VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Ogroman pad

    Ogroman pad

    Ruski gasni div Gasprom izvestio je da mu je neto dobit u 2022. godini znatno smanjena zbog većih poreskih obaveza, a obim izvoza prepolovljen.

    Gaspromova neto dobit pala je lani prema Međunarodnim računovodstvenim standardima za 41,4 posto, na 1,226 biliona rubalja (15,77 milijardi dolara), prenosi seebiz.

    Dobit pre kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije (EBITDA) iznosila je 3,6 biliona rubalja i zadržala se na nivou od 2021. godine.

    Spoljni prihod porastao je 14,4 posto, na 11,67 biliona rubalja, prema izveštaju ruske agencije TASS.

    Obim izvoza gasa gotovo je prepolovljen, na 101 milijardu prostornih metara.

    Zbog sukoba Rusije i Ukrajine Zapad je prošle godine Moskvi i ruskim državnim kompanijama uveo oštre sankcije, podseća Rojters. Gaspromov gas nije direktno sankcionisan, ali u Evropu stiže još samo cevovodom Družba preko Ukrajine.

    Gasovodi Severni tok 1 i 2 teško su oštećeni u eksplozijama u Baltičkom moru, čiji uzrok još nije objavljen. Evropske vlade posumnjale su u sabotažu, Danska, Švedska i Nemačka pokrenule su istragu, ali su odbile da objave rezultate, pozivajući se na nacionalnu bezbednost.

  • Bh. izvoz pada

    Bh. izvoz pada

    Izvoz BiH je u aprilu ove godine, u odnosu na isti mjesec prošle, bio manji za 210 miliona maraka, a prognoze su i za period koji slijedi poprilično zabrinjavajuće, jer, kako tvrde u poslovnoj zajednici, ne blista ni u evropskim zemljama koje su najveći kupci naših proizvoda.

    Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prošlog mjeseca (april) izvoz je iznosio 1.399.345.000 KM, a u aprilu 2022. bio je “težak” 1.609.578.000 maraka.

    Izvoz je, prema istom izvoru, podbacio i u martu ove godine, kada je iznosio 1.518.784.000 KM, a u martu 2022. je bio 1.596.000.000 KM.

    Na taj način bh. izvoz je počeo naglo da ide silaznom putanjom, dok je u prethodnim mjesecima neprestano rastao.

    Pokazateljima o padu izvoza nije iznenađen Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, koji smatra da je riječ o logičnim trendovima, s obzirom na stanje u zemljama koje predstavljaju naše najvažnije spoljnotrgovinske partnere.

    “Privreda, prije svega EU, kao najznačajnijeg spoljnotrgovinskog partnera Republike Srpske, u izvjesnoj je stagnaciji. Konkretno, imam informacije da mnoga preduzeća u zemljama EU, poput Njemačke i Italije, imaju manjka posla, te da su već u svom poslovanju u prva četiri mjeseca imali prinudne odmore od pola sedmice, sedmicu… Iz toga zaključujemo da postoji nedostatak posla i to se reflektuje na naše privredne subjekte, u smislu da imaju smanjen obim narudžbi”, rekao je Ćorić za “Nezavisne novine”.

    Dodao je da postoje i pozitivni efekti, poput pada inflacije u mnogim zemljama, što bi trebalo da predstavlja ohrabrenje u pogledu lakših uslova poslovanja, međutim…

    “Generalno, smanjene su narudžbe, što govori da su možda i efekti rusko-ukrajinske krize uzeli danak na privredu EU, a to se, nažalost, reflektuje i na nas. Za mene je malo zabrinjavajuće kako će to biti u narednim mjesecima, pošto ulazimo i u period godišnjih odmora. Italija tradicionalno ima 15 dana, a po mojim saznanjima povećava na 21 dan.

    Sve to govori da su privredne aktivnosti u zemljama EU smanjene i da to može imati negativne posljedice na privredu Srpske”, kaže Ćorić.

    I ekonomista Saša Stevanović smatra da podaci o našem spoljnotrgovinskom prometu u prva četiri mjeseca ukazuju na probleme u evropskoj ekonomiji. Prema njegovim riječima, politika Evropske centralne banke i želja da se inflacija svede na nivo od dva odsto koštaju. Trošak je, ističe, usporavanje ekonomske aktivnosti, usporavanje tražnje, a posljedica je manji izvoz domaće ekonomije.

    “Interesantan podatak koji očekujem biće u pravcu rezistentnosti inflacije na rast kamatnih stopa. Dalja težnja za rastom kamatnih stopa usporiće tražnju i sljedstveno tome dolazi do dodatnog usporavanja izvoza. Podatak da je izvoz u razvijene zemlje EU opao, a zemlje u razvoju u EU nije, pokazatelj je problema koje razvijene zemlje EU imaju. Raduje podatak da je rast izvoza u Njemačku povećan, ali to ne može nadomjestiti pad izvoza u Italiju. Evidentan je problem izvoza u Italiju, gdje je izvoz umanjen za trećinu u prva četiri mjeseca”, kaže Stevanović.

    Prema njegovim riječima, ova dva različita ekonomska sistema i različite performanse umanjuju tezu da je manji izvoz rezultat usporavanja inflacije.

    Već sada su, dodaje, jasne tendencije prema dugoročnom scenariju gdje ne treba isključiti rast EU ispod jedan odsto na dugi rok ili rast manji za trećinu nego u prethodnom periodu, kada je iznosio 1,5 odsto u prosjeku.

    Osim toga, kako prognozira, demografski problemi će prouzrokovati probleme na uključivanju više ljudi na tržiste rada, to će umanjiti produktivnost itd.

    “Ekonomski rezultat i dugoročna šteta su najvećim dijelom posljedica geostrateškog pregrupisavanja, novih tokova kapitala. Ovaj scenario otvara pitanje prilagođavanja naše spoljnotrgovinske i ekonomske politike u pravcu otvaranja novih tržišta na istoku, povezivanje sa ekonomskim sistemima koji će bilježiti više stope ekonomskog rasta, koja su potentna. Naredni period je period pokušaja geografske diverzifikacije izvoza domaće ekonomije”, kaže Stevanović.

    Iz Spoljnotrgovinske komore BiH su za “Nezavisne novine” rekli da je u četiri mjeseca ove godine ostvaren ukupan obim razmjene u vrijednosti od 14,9 milijardi KM, što je 67,7 miliona KM ili 0,5 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine. Međutim, smanjen je izvoz, a povećan uvoz.

    “Izvoz je iznosio 5,9 milijardi KM, što je smanjenje od 76,1 milion KM ili jedan odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Istovremeno je uvezeno robe u vrijednosti od 8,9 milijardi KM, što je za 143,8 miliona ili dva odsto više u odnosu na isti period prethodne godine”, rečeno nam je iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

    Kada se podvuče crta, deficit u robnoj razmjeni iznosi 3,01 milijardu KM, a pokrivenost uvoza izvozom tek 66 odsto. Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, u ukupnoj razmjeni BiH, EU učestvuje sa 70 odsto.

  • Cijena gasa ostaje gotovo identična za Srpsku

    Cijena gasa ostaje gotovo identična za Srpsku

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je danas da mu je predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin rekao da cijena gasa ostaje gotovo identična za Srpsku.

    Dodik je naveo da je sada termin kada cijenu gasa treba definisati do početka naredne godine, te da ostaje povoljna, sa nekim malim povećanjima.

    “To povećanje nije vezano za cijenu ovdje, nego za tranzit koji je složen, takav kakav jeste”, rekao je Dodik.

    On je istakao da je veoma zahvalan Putinu za informacija koje je prenio sa stanovišta mogućnosti da se nastavi saradnja u privrednom i svakom drugom smislu.

    “Nema zastoja ni na jednom ranije planiranom projektu”, rekao je Dodik za RTRS.

    Kada je riječ o kulturnoj, obrazovnoj saradnji, Putina je informisao da se intenzivno nastavlja gradnja rusko-srpskog pravoslavnog centra u Banjaluci.

    “To je nešto što je važno i za njega, svaki put smo o tome razgovarali”, dodao je Dodik.

  • Višković: Јavni dug 34,6 odsto i najmanji je od nastanka Srpske

    Višković: Јavni dug 34,6 odsto i najmanji je od nastanka Srpske

    Јavni dug Republike Srpske je najmanji od njenog nastanka i trenutno iznosi 34,6 bruto društvenog proizvoda.

    Republika Srpska nije prezadužena i sve dospjele obaveze, kako prema kreditorima, tako i prema svim budžetskim korisnicima izvršava na vrijeme i u skladu sa planiranim budžetom – izjavio je za Srnu predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković, upitan da prokomentariše sve češće informacije o navodnoj prezaduženosti Republike Srpske.

    Prema njegovim riječima, ukupan dug, u čiju strukturu ulaze i spoljni i unutrašnji dug /uključujući dug Republike Srpske, dug opština i gradova, javnih preduzeća i IRB-a, te fondova socijalne sigurnosti/, iznosi 41,1 odsto BDP-a, dok gornja granica iznosi 60 odsto BDP-a.

    On je istakao da je danas na aukciji, putem Banjalučke berze prodato 25.000 hartija od vrijednosti, u vrijednosti od 34,43 miliona KM.

    Prema njegovim riječima, radi se o šestomjesečnim trezorskim zapisima Republike Srpske, uz ostvarenu kamatnu stopu od 2,2 odsto, a na odluku da se prihvati ponuđeni iznos uticala je prije svega postignuta kamatna stopa.

    Višković je naglasio da je emisija trezorskih zapisa planirana republičkim budžetom, te da je u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama Republike Srpske i Odlukom o kratkoročnom zaduživanju emisijom trezorskih zapisa za 2023. godinu.

  • Krenuo rast kamata u BiH, skuplji novac za građane

    Krenuo rast kamata u BiH, skuplji novac za građane

    Rast kamatnih stopa u Bosni i Hercegovini, koji se dugo najavljivao, je krenuo, prenose mediji.

    Loša vijest je što je novac skuplji za građane, a dobra što nije došlo do rasta kamata za kompanije.

    Naime, prosječna efektivna kamatna stopa na kredite banaka sa sjedištem u Federaciji BiH u prvom kvartalu ove godine bila je 3,71 posto. Na početku, ali i na kraju prošle godine, ta stopa je bila 3,59 posto.

    Biznis.info prenosi da su razlike veće ako se razdvoje krediti privredi i stanovništvu.

    Prosječna EKS na kredite privredi na početku ove godine je 2,54 posto, za razliku od lanjskih 2,57 posto, što znači da je došlo i do blagog pada.

    S druge strane, prosječna EKS na kredite stanovništvu narasla je na 6,45 posto sa 6,16 od kraja prošle godine, odnosno 5,99 posto s počekta 2022.

    Kreditiranje privrede od velike je važnosti za ekonomski razvoj privrede. S druge strane, otežano zaduživanje građana može voditi ka blagom padu potrošnje što bi trebalo pomoći kod obuzdavanja inflacije.

  • Zavod za statistiku: Najviše poskupjeli stanarina, režije i hrana

    Zavod za statistiku: Najviše poskupjeli stanarina, režije i hrana

    Poskupljenja su se u Srpskoj u aprilu najviše odrazila na cijene stanovanja, režija, te osnovnih životnih namirnica, a dok je mjesečna inflacija iznosila 0,3 odsto, godišnja je bila devet odsto, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku.

    Tako su, prema ovim podacima, od 12 odjeljaka proizvoda i usluga, više cijene zabilježene u deset, a niže cijene u dva odjeljka.

    “Najveći godišnji rast cijena u aprilu ove godine zabilježen je u odjeljku stanovanja, i to 20,2 odsto, usljed rasta cijena u grupama električna energija i drugi energenti od 24,4 odsto, slijedi održavanje i popravak stambene jedinice sa 11,7 odsto i snabdijevanje vodom i druge komunalne usluge sa 8,7 odsto, te u odjeljku hrana i bezalkoholna pića sa 13,8 odsto, usljed povećanja cijena u grupama mlijeko i mliječni proizvodi od 28,1 odsto i riba od 24,8 odsto”, navodi se u podacima Zavoda.

    Upoređujući podatke u prethodnih godinu dana, odnosno u periodu od aprila prošle i ove godine, može se primijetiti da su najviše poskupjela jaja, i to za više od 30 odsto, te pileći file, za 12 odsto. Tako je cijena jajeta sa 0,32 skočila na 0,42 KM po komadu, dok je pileći file tada koštao 12,69 KM/kg, a sada je 14,31 KM/kg.

    Osim toga, i druge namirnice su poskupjele, pa je tako u aprilu prošle godine polubijeli hljeb od pšeničnog brašna koštao 3,15 KM/kg, dok je sada 3,54 KM.

    I meso je skuplje, pa je tako junetina sa kostima prije godinu dana koštala 11,94 KM, dok je sada 13,23 KM, a teletina bez kosti je lani koštala 22,81 KM, a sada 24,28 KM. Tako je i svinjetina bez kosti prije godinu dana koštala 10,52 KM/kg, a u aprilu ove godine 12,35 KM.

    Poskupjelo je i voće, pa je tako kilogram banana lani koštao 2,52 KM, a sada je 3,12, dok su jabuke koštale 1,80 KM, a sada su dvije KM.

    U tom periodu došlo je do pada cijena nekih namirnica, pa je tako ulje lani koštalo 5,21 KM, dok je sada 3,49 KM, a orasi su koštali 16,73 KM, a sada su 13,08 KM.

    Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, za “Nezavisne novine” je kazala da im se građani često žale na poskupljenja.

    “Količina novca koju dobija većina naših penzionera nije dovoljna da bi preživjeli mjesec, a pogotovo kada više nema ljetnjeg računanja struje, što je ogroman udar na džep penzionera. Iako je došlo do drastičnog pojeftinjenja nafte, cijene namirnica nisu pale, i to očigledno nije bio razlog za poskupljenje, već su na to uticali brojni drugi razlozi”, rekla je Marićeva.

    S druge strane, kako kaže, ulje je u određenom periodu doživjelo drastičan skok cijene, ali sada je oko tri KM, što je, kako kaže, znak da i ostale životne namirnice mogu biti znatno jeftinije.

    “Piletinu uvozimo, a to je nešto što možemo proizvesti u našoj zemlji i ne moramo toliko skupo plaćati. Do sada smo se trebali okrenuti domaćoj proizvodnji, ali u našim tržnim centrima teško ćemo naći domaću piletinu. Nažalost, svi su najavili novo poskupljenje komunalija, grijanja itd., te ovo ide u nedogled i pitanje je koliko će to građani moći izdržati”, dodaje ona.

    Ekonomista Siniša Pepić, iz STRATOSa Beograd, ističe da, koristeći objektivne globalne probleme kao izgovor, mnogi su pribjegli špekulativnom pristupu tržištu i manipulisanjem s ciljem bogaćenja.

    “Jedan od najboljih primjera je cijena prehrambenih proizvoda. Nepunih godinu dana prije otpočinjanja ukrajinskog sukoba, koji je mnogima bio izgovor za poskupljenje, najveći investicioni fondovi u svijetu su povećali udio prehrambene i poljoprivredne industrije u svom portfelju. Da li stvarno treba da vjerujemo kako su poremećaji u lancu snabdijevanja i poskupljenje energenata jedini razlog za poskupljenje hrane?”, kazao je Pepić za “Nezavisne novine”.

    Prosječna plata u RS u aprilu 1.265 KM
    Prosječna mjesečna neto plata u Republici Srpskoj isplaćena u aprilu ove godine iznosila je 1.265 KM i u odnosu na mart nominalno je veća za 0,6 odsto, a realno za 0,3 odsto, dok je u odnosu na isti mjesec lani nominalno veća za 15,6 odsto, a realno za 6,1 odsto.

    “Prosječna mjesečna bruto plata iznosila je 1.921 KM. Posmatrano po područjima, u aprilu 2023. godine najviša prosječna neto plata isplaćena je u području informacija i komunikacija i iznosila je 1.643 KM, a najniža prosječna neto plata u aprilu 2023. isplaćena je u području građevinarstva, 933 KM”, navode iz Republičkog zavoda za statistiku.

    Moguć pad pojedinih cijena
    Denis Šulić, ministar trgovine i turizma Republike Srpske, održao je juče u Banjaluci sastanak sa predstavnicima trgovačkih lanaca, Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske, Privredne komore Republike Srpske i Republičke uprave za inspekcijske poslove, sa kojima je razgovarao o aktuelnoj situaciji u oblasti trgovine i kretanju cijena proizvoda u maloprodajnim objektima.

    “Tema sastanka bilo je i društveno odgovorno poslovanje trgovačkih lanaca u Republici Srpskoj, kao jedan od modaliteta za ublažavanje inflatornih kretanja. Ministar Šulić je iznio prijedlog o mogućnostima sprovođenja kampanje u čijem središtu bi bilo društveno odgovorno poslovanje u smislu plasiranja pojedinih proizvoda po nižim cijenama u maloprodajnim objektima”, saopšteno je iz resornog ministarstva.

    Podsjetimo, slična kampanja, pod nazivom “Stop inflaciji”, sprovodi se u Crnoj Gori.

    Kako su naveli iz Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske, na jučerašnjem sastanku je istaknuto da su inflatorna kretanja i dalje izražena kada je riječ o cijenama proizvoda u Republici Srpskoj, te je razgovarano o mogućim budućim aktivnostima koje bi se sprovodile uz primjenu postojećih uredbi kojima su ograničene marže na osnovne životne namirnice i tečna naftna goriva.

    “Učesnici sastanka izrazili su zainteresovanost za učešće u zajedničkim aktivnostima koje će imati za cilj ublažavanje inflatornih kretanja, ali i unapređenje rada trgovinskih objekata, te je istaknuto da će se o svemu više razgovarati u narednom periodu”, naveli su iz resornog ministarstva.

  • Bajden i Makarti i dalje bez dogovora o povećanju limita javnog duga

    Bajden i Makarti i dalje bez dogovora o povećanju limita javnog duga

    Samo 10 dana prije isteka krajnjeg roka do kojeg bi trebalo da bude postignut dogovor o povećanju limita javnog zaduživanja američke vlade, koji sada iznosi 31,4 biliona dolara, predsjednik Džozef Bajden i predsjedavajući Predstavničkog doma Kongresa Kevin Makarti nisu uspjeli da se saglase kako da riješe gorući problem.

    Izostanak dogovora između dvije strane mogao bi negativno da se odrazi na američku ekonomiju i uvede je u ozbiljnu krizu, a dvije strane su potvrdile da će pregovori biti nastavljeni, navodi se u izvještaju Rojtersa.

    Predsjednik Bajden iz Demokratske stranke i predsjedavajući Predstavničkog doma republikanac Makarti, pokušavali su da postignu dogovor, ali Makarti je zahtijevao da Bijela kuća pristane na smanjenje potrošnje, dok je predsjednik Bajden taj zahtjev ocijenio kao “ekstreman” i predložio je uvođenje novih poreskih obaveza što su republikanci odbili.

    Obje strane su naglasile potrebu da se izbjegne proglašenje nesolventnosti i neizvršavanje obaveza i potvrdile da će nastaviti da razgovaraju u narednim danima.

    “Još jednom smo ponovili da je jedini način da se krene napred u dobroj vjeri da ćemo postići dvopartijski sporazum”, rekao je Bajden poslije sastanka i ocijenio ga kao “produktivan”.

    Nakon sinoćnjih razgovora sa Bajdenom, Mekarti je rekao novinarima da će pregovaraču pokušati da pronađu zajednički jezik.

  • Srpska i FBiH uskoro dijele 70 miliona evra

    Srpska i FBiH uskoro dijele 70 miliona evra

    Savjet ministara BiH utvrdio je prijedlog odluke o ratifikaciji sporazuma za pomoć BiH u suzbijanju posljedica povećanih cijena energenata koji finansira EU.
    Radi se o ukupno 70 miliona evra, od kojih će dio biti usmjeren za pomoć socijalnim kategorijama u vidu grantova, odnosno novčane pomoći zbog povećanih računa za energetske troškove tokom posljednje zime, dok će dio biti usmjeren na projekte energetske efikasnosti.

    U Savjetu ministara, nakon sjednice koja je održana u četvrtak, istakli su da ovaj program u cjelosti finansira EU, te su naglasili da će Ministarstvo spoljnih poslova BiH dostaviti prijedlog odluke o ratifikaciji ovog sporazuma Predsjedništvu BiH u dalju proceduru.

    U Ministarstvu finansija i trezora BiH pojasnili su za “Nezavisne novine” da su uputili naloge za prenos sredstava Centralnoj banci BiH na realizaciju i to za prvu komponentu od 63 miliona evra.

    Republici Srpskoj bi trebalo da pripadne oko trećina ukupnih sredstava, a u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS vjeruju da bi oko 80.000 ljudi u Srpskoj koji su u stanju socijalne potrebe moglo dobiti po 537 maraka kao pomoć zbog povećanih računa.

    U sklopu druge komponente, za čiju će implementaciju u Srpskoj biti zadužen Fond za zaštitu životne sredine RS, predviđeno je da građani i mikro, mala i srednja preduzeća dobiju do 50 odsto granta na ukupnu investiciju za utopljavanje i energetsku efikasnost objekata, kao i na energetsku efikasnost radnih mašina, odnosno proizvodnih procesa. Biće uključena i mogućnost ugradnje solarnih panela.

    U Vladi RS procjenjuju da bi, sudeći prema raspoloživim evropskim sredstvima, mogli energetski zbrinuti 1.320 privatnih stambenih objekata i 132 proizvodna, odnosno poslovna objekta.

    Srđan Todorović, direktor Fonda za zaštitu životne sredine RS, rekao je za “Nezavisne novine” da su s Evropskom komisijom usaglašeni kriterijumi i uslovi javnog poziva koji će sprovoditi Fond.

    “Imali smo sastanak u Vladi RS s ministarstvima koja će učestvovati u implementaciji projekta i dogovorili koji dio sredstava od ukupne traše ide za dvije komponente koje ćemo sprovoditi”, kazao je Todorović.

    Prema njegovim riječima, Vlada će u ponedjeljak prihvatiti donatorska sredstva, a nakon toga će ona biti stavljena na raspolaganje za raspored korisnicima.

    “Kada to bude obavljeno, onda će Fond raspisati javni poziv. Cijenimo da će se to desiti vrlo brzo. Naši kapaciteti su potpuno spremni da brzo djelujemo i stavimo sredstva na raspolaganje građanima i malim privrednicima”, rekao je on.

    Kada je riječ o dijelu pomoći socijalnim kategorijama, važno je napomenuti da uredba Vlade sadrži uslov da se pomoć može ostvariti samo po jednom osnovu i za jednog člana domaćinstva, čak i ako kandidat ispunjava uslove po više navedenih osnova. Vlada je propisala da u slučaju da kandidat ispunjava uslove po više osnova, pomoć se odobrava po redoslijedu prioriteta, odnosno prvo se uzimaju u obzir korisnici socijalne pomoći i dječjeg dodatka, pa borci, i na kraju penzioneri. Važno je takođe da svi potencijalni korisnici znaju da se ne moraju prijavljivati za ovu pomoć, odnosno da će nadležne institucije i centri prema važećem spisku utvrditi listu i kriterijume, a svi koji nisu na konačnom spisku trebalo bi da dobiju pismeno obavještenje o razlozima zbog kojih nisu dobili pomoć.

  • “1. jun – i kraj”

    “1. jun – i kraj”

    Američka ministarka finansija Dženet Jelen izjavila je da 1. jun ostaje krajnji rok za podizanje granice federalnog duga.

    Takođe je upozorila da su prilično slabi izgledi da vlada obezbedi dovoljno prihoda da premosti do 15. juna, kada treba da plati više poreskih dugova.

    Jelen je za En-Bi-Si rekla da će biti teških odluka koje treba doneti u vezi sa isplatama Amerikancima, ako Kongres ne uspe da podigne gornju granicu duga, koji trenutno iznosi 31,4 biliona dolara, pre nego što Ministarstvo finansija ostane bez novca i bude primorana da ne ispuni finansijske obaveze.

    “U poslednjem pismu Kongresu naznačila sam da očekujemo da nećemo moći da platimo sve naše račune početkom juna i možda već 1. juna. I nastaviću da redovno obaveštavam Kongres, ali ja svakako nisam promenila svoju procenu. Tako da mislim da je to krajnji rok”, rekla je Jelen.

    Na pitanje da li bi Ministarstvo finansija moglo da prebrodi do 15. juna pre nego što ostane bez novca, Jelen je rekla da postoji neka neizvesnost oko tačnog dana kada bi to moglo da se dogodi, ali da sumnja da bi novac mogao da potraje nakon 15. juna, prenosi Rojters.

    “Uvek postoji neizvesnost oko poreskih priznanica i potrošnje, i zato je teško biti potpuno siguran u to, ali moja procena je da su izgledi da dođemo do 15. juna i da budemo u mogućnosti da platimo sve naše račune prilično mali”, rekla je Jelen.

    Napeto u Beloj kući – SAD na rubu ekonomskog sloma: “Teže je nego u prošlosti”

    Pregovarački tim Bele kuće i kongresmeni iz redova republikanske većine nastavili su u petak uveče razgovore o prihvatljivom maksimumu američkog javnog duga, pitanja koje prate nemir i neizvesnost na finansijskim tržištima.

    Bez dogovora dve strane, SAD bi mogle da se nađu u situaciji da ne mogu da pokriju javni dug u iznosu od 31,4 biliona dolara, što bi značilo da američka administracia više ne bi mogla ni da se zadužuje, ni da servisira sve svoje finansijske obaveze.

  • Cijena nafte porasla

    Cijena nafte porasla

    Na svjetskim tržištima cijene nafte su prošle sedmice porasle, nakon gotovo jednomjesečnog pada, ali trgovalo se nesigurno zbog usporavanja rasta zapadnih ekonomija, što će oslabiti potražnju za “crnim zlatom”.

    Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošle sedmice 1.9 odsto – na 75.58 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 2.3 posto – na 71.69 dolara, prenosi “Hina”.

    Polovinom sedmice cijene su rasle zahvaljujući vijestima da bi u narednih nekoliko dana demokrate i republikanci u SAD-a mogli postići dogovor o povećanju državnog zaduživanja, pa bi Kongres iduće sedmice mogao podržati taj dogovor. Ali, to se do petka ipak nije dogodilo, pa su toga dana cijene nafte izgubile dio prethodnih dobitaka. Ako se do 1. juna u Kongresu ne postigne dogovor, savezne vlasti neće moći finansirati rad dijela državnih institucija.

    S druge strane, cijene podržava nada trgovaca da će se zbog ubrzanja oporavka ekonomije potražnja u Kini povećavati do kraja godine. To bi trebalo nadoknaditi slabost potražnje zbog usporavanja rasta zapadnih ekonomija.

    Ali, pitanje je koliko će se usporiti rast zapadnih ekonomija i hoće li se izbjeći recesija, s obzirom da će zbog visoke inflacije centralne banke zapadnih zemalja vjerovatno nastaviti s povećanjem kamata.

    Tako je prošle sedmice nekoliko zvaničnika američke centralne banke poručilo da inflacija ne popušta dovoljno brzo i da je moguće dalje podizanje kamatnih stopa.

    “Mogućnost dodatnog povećanja kamatnih stopa u SAD-u potpiruje strah od slabije potražnje”, pišu analitičari Nacionalne australijske banke u osvrtu na situaciju na tržištima.

    Uprkos prošlosemdičnom rastu, cijene su nafte i dalje u znatnom minusu od početka godine – više od 10 odsto, prenosi “AlJazeera”.