Ministarstvo privrede i preduzetništva već petu godinu zaredom dijeli podsticaje za ulaganja.
Budžet za ovu godinu je 14,6 miliona maraka – izjavila je pomoćnik ministra za privredni razvoj Ivana Sandić Blagojević u našem Јutarnjem programu.
Sa poslovnom zajednicom su, kaže, izmijenili uredbu koju bi Vlada uskoro trebala da usvoji.
Iseljeništvo iz BiH nastavlja s aktivnom ulogom u finansijskom i ekonomskim tokovima domovine, a dokaz su i dalje izuzetno visoki iznose koji se u BiH šalju kroz proces izravnih novčanih doznaka.
Informacije Centralne banke BiH pokazuju kako su od ukupno iznosa tekućih transfera, na novčane doznake iz inostranstva se odnosi 3,58 milijardi konvertibilnih maraka, a što je izuzetan rast gotovo pola milijarde, u odnosu na godinu ranije kada je po toj osnovi dijaspora je porodici i prijateljima poslala 3,04 milijarde maraka.
Ukoliko se pak ovi podaci usporede s 2020. godinom kada je na osnovu novčanih doznaka u BiH stiglo 2,52 milijarde KM, vidljivo je kako iseljenici, uprkos kriznim vremenima koji se manifestiraju kroz povišene inflacijske pritiske, nastavljaju jačati podršku svojim sunarodnjacima, odnosno rodbini i prijateljima.
Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), ukupni tekući transferi u 2022. godini iznosili su 4,95 milijardi KM i za 598 milijuna KM su veći u odnosu na 2021. godinu.
Od ukupnog iznosa tekućih transfera, na novčane doznake iz inostranstva se odnosi 3,58 milijardi KM, a na ostale tekuće transfere 1,37 milijardi KM. Od ukupnog iznosa ostalih tekućih transfera, najveći dio u iznosu od 1,24 milijardi KM odnosi se na mirovine iz inozemstva.
No, struka je jasna u ocjeni kako bi ključni dugoročni potencijal iseljeništva trebao biti bolje prepoznat u domaćim okvirima, a radi se o mogućnosti uvezivanja iseljenika s idejama, kontaktima, ali i kapitalom, s poslovnom zajednicom unutar BiH. Umrežavanje i stvaranje kontakata preduvjet su i moguće ulaganje u BiH, pri čemu je od iznimnog značaja imati unutar BIH kontakt točku preko koje će se lakše dobiti sve potrebne informacije, ali i realizirati poslovna ideja.
Omogućiti ulaganje u BiH
Druga ili treća generacija bosanskohercegovačkog iseljeništva može biti velika prilika za razvoj privrede u BiH, no prije toga tim ljudima je potrebno stvoriti preduvjete da investiraju u domovini, počevši od olakšavanja birokratskih prepreka pa do stvaranja mogućnosti za uvezivanje s domaćim privrednicima.
Ojačati veze iseljeništva s domovinom, omogućiti uspješnim poslovnim ljudima iz iseljeničke zajednice lakše i učinkovitije ulaganje u BiH te stvoriti pretpostavke da iseljenička zajednica postane svojevrsni lobist za privlačenje stranih investicija neki su od ključnih strateških ciljeva kojima vlasti, ali i nevladin sektor u BiH, pokušavaju preokrenuti trendove te od BiH stvoriti mjesto u koje se isplati ulagati.
Već niz godina unutar BiH ugledni ljudi iz ekonomskog i marketinškog sektora pokušavaju podići odnos prema iseljeništvu na višu, produktivniji nivo, a pritom se organizuju i događaji koji služe stvaranju novih i produbljivanju postojećih veza iseljeništva i domaće poslovne zajednice.
Garant dugoročnosti investicija od strane dijaspore
Ekonomista Admir Čavalić za portal UNA kazao je da podaci pokazuju da se Bosna i Hercegovina i bosanskohercegovačka ekonomija još uvijek značajno oslanjaju na doznake iz dijaspore.
“Pored ekonomskog uticaja, najvažniji je onaj socijalni – doznake predstavljaju alternativu domaćem sistemu socijalne zaštite”, poručio je Čavalić.
Prema njegovim riječima, na određeni način se tako objašnjavaja egzistencija pojedinih kategorija stanovništva u Bosni i Hercegovini.
“Ključno pitanje je kako izvršiti transformaciju dijaspore – od socijalne ka investicionoj. Odgovori nisu jednostavni. Mora se unaprijediti poslovna klima, ukloniti barijere i smanjiti rizici u poslovanju. Samo to je garant dugoročnosti investicija od strane dijaspore”, zaključio je Čavalić.
Agencije za bankarstvo Republike Srpske i Federacije BiH donijele su Odluku o privremenim mjerama za ograničavanje izloženosti banaka i Odluku o dopuni odluke o privremenim mjerama za ublažavanje rizika rasta kamatnih stopa.
Ove Odluke kako navode iz Agencija donesene su za ublažavanje rizika izazvanih značajnim rastom referentnih kamatnih stopa, inflacijom i drugim poremećajima koji mogu imati negativne efekte na tržište Republike Srpske i Federacije BiH.
Agencije navode da kontinuirane prate rizike i promjene koji mogu uticati na ekonomske prilike i stanje bankarskog sistema, a prije svega na rizike koji se odnose na značajan rast kamatnih stopa, jer su ovi rizici i dalje prisutni u 2023. godini.
U skladu sa nadležnostima Agencija, donesene odluke, kao i nastavak aktivnosti Agencija u 2023. godini dodatno se usmjeravaju na očuvanje ekonomije i izbjegavanje prenošenja negativnih efekata sa drugih tržišta.
“U cilju očuvanja stabilnosti tržišta i bankarskog sistema, Agencije su u toku 2022. godine donosile odluke kojima su se nastojale ograničiti rizike i posljedice makroekonomskih mjera i poremećaja na vanjskim tržištima. U periodu prvih šest mjeseci primjene Odluke o privremenim mjerama za ublažavanje rizika rasta kamatnih stopa, od oktobra 2022. godine, održan je opšti nivo kamatnih stopa na tržištu uz dominantno izbjegavanje povećanja nivoa kamatnih stopa od strane banaka”, navode iz ovih Agencija i dodaju da se u uslovima mogućih značajnih poremećaja na vanjskim tržištima, očuvanje i jačanje stabilnosti bankarskog sistema postiže dodatnim i privremenim usmjeravanjem upravljanja rizicima i kroz upravljanje strukturom potencijalno značajnih i velikih izloženosti banaka na tržištima izvan Bosne i Hercegovine.
“Odluke će imati i povoljne efekte na kreditnu aktivnost i jačanje konkurencije na domaćem tržištu”, zaključuju iz ovih Agencija.
Uređenje sistema plata u realnom sektrou. Čuvanje radnika. Smanjenje sivih zona. To su glavni ciljevi Programa rada sindikata za 2023. Ranka Mišić smatra da deset odsto poreza državi od gotovo četiri milijarde KM prihoda na prijavljene dobiti u Srpskoj nije loša stvar. Loše je prema Mišićevoj što zaradu najslabije osjete radnici.
“Činjenica je da pola radnika jedva može da dobaci u prosjeku do hiljadu maraka, i to je porazno to su razlozi zašto radnici odlaze sa ovih prostora. Zato ponavljam, ovaj dokument koji smo mi ponudili Vladi Republike Srpske je utvrdio polazne koeficijente za nekvalifikovanog radnika, kvalifikovanog radnika, srednju stručnu spremu, visokokvalifikovanog radnika, radnika sa višom stručnom spremom i radnika sa visokom stručnom spremom”, kaže Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata Republike Srpske.
Radi se o minimalnim i najnižim koeficijentima, bezopasnim po poslovanje poslodavca kaže Mišićeva. Pomenuti dokument uključuje gotovo sve važne i relevantne institucije Srpske i služiće za uređenje najnižih plata za sve kvalifikacije radnika u privrednim subjektima. Od NK do VKV radnika…
“Već je na stolu jedan set zakona koji će sa ove strane unaprijediti oblast rada o kojoj danas govorimo i mislim da se svi slažemo da treba doći do određene korekcije zakona o radu”, kaže Danijel Egić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske.
Želja za boljim statusom i pravima radnika u ovoj oblasti postoji i u resornom ministarstvu. Zato je jedan od ključnih uslova i bolji rad Ekonomsko-socijalnog savjeta Republike Srpske.
Radnicima iz BiH ubuduće bi mogao biti dodatno prokrčen put za tržište Slovenije, jer pojedine barijere koje su do sada kočile zaposlenje u toj zemlje po svemu sudeći uskoro bi mogle biti izbrisane.
Naime, Ministarstvo civilnih poslova BiH je u saradnji sa nadležnim institucijama Slovenije izmijenilo sporazum o zaposlenju na tržištu te Evropske zemlje. Izmjene tog sporazuma su u fazi konsultacija i uskoro bi trebalo da se nađu na sjednici Savjeta ministara BiH.
Naime, suština je u tome da se prema sporazumu koji je trenutno na snazi o zapošljavanju domaće radne snage u Sloveniju on primjenjuje na radnike koji su najmanje 30 dana na evidenciji nezaposlenih u BiH.
U izmjenama sporazuma ta vremenska odrednica je u potpunosti izbrisana.
Takođe, u skrojenim izmjenama sporazuma navedeno i da se ugovor o zaposlenju zaključuje i na jednom od službenih jezika u BiH, što trenutno nije slučaj.Pored toga, trenutno su na snazi i odredbe sporazuma da radnik iz BiH mora biti zaposlen kod poslodavca koji je podnio zahtjev za izdavanje radne dozvole godinu dana te da tek nakon isteka tog perioda može da mijenja firmu.
Međutim, u izmjenama sporazuma navedeno je da radnik može promijeniti poslodavca u prvoj godini zaposlenja i to na osnovu nove dozvole koju izdaju nadležni organi u Sloveniji.
Veliki broj stanovnika BiH uveliko radi na tržištu te zemlje, a samo u prošloj godini tamo je zaposleno 18.312 državljana BiH, odnosno taj broj radnika dobio je posao posredstvom Agencije za zapošljavanje na nivou zemlje. Međutim, tom broju treba dodati i svakako veliki broj onih građana koji su samostalno pronalazili posao na slovenačkom tržištu i tamo se zapošljavali.
Iz poslovne zajednice poručuju da izmjene sporazuma o zapošljavanju radnika u Sloveniji ne prestavljaju ništa drugo do vjetar u leđa domaćoj radnoj snazi.
– Odlaziće nam najkvalitetniji radnici, što će dodatno zakomplikovati ionako tešku situaciju u privredi. Mi po svaku cijenu moramo da zadržimo domaću radnu snagu, ono što je ostalo. Slovenija, ali i Njemačka, liberalizuju svoje tržište i olakšavaju ulazak radnika, odnosno privlače radnu snagu na sve moguće načine – rekao je predsjednik Privredne komore RS Pero Ćorić i dodao da, ako budu nastavljeni sadašnji trendovi demografski ćemo dodatno osiromašiti, jer u posljednje vrijeme odlaze čitave porodice i olako dobijaju potrebnu dokumentaciju po osnovu spajanja porodice u evropskim zemljama.
I dok domaći radnici odlaze, oni strani sve više dolaze na tržište BiH. Tako je zbog nedostatka radne snage na tržištu RS povećana kvota za zapošljavanje stranaca za 2022. godinu sa 600 na 1.400 radnih dozvola. Isto toliko radnih dozvola odobreno je i za ovu godinu, a iz poslovne zajednice poručuju da je 1.400 radnih dozvola za sada dovoljno, ali da imaju obećanja iz Vlade Srpske da će, ako bude ukazana potreba, taj broj biti povećan, piše Glas Srpske.
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) Republike Srpske na kraju prošle godine bio je kreditno zadužen 179,7 miliona KM.
U FZO RS za CAPITAL su rekli da je ukupan dug za kredite na kraju 2022. godine manji za 13,7 miliona КM u odnosu na godinu ranije kada je iznosio 193,5 miliona КM.
Кažu i da su ukupne obaveze Fonda krajem prošle godine smanjene za oko 34,6 miliona КM u odnosu na 2021. godinu.
Govoreći o planiranim kreditnim zaduženjima u ovoj godini u Fondu su istakli da je Upravni odbor FZO krajem prošle godine donio odluku o kreditnom zaduženju za ovu godinu od 30 miliona КM, a kako bi se obezbijedila nedostajuća sredstva za finansiranje zakonom utvrđenih prava osiguranika.
„Ovaj kredit nije još realizovan. U ovoj godini FZO RS će otplatiti oko 34,9 miliona КM kredita, što znači da ćemo, računajući i planirano zaduženje ukoliko se uopšte realizuje, na kraju 2023. godine imati manje duga za kredite u odnosu na prošlu godinu i to za oko pet miliona КM. U prošloj godini FZO je vratio 40 miliona КM kredita“, rekli su u Fondu.
Najveće kredite Fond je prethodnih godina podigao kod Unicredit banke i to od 133 miliona KM za refinansiranje postojećih indirektnih zaduženja, uvođenje integrisanog informacionog sistema, izmirenje obaveza iz ranijeg perioda i finansiranje zakonom utvrđenih prava osiguranih lica Fonda te od 60 miliona koji je uzeo za finansiranje zakonom utvrđenih prava osiguranih lica.
U Fondu kažu da su troškovi zdravstvene zaštite iz godine u godinu sve veći te da je u ovoj planirano oko 805 miliona КM za zdravstvenu zaštitu, što je za oko 47 miliona КM više u odnosu na prošlu godinu.
Podsjetili su i da niz godina FZO insistira na uvođenju dodatnih izvora, kao što su prihodi od akciza na duvan i alkohol ili premije za autoodgovornost.
„Da imamo dodatne izvore finansiranja, vjerovatno ne bi bilo potrebe za novim kreditnim zaduženjima“, kažu u FZO.
Najveće plate u Republici Srpskoj primaju ljudi koji rade u Stanarima. Slijedi opština Ugljevik, dok je na trećem mjestu Banja Luka.
Prema statističkim podacima prosječna bruto plata ( sa uključenim porezima i doprinosima) u Stanarima iznosi 2245 KM, u Ugljeviku 2182 KM, dok je u Banjaluci iznos prosječne brutto plate 2006 KM.
Na četvrtom mjestu je opština Gacko sa prosječnom platom od 2000 KM, navodi se u statističkom biltenu “Plate, zaposlenost i nezaposlnost”.
Kada se odbiju obavezni doprinosi, najveća prosječna neto plata ( “na ruke” ) u Stanarima iznosila je 1455 KM, u Ugljeviku 1415 KM, u Banjaluci 1305, a u Gacku 1304 KM, pokazuju ovi podaci.
Najmanje se zarađuje u opštinama Kupres(RS) sa prosječnom neto platom od 787 KM, zatim slijede opštine Jezer (817 KM), Donji Žabar (801 KM), i Rogatica (897 KM).
Inače, prosječna neto plata u Republici Srpskoj u 2022. godini iznosila je 1238,75 KM.
Da vam je neko rekao prije deset ili petnaest godina da će Bosna i Hercegovina uvoziti radnu snagu, vjerovatno bi s čuđenjem reagovali. Kako i ne bi, poznavajući tadašnji poslovni ambijent. No, posljednje informacije nam govore da je to nova realnost.
Da ne bude zabune, u našoj zemlji imamo veliki broj nezaposlenih, ali imamo i situaciju da su radnici potrebni u dosta branši poput trgovaca, radnika u pekarama, konobara, kuhara, vozača, građevinskih radnika itd…
Iz Udruženja poslodavaca FBiH često smo imali priliku čuti žalbu da nemaju pretjeranu koristi od zavoda za zapošljavanje, te da u njihovim evidencijama nema radnika koji njima trebaju.
Zato se i dosta kompanija, pogotovo privatnih “okreće” u potrazi za novom radnom snagom.
Koliko je ljudi došlo u BiH
Iz Agencije za rad i zapošljavanje su nam kazali da je ukupno izdatih važećih radnih dozvola u Bosni i Hercegovini u 2022. godini 3.780 i to 1.645 radnih dozvola koje se računaju u kvotu i 2.135 radnih dozvola izdatih nezavisno od utvrđene kvote.
“Poredeći sa 2021. godinom izdato je ukupno 1.005 radnih dozvola više. Također, u 2022. godini izdato 690 radnih dozvola više koje se računaju u kvoti, te 315 dozvola više nezavisno od kvote. Od ukupno izdatih važećih radnih dozvola 409 radnih dozvole je izdato ženama, a 3.371 muškarcima”, kazali su nam iz Agencije za rad.
U FBiH ukupno je izdato 2.076 važećih radnih dozvola od čega 782 koje se računaju u kvotu i 1.294 izdatih nezavisno od utvrđene kvote, a u RS-u ukupno je izdato 1.447 važećih radnih dozvola i to 829 koje se računaju u kvotu i 618 izdatih nezavisno od utvrđene kvote. U Brčko distriktu ukupno je izdato 257 važećih radnih dozvola, 34 koje se računaju u kvotu i 223 izdatih nezavisno od utvrđene kvote.
Iz kojih zemalja dolaze radnici
Ono što je bitno istaći jeste da, iako su poslodavci u 2022. godini tražili povećanje kvota za radne dozvole strancima, te iako je to povećanje odobreno, popunjenost kvote na nivou Bosne i Hercegovie iznosi tek 49 posto, na nivou entiteta FBiH popunjenost kvote je tek 42 posto, na nivou RS-a popunjenost kvote je 59 posto, dok na nivou Brčko distrikta iznosi tek 38 posto.
Što se tiče broja izdatih radnih dozvola prema državama, najviše radnih dozvola u Bosni i Hercegovini izdato je državljanima Turske (861), Srbije (660), Hrvatske (169), Kine (169), Kuvajta (137), Bangladeša (123), Indije (122) i Crne Gore (102).
“Već duži niz godina po broju izdatih radnih dozvola ove prve četiri države su na prva četiri mjesta, tako da je i sada ista situacija. Novina je povećanje broja radnika iz Bangladeša, te iz Nepala kojima je izdato 38 radnih dozvola dok ranijih godina taj broj je bio jedna ili dvije radne dozvole”, rekli su nam.
Koje poslove rade
Kada je u pitanju broj radnih dozvola izdatih prema djelatnostima, najviše radnih dozvola u Bosni i Hercegovini je izdato za sljedeće djelatnosti: građevinarstvo (884), trgovina na veliko i malo (560), umjetnost, zabava, rekreacija (370), poslovanje nekretninama (356), prerađivačka industija (312) i ostale uslužne djelatnosti (236).
“U prethodnim godinama na prvom mjestu po djelatnostima uvijek je bila trgovina, a u 2022. godini to se promijenilo i na prvom mjestu je djelatnost građevinarstva. Ostale djelatnosti su iste kao i prethodnih godina”, zaključili su.
Činjenica je da smo već odavno zemlja koja izvozi radnu snagu zbog niske cijene rada, a istovremeno možemo reći da ćemo postati zemlja u kojoj će se uskoro radnik tražiti na svaki mogući način.
Iz svega navedeno jasno se nameće zaključak da će se proces uvoženja radne snage etablirati kao normalna društvena pojava, čak i za zemlju koja je još u tranziciji i koja muku muči sa svojim građanstvom.
Uz stimulaciju koju država mora obezbijediti u narednom periodu moraju se tražiti rješenja za povećanje plata u realnom sektoru.
Poručio je ovo Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, rekavši da je bitno da se zadrže radnici, da se pokaže da se ovdje može raditi i zaraditi.
Saša Trivić, predsjednik Udruženja unije poslodavaca RS, pozdravio je Dodikovu odluku te rekao da je dobro da se razmišlja u tom pravcu.
“To je moguće na dva načina, prvi je kroz Zakon o podsticajima za rast plata koji već funkcioniše. Druga varijanta je, pošto smo prešli na sistem bruto plata, odnosno da su porezi i doprinosi u vlasništvu radnika, da se kroz eventualne korekcije poreskih stopa obezbijedio da dio novca ostane radniku. Ove stvari nisu nove ni nepoznate, samo je pitanje da li država ima prihode za tako nešto”, istakao je Trivić za “Nezavisne novine”.
Na pitanje da li je bilo razgovora na tu temu, Trivić odgovara da su juče imali sastanak sa predstavnicima Ministarstva finansija RS.
“Zaključeno je da se kroz borbu protiv sive ekonomije mogu obezbijediti ta nedostajuća sredstva, odnosno da bi se dio sredstava koji se prikupi u borbi protiv sive ekonomije preusmjerio u povećanja plata radnika. Trenutno se rade procjene i plan aktivnosti, te se još ne zna do kolikog povećanja plata za radnike u realnom sektoru bi moglo doći”, naglasio je Trivić.
Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore RS, istakao je da se plate moraju povećavati kako bi se na jedan način nadomjestio nedostatak radne snage, ali i zadržali kvalitetni radnici.
“Očekuje se da pomoć Vlade RS bude kao u ranijem periodu, da se odrekne dijela doprinosa koji bi se pretočio direktno u plate radnika. Sve što se smanji kroz doprinose privrednici bi vrlo rado preusmjerili radnicima i na taj način došli do zajedničkog cilja, odnosno povećanja plata. Ta sredstva koja bi bila izdvojena svakako bi kroz povećanu potrošnju i povećanje PDV-a bila vraćena u budžet i on ne bi puno trpio zbog toga. Ovo, ako se uradi, biće na zadovoljstvo svih, i radnika, i privrede, ali i Vlade RS”, kazao je Ćorić za “Nezavisne novine”.
Kako je objavio Zavod za statistiku Republike Srpske u ponedjeljak, krajem prošle godine je u RS bilo zaposleno 286.679 radnika.
“Od ovog broja su 153.311 muškarci, a 133.368 žene”, piše u podacima Zavoda za statistiku RS.
Dalje navodi da je u decembru prošle godine prosječna plata u Republici Srpskoj bila 1.217 KM.
“Godišnji prosjek plate za prošlu godinu iznosio je 1.144 KM. U 2021. godini iznosio je 1.004 KM, 2020. godine 956, a 2019. godine 906 KM”, objavili su iz Zavoda za statistiku RS.
Prema ovim podacima, prošle godine je najveća prosječna neto plata zabilježena u Stanarima, 1.455 KM, pa Ugljeviku 1.415 KM, pa slijedi Banjaluka sa 1.305 KM, te Gacko 1.304 KM.
Najniže prosječne neto plate prošle godine u Republici Srpskoj su, prema ovim podacima, bile u Kupresu 787 KM, Donjem Žabaru 801, Jezeru 817 KM te Rogatici 897 KM.
Obaveze gradova i opština u Srpskoj na kraju prošle godine po osnovu direktnih kreditnih zaduženja iznosile su 360,24 miliona KM, što je za 5,53 miliona maraka manje u odnosu na kraj 2021. godine, kazali su “Glasu Srpske” u Ministarstvu finansija RS.
Najčešći razlozi zaduženosti opština i gradova u Srpskoj su refinansiranje postojećih kredita, ali i realizacija kapitalnih investicija.
“Lokalne zajednice koje su na kraju 2022. godine imale najveći procenat zaduženosti po osnovu postojećih kreditna u odnosu na ostvarene redovne prihode iz prethodne godine su opštine Kneževo, Jezero, Srbac i Kozarska Dubica, ali i grad Doboj”, kazali su u Ministarstvu finansija.
Dugoročna zaduženost opštine Srbac iznosi oko devet miliona maraka, a godišnje na otplatu kredita iz lokalne kase ode oko 1,2 miliona maraka.
“Redovno servisiramo sve te obaveze i tako ćemo nastaviti. Pri gornjoj smo granici zaduženosti koja je definisana zakonom”, rekao je “Glasu” načelnik opštine Srbac Mlađen Dragosavljević i dodao da veliki iznos njihovih kredita datira iz ranijeg perioda.
Naglasio je da je novijeg datuma samo revolving kredit za pokrivanje tekuće likvidnosti, ali i dodao da su imali dvije emisije obveznica, od kojih je jedna bila namijenjena za gradnju zgrade za mlade bračne parove.
U opštini Jezero trenutne kreditne obaveze iznose 805.000 maraka.
“Sa dolaskom na mjesto načelnika, još 2016. godine, zatekla sam dva budžeta opštine u minusu od prethodne vlasti i načelnika tadašnje lokalne uprave. Tada smo imali obaveze teške 300.000 maraka samo za poreze i doprinose. Pored tog iznosa, imali smo i dugovanja prema komunalnim preduzećima pa su na kraju ukupne obaveze koje smo preuzeli bile teške više od milion maraka. Zbog toga smo tada ušli u kreditno zaduženje i krenuli u prepakivanje kredita”, rekla je načelnica Jezera Snježena Ružičić.
Naglasila je da su kreditna zaduženja koja su imali u 2021. godini prepakovali u dugoročni nenamjenski kredit od 850 miliona maraka bez kamata.
“Za refinansiranjem tog starog kredita posegnuli smo zbog visoke kamatne stope. Taj kredit usmjeren je u investicije i čišćenje starih obaveza”, kazala je “Glasu Srpske” Ružičićeva.
Načelnik Kneževa Goran Borojević kao ni prvi čovjek Kozarske Dubice Radenko Reljić juče nisu odgovarali na naše pozive. Takođe, ni iz grada Doboja nismo uspjeli dobiti podatke o tome koliko trenuto iznose njihove kreditne obaveze.
Šestorka bez kredita
U Ministarstvu finansija RS kazali su da šest lokalnih zajednica u Srpskoj nema nikakvih obaveza po osnovu direktnih kreditnih zaduženja. Prema njihovim podacima, to su Čelinac, Petrovac, Istočni Drvar, Istočni Mostar, ali i Rudo i opština Osmaci.