VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Lidl traži radnike u BiH

    Lidl traži radnike u BiH

    Kompanija “Lidl” objavila je oglas da traži više radnika na području Sarajeva, i to na poziciji junior konsultant u odjelu akvizicije.

    Kako se navodi u oglasu, rad će biti omogućen iz firme, odnosno iz Sarajeva, a jedan od zadataka koju će obavljati ovaj zaposlenik, biće i pronalaženje potencijalne lokacije za buduće prodavnice.

    “Zadaci su i razvoj prodajne mreže, analiza lokacije na osnovu geografskih, urbanističkih i građevinskih faktora, zatim vođenje inicijalnih pregovora o kupovini ili iznajmljivanju nekretnina, te saradnja sa advokatskim uredima pri izradi ugovora i sl.”, navodi se u oglasu ove kompanije.

    Podsjećamo, početkom februara ove godine, Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, u Sarajevu je održao sastanak sa predstavnicima kompanije “Lidl”, i tom prilikom je naglašeno da bi njemačka kompanija u budućnosti mogla otvoriti 2.000 novih radnih mjesta u BiH.

  • FZO: Novi lijekovi na listi za izdavanje na recept i refundaciju troškova

    FZO: Novi lijekovi na listi za izdavanje na recept i refundaciju troškova

    Na Listu lijekova koji se izdaju na recept Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske za oboljele od rijetkih bolesti uvrštena su četiri nova lijeka, kao i hrana za posebne medicinske namjene.

    Pored ovih lijekova, i prošlog mjeseca je uvršteno 12 lijekova na listu A1 lijekova koji se izdaju na recept, takođe, za oboljele od rijetkih bolesti i pojedina druga teška oboljenja.

    Na ovaj način su nastavljene aktivnosti započete nakon usvajanja novog Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, a u cilju da osigurana lica i dalje nesmetano ostvaruju svoja prava.

    Što se tiče četiri nova lijeka, riječ je o lijekovima (feneterol, ipratropijum bromid, deflazakort tablete, perampanel tablete i acitretin kapsule) koji nisu registrovani u BiH, te su uvršteni na listu A1 lijekova koji se izdaju na recept, a kako bi se i dalje omogućila refundacija troškova oboljelima od rijetkih bolesti koji koriste ove lijekove.

    Na listu A1 je, takođe, uvršten i lijek namijenjen pacijentima koji su na hemodijalizi (kalcijev acetat, magnezijev karbonat), kao i lijek baklofen za pacijente oboljele od cerebralne paralize, multiple skleroze i drugih oboljenja nervnog sistema.

    “U pitanju su, dakle, neregistrovani lijekovi koje porodice oboljelih nabavljaju uglavnom u inostranstvu i naknadno od Fonda refundiraju troškove za te lijekove”, kažu u Fondu.

    Naime, novim Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju Republike Srpske precizirano je u kojim slučajevima se može odobriti refundacija troškova zdravstvene zaštite i ona nije predviđena za lijekove koji se ne nalaze na listi lijekova koji se izdaju na recept.

    Svjesni potrebe da su za pojedina teška hronična oboljenja, poput za oboljele od rijetkih bolesti, potrebni i pojedini lijekovi koji nisu bili obuhvaćeni listom lijekova koji se izdaju na recept, Fond je uvrstio na listu pomenute lijekove.

    Pored lijekova, na listu A lijekova koji se izdaju na recept je za oboljele od rijetkih bolesti, čiji je status potvrđen u Centru za rijetke bolesti, uvrštena i hrana za posebne medicinske namjene (fantomalt, MCT ulje, L-carnitin Fresenius, Neocate Junior, Milupa GA 2, Glycosade).

    Fond zdravstvenog osiguranja će, kao i do sada, biti i dalje u kontaktu sa predstavnicima udruženja pacijenata i strukovnim udruženjima, kako bi i u narednom periodu po potrebi korigovali propise prilagođavajući ih potrebama osiguranika kada je god to moguće.

    Inače, oboljelima od pojedinih rijetkih bolesti u Republici Srpskoj od prošle godine dostupne su neke od najsavremenijih terapija, za koje je u ovoj godini u okviru Programa lijekova planirano 11 miliona KM.

    “Svi oboljeli od rijetkih bolesti koji su registrovani u Centru za rijetke bolesti su već godinama u Srpskoj oslobođeni plaćanja participacije, bez obzira na dijagnozu i godine života. Dakle, iz godine u godinu Fond osluškuje potrebe ove populacije i u kontinuitetu unapređujemo prava oboljelih od rijetkih bolesti”, zaključuju u Fondu.

  • IRB RS povećava maksimalni iznos stambenih kredita

    IRB RS povećava maksimalni iznos stambenih kredita

    Investiciono-razvojna banka (IRB) Republike Srpske povećaće za 12 odsto maksimalni iznos stambenih kredita, odnosno sa 150.000 KM na 170.000 KM, zaključeno je danas na sastanku predsjednika Vlade Republike Srpske Radovana Viškovića i menadžmenta ove banke.

    Premijer Srpske je rekao da će podizanje limita za stambene kredite biti jedan od dobrih koraka IRB-a usmjerenih na stanovništvo, ali da uporedo rade i na podršci privredi.

    On je ocijenio da je softver za prikupljanje javnih poziva, koji se nalazi na sajtu IRB-a, velika pomoć za privrednike i lokalne samouprave koji su zainteresovani za dobijanje određenih sredstava.

    “Ne smijemo zanemariti ulogu IRB-a u protekle tri godine. Možda smo jedina zajednica u regionu koja je u vrijeme pandemije virusa korona odlučila da je kamatna stopa za sve kredite koji idu preko IRB-a 0,5 odsto, a i danas je na tom nivou”, rekao je Višković novinarima nakon sastanka sa menadžmentom IRB-a.

    On je naveo da je IRB od osnivanja investirao više od tri milijarde KM u privredu, od čega su oko 2,4 milijarde KM kreditna sredstva, a ostatak hartije od vrijednosti.

    “To je napravilo dobar efekat za privredu Republike Srpske i činjenice govore da u vremenu kada su mnogi gubili hiljade radnih mjesta, Srpska iz dana u dan povećava broj zaposlenih, spoljnotrgovinske saldove, pokrivenost uvoza izvozom…”, istakao je Višković.

    On je podsjetio na požar koji se dogodio prošle godine u zgradi gdje je smješten IRB, te naglasio da je istraga pokazala da nisu tačne optužbe pojedinaca da je požar podmetnut zbog navodnog sakrivanja određenih dokumenata, te da nijedan dokument nije uništen, a postoje i rezervni koji se čuvaju na još jednoj lokaciji.

    Vršilac dužnosti direktora IRB-a Dražen Vrhovac naveo je da se novi softver ove banke odnosi na prikupljanje svih javnih poziva donatora u BiH, a tiču se Republike Srpske, kao i evropskih pristupnih fondova.

    “Na sajtu se nalazi baza podataka u kojoj pravno lice, lokalna samouprava, komunalno preduzeće treba samo da se registruju. Mi prikupljamo pozive i dostavljamo shodno djelatnosti koju ko obavlja i zajedno sa njima pišemo aplikaciju i projekte u cilju da bi što više donatorskih sredstava povukli u Srpsku i da bi naši privrednici i lokalne samouprave imali više novca na raspolaganju, a to utiče i na razvoj Srpske”, rekao je Vrhovac, prenosi Srna.

    On je dodao da je IRB, zajedno sa Vladom Srpske, proteklih godina nizom mjera spasio domaću privredu, te da intenzivno u inostranstvu promoviše mogućnosti ulaganja u Srpsku.

    “Naš finansijski rezultat 2021. godine je 4,1 milion KM, a preliminarni izvještaj za prošlu godinu se kreće oko 7,3 miliona KM”, zaključio je Vrhovac.

  • Kreditna zaduženost povećana za oko 400 miliona KM

    Kreditna zaduženost povećana za oko 400 miliona KM

    Građani Republike Srpske unazad dvije godine sve više povećavaju kreditnu zaduženost, a istovremeno smanjuju štednju u bankama.
    Po podacima Agencije za bankarstvo Republike Srpske, krediti građana su na kraju 2020. godine iznosili nešto više od 2,5 milijardi KM, a na kraju prošle godine oko 2,9 milijardi KM.

    Dakle, kreditna zaduženost je povećana za oko 400 miliona KM, prenosi Srpskinfo.

    S druge strane, štednja građana u bankama u Republici Srpskoj na kraju 2020. godine iznosila je gotovo 2,5 milijardi KM, a na kraju prošle godine je smanjena za 124,7 miliona KM.

    Osim toga, građani su na tekućim računima na kraju prošle godine imali oko 1,55 milijardi KM, pa su tako ukupni depoziti iznosili oko 3,9 milijardi KM.

  • Večeras pomjeranje kazaljki jedan sat unaprijed

    Večeras pomjeranje kazaljki jedan sat unaprijed

    Ljetnje računanje vremena počeće noćas pomjeranjem kazaljki na časovniku za jedan sat unaprijed.
    Kazaljke na časovniku biće pomjerene sa 2.00 na 3.00 časa.
    Ljetnje računanje vremena počinje posljednje nedjelje u martu u 2.00 časa, a završava se posljednje nedjelje u oktobru.

  • Stevandić uputio ramazansku čestitku: Neka vam mjesec posta bude ispunjen mirom i ljubavlju

    Stevandić uputio ramazansku čestitku: Neka vam mjesec posta bude ispunjen mirom i ljubavlju

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić uputio najiskrenije čestitke svim islamskim vjernicima u Srpskoj i BiH povodom nastupajućeg mjeseca ramazana.
    “Neka vam mjesec posta i molitve u kojem se poziva na očuvanje ljudskih vrijednosti, posebno plemenitosti između komšija, prijatelja i svih ljudi dobre volje, bude ispunjen mirom i ljubavlju, da ga provedete u dobrom zdravlju, okruženi svojim najmilijim. Ramazan šerif mubarek olsun”, naveo je Stevandića u čestitki koju je uputio u svoje i u ime Narodne skupštine Srpske.

    Tokom mjeseca posta muslimani se uzdržavaju od hrane, pića, ali i loših misli i djela. Prvi dan posta je danas.

    Mjesec ramazan ove godine ima 29 dana i završava se 20. aprila, a Ramazanski bajram nastupa 21. aprila.

  • Krediti građana u MKO premašili 440 miliona maraka

    Krediti građana u MKO premašili 440 miliona maraka

    Krediti građana u mikrokreditnim organizacijama (MKO) u Republici Srpskoj na kraju prošle godine dosegli su iznos od 440,2 miliona maraka, što je za oko 50 miliona više u odnosu na godinu ranije. Ekonomisti ističu da ljudi, uprkos visokim kamatama, pribjegavaju zaduživanju u ovom sektoru, jer novac mogu dobiti u kratkom roku i po jednostavnim procedurama.
    Prema podacima navedenim u izvještaju Agencije za bankarstvo RS o poslovanju MKO sa sjedištem u Srpskoj, građani su najviše posezali za nenamjenskim kreditima, poljoprivrednim zajmovima i kreditima iz oblasti uslužnih djelatnosti.Osim fizičkih, u posmatranom periodu i pravna lica su povećala dug u MKO te su krediti preduzeća na kraju prošle godine iznosila 10,32 miliona maraka, dok su u 2021. godini bili teški 9,02 miliona KM.
    Izvještaj pokazuje da su MKO nominalnu kamatnu stopu lani povećale u odnosu na godinu ranije za oko dva odsto pa je tako prošle godine iznosila 18,62 odsto, a u 2021. godini 16,88 odsto.

    Kada je u pitanju efektivna kamatna stopa, izvještaj pokazuje da je ona pala sa 34,40 odsto, koliko je iznosila 2021. godine na 33,65 procenata lani.

    Direktor Udruženja banaka BiH Berislav Kutle kaže za “Glas Srpske” da je rast kredita u mikrokreditnim organizacijama rezultat opšte situacije u zemlji.

    – Kao prvo, te kredite dižu oni građani koji nisu sposobni da se zaduže u bankama ili im se jednostavno žuri. Problem kod tog zaduživanja je što se novac ne koristi namjenski, na primjer za pokretanje biznisa, nego za svakodnevnu potrošnju pa nastaju problemi sa vraćanjem – rekao je Kutle.

    Komentarišući rast zaduženosti građana u ovom sektoru ekonomista Zoran Pavlović ističe da zbog malih plata, a velikih troškova ljudi ne mogu štedjeti pa su primorani da dižu kredite.

    – Kada su u pitanju vanredni troškovi poput iznenadnog kvara automobila, nabavke ogreva, spremanja djeteta za školu ili kvara veš-mašine građani nemaju ni minimalnu ušteđevinu da podmire te troškove, jer sve što zarade potroše na svakodnevne potrebe – pojašnjava Pavlović.

    On je istakao da je zaduženost u ovom sektoru bila velika u godinama nakon rata u BiH, kada se stanovništvo zaduživalo s ciljem pokretanja malih biznisa.

    – Danas nažalost mikrokrediti služe samo za vraćanje dospjelih obaveza, što je odraz siromaštva u zemlji – kategoričan je Pavlović.

    Komentarišući visinu kamatnih stopa u MKO sektoru, naročito efektivne kamatne stope za nenamjenske kratkoročne kredite, koja je lani iznosila 114 odsto, Pavlović navodi da je glavni razlog mali iznos zaduženosti po pojedincu.

    – Ako se 100.000 klijenata zadužuju po 1.000 KM, to je ogroman obim posla i zbog toga su između ostalog mikrokrediti skuplji – kazuje Pavlović.

    Zarada

    Mikrokreditne organizacije u Srpskoj zaradile su u 2022. godini 24,07 miliona maraka, što je za 30 odsto više u odnosu na profit koji su imale 2021. godine, kada je iznosio 18,4 miliona KM.

    U izvještaju Agencije za bankarstvo navedeno je da su prihodi po osnovu kamata iznosili 83,3 miliona maraka, što čini 99 odsto ukupnih prihoda MKO, dok su rashodi bili teški 57,5 miliona KM.

  • Šeranić: HPV vakcina stigla u Srpsku, vakcinacija bi mogla početi sljedeće sedmice

    Šeranić: HPV vakcina stigla u Srpsku, vakcinacija bi mogla početi sljedeće sedmice

    HPV vakcina je već stigla u Republiku Srpsku i nadamo se da će vakcinacija početi sljedeće sedmice, rekao je za RTRS ministar zdravlja i socijalne zaštite Alen Šeranić.

    Istakao je da se čeka dokumentacija iz Agencije za lijekove.

    Dodao je da će za vakcinaciju biti zaduženi Institut za javno zdravstvo i domovi zdravlja.

    U pitanju je vakcinacija djevojčica i dječaka protiv humanog papiloma virusa (HPV).

    Naime, HVP virus jedan je od glavnih uzročnika raka grlića materice, anusa, kao i pojave polnih bradavica.

    Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić ranije je istakao da je riječ o devetovalentnoj vakcini koju koristi cijeli svijet.

    Kako su “Nezavisne” ranije pisale, vakcina će biti besplatna za djecu od 11 do 14 godina, dok će za sve ostale kategorija cijena biti naknadno određena.

    Jela Aćimović, pomoćnica direktora za medicinske poslove u Institutu za javno zdravstvo RS ističe je efikasnost ove vakcine ubjedljivo najbolja kada se primi u mlađoj dobi.

    “Najbolje vrijeme za ovu vakcinu je prije tinejdžerske dobi, odnosno dobi oko 15 godina, te smo mi u Srpskoj upravo iz tih razloga postavili granicu za primanje vakcine do 15 godine”, rekla je Aćimovićva, dodajući da efikasnost primanja vakcine u mlađoj dobi mnogo više doprinosi radikaciji karcinoma grlića materice.

    Prema njenim riječima, preporuka za vakcinaciju jeste šesti razred osnovne škole.

    “Planiramo da svi roditelji na prvom roditeljskom sastanku imaju informacije o tome, te da je vakcina preporučena upravo tada”, kazala je Aćimovićeva, dodajući da će se vakcinacija obavljati u dvije doze.

  • Kroz kartice u BiH provučeno 14 milijardi KM

    Kroz kartice u BiH provučeno 14 milijardi KM

    U 2022. godini ukupna vrijednost transkacija realizovanih karticama iznosila je 14.103.186.627 KM što je za 17,95 posto više nego što je to bilo godinu dana ranije.

    Prema podacima Centralne banke BiH ukupan broj kartičnih transkacija bio je 143.812.765 i uočava se trend rasta.

    “Prosječna vrijednost jedne transkacije bila je 98 KM i manja je za 6 KM u odnosu na 2021. godinu, dok je prosječan godišnji promet po jednoj kartici iznosio 6.045 KM i veći je za 656 KM u odnosu na 2021. godinu”, saopšteno je iz Centralne banke BiH.

    Evidentan je i rast prometa kartica na internetu, a procenat realizovanog prometa karticama na internetu u zemlji iznosio je 29 posto, a u inostranstvu 71 posto.

    Na kraju 2022. godine ukupan broj aktivnih kartica iznosio je 2.333.131 i veći je za 114.202 u odnosu na 2021. godinu, a kartice je svojim klijentima izdavala 21 banka u BiH.

  • Najsretnije zemlje u 2023. godini: BiH skoro najgora u regionu

    Najsretnije zemlje u 2023. godini: BiH skoro najgora u regionu

    Svjetski izvještaj o sreći objavljen u ponedjeljak pokazuje da je Finska šestu godinu zaredom proglašena zemljom s najsretnijim stanovništvom, pokazuje Svjetski izvještaj o sreći objavljeno u ponedjeljak.
    Izvještaj, koji se bavio i učincima krize izazvane koronavirusom na dobrobit ljudi, svake godine sastavljaju naučnici u SAD-u na temelju anketa Instituta Gallup.

    Nakon sretnih Finaca slijede Danska, Island, Izrael, Holandija, Švedska, Norveška, Švicarska, Luksemburg i Novi Zeland.

    Hrvatska se nalazi na 48. mjestu, iza Japana i ispred Brazila. Među susjednim zemljama najsretnija je Slovenija na 22. mjestu, Italija je 33., Srbija 45., a Mađarska 51. Crna Gora je na 67. mjestu Svjetskog izvještaja o sreći, a Bosna i Hercegovina je na 71. mjestu.

    Pri dnu skale nalaze se uglavnom afričke zemlje, a ratom razoreni Afganistan i Libanon dvije su najnesretnije zemlje svijeta, u istraživanju koje je obuhvatilo ukupno 137 zemalja.

    Naučnici su rekli da je ljudska procjena sreće ostala “iznimno otporna” uprkos pandemiji covida-19, s globalnim prosjecima u razdoblju od 2020. do 2022. koji su bili jednako visoki kao i oni u godinama prije pandemije od 2017. do 2019.