VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Konstantan pad obuhvata vakcinacijom protiv morbila

    Konstantan pad obuhvata vakcinacijom protiv morbila

    U Republici Srpskoj u protekle tri godine bilježi se konstantan pad obuhvata vakcinacijom protiv morbila (MRP), izjavila je Srni pomoćnik direktora za medicinske poslove u Institutu za javno zdravstvo Jela Aćimović.
    Aćimovićeva je podsjetila da je prije dvije godine ovaj obuhvat bio oko 71 odsto, što znači da na 10.000 novorođenčadi, njih 3.000 nije dobilo vakcinu do svoje druge godine.

    Najniži obuhvat u 2021. godini zabilježen je u Bijeljini oko 59 odsto, a najviši u Doboju oko 91 odsto.

    “Djeca su tako potpuno nezaštićena od tri zarazne bolesti – morbila, rubeole i parotitisa. Virus morbila izuzetno se brzo širi, a zaražena osoba može zaraziti do 18 nezaštićenih osoba, zbog čega je potreban visok obuhvat imunizacijom, odnosno 95 odsto, da bi se spriječila epidemija”, rekla je Aćimovićeva.

    Ona je istakla da je u posljednjoj epidemiji morbila prijavljeno oko 5.000 oboljelih, sa velikim brojem pacijenata koji su zbog komplikacija zahtijevali bolničko liječenje, dok su u zemljama okruženja smrtni ishodi zabilježeni među odraslima i djecom.

    Načelnik Službe za epidemiologiju u Institutu Nina Rodić Vukmir rekla je Srni da su morbili ili male boginje virusno respiratorno oboljenje visoke zaraznosti, za koje ne postoji specifična terapija zbog čega je važna vakcinacija djece kao prevencija ove bolesti.

    “U redovnom kalendaru vakcinacije u Republici Srpskoj, MRP vakcina (male boginje, zauške i rubeola) se prima sa navršenih 12 mjeseci, a revakcinacija je sa šest godina, odnosno prije polaska u školu”, navela je Vukmirova.

    Prema njenim riječima, svako odlaganje vakcinacije poslije godinu dana ostavlja dijete potpuno nezaštićeno.

    Vukmirova je rekla da su komplikacije morbila najčešće u dobi do pet godina, te da su novorođenčad zaštićena antitijelima koje dobiju od svoje majke tokom trudnoće, ali i da do uzrasta od godinu dana antitijela iščezavaju, zbog čega je potrebno zaštititi dijete pravovremenom vakcinacijom.

    Morbile karakteriše osip koji prati izrazito visoka temperatura, kašalj, konjuktivitis, uvećanje jetre, slezine, limfnih čvorova, upala pluća i bronhija.

    Ukoliko se trudnica zarazi malim boginjama, može doći do spontanog pobačaja, prijevremenog porođaja, kao i nastanka oštećenja ploda.

  • Gnjatić: Na raspolaganju svi oblici sindikalne borbe, uključujući i štrajk

    Gnjatić: Na raspolaganju svi oblici sindikalne borbe, uključujući i štrajk

    Sindikat obrazovanja, nauke i kulture Republike Srpske traži izjednačavanje platnih koeficijenta zaposlenih u ovoj oblasti sa ostalim budžetskim korisnicima, rekao je predsjednik ovog sindikata Dragan Gnjatić.

    Nisam protiv povećanja plata budžetskim korisnicima, pozdravljam svako povećanje, ali moramo imati jednake početne pozicije – rekao je Gnjatić za RTRS.

    Dodao je da Sindikat, pored zahtjeva za izjednačavanje platnih koeficijenta, ima i druge zahtjeve, te da su im na raspolaganju svi oblici sindikalne borbe, uključujući i štrajk.

    Gnjatić je naveo da je Sindikat obrazovanja, nauke i kulture najbolje organizovan sindikat u Srpskoj koji ima između 14.500 i 15.000 članova i da je to najveća organizacija takve vrste u BiH.

  • Kocka sve više privlači građane Srpske

    Kocka sve više privlači građane Srpske

    Republička uprava za igre na sreću je u prva dva mjeseca ove godine zabilježila rekordno prikupljanje prihoda od naknada za priređivanje igara na sreću, nagradnih i zabavnih igara i poreza na dobitke koji su za 33 odsto veći u odnosu na isti period prošle godine.

    Kako je objavljeno iz ove institucije, ukupan prihod ostvaren od naknada za priređivanje igara na sreću, nagradnih i zabavnih igara i poreza na dobitke od igara na sreću u 2022. godini iznosio je 94.165.049 KM i bio je za 25.914.643 KM ili za 38 odsto veći u odnosu na 2021. godinu, odnosno za čak 93 odsto veći u odnosu na 2020.

    “U 2022. godini Komisija za sprovođenje postupka za uništavanje oduzetih predmeta Republičke uprave za igre na sreću uništila je 359 predmeta korišćenih za nelegalno priređivanje igara na sreću u Republici Srpskoj, što je najveći broj uništenih predmeta u jednoj godini po osnovu pravosnažnih rješenja”, piše u saopštenju.

    Dodaju da su predmeti bili privremeno oduzeti prilikom inspekcijskih nadzora, zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o igrama na sreću, a u slučajevima za koje je propisano izricanje zaštitne mjere oduzimanje predmeta.

    “Nakon okončavanja prekršajnih postupaka, odnosno na osnovu pravosnažnih prekršajnih naloga ili na osnovu rješenja nadležnih sudova na osnovu kojih je naređeno trajno oduzimanje i uništavanje navedenih predmeta, Republička uprava za igre na sreću je pristupila njihovom uništavanju”, ističe se u saopštenju.

    Sociolog Ivan Šijaković kaže za “Nezavisne novine” da se sve više građana okreće kockanju te da je moguće da i oni koji godinama koriste igre na sreću povećavaju svoje uloge.

    “Jedan od najvećih razloga povećanja prihoda od igara na sreću jeste to što su prisutni ti prostori za kocku, kako bi se reklo na svakom ćošku, slot klubovi, kladionice, internet kockanje je sve više prisutno, kao i ostalo. Ove kompanije su stalno prisutne i reklamiraju se, sponzori su brojnih sportskih klubova, ali i drugih aktivnosti”, objašnjava Šijaković.

    Naglašava da su kod nas, kao i u cijelom svijetu, ljudi lakovjerni te se nadaju da će lako da zarade novac.

    “Ljudi teže da zarade neki novac sa što manje rada i truda, a niko ne nudi takav novac kao kladionice, odnosno igre na sreću. Ovo ide i državi u prilog jer ona ubire velike poreze na to, tako da verovatno onda neće ni da pravi neku vrstu selekcije. Razvila se ta kultura klađenja ili kocke i zbog toga se to iz godine u godinu povećava. Ranije ste imali samo loto, a sad imate mnoge mogućnosti da se kockate”, zaključio je Šijaković.

  • Brisel pomrsio konce prevoznicima iz BiH

    Brisel pomrsio konce prevoznicima iz BiH

    Prevoznicima iz BiH dodatno su pomršeni računi jer bi im odliv radne snage uskoro mogao biti pojačan usljed namjere Evropske komisije (EK) da sve članice Evropske unije (EU) uvedu jedinstvenu digitalnu vozačku dozvolu.

    Ovaj prijedlog EK stiže u okviru paketa zakona o drumskoj sigurnosti, a uvođenje prve digitalne vozačke dozvole na svijetu olakšaće priznavanje dozvola između država članica EU, te pojednostavljenje procedura prilikom zamjene ili produženja ovog ličnog dokumenta.

    Kako su naveli iz Komisije, ovo će olakšati i zamjenu vozačke dozvole koja je izdata u državi koja nije članica EU za dozvolu države u kojoj vozač želi da radi.

    Upravo ova “olakšica” novi je problem za BiH, koja ionako kuburi s nedostatkom profesionalnih vozača.

    Nikola Grbić, predsjednik Udruženja za unutrašnji i međunarodni transport Republike Srpske, kaže da nakon što ova ideja bude sprovedena u djelo, BiH može da se “pozdravi” sa još većim brojem šofera.

    “Njemačka je nedavno objavila na neki način da će priznati sve vozačke dozvole koje su izdate u zemljama bivše Jugoslavije, ali, evo, to se bukvalno odnosi na BiH i Srbiju. Sada će prevoznici iz Srpske i BiH u Njemačkoj vrlo lako doći do vozačke dozvole koja je na nivou Evropske unije i da počnu da rade tamo. A podatak kojim mi raspolažemo je da Njemačka traži oko 30.000 profesionalnih vozača”, pojašnjava Grbić.

    Kada je riječ o Njemačkoj, “Nezavisne novine” su tokom prošle godine pisale o tome da ova država ne priznaje vozačke dozvole iz BiH, te da svi vozači koji namjeravaju da rade u Njemačkoj moraju ponovo polagati vozački ispit.

    To je, kaže Grbić, sigurno odvratilo dio vozača od namjere da odu iz BiH, ali nova odluka znači da praktično više ne postoje takve prepreke.

    “Problem je što su sada pojednostavljene procedure i papirologija za dobijanje vozačke dozvole u EU, jer države traže sve više profesionalnih vozača. Svi vozači koji žele da odu odavde mogu praktično otići u bilo koju firmu i sve završiti za nekoliko sati. Dobijate papire, dozvolu za rad i, naravno, novu vozačku dozvolu. To je katastrofa za teretni i putnički saobraćaj (vozači autobusa)”, naglašava Grbić.

    Ono što je do sada bio problem za bh. vozače koji su namjeravali da profesionalno voze po Evropi, ali to nisu mogli bez novog polaganja vozačkog ispita, jeste nedostatak položenog “koda 95”, koji je u stvari potvrda profesionalne linije.

    “U bilo koju zemlju da dođete sa tim papirima, automatski se mijenja vozačka dozvola iz BiH, a dobijate novu iz te države EU”, dodaje Grbić.

    Nedžad Siočić, predsjednik Grupacije prevoznika u drumskom saobraćaju pri Udruženju poslodavaca FBiH, podsjeća da su vozači iz BiH plaćali polaganje vozačke dozvole u zemljama EU više od 3.000 evra.

    “Sada, kada imamo informacije da se to mijenja, da nema više polaganja, moglo bi se zaista desiti da određeni broj vozača ode u Njemačku ili druge zemlje da radi tamo. Ja bih ipak napomenuo da mi već imamo problem jer gotovo da nijednoj firmi koja prevozi robu ili putnike ne nedostaju vozači. Jednostavno, za ljude koji odlaze u penziju maltene nemamo zamjene”, istakao je Siočić.

    Na pitanje da li je novac razlog odlaska vozača iz BiH, on navodi da je to jedan od razloga, ali da dio ljudi ide i zbog loših društvenih i političkih prilika.

    “Imali smo i slučajeva da se vrate ljudi koji odu, jer su troškovi ogromni. A vraćaju se i zbog određenih porodičnih problema. Ali svakako da je zarada razlog odlaska”, poručio je Siočić za “Nezavisne novine”.

    Pojednostavljene procedure za sticanje ili zamjenu bh. vozačkih dozvola u zemljama EU i dalje ne znače da će vozači u pojedinim državama tako lako moći do novog ličnog dokumenta.

    Odranije, prema podacima koje je medijima saopštilo Ministarstvo komunikacija i transporta, BiH sa brojnim državama vodi aktivnosti na zaključivanju sporazuma o priznavanju i zamjeni bh. vozačke dozvole, a riječ je o Turskoj, Italiji, Španiji, Albaniji, Moldaviji, Malti, Grčkoj, Norveškoj, Kipru, Holandiji i UAE. Saopšteno je da tada pregovori sa Švedskom i Švajcarskom nisu dali rezultate.

    Države u kojima je bh. vozačku dozvolu određene kategorije i potkategorije moguće zamijeniti bez obaveze polaganja teoretskog i praktičnog dijela su Austrija, Francuska, Njemačka, Danska, Sjeverna Makedonija i Katar.

    Takođe, u Australiji je omogućena zamjena bh. vozačke dozvole B i A kategorije, odnosno moguće je dobiti australijsku vozačku dozvolu kategorije C (putnički automobil) ili kategorije R (motocikl).

  • Prazno ostalo 599 učionica u Srpskoj

    Prazno ostalo 599 učionica u Srpskoj

    Na početku ove školske godine osnovne škole u Srpskoj pohađala su 84.643 učenika, a deset godina ranije, odnosno na početku 2012/2013. bilo ih je 99.025, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.
    Prosta matematika pokazuje da je Srpska za deceniju ostala bez 14.382 osnovca, a ako uzmemo da u jednoj učionici, po optimumu, ima 24 đaka, to bi značilo da je prazno ostalo 599 učionica.

    Prosvjetni radnici ističu da se na terenu i te kako osjeti smanjen priliv prvačića, a što bi se, naglašavaju, moglo odraziti i na broj potrebnih učitelja i nastavnika.

    “Evo, moja škola će izgleda ove godine da padne na dva odjeljenja prvačića. A bilo je i po četiri, pa tri. Ako se nekoliko djece odnekud ne pojavi, sada će pasti na dva odjeljenja”, rekao je za “Nezavisne novine” Milorad Nadaždin, direktor Osnovne škole “Sveti Vasilije Ostroški i Tvrdoški” Trebinje.

    Nadaždin, koji je i predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola istočne Hercegovine, naglašava da se, definitivno, broj učenika smanjuje iz godine u godinu.

    “Generalno, to je ključni problem koji bi trebalo demografski rješavati”, upozorava Nadaždin.

    Da problemi postoje, slaže se i Dragan Gnjatić, predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture Republike Srpske.

    Ističe da je Sindikat vrlo zabrinut zbog situacije da je sve manji broj upisanih prvačića, a onda kroz godine i učenika u višim razredima u osnovnom obrazovanju, pa potom i srednjem obrazovanju, što se odražava i na visoko obrazovanje.

    “Ta činjenica utiče na broj odjeljenja, a to je obračunska mjera Ministarstva prosvjete i kulture za zapošljavanje, odnosno pune norme svih radnika u obrazovanju”, naveo je Gnjatić.

    Nesporna je, dodaje, činjenica da učenika ima sve manje, ali, kako dodaje, prosvjetnih radnika ima tačno onoliko koliko zahtijevaju propisi Republike Srpske i nema nijednog koji je tehnološki višak, niti bi smio da bude.

    Uvjerava da će se Sindikat sigurno boriti za svako radno mjesto, za svakog kolegu, svakog člana Sindikata, za svaku malu ili veliku školu, da ima status i da svi radnici imaju pune norme i pune plate.

    “A nudimo i određena rješenja. Prepoznajemo mnoge nove obaveze u zadnjih nekoliko godina, od rada na elektronskim dnevnicima do rada u uslovima korone. Mnoge nove stvari moramo da radimo i nudimo rješenja nadležnim organima da u normu uđu i druge obaveze koje radnici imaju, a nisu ih imali prije pet, 10 ili 15 godina. To je nesporna činjenica da učitelj, nastavnik ili profesor svoj posao nosi i kući”, rekao je Gnjatić za “Nezavisne novine”.

    Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, na početku školske 2022/2023. godine osnovne škole pohađala su, dakle, 84.643 učenika, a što je u odnosu na prethodnu školsku godinu manje za 890 đaka, ili 1,1 odsto. Na početku tekuće školske godine u Srpskoj je bilo tek 9.206 prvačića.

  • Imunizacija protiv HPV virusa za starije: U Srbiji košta 500 KM, koliko će kod nas

    Imunizacija protiv HPV virusa za starije: U Srbiji košta 500 KM, koliko će kod nas

    Iako je prvobitno bilo najavljeno da vakcinacija protiv HPV virusa u Srpskoj kreće polovinom marta, javnost još ne zna da li će imunizacija početi ovog mjeseca, ni kako će izgledati cijeli proces.

    Srpska po prvi put uvodi vakcinaciju protiv humanog papiloma virusa (HPV), glavnog uzročnika raka grlića materice, a koja će biti besplatna za djecu od 11 do 14 godina. Institut za javno zdravstvo RS nabavio je 30.000 devetovalnentih vakcina, koje štite od devet tipova HPV virusa.

    Sa druge strane, zainteresovane osobe koje žele da se zaštite, a starije su od 14 godina moći će tu uslugu da plate, ali koliko, iz Instituta još ne odgovaraju.

    Cijena ove vakcine u Srbiji, gdje se takođe sprovodi imunizacija je oko 250 KM, dok jedna doza u Hrvatskoj, prema ranijim podacima, košta oko 280 maraka. Potrebno je inače primiti dvije doze.

    Da će vakcinacija u Srpskoj početi u martu najavljeno je na stručnom sastanku u Banjaluci koji je prošlog mjeseca organizovao Institut u saradnji sa Ministarstvom zdravlja RS.

    Međutim, u Institutu sada ne mogu da potvrde tačan datum vakcinacije. Nepoznanica je još i na koji način će roditelji i djeca, za koju se vakcina preporučuje, biti informisani o svemu.

    – U toku su završne aktivnosti i pripreme na početku vakcinacije protiv HPV. Vakcine su trenutno na dodatnim provjerama u Agenciji za lekove i medicinska sredstva BiH i čim budu okončane sve administrativne i druge procedure, biće isporučene Institutu, a tad ćemo i javnost moći upoznati sa svim detaljima u vezi sa vakcinacijom- odgovorili su kratko iz ove ustanove za Srpskainfo.

    Ono što je poznato jeste da će se besplatna vakcinacija sprovoditi u Domovima zdravlja, dok će zainteresovani građani moći da se vakcinišu u Institutu. Prema najnovijim preporukama vakcina se može davati i do 45. godine.

  • Sve teže naći dobrog zanatliju

    Sve teže naći dobrog zanatliju

    Radnike u oblasti završnih radova u građevinarstvu, molere, keramičare i regipsere ne zadržavaju ni veće dnevnice koje idu i do 120 KM, zbog čega je sve teže naći dobrog majstora.
    Nedostatak zanatlija na tržištu rada jeste problem već godinama, a razlog leži u tome što se tog kadra malo školuje te što veliki broj onih koji su obučeni odlaze u inostranstvo.

    Vlasnici firmi koji posluju u ovoj oblasti kažu da je upaljen alarm, jer i pored povećanja dnevnica nema ko da radi.

    To potvrđuje i banjalučki moler Aleksandar Radosavljević koji za “Glas Srpske” kaže da je do radnika sve teže doći, iako na domaćem tržištu vlada velika potražnja.

    – Dnevnice radnika pomoćnika sada idu i do 70 KM, a majstora do 110 KM, sve zavisi od njegove sposobnosti i od toga šta se radi – rekao je Radosavljević.

    Dodao je da je repromaterijal poskupio oko 20 odsto, naglasivši da su im dobavljači ponovo najavili novu korekciju cjenovnika.

    – Zbog većih dnevnica radnika nego lani ali i visokih cijena materijala i mi smo morali malo podignuti cijenu svojih usluga, za nekih 20 odsto – rekao je Radosavljević, dodajući da su cijene usluga krečenja sada 3,50 KM po kvadratu, dok se postavljanje tapeta kreće od 15 KM po kvadratu.

    Bez obzira na veće cijene, kako kaže, posla imaju jer građani stalno zovu.

    – Termini za naredna dva mjeseca skoro su nam skroz rezervisani. U Banjaluci je uvijek velika potražnja – kazao je Radosavljević.

    Da je veliki problem naći radnike saglasan je i keramičar iz Bijeljine Dragoljub Jović.

    – Dnevnice idu i do 100 maraka i bez obzira na to radnika nema. Zbog nedostatka radne snage uzimamo manje poslove, ne možemo dogovoriti posao u zgradama – rekao je Jović, dodajući da su zbog povećanja dnevnica morali korigovati cijene usluga.

    Objasnio je da su dobavljači lani mnogo digli cijene materijala, ali se sada stanje malo normalizovalo.

    I u ostalim dijelovima Srpske sve je veća potražnja za građevinskim majstorima i fizičkim radnicima.

    – Lani je dnevnica majstora iznosila 80 KM, a sada ide i do 120 KM, dok fizikalci imaju od 60 KM do 75 KM. Cijena krečenja po kvadratu prošle godine bila je dvije marke, a sada je 2,20 KM – rekao je jedan moler iz Ugljevika.

    Kada je riječ o postavljanju rigipsa dnevnice idu od sedam maraka po satu.

    U banjalučkom preduzeću “Rigips Savić” kažu da je prošla godina bila malo teža, jer su radnici konstantno odlazili i dolazili.

    – Snalazili smo se nekako ali bilo je teško, počnu da rade pa odu, a to onda usporava naše poslovanje – kazali su u ovom preduzeću.

    Ipak, najveći problem im, kako kažu, predstavlja divljanje cijena repromaterijala.

    – Radili smo jedan veliki objekat i cijene repromaterijala su drastično skočile, ali mi nismo mogli dizati cijene naših usluga jer smo bili vezani ugovorom – poručili su iz ovog preduzeća.

    Bratić

    Direktor Zanatsko-preduzetničke komore RS Jovica Bratić kaže da se već dugo priča o tome da na našim prostorima zanatstvo nestaje.

    – Taj problem se mora rješavati. Mora se probuditi interesovanje za zanatsku djelatnost, da se u školama prepoznaju talenti i sklonosti djece te da se ona opredijele za zanatstvo, kada za to imaju predispoziciju – rekao je Bratić. Objasnio je da je Evropa u prednosti jer su veće plate, a mlađe generacije hoće “instant” rješenja pa zato odlaze u inostranstvo, što je slučaj oduvijek.

  • Javni prihodi Srpske veći za petinu

    Javni prihodi Srpske veći za petinu

    Poreska uprava Republike Srpske je u prva dva mjeseca ove godine na račun javnih prihoda Republike Srpske prikupila 512,5 miliona maraka, što je za 83,7 miliona КM ili 20 odsto više u odnosu na januar prethodne godine, uz nastavak značajnog rasta prihoda u svim segmentima.

    Tako je naplata direktnih poreza, kako je saopšteno, veća za 24 odsto, doprinosa za 20 odsto, a ostalih javnih prihoda za 13 odsto, u odnosu na isti period 2022. godine.

    Doprinosi su naplaćeni u iznosu od 342,5 miliona КM, što je za 57,1 miliona КM više nego u istom periodu prethodne godine, pri čemu je naplata doprinosa za Fond PIO veća za 25 odsto, za Zavod za zapošljavanje veća je za 20 odsto, za Fond dječje zaštite se bilježi povećanje od 21 procenat, dok je naplata doprinosa za Fond zdravstvenog osiguranja veća za 12 procenata.

    Direktni porezi su naplaćeni u iznosu od oko 92,4 miliona КM, što je za oko 18 miliona maraka ili 24 odsto više nego u prva dva mjeseca prethodne godine. Najveći rast je ostvaren kod poreza na dohodak koji je naplaćen u iznosu od 48,4 miliona maraka, što je za 17,2 miliona КM ili 55 odsto više nego u periodu januar-februar 2022. godine. Pored toga, rast naplate kod direktnih poreza bilježi i porez na dobit, koji je naplaćen u iznosu od oko 40 miliona maraka, što je za dva odsto više u odnosu na uporedni period.

    Tako je naplata direktnih poreza, kako je saopšteno, veća za 24 odsto, doprinosa za 20 odsto, a ostalih javnih prihoda za 13 odsto, u odnosu na isti period 2022. godine.

    Doprinosi su naplaćeni u iznosu od 342,5 miliona КM, što je za 57,1 miliona КM više nego u istom periodu prethodne godine, pri čemu je naplata doprinosa za Fond PIO veća za 25 odsto, za Zavod za zapošljavanje veća je za 20 odsto, za Fond dječje zaštite se bilježi povećanje od 21 procenat, dok je naplata doprinosa za Fond zdravstvenog osiguranja veća za 12 procenata.

    Direktni porezi su naplaćeni u iznosu od oko 92,4 miliona КM, što je za oko 18 miliona maraka ili 24 odsto više nego u prva dva mjeseca prethodne godine. Najveći rast je ostvaren kod poreza na dohodak koji je naplaćen u iznosu od 48,4 miliona maraka, što je za 17,2 miliona КM ili 55 odsto više nego u periodu januar-februar 2022. godine. Pored toga, rast naplate kod direktnih poreza bilježi i porez na dobit, koji je naplaćen u iznosu od oko 40 miliona maraka, što je za dva odsto više u odnosu na uporedni period.

    PROČITAJTE JOŠ
    Rast u svim segmentima: Naplata javnih prihoda u januaru veća za 25 odsto
    Ad
    Кod ostalih javnih prihoda, u prva dva mjeseca naplaćeno je 77,6 miliona КM, što je za 8,6 miliona КM ili 13 odsto više u odnosu na isti period 2022. godine. Кada je u pitanju ova grupa javnih prihoda, nastavljen je rast naplate po osnovu kazni i naknada za priređivanje igara na sreću od 14, odnosno 33 procenta, dok je naplata taksi i naknada veća za četiri odsto, a prihoda po osnovu koncesionih naknada za 17 procenata.

    Što se tiče samo februara ove godine, naplata je iznosila 272,8 miliona КM, što je za 35,5 miliona maraka ili 15 procenata više nego u istom mjesecu prošle godine, pri čemu je naplata direktnih poreza veća za 15 odsto, doprinosa za 16 odsto, a ostalih javnih prihoda za 11 procenta.

  • Vidović: Najviše zaposlenih od nastanka Republike Srpske

    Vidović: Najviše zaposlenih od nastanka Republike Srpske

    Ministar finansija Republike Srpske, Zora Vidović, izjavila je da Srpska sada ima najviše zaposlenih od svog nastanka – više od 290.000 radnika, kao i da se plate povećavaju i u javnom i u realnom sektoru.

    “Za svako povećanje plata u realnom sektoru vraćamo poreze i doprinose, tako da poslodavca to povećanje košta samo neto plata. Otkada je ta mjera uvedena prije dvije godine, mi smo 43 miliona KM vratili poslodavcima na ime poreza i doprinosa”, rekla je Vidovićeva za portal “Banjaluka.net”.

    Vidovićeva je naglasila da je prosječna plata u Republici Srpskoj u prošloj godini iznosila 585 evra, a u januaru ove godine 622 evra.

    “To znači da je plata zaista povećana i vjerujem da je svim ozbiljnim poslodavcima, koji žele da nastave svoj biznis i da budu uspješni, prioritet povećanje plata i unapređenje tehnologija”, dodala je Vidovićeva.

    Komentarišući isplatu određenog dijela plate radnicima “u kovertama”, ona je rekla da se ta vrsta “sive ekonomije” u Srpskoj smanjuje, te da su radnici u tom pogledu sada u povoljnijoj poziciji.

    “Toga ima definitivno, ali mislim da je sve manje i manje. Radnici su sada u drugoj poziciji. Nekada je poslodavac imao viška zaposlenih, pa ste morali kako oni kažu. Radnici više i ne prihvataju to plata u koverti“, istakla je Vidovićeva.

    Ona je navela da se i u tom smislu smanjuje siva zona, kao i povećavanjem minimalca.

    “Vjerujem da će ta siva zona ponovo doći pod značajniji udar, jer vidim da se traži potpisivanje kolektivnih ugovora, a kada oni budu potpisani, svaka grana ima svoj minimalac i nije realno očekivati da će biti nešto u kovertama”, navela je Vidovićeva.

    Ministar finansija Republike Srpske istakla je da su prethodni mandat na čelu Ministarstva obilježili događaji koji su se negativno odrazili na ekonomiju u cijelom svijetu, ali da je Srpska uprkos ograničenjima i pritiscima uspjela da održi privrednu aktivnost i pomogne privrednim subjektima.

    “S druge strane, pomogli smo zdravstvenom sektoru tako da je svaki stanovnik koji je imao potrebu da se liječi imao uslove za to. Srećna sam što smo na kraju 2020. godine imali isti broj radnika, kao i na početku. Već 2021. godine imali smo više zaposlenih, a sada imamo najviše zaposlenih od nastanka Republike Srpske, negdje preko 290.000 radnika”, naglasila je Vidovićeva.

    Ona je dodala da je prošle godine geopolitička kriza zahvatila cijeli svijet i uzrokovala totalni poremećaj na svim tržištima.

    “Uprkos tome nema predaha. Moramo raditi intenzivno i svakodnevno, voditi brigu o svakoj marki koju potrošimo i koju primimo u budžet da bismo izdržali ovakvu situaciju, jer je to teško i za zemlje koje su daleko bogatije od nas”, rekla je Vidovićeva.

    Ona je istakla da je u prošloj godini prosječan rast BDP bio 3,5 odsto, te da je to jedan od najvećih u okruženju.

    “Borimo se lavovski da održimo ovu situaciju. Mogu da poručim svim građanima da će Republika Srpska ostati stabilna, da ćemo uraditi sve što smo planirali i da će budžetski korisnici dobiti svoja primanja, da ćemo takođe pratiti situaciju i u velikoj mjeri pomagati privredi i poljoprivredi”, dodala je Vidovićeva.

    Ona je zaključila da Vlada Republike Srpske pokazuje spremnost za nove izazove i da ne smije dozvoliti da dođe u situaciju da ne može izmirivati svoje obaveze.

  • Stevandić: Prag PDV-a za male privrednike podići na 100.000 KM ili više

    Stevandić: Prag PDV-a za male privrednike podići na 100.000 KM ili više

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da će parlament podržati inicijative usmjerene ka vlastima na nivou BiH da se osnovica PDV-a za preduzetničke i zanatske radnje u Srpskoj sa trenutnih 50.000 KM podigne na 100.000 ili više radi njihovog opstanka.

    Stevandić je rekao da je ta osnovica u Srbiji 75.000 evra i da bi njeno podizanje u BiH sigurno pomoglo i spasilo od gašenja male preduzetničke i zanatske radnje koje su dio velike porodice u privredi Srpske.

    • Ne smijemo ih zanemariti i oni ne smiju biti ostavljeni jer stvaraju veliku dobit za Srpsku – rekao je Stevandić novinarima na prvoj Međunarodnoj konferenciji zanatstva i preduzetništva Srpske koja se održava u Laktašima s ciljem promovisanja važnosti ove djelatnosti za republičku privredu.

    Podsjetio je da su “mali biznisi” velika podrška s obzirom na to da od 25 do 30.000 takvih radnji egzistira i posluje u Srpskoj, prehranjujući svoje porodice.