Kategorija: Društvo

Krediti građana u bankama u BiH na kraju aprila iznosili su 11,2 milijarde KM i čine čak polovinu ukupno odobrenih kredita domaćim sektorima.
Prema podacima Centralne banke BiH, ukupni krediti na kraju aprila iznosili su 22,39 milijardi KM, od toga krediti privatnih preduzeća iznose 9,3 milijarde KM, vladinih institucija 1,08 milijardi KM, a javnih preduzeća 605 miliona KM.

U aprilu se inače bilježi kreditni rast od 175 miliona КM u odnosu na mart. Kod stanovništva je registrovano povećanje za 86,1 milion КM, privatnih preduzeća za 79,5 miliona КM, kod nefinansijskih javnih preduzeća za 5,8 miliona КM i kod vladinih institucija za 5,5 miliona КM.

Smanjenje kreditnog rasta je registrovano kod ostalih domaćih sektora za 2 miliona КM, prenosi Srpskainfo.

Iz CB BiH preciziraju da je godišnja stopa rasta ukupnih kredita u aprilu iznosila nominalno 975,3 miliona КM: kod stanovništva za 604,9 miliona КM, privatnih preduzeća za 296,8 miliona КM, te nefinansijskih javnih preduzeća za 99,2 miliona КM. Smanjenje kreditnog rasta na godišnjem nivou registrovano je kod vladinih institucija za 27 miliona КM.

Proizvođači hljebnog žita i ove godine žetvu dočekuju u neizvjesnosti, jer još nema naznaka otkupne cijene pšenice koja će, sudeći prema najavama mlinara, biti niža nego lani, dok brašno već neko vrijeme pojeftinjuje.
Žetva pšenice u Republici Srpskoj trebalo bi da počne za manje od dvadesetak dana, a proizvođači očekuju manje prinose.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača sela Semberije Boško Radić ističe da niko ne zna koja će cijena biti.

– Ako ove godine otkupna cijena bude niža nego lani, proizvodnja pšenice će biti totalno neisplativa. Prinos će biti manji za oko 30 odsto nego lani, a na to utiče niz faktora – rekao je Radić.

Postavlja se pitanje, kako dodaje, zašto je cijena hljeba toliko visoka, kada je cijena pšenice na svjetskom tržištu dosta pala, prenosi Glas Sprske.

– Ako proizvodnja bude nerentabilna, nije za očekivati da će ljudi za sljedeću godinu sijati – rekao je Radić.

Kolika će biti otkupna pšenice, ne zna ni predsjednik Udruženja mlinara RS Zoran Kos koji tvrdi da neće doći do poskupljenja brašna.

– Trenutno dolazi do pojeftinjenja zato što cijene žitarica padaju. U odnosu na prošlu godinu pale su duplo. Cijena na tržištu Srbije sada je oko 200 evra po toni – rekao je Kos.

Dodao je da je vreća brašna od 25 kilograma prije dva mjeseca koštala oko 30 KM, a sada se može kupiti i za 23 ili 24 marke.

– Pojeftinjenje bi bilo i veće, nego su zalihe kupljene po višoj cijeni i sada se miksa sa jeftinijom. Kalkulišemo da izdržimo do žetve, a šta će biti u žetvi, niko ne zna – rekao je Kos.

Dodao je da će pšenice biti, ali kvalitet je sporan.

– Onaj ko bude imao kvalitetnu robu, taj će diktirati cijenu. Otkupna cijena po toni u Srbiji je od 180 do 200, u zavisnosti od kvaliteta, na mađarskom tržištu od 190 do 230 evra – kazao je Kos dodavši da je pšenica iz Ukrajine napravila pometnju, jer se prodaje po bagatelnim cijenama.

S druge strane, vlasnik kompanije “Krajina klas”, u okviru koje posluje lanac pekara “Manja”, Saša Trivić kaže da neće doći do pada cijena pekarskih proizvoda.

– Niže cijene brašna se neće odraziti na cijene proizvoda, jer plate rastu i može se očekivati da one stoje ili eventualno još porastu. Od pada cijena nema ništa – kategoričan je Trivić.

Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Stojan Marinković kaže da je pšenica berzanska roba i njena cijena zavisi od kretanja cijena na svjetskom tržištu.

– Mi smo tu veoma ograničeni. Vlada RS, s druge strane, može intervenisati povećanjem podsticaja, što je ove godine i uradila pa sada subvencija za pšenicu iznosi 500 KM po hektaru – rekao je Marinković.

On je istakao da je lani otkupna cijena pšenice u Srpskoj iznosila 0,63 KM po kilogram, a uprkos velikim troškovima poljoprivrednici su se odlučili za sjetvu ove poljoprivredne kulture.

– Prema prognozama, cijena bi ove godine mogla iznositi 0,32 ili 0,33 KM, a tome, između ostalog, doprinosi i mešetarenje na berzi – rekao je Marinković.

Sastanak
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Savo Minić rekao je ranije da očekuje da će ovogodišnja otkupna cijena pšenice biti između 30 do 35 feninga po kilogramu, duplo niža nego prošle godine. Minić je za iduću sedmicu najavio i sastanak sa predstavnicima udruženja poljoprivrednih proizvođača, mlinara, Privredne komore te predstavnicima Ministarstva trgovine i turizma.

Sindikati ponovo traže poveća plata za 55.000 radnika u javnom sektoru u Republici Srpskoj. Pozivaju se na sporazum potpisan sa Vladom od prošle godine. Iz Vlade odbacuju optužbe navodeći da su svi dogovori ispunjeni, te napominju da je unazad godinu dana, tri puta povećavana plata budžetskim korisnicima.
Novac (foto: Centralna banka) –
Novac (foto: Centralna banka)
Iako su održali dva sastanka sa radnom grupom koju je imenovala Vlada, na kojima nisu postignuti dogovori, iz sindikata koji okupljaju zaposlene u javnom sektoru ne odustaju.

Poručili su da je krajnje vrijeme da se sporazum ispoštuje i da se radnicima povećaju plate koje su, kako ističu dogovorene prošle godine.

• Vlada je ostala dužna 55.000 radnika da obezbijedi jš dodatnih 100 KM kako bi u potpunosti ispoštovali dogovor koji smo prošle godine postigli, čime bi radnici dobili prošle godine 100 i sad 100, 200 maraka na ime naknade toplog obroka – kaže Boro Marić predsjednik Sindikata uprave Republike Srpske.

Pedsjednica Sindikata radnika unutrašnjih poslova Anica Јondić dodaje da se ta obaveza pojavila juče.

• Nismo mi nju sada ispregovarali. To je bila poznata obaveza iz maja, odnosno juna prošle godine – dodaje ona.

Iz Vlade poručuju – svi dosadašnji dogovori koji su postignuti su ispunjeni. Ministarka finansija Zora Vidović podsjetila je da je samo prošle godine tri puta povećavana plata budžetskim korisnicima.

• Prvo to u junu – 10 odsto povećanje. U avgustu po 100 KM i u januaru 2023. pet odsto za sve one koji imaju platu nižu od prosječne. I to smo sve ispoštovali – navela je Vidovićeva.

Ukoliko poslije rebalansa bude uslova, određene plate u javnom sektoru biće ponovo povećane, poručila je ministarka, te dodala da neće biti smanjenja plata i povećanja kamatnih stopa, kako savjetuje MMF.

• MMF-ove preporuke su da smanjimo plate i podignemo kamate. To je na jednoj strani a na drugoj primjedbe kako je nizak rast BDP-a u BiH. Vidite, rast BDP, podizanje kamata i smanjenj plate, to je jedno drugom u suprotnosti. Sa ove dvije mjere BDP pada još više – smatra ona.

Vidovićeva je dodala da će pitanje zdravstvenog osiguranja zaposlenih u zdravstvu, koji zbog neplaćanja doprinosa pojedinih bolnica nisu bili regulisani, biti riješen, što je bio i jedan od zahtjeva sindikata.

Zajednička komisija za ekonomske reforme i razvoj odgodila je izjašnjavanje o inicijativi kojom se od Savjeta ministara BiH traži da u roku od 60 dana donese odluku i omogući zapošljavanje stranaca u BiH po pojednostavljenim procedurama i pored toga što poslovna zajednica u Bosni i Hercegovini već mjesecima apeluje da se to uradi.

Zajednička komisija je od Kolegijuma Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH zatražila produženje roka za dostavljanje izvještaja o ovoj inicijativi i može se očekivati da se ona u narednom periodu ipak nađe pred poslanicima.

Trenutno, za dovođenje stranog radnika u Republici Srpskoj potrebno je oko dva mjeseca, dok taj proces u Federaciji BiH traje od šest do devet mjeseci i poprilično je, kako kažu u Udruženju poslodavaca FBiH, iscrpljujući.

“Podržavamo inicijativu u parlamentu BiH da se procedure skrate, ali naša su iskustva obeshrabrujuća jer inicijativa i da bude usvojena na državnom nivou, ni na koji način ne obavezuje veoma decentralizovane državne službe u Federaciji”, rekao je Mario Nenadić, direktor Udruženja poslodavaca Federacije BiH.

On kaže da se BiH već duže vrijeme suočava sa nedostatkom radne snage te da se radi o gorućem problemu, a ključni problem je u Federalnom zavodu za zapošljavanje i deset kantonalnih zavoda.

“Svaki od tih zavoda mora da potvrdi da na birou nema radne snage koju poslodavac planira uvesti i to je preduga i vrlo iscrpljujuća procedura. Osim toga, kantoni i Federacija insistiraju na pitanju nostrifikacija, ljekarskim uvjerenjima i to jako dugo traje, i na kraju kad je to sve završeno onda dva do tri mjeseca traje procedura izdavanja viza”, rekao je Nenadić.

Trenutno, kada je u pitanju nivo BiH, što se tiče radne snage njihova jedina nadležnost je izdavanje viza, zatim određivanje kvota za zapošljavanje stranih radnika i izdavanje dozvola za privremeni boravak koje daje Služba za poslove sa strancima BiH.

“U Republici Srpskoj procedura je ubrzana i okvirno iznosi oko dva mjeseca. I tu proceduru je potrebno ubrzati i omogućiti da ona bude što jednostavnija, kraća i možda digitalizovana u što većoj mjeri. Služba za poslove sa strancima je do sada bila profesionalna. Oni svoj dio posla obrađuju vrlo profesionalno i tu nemamo značajnijih problema. U suštini veliki dio vremena se odnosi na Zavod za zapošljavanje i smatramo da to treba ubrzati i omogućiti da se u roku do 30 dana završi posao dovođenja stranog radnika”, rekao je Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.

I u jednom i u drugom udruženju kažu da je nedostatak radne snage u BiH evidentan problem, i jedan od gorućih jer je gotovo nemoguće pronaći radnike za rad u uslužnim djelatnostima, hemijskoj industriji, građevini, prevozu itd.

U samoj inicijativi koju je podnio Nihad Omerović, poslanik Naroda i pravde, navedeno je da Savjet ministara BiH u roku od 60 dana donese odluku o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u BiH u 2023. godini, koja će se realizovati po skraćenim procedurama za uvoz radne snage koja je trenutno u kategoriji deficitarnih zanimanja.

“Na službenim evidencijama zavoda za zapošljavanje entiteta i Brčko distrikta nalazi se ogroman broj fiktivno prijavljenih lica u potrebi za zaposlenjem. S druge strane, sve veći broj privrednih društava je u nemogućnosti da obezbijedi potreban broj radne snage kako bi neometano mogao nastaviti vođenje svojih radno-tehnoloških procesa. Uvidom u objektivno stanje na terenu može se vidjeti da usljed masovnog odlaska u inostranstvo domaćeg produktivnog radnog kadra, te uslovnom nezainteresovanošću kadrova i radne snage koja se nalazi na evidenciji zavoda za zapošljavanje, stanje u pojedinim oblastima privrede veoma je teško i složeno”, navedeno je u inicijativi o kojoj će ukoliko prođe nadležne komisije raspravljati poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

U inicijativi se ističe i da iskustva iz ranijih godina govore da donošenje odluka o utvrđivanju godišnjih kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u BiH postaje već besmisleno ako se uzme u obzir da procedure pribavljanja odobrenja traju od jednog do osam mjeseci.