Direktor Službe za poslove sa strancima Slobodan Ujić izjavio je Srni da je u prihvatnim centrima u BiH trenutno oko 1.750 migranata, dok ih je u januaru 2021. godine, kada je bio vrhunac migrantske krize u BiH, samo u prihvatnom centru Blažuj bilo smješteno više od 3.500.
On je istakao da je situacija u BiH o pitanju priliva migranata trenutno stabilna, naročito u poređenju sa onom u januaru 2021. godine.
“Trenutni broj migranata u prihvatnim centrima u svim smještajnim kapacitetima je oko 1.750 i dodatnih 300 izvan prihvatnih centara u BiH”, naveo je Ujić.
On podsjeća da su u BiH u funkciji četiri privremena centra za prihvat i smještaj migranata kapaciteta oko 5.000 mjesta, što je u ovom trenutku više nego dovoljno za broj migranata koji se nalazi u BiH.
Ujić podsjeća da je Savjet ministara u decembru prošle godine usvojio Strategiju u oblasti migracija i azila za period 2021-2025. godine i dodaje da je Služba za poslove sa strancima aktivno učestvovala u izradi Strategije koju je predložilo Ministarstvo bezbjednosti.
“Ovom strategijom definisano je sedam strateških ciljeva, među kojima su: unapređenje sistema sveobuhvatnog upravljanja politikama migracija i azila, povećanje efikasnosti kontrole granice, efikasnije upravljanje nezakonitim migracijama na teritoriji BiH, unapređenje sistema azila, efikasnija borba protiv krijumčarenja migranata i trgovine ljudima, podrška zakonitim migracijama i integracija stranaca koji zakonito borave u BiH, te jačanje mehanizama koordinacije u upravljanju migracijama i azilom”, precizirao je Ujić.
Prema njegovim riječima, nakon što budu napravljene određene korekcije, trebalo bi da bude usvojen i akcioni plan za period 2021-2025. godina u vezi sa sprovođenjem Strategije u oblasti migracija i azila.
“Očekujem da će se donošenjem strateških dokumenata obezbijediti razvoj kvalitetnog sistema migracija i azila u BiH u skladu sa standardima EU, te omogućiti aktivno učešće u ovim oblastima na regionalnom nivou”, rekao je Ujić.
On je potvrdio da je u prošloj godini zabilježen značajan priliv migranata u BiH i da je predmet rada Službe za poslove sa strancima bilo više od 27.000 migranata.
Prema njegovim riječima, pritisak je naročito bio izražen u septembru i oktobru prošle godine kada je priliv bio i do 200 migranata dnevno.
Ujić kaže da se sa lošijim vremenskim uslovima smanjuje broj pokušaja ulaska migranata u BiH.
“Karakteristično je da se u 2022. godini struktura migranata promijenila jer smo u ranijem periodu imali dominantno državljane Pakistana, Avganistana, Iraka, a u posljednjem periodu sve ih je više iz zemalje subsaharske regije tako da je povećan broj državljana Burundija, Kameruna, Gambije”, naveo je Ujić.
Prema njegovim riječima, značajan udio u tom broju zauzimaju i državljani Indije, Bangladeša, Nepala. U najvećoj mjeri zastupljena je kategorija ekonomskih migranata iz zemalja koje nisu zahvaćene ratnim dešavanjima.
“BiH je tranzitna zemlja koju migranti koriste za prelazak u zemlje EU i zbog toga migrantsku situaciju Služba za poslove sa strancima posmatra sa dva aspekta – bezbjednosnog i humanitarnog. Pitanje humanitarnog zbrinjavanja migranata je veoma složeno zbog nedostatka budžetskih sredstava i u znatnoj mjeri BiH se oslanja na fondove EU. Karakteristično je da je najznačajnija pomoć koju prima BiH usmjerena direkno ka migrantima, dok je jačanje kapaciteta institucija BiH zastupljeno u nedovoljnoj mjeri”, naglasio je Ujić.
Zato u humanitarnom dijelu, istakao je on, značajnu ulogu imaju međunarodne organizacije koje pružaju podršku Službi tako da su svi migranti koji dođu u BiH adekvatno humanitarno zbrinuti.
S druge strane, dodao je on, Služba za poslove sa strancima, vodeći računa o bezbjednosti BiH i njenih građana, svakog migranta registruje, uzima mu biometrijske podatke, te se s njima obavljaju intervjui, nastojeći da se dođe do saznanja o rutama kretanja, potencijalnim mrežama krijumčara i prikupljaju se dokazi koji će se koristiti u postupku readmisije.
Ujić je rekao da se prikupljeni podaci razmjenjuju sa ostalim bezbjednosnim agencijama u BiH radi dalje provjere u njihovim bazama podataka i otkrivanja potencijalnih bezbjednosnih prijetnji, čime se daje značajan doprinos zaštiti bezbjednosnog sistema BiH.
On je naveo da su biometrijski podaci ključni u bezbjednosnom aspektu migracija, te da je na osnovu razmjene podataka i izvršenih provjera identifikovano više lica koja čine bezbjednosnu prijetnju u BiH.
Odgovarajući na pitanje da li je i u kojoj mjeri specijalna operacija ruske vojske u Ukrajini uticala na migracije u regionu, posebno u BiH, on je rekao da državljani Rusije i Ukrajine u BiH mogu boraviti po pravu bezviznog boravka, te da u proteklom periodu nije zabilježen značajan broj lica iz ovih zemalja.
Ujić je dodao da je u martu prošle godine zabilježen dolazak određenog broja državljana Ukrajine, ali da taj broj nije bio značajan. Većina njih već se vratila u matičnu zemlju ili je nastavila put prema zemljama EU koje su im obezbijedile bolje humanitarne uslove i pristup tržištu rada.
“Poslednjih dana primijećen je ulazak određenog broja državljana Ruske Federacije, međutim to je još na nivou standardnih brojki”, naveo je Ujić.
On je rekao da BiH još nije potpisala sporazum sa Agencijom za evropsku graničnu i obalnu stražu /FRONTEKS/ koji bi omogućio značajniju saradnju u oblastu uprvaljanja migracijama.
“Ono što mogu istaći jeste da je Služba za poslove sa strancima u prethodnom periodu ostvarila saradnju sa FRONTEKS-om koji nam je pomogao u vidu specijalizovane opreme i jačanja ljudskih kapaciteta kroz brojne obuke koje su pripadnici Službe za poslove sa strancima pohađali u organizaciji ove evropske agencije”, naveo je Ujić.
On je izrazio zadovoljstvo ostvarenim rezultatima Službe za poslove sa strancima, posebno zbog toga što je Služba i pored ograničenih materijalnih resursa, nedostatka ljudskih kapaciteta i budžetskih sredstava, stavila migrantsku krizu pod kontrolu.
“Mi smo od 2017. godine pod pritiskom povećanog priliva migranata sa istim ljudskim i materijalnim kapacitetima. Upućujemo naše inspektore iz svih terenskih centara u mjesta koja su pod povećanim pritiskom migracija, bez mogućnosti da ostvare naknade za svoj dodatni angažman”, kaže Ujić.
Prema njegovim riječima, Služba za poslove sa strancima proteklih godina imala je veliki odliv kadrova koji su je napustili zbog odlaska u penziju, na druga radna mjesta ili u inostranstvo.
“Neophodno nam je zanavljanje tih pozicija, za šta čekamo odobrenje Savjeta ministara. To nam je prioritet u narednom periodu, naročito jer je intencija da Služba u potpunosti preuzme upravljanje privremenim prihvatnim centrima u čemu nam sada pomažu međunarodne organizacije”, naglasio je Ujić.
On smatra da će migracije na zapadnobalkanskoj ruti biti nastavljene i narednih godina, naročito sada kada je Hrvatska ušla u Šengensku zonu.
Prema njegovim riječima, fokus u narednom periodu biće na dobrovoljnom, ali i prisilnom povratku migranata u njihove zemlje porijekla.
“Jedina smo zemlja na Balkanu koja uspješno realizuje vraćanje migranata u zemlju porijekla. Imamo u planu da organizujemo čarter letove kako bismo u matične zemlje vratili sva lica koja nemaju dobre namjere i ugrožavaju bezbjednost BiH. Za navedeno Služba ima obučene službenike eskorta i pratnje, a ono što je ključno jesu finansije, jer svako prisilno udaljenje iziskuje i znatna finansijska sredstva”, naglasio je Ujić.
Upitan da li će se ponovo kandidovati za funkciju direktora Službe za poslove sa strancima, s obzirom na to da mu ističe mandat, on je rekao da je u toku konkursna procedura za izbor direktora Službe, koju provodi Ministarstvo bezbjednosti, da je i on jedan od kandidata, a da konačnu odluku o imenovanju donosi Savjet ministara
