Kategorija: Društvo

  • Roditelji bolesne djece u Srpskoj u problemu

    Roditelji bolesne djece u Srpskoj u problemu

    Djeca sa smetnjama u razvoju koja su do kraja prošle godine koristila lijekove iz inostranstva, odnosno one koji nisu registrovani u BiH i nema ih na našem tržištu, našla su se u problemu zbog novog Zakona o zdravstvenom osiguranju Republike Srpske. Njime su izmijenjena pravila na osnovu kojih je, do sada, Fond zdravstvenog osiguranja refundirao nabavku terapije u inostranstvu.
    Predsjednik gradiškog Udruženja za pomoć mentalno nedovoljno razvijenim licima, Dragoslav Šinik, za BL portal objašnjava da je propisana procedura za nabavku ovakvih lijekova sada komplikovana i dugo traje, a to mnogi mališani ne mogu da čekaju.

    ,,Sada Fond zdravstvenog osiguranja, da bi refundirao lijek koji nije na listi A, traži da kada roditelj podnese zahtjev za refundaciju donese i konzilijarno mišljenje. Ukoliko, na primjer, UKC Republike Srpske formira konzilijum i potvrdi da je djetetu potreban lijek, refundacija ide na teret zdravstvene ustanove. Sad nastaje i problem zbog potrebe formiranja ogromnog broja konzilijuma, jer oni nisu isti za svaki zdravstevni problem naše djece. Svaki klinički centar bi, prema ovome, trebao da formira konzilijume, što je samo po sebi proces, a djeci je lijek potreban svaki dan“, objašnjava Šinik i pita zašto se stavlja i ovaj teret na leđa roditelja čija se djeca ionako bore sa teškim problemima.

    I tu nije kraj. Roditelji djece sa smetnjama u razvoju, kao i sa rijetkim bolestima, imaju još jedan problem, jer Fond zdravstvenog osiguranja ne priznaje više mišljenje zdravstvenih ustanova u Srbiji, gdje se pacijenti iz Republike Srpske upućuju zbog adekvatnijeg liječenja.

    ,,U Srbiji ljekar propiše djetetu terapiju, a onda se, po novom Zakonu, ponovo moramo obratiti ustanovi koja nas je uputila tamo da to mišljenje pobije ili potvrdi. To je apsurdno. U krajnoj liniji, nas ne zanima ko će lijekove refundirati, jer su nam oni neophodni, a izuzetno su skupi“, kaže Šinik i apeluje da se nađe rješenje.

    Sa ovim je saglasana i predsjednica Saveza za rijetke bolesti Republike Srpske Biljana Kotur, koja kaže da je ono zašta su se borili sada praktično izbrisano.

    ,,Mi smo ranije imali refundaciju na osnovu nalaza specijaliste da je lijek potreban, računa za lijek, kao i kartice koja potvrđuje da vi imate rijetku bolest. Na taj način smo prevazišli mnogobrojne probleme koje osobe sa rijetkim bolestima imaju svugdje, a to je upravo nedostupnost lijekova koje kupujemo u inostranstvu. Mnogi ovdje nemaju ni doktora, nego se liječe u Srbiji i Hrvatskoj. Ima toliko rijetkih bolesti da nema mogućnosti da se ovdje obave svi nalazi uz adekvatnu podršku. Mi u Republici Srpskoj nemamo metabologa, a mislim da nema ni imunologa za odrasle. Najprometnija odjeljenja u bolnicama imaju mali broj ljekara koji ne stižu sve, pa samim tim ni da se posvete osobi koja ima rijetku bolest“, objašnjava Kotur za BL portal.

    Osobe sa rijetkim bolestima su, na neki način, do ovog zakona bile prepoznatljive i znalo se da oni ne mogu da čekaju, kaže Kotur i napominje da su u proteklih sedam godina radili zajedno sa institucijama u traženju najboljih rješenja.

    ,,Nismo mogli očekivati da će nas na ovakav način bukvalno obrisati. Znaju svu našu borbu. Ako su htjeli da izvrše određene kontrole, sumnjali u zloupotrebe, pa im je to bio razlog, onda su trebali i da osmisle na koji način će se izdavati konzilijarna mišljenja. Institucije su trebale da naprave put između Fonda i UKC-a Republike Srpske, a ne da na nas i taj teret stavljaju“, ističe Kotur i napominje da situacija sa refundiranjem liči na povratak sms porukama za sakupljanje novca za liječenje.

    Iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske za BL portal kažu da postupaju u skladu sa novim Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju. Priznaju da Zakonom nije predviđena mogućnost refundacije lijekova koji se ne nalaze na listi lijekova koji se izdaju na recept, dok je ranije, u izuzetnim situacijama, postojala ta mogućnost.

    ,,Međutim, svjesni potrebe da su za pojedina teška hronična oboljenja, posebno u dječijoj populaciji, potrebni lijekovi koji se ne nalaze na listi lijekova Fonda koji se izdaju na recept i za koje smo ranije refundirali troškove, već smo pokrenuli proceduru da te lijekove za koje se najčešće traže refundacije uvrstimo na listu A1. Na ovoj listi se, inače, nalaze lijekovi koji nisu registrovani u BiH, ali su potrebni i nemaju alternativu u liječenju pojedinih oboljenja. Na ovaj način ćemo omogućiti na teret Fonda određene lijekove koje, između ostalog, koriste i oboljeli od rijetkih bolesti, kao i djeca sa poteškoćama u razvoju”, naglašavaju u Fondu zdravstvenog osiguranja.

    Ujedno demantuju da se proces refundacije sada prenosi na zdravstvene ustanove. Fondu se i dalje predaju zahtjevi za refundaciju i utvrđivanje osnovanosti zahtjeva za refundaciju vrši Komisija stručno-medicinskih konsultanata Fonda.

    ,,Novina je što je sada za lijekove koji se primjenjuju u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti, a ne nalaze se na našoj bolničkoj listi i listi citostatika, potreban prijedlog konzilijuma bolnice. Fond nije zdravstvena ustanova i mi ne možemo da formiramo konzilijum. Napominjemo da bi ljekari iz Srpske koji za osiguranike predlažu liječenje u Srbiji, trebalo da budu upoznati sa zdravstvenim stanjem tih pacijenata i da u zdravstvenom kartonu imaju podatke o pacijentima, bez obzira gdje su oni liječeni”, zaključuju u Fondu.

    Iz Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske za BL portal kratko su poručili da se o ovom pitanju neće oglašavati.

    Kako saznajemo, predstavnici udruženja roditelja djece sa smetnjama u razvoju i rijetkim bolestima danas će se sastati sa direktorom UKC-a RS.

  • Trivić: Nije dobro, ali poštovaćemo

    Trivić: Nije dobro, ali poštovaćemo

    Odluka Vlade Republike Srpske da poveća najnižu platu za 50 maraka je ekonomski neopravdana i dovešće do gašenja pojedinih radnih mjesta, rekao je “Glasu Srpske” predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Saša Trivić.
    Smatra da odluka Vlade nije dobra ali da će je na kraju ipak morati poštovati.- Vlada se vodila da ganja neku sredinu između prijedloga poslodavaca i sindikata sa ciljem da naplati više poreza – rekao je Trivić.Poslodavci su prethonih dana navodili i da najmanji rast minimalca neće moći izdržati, a Trivić navodi da će se to, prema najavama, iz određenih djelatnosti desiti.- Najniža plata od 700 maraka nije taj iznos, već je 900 jer poslodavci isplaćuju i topli obrok prevoz. To je bitno reći – zaključio je Trivić.
    Najniža plata u Srpskoj za ovu godinu iznosiće 700 maraka što je za 50 maraka više u odnosu na minimalac koji poslodavci isplaćuju od maja prošle godine, saznaje Glas Srpske.

    Poslodavci u Srpskoj predlagali su najnižu platu od 673 maraka, a Savez sindikata RS tražio je da to bude 800 maraka. Najniža plata u Srpskoj od maja prošle godine povećana je sa 590 na 650 maraka.

  • Minimalac u Srpskoj 700 KM

    Minimalac u Srpskoj 700 KM

    Vlada Republike Srpske donijela je odluku da minimalac u Republici Srpskoj od sada bude 700 KM.

    “Vlada je usvojila odluku da 700 KM bude nova najniža cijena rada”, kazala je za “Nezavisne novine”, Zora Vidović, ministar finansija Republike Srpske.

    Na ovaj način, minimalna zagarantovana zarada u Srpskoj povećana je za 50 KM, jer je dosadašnji minimalac iznosio 650 KM.

    Podsjetimo, Savez sindikata RS tražio je da minimalac bude povećan na 800 KM, dok je prijedlog Unije udruženja poslodavaca bio 673 KM.

    Pošto poslodavci i sindikalci nakon nekoliko sastanaka nisu postigli dogovor o iznosu najniže plate, odluka je ponovo pala na izvršnu vlast.

  • Patrijarh Porfirije otputovao u SAD

    Patrijarh Porfirije otputovao u SAD

    Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije otputovao je danas u SAD, gdje će do 5. februara posjetiti Crkveno-školsku opštinu Svetog Save u Njujorku i Pravoslavni bogoslovski fakultet u Libetvilu, te se sastati sa episkopima Srpske pravoslavne crkve na američkom kontintentu.

    U pratnji patrijarha su episkop kanadski Mitrofan, protojerej-stavrofor Velibor DŽomić i protođakon Dragan Radić, saopšteno je iz Informativne službe SPC.

    Patrijarha Porfirija će, dok bude boravio u SAD, u svim poslovima episkopa beogradsko-karlovačkog zamjenjivati episkop sremski Vasilije.

    Planirano je da patrijarh od 24. do 28. januara posjeti parohije i Crkveno-školsku opštinu Svetog Save u Njujorku, koje mu je Sveti arhijerejski sinod povjerio na duhovno staranje sve do potpune normalizacije tamošnjih prilika.

    Tom prilikom upoznaće se i sa procesom obnove Saborne crkve Svetog Save u Njujorku, koja je izgorjela u požaru na Vaskrs 2016. godine.

    U Njujorku će, na praznik Svetog Save, 27. januara, patrijarh Porfirije služiti Svetu arhijerejsku liturgiju, a potom prisustvati svečanoj proslavi Svetog Save – patrona tamošnjih pravoslavnih Srba.

    Tokom boravka u Njujorku imaće više sastanaka u vezi sa obnovom bogoslužbenog života pravoslavnih Srba u Njujorku, kao i sa obnovom Saborne crkve Svetog Save.

    Srpski patrijarh će u drugom dijelu posjete, od 29. januara do 4. februara, posjetiti Pravoslavni bogoslovski fakultet Svetog Save u Libertivilu kod Čikaga, gdje će održati više sastanaka sa dekanom, upravom, nastavnicima i studentima jedine visokoškolske ustanove SPC na sjevernoameričkom kontinentu.

    On će prisustvovati i svečanoj proslavi Svetog Save u organizaciji nastavnika i studenata tog fakulteta.

    Planirano je da se Njegova svetost sastane sa nadležnim episkopima SPC na prostoru Sjeverne, Srednje i Јužne Amerike u manastiru Novoj Gračanici na Trećem jezeru.

  • Nema dogovora o minimalnoj plati, konačnu odluku donosi Vlada RS

    Nema dogovora o minimalnoj plati, konačnu odluku donosi Vlada RS

    Kao što se i očekivalo, na sjednici Ekonomsko-socijalnog savjeta Republike Srpske nije postignut dogovor o iznosu najniže plate za ovu godinu i konačnu odluku, kao i prethodnih nekoliko puta donijeće Vlada Republike Srpske.

    Sjednici Ekonomsko socijalnog savjeta prisustvovali su Siniša Karan, v.d ministra rada i boračko invalidske zaštite Republike Srpske, Zora Vidović, ministar finansija, Ranka Mišić, predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske te predstavnici Unije poslodavaca Republike Srpske.

    Dejan Mijić, potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, rekao je da su sindikat i poslodavci iznijeli svoje prijedloge sa obrazloženjima i da je bilo razgovora, ali da su svi ostali pri svojim prijedlozima.

    “Nakon što Vlada analizira pokazatelje, donijeće i konačnu odluku”, rekao je Mijić naglašavajući da je prijedlog Unije poslodavaca da najniža plata iznosi 673 KM.

    S druge strane, Ranka Mišić, predsjednik Saveza sinidkata RS, kaže da je 800 KM najniži iznos minimalne plate koji bi bio prihvatljiv za sindikat ističući da se najniža plata isplaćuje za 70.000 radnika.

    “Nažalost, nismo imali podršku poslodavaca, a i predstavnici Vlade nisu imali svoj stav. Oni kažu da će to reći kasnije, odnosno da će na sjednici Vlade donijeti odluku o iznosu najniže plate”, rekla je Mišićeva.

  • BiH ne muče radna mjesta, već manjak radnika

    BiH ne muče radna mjesta, već manjak radnika

    Širom svijeta u 2023. godini očekuje se blaža stagnacija kada je u pitanju zapošljavanje, ali to, prema riječima stručnjaka, neće mnogo uticati na Bosnu i Hercegovinu, jer, kako tvrde, BiH nema problem sa radnim mjestima, već sa nedostatkom radnika.

    Kada je u pitanju globalna slika, procjene govore da će u 2023. godini broj nezaposlenih u svijetu porasti za tri miliona, čime će se broj onih koji su bez posla povećati na 208 miliona, navodi se, između ostalog, u izvještaju Međunarodne organizacije rada (ILO), koji je objavljen početkom sedmice.

    “Zapošljavanje će usporiti u ovoj godini zbog privrednih posljedica rata u Ukrajini, visoke inflacije i strože monetarne politike. Inflacija će nagristi realne plate”, saopšteno je iz ILO.

    Dodaju da se u ovoj godini očekuje rast zaposlenosti od svega jedan odsto, što je manje od ranijih predviđanja kada je u pitanju zapošljavanje na svjetskom nivou.

    “Poređenja radi, u 2022. broj zaposlenih porastao je za dva odsto. Što se tiče 2023. godine, slabiji rast broja novih radnih mjesta poklopiće se s nedovršenim oporavkom od šoka koji je izazvala pandemija. Zbog sporijeg rasta broja zaposlenih u svijetu ne očekujemo nadoknadu gubitaka iz kovid krize prije 2025. godine”, rečeno je iz ILO-a.

    U ovom trenutku ne zna se tačno sa koliko nezaposlenih je BiH dočekala 2023. godinu. Još nisu dostavljeni podaci Zavoda za zapošljavanje Federacije BiH za novembar i decembar, a posljednji objavljeni odnose se na kraj oktobra 2022.

    “Na dan 31.10.2022. u Federaciji BiH na evidenciji Zavoda bile su 286.143 nezaposlene osobe. To je ipak bolja slika nego na početku 2022. godine, pa tako bilježimo smanjenje broja nezaposlenih od oko 14.000. Konačne podatke za prošlu godinu imaćemo početkom februara”, kazali su za “Nezavisne novine” iz Zavoda za zapošljavanje FBiH.

    Sa druge strane, u Republici Srpskoj sve je poznato. Na kraju 2022. godine, na evidenciji republičkog Zavoda za zapošljavanje bilo je 64.295 osoba, što je, prema riječima nadležnih, najmanje u istoriji.

    Međutim, poslodavci u Srpskoj ne vjeruju u ove brojeve. Ne vjeruju ni da će u ovoj godini doći do povećanja zaposlenosti, a razlog za to je, kažu:

    “Realno, kod nas postoje otvorena radna mjesta, a tih 65.000 su fiktivno nezaposleni iz raznih razloga, pa možemo komotno reći da nemamo nezaposlenih. Mi imamo radnih mjesta, ali nemamo koga zaposliti. Nemamo mi s tim problem. Oni govori o tome da bi trebalo da postoje neki nezaposleni, ali mi nemamo nezaposlenih”, tvrdi Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.

    To će se, poručuje Trivić, riješiti kao i prethodne godine, odnosno zapošljavanjem radne snage iz inostranstva.

    “Zapošljavaćemo stranu radnu snagu, intenziviraćemo u ovoj godini dolazak stranih radnika, jer jednostavno neki poslovi neće moći preživjeti bez stranih radnika”, navodi Trivić za “Nezavisne novine”, koji na pitanje koji su to poslovi i da li se može precizirati koliko radnika je neophodno Srpskoj, odgovara:

    “Vidjećemo kako se sve bude razvijalo. To nije jednostavan proces. Ljude koji budu došli sa strane treba obučiti i u inostranstvu i kod nas da žive i rade zajedno. Radnici fale u svim privrednim proizvodnim sektorima, zaista ne znam nijedan da ne nedostaju radnici”, rekao je Trivić.

    U BiH se u ovom trenutku ne gleda kako riješiti problem koji se zove usklađenost ponude i tražnje, zbog čega nam i nedostaje radne snage, poručuju stručnjaci.

    “Dolazak stranih radnika popunjava kvalifikacije kojih nema na birou, a zaista je pitanje koliko biro reflektuje stvarno stanje. Isto tako, ogroman problem je odlazak ljudi, pa nadležni to koriste da kažu kako je nikada manje nezaposlenih, odnosno to predstavljaju kao da je smanjena nezaposlenost”, pojašnjava ekonomista Aziz Sunje.

    Da bi se zaista uticalo na nezaposlenost, kaže on, mora se popraviti, između ostalog, politička slika, jačati poslovni ambijent koji će se otvoriti za inostrana ulaganja.

    “Mora postojati intenzivniji dogovor poslodavac-obrazovni sistem. Na primjer, da li nam treba zidara, stolara itd., pa da se ti ljudi obrazuju za te poslove. Ali i vlada mora podsticati te mlade ljude da se počnu obrazovati ka tim smjerovima. Mi možemo spriječiti odlazak mladih, a to se radi kroz povećanje plata, bolje uslove rada, integrisanje kroz evropske tokove i, naravno, podizanje životnog standarda”, zaključio je Sunje za “Nezavisne novine”.

  • Podaci Fonda PIO pokazuju: Rast plata donio rekordne prihode za penzije

    Podaci Fonda PIO pokazuju: Rast plata donio rekordne prihode za penzije

    Povećanje plata u javnom i privatnom sektoru kao odgovor na inflaciju upumpalo je lani rekordne prihode po osnovu doprinosa za penzije, a posljednjeg mjeseca 2022. godine ta brojka bila je za čak 3,5 miliona KM veća od iznosa potrebnog za mjesečnu isplatu.
    Pokazuju to podaci Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) RS, u kojem tvrde da su lani ostvarili najbolje poslovne rezultate u istoriji rada dugoj tri decenije.

    U Fondu navode da su izvorni prihodi od doprinosa za PIO u 2022. godini imali konstantan rast te je za 12 mjeseci naplaćeno 1,178 milijardi KM, što je za 15 odsto više nego u 2021, a 25 odsto više nego u 2020. godini.

    “Prosječan mjesečni priliv od doprinosa iznosio je 98,19 miliona KM, s tim da je taj prihod u decembru od 121,48 miliona bio rekordan i tako nadmašio ukupan iznos za decembarsku penziju, koji je iznosio 118 miliona KM. Takođe u julu, avgustu i septembru mjesečni prihod je bio veći od 100 miliona KM”, kazali su u Fondu i pojasnili da je tome najviše doprinio rast prosječne plate kod svih osiguranika kao direktnog odgovora poslodavaca na inflatorna kretanja kako bi se zadržala kupovna moć i standard stanovništva.

    Naveli su da im poslodavci po osnovu doprinosa, zaključno s 30. junom prošle godine dugovali 475,8 miliona KM, od čega se na javni sektor odnosi oko 189 miliona, a na privatni 286,7 miliona maraka.

    U Fondu, takođe, navode da je isplata svih 12 penzija u prošloj godini, u ukupnom iznosu 1,36 milijardi KM, izvršena blagovremeno za svih 223.000 korisnika u Srpskoj i 53.500 nastanjenih u 32 države svijeta.

    “Prosječna penzija porasla je 14,42 odsto, što je bio rezultat redovnog godišnjeg usklađivanja i vanrednih, dodatnih povećanja. Kada je u pitanju redovno godišnje usklađivanje penzija za ovu godinu, precizan iznos biće obračunat nakon što Zavod za statistiku ove sedmice objavi podatke o prosječnim platama i potrošačkim cijenama za cijelu 2022. godini. Na osnovu parametara zaključno s novembrom usklađivanje iznosi 12,97 odsto”, naveli kazali su u Fondu PIO.

    Istakli su da je lani poboljšana i struktura korisnika prava u smislu povećanja zastupljenosti starosne, a smanjenja invalidske penzije, kao i da je poboljšan odnos između broja osiguranika i korisnika prava koji sada iznosi 1,19 naprema jedan.

    “Rješavanje zahtjeva za ostvarivanje prava na penziju i ponovno određivanje penzije vršeno je u prošloj godini vrlo efikasno i u rokovima, znatno kraće od onog što je zakonom propisano. Sve gore navedeno jesu ključni parametri stabilnosti i pozitivnog poslovanja što nas svrstava u red najefikasnijih republičkih organizacija”, kazali su Fondu.

    Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Saša Trivić kaže za “Glas” da poslodavci već nekoliko godina unazad redovno uplaćuju doprinose jer Poreska uprava RS radi svoj posao i ne dozvoljava nikome dugovanja.

    “To je prvi razlog zašto se doprinosi redovno uplaćuju. S druge strane, došlo je i do rasta plata tako da je to dodatno napravilo pozitivne rezultate za Fond PIO. U ovoj godini plate su otišle više nego što naša produktivnost omogućava, pa smatram da će taj rast prihoda biti nešto slabiji”, rekao je Trivić.

    Dokumentacija
    U Fondu PIO RS kažu da na godišnjem nivou riješe oko 80.000 zahtjeva, a jedna od najvećih poteškoća u radu jeste neblagovremeno pribavljanje potvrde staža osiguranja ostvarenog u drugim državama, te često nekompletna dokumentacija i podaci iz matične evidencije osiguranika.

    “To bitno usporava rješavanje onda kada zahtjev za penziju i zvanično bude podnesen. Apelujemo na osiguranike da prikupe dokumentaciju prije podnošenja zahtjeva”, savjetuju u Fondu.

  • Ekonomsko-socijalni savjet Srpske o iznosu najniže plate

    Ekonomsko-socijalni savjet Srpske o iznosu najniže plate

    Sjednica Ekonomsko-socijalnog savjeta Republike Srpske na kojoj će socijalni partneri pregovarati o iznosu najniže plate biće održana danas u Banjaluci.

    Predstavnici Unije poslodavaca i Saveza sindikata nisu na sastanku 18. januara postigli dogovor o iznosu najniže plate.

    Predsjednica Saveza sindikata Ranka Mišić izjavila je ranije da je Unija ponudila veći iznos najniže plate od prvobitnih 673 marke, ali da ni novi prijedlog nije bio zadovoljavajući za postizanje dogovora, jer je sindikalni zahtjev da taj iznos bude najmanje 800 maraka.

  • Cijene stanova divljaju u Srpskoj, subvencije za mlade ostaju iste

    Cijene stanova divljaju u Srpskoj, subvencije za mlade ostaju iste

    I pored visoke inflacije i velikog poskupljenja stanova i kuća u Republici Srpskoj, Ministarstvo porodice, omladine i sporta RS ne razmatra opciju povećanja procentnog poena kamatne stope na odobrene stambene kredite za mlade bračne parove.

    Podsjećamo, subvencija kamatne stope od jednog procentnog poena je na snazi od početka ovog programa, 2008. godine.

    Ratko S. sa suprugom planira da u Banjaluci riješi stambeno pitanje, ali visoke cijene stanova i kuća ga koče u tome, iako su oboje zaposleni.

    “Namjeravao sam da kupim stan jer živim već godinama kao podstanar. Spreman sam da plaćam kredit na duži period, ali zbog visokih cijena nekretnina to sada ne mogu priuštiti. Sada imamo i malo dijete, i to mi je prioritet, ali sa ovim cijenama nisam siguran da ću to moći”, rekao je on.

    Kako su rekli za “Nezavisne novine” u ovom ministarstvu, trenutno ne razmatraju ovu opciju, ali su istakli da je Investiciono-razvojna banka RS u prethodnom periodu snižavala kamate na stambene kredite za pomenutu kategoriju.

    “Na taj način ostvarena je dodatna podrška za rješavanje stambenog pitanja za mlade bračne parove. O važnosti programa govori činjenica da smo u posljednjih 14 godina, koliko se program realizuje, imali 5.121 dodijeljenu subvenciju. Taj jedan subvencionisani procentni poen kamatne stope na već odobreni kredit impuls je mladima i mladim bračnim parovima da država sve ove godine misli na njih. Na primjeru kredita od 100.000 KM, sa prosječnom kamatnom stopom od pet odsto i rokom otplate od 20 godina, Ministarstvo korisniku isplati oko 13.000 KM na ime subvencije”, kazali su u Ministarstvu porodice, omladine i sporta RS.

    Dodali su da će, zaključno sa 2022. godinom, na ovaj program od 2008. godine biti utrošeno 17,3 miliona KM.

    Dražen Vrhovac, v.d. direktora Investiciono-razvojne banke RS, rekao je za “Nezavisne novine” da je tokom prošle godine podneseno 213 zahtjeva mladih bračnih parova za stambeni kredit iz sredstava IRB RS.

    “Odobreno je ukupno 199 stambenih kredita za tu kategoriju, u iznosu od 21.806.566 KM, 11 zahtjeva se nalazi u procesu obrade, dok su tri podnosioca zahtjeva odustala od kredita. Od samog osnivanja IRB vodi računa o podršci mladima, a kada su u pitanju stambeni krediti za ovu kategoriju stanovništva, saradnja i podrška republičkih institucija je veoma značajna”, kazao je Vrhovac.

    Dodao je da, kada je 2008. pokrenut program stambenog zbrinjavanja mladih bračnih parova, kamate za stambene kredite kretale su se iznad devet odsto.

    “IRB RS je tada izašao s kamatom od šest odsto, a onda su i banke počele da snižavaju svoje kamate. Trend je nastavljen, tako da trenutno naša grupa mladih bračnih parova ima kamatnu stopu od tri odsto. U saradnji sa Vladom RS i Ministarstvom porodice, omladine i sporta, subvencioniramo dodatno jedan odsto kamate. Uključile su se i opštine i gradovi. Prijedor je dobar primjer, gdje budžet grada subvencionira sa još jedan odsto stambene kredite IRB RS za mlade bračne parove. Tako da ta kamata od tri odsto, uz te dvije subvencije, na kraju izađe jedan odsto”, pojasnio je Vrhovac.

    Kazao je da će se razmotriti mogućnost povećanja maksimalnog nivoa zaduženosti za stambene kredite, koji sada iznosi 150.000 KM.

    “Nakon toga prijedlog bi trebalo da bude upućen Vladi RS. Činjenica je da, zbog rasta cijena nekretnina, iznosi od 150.000 KM postaju nedovoljni za ozbiljnije stambene jedinice, tako da ćemo sigurno djelovati u tom pravcu. U svakom slučaju, mi osluškujemo naše korisnike i njihove zahtjeve i ponašamo se u skladu s tim. U prvom kvartalu očekujem odluku za stambene kredite. O mogućim ciframa je još nezahvalno govoriti”, naglasio je Vrhovac.

  • Povećan iznos kredita građanima Srpske

    Povećan iznos kredita građanima Srpske

    Kreditna zaduženost po glavi stanovnika kod banaka u Republici Srpskoj iznosi 3.035 KM i povećana je za oko 400 KM u odnosu na 2020. godinu.

    Ovo su podaci Agencije za bankarstvo RS, koji su posljednje podatke objavili za treći kvartal 2022. godine.

    – Prema posljednjoj objavi Zavoda za statistiku Republike Srpske, broj stanovnika u Republici Srpskoj je 1.128.309, a ukupan iznos kredita datih stanovništvu iznosi 3.425.500.000 КM, što daje kreditnu zaduženost po stanovniku u iznosu od 3.035 КM. Na kraju 2021. godine ovaj iznos je bio 2.861 КM – kažu u Agenciji za bankarstvo RS.

    Ukupni krediti dati stanovništvu, koje su plasirale banke iz Republike Srpske i organizacioni dijelovi banaka sa sjedištem u Federaciji BiH koji posluju na području Republike Srpske, sa stanjem iznose 3,8 milijardi КM i veći su za 194,6 miliona KM ili 5,4 odsto u odnosu na kraj 2021. godine.

    Najveći dio kredita odnosi se na opštu potrošnju – oko 2,5 milijardi КM i veći su za 110,7 miliona KM ili 5 odsto u odnosu na kraj 2021. godine.

    Prema namjenskoj strukturi kredita plasiranih stanovništvu za opštu potrošnju, nenamjenski gotovinski krediti čine 91,4 odsto i veći su za 104,5 miliona КM ili 5 odsto.

    Značajnije su se povećali krediti za kupovinu robe široke potrošnje za 5,8 miliona КM ili 18 odsto, a smanjili su se lombardni krediti i krediti za kupovinu automobila u odnosu na kraj 2021. godine