BiH imaju različite uslove, iako je tržište jedinstveno, s tim da su uslovi poprilično povoljniji u Federaciji BiH nego u Republici Srpskoj.

    Recimo, NLB banka koja ima poslovnice i u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH kod stambenih kredita daje znatno povoljnije uslove stanovnicima Federacije BiH nego Republike Srpske, a slično je i u ostalim evropskim grupacijama banaka koje posluju u Bosni i Hercegovini.

    “Stanovnici Federacije BiH imaju nižu kamatu za stambene kredite i do 0,5 posto, s tim što oni mogu dobiti fiksnu kamatu, a stanovnicima u Republici Srpskoj se to ne dozvoljava, iako se radi o istoj banci, recimo. Slično je i kod kreditiranja privrede gdje privrednici u FBiH mogu dobiti povoljnije uslove za kreditiranje nego privrednici u Republici Srpskoj, a ista je banka u pitanju”, ispričao je jedan od sagovornika “Nezavisnih novina” ne želeći da mu navodimo ime.

    U pojedinim bankama su nam potvrdili da je to tako, pravdajući sve tržištem, odnosno konkurencijom koja je u Federaciji Bosne i Hercegovine daleko veća nego u Republici Srpskoj.

    “Pripadnost istoj grupaciji bankama omogućava zajednički rad na promociji strateških opredjeljenja grupacije, promociji brenda i zajedničku podršku i investicije u lokalne projekte. Poslovne odluke i uslove poslovanja svaka članica grupacije prilagođava tržištu na kome posluje. NLB banka a.d. Banjaluka i NLB banka d.d. Sarajevo su članice NLB grupe, ali u Bosni i Hercegovini posluju kao dva odvojena poslovna subjekta pod okriljem dva različita regulatora, Agencije za bankarstvo Republike Srpske i Agencije za bankarstvo Federacije BiH. Na području Republike Srpske, prema podacima Agencije za bankarstvo Republike Srpske, na dan 30.9.2022. godine banke su poslovale posredstvom 160 poslovnica, dok su u Federaciji BiH na dan 31.12.2022. godine banke poslovale posredstvom 407 poslovnica, što je jasan pokazatelj da tržišni uslovi nisu isti u ova dva entiteta. Slijedom toga, ni uslovi kreditiranja ni cijene usluga nisu jednaki. One banke koje posluju na oba tržišta (u oba entiteta) takođe imaju različite uslove kreditiranja fizičkih i pravnih lica po entitetima”, rekla je za “Nezavisne novine” Sanja Malić, stručna saradnica za marketing NLB banke Banjaluka.

    Ono što je zanimljivo jeste da građani i privrednici iz Republike Srpske mogu kredite tražiti i u Federaciji BiH, što nije rijetka situacija s obzirom na to da ima veliki broj slučajeva da se stambeni krediti, recimo, u Istočnom Sarajevu finansiraju preko banaka sa sjedištem u Sarajevu.

    “Subjekt iz bilo kojeg dijela BiH može biti klijent bilo koje banke. Procjena svake banke je na koji način i po kojoj cijeni može plasirati svoje proizvode nevezano za administrativni teritorij. Na klijentu je odluka raditi sa najpovoljnijom bankom. Nema nikakvog, osim tržišnog, razloga za različite cijene banaka”, rekao je za “Nezavisne novine” Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH.

    Za razliku od bankara koji tvrde da postoje razlozi zbog kojih je različita cijena novca u entitetima, poslovna zajednica kaže da to nije u redu te da je evidentno da banke u posljednje vrijeme smanjuju kreditiranje privrede, što predstavlja poseban problem.

    “Nejasno nam je zašto isti novac u istoj državi ima različitu cijenu. Vjerovatno postoji neki problem, ali ne znamo koji. Vlada Republike Srpske treba da obezbijedi novac za domaću banku koja će kreditirati privredu i to je najbolje rješenje jer evidentno je da se banke okreću sve više kreditiranju stanovništva. Možda je jedan od razloga i to što se Vlada Republike Srpske sve više zadužuje na domaćem tržištu i na neki način postaje konkurencija i privredi koja sve teže dolazi do novca”, rekao je za “Nezavisne novine” Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.