VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Vlada Srpske usvojila akcioni plan za sprovođenje strategije zapošljavanja

    Vlada Srpske usvojila akcioni plan za sprovođenje strategije zapošljavanja

    Vlada Republike Srpske donijela je danas, na 28. sjednici u Banjaluci, Odluku o usvajanju Akcionog plana za sprovođenje Strategije zapošljavanja Republike Srpske za period 2023 – 2025. godina.

    Akcionim planom za sprovođenje Strategije zapošljavanja za period 2023-2025. godine, planirano je da se u 2023. godini realizuju mjere sredstvima u ukupnom iznosu od oko 49.000.000,00 KM, od čega je za aktivne mjere zapošljavanja putem realizacije Programa zapošljavanja planirano ukupno 15.063.000,00 KM.

    Od navedenog iznosa, za realizaciju Programa zapošljavanja i samozapošljavanja djece poginulih i demobilisanih boraca, demobilisanih boraca i ratnih vojnih invalida “Zajedno do posla” planirano je 10.000.000,00 KM.

    Za Program podrške privredi putem povrata uplaćenih poreza i doprinosa za novo zapošljavanje 5.000.000,00 KM, a za realizaciju Programa podrške zapošljavanju i samozapošljavanju Roma iznos od 63.000,00 KM, koji se finansira iz granta Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.

    Ovim sredstvima, obezbijeđenim budžetom za 2023. godinu, u navedenom iznosu od 15.000.000,00 KM planirano je zapošljavanje 2.689 lica. Od čega kroz program “Zajedno do posla” 1.151 lice, a kroz Program podrške privredi putem povrata uplaćenih poreza i doprinosa za novo zapošljavanje 1.151 lice, dok bi Programom zapošljavanja i samozapošljavanja Roma bilo obuhvaćeno 11 lica.

    Vlada Republike Srpske je razmatrala i usvojila Informaciju o aktivnostima na izradi i usvajanju Programa ekonomskih reformi Republike Srpske za period 2023-2025. godine, te o koordinaciji aktivnosti na usaglašavanju Zajedničkih zaključaka sa Ekonomskog i finansijskog dijaloga između Evropske unije i zemalja Zapadnog Balkana i Turske.

    U Programu ekonomskih reformi za period 2023-2025. godina, koji je krajem prošle godine usvojila Narodna skupština Republike Srpske, su predstavljene mjere ekonomske politike Vlade, koje obuhvataju prijedloge svih resornih ministarstva. Prilikom izrade dokumenta u značajnoj mjeri su uvaženi i prijedlozi socijalnih partnera, dostavljeni u okviru dijaloga.

    Reformski prioriteti ovog dokumenta su pripremljeni na način da budu konzistentni sa ključnim dokumentima razvijenim u bilateralnim odnosima sa Evropskom komisijom i sa usvojenim strateškim i razvojnim dokumentima u zemlji, kao i regionalnim strategijama i ciljevima.

    U svom zaključku, Vlada Republike Srpske je obavezala Ministarstvo finansija da u izradi Programa ekonomskih reformi Republike Srpske za period 2024–2026. godine, zajedničke zaključke sa Ekonomskog i finansijskog dijaloga koristi kao okvir za definisanje prioriteta i politika, isključivo u mjeri u kojoj su u skladu sa ustavnim ovlašćenjima i nadležnostima institucija Republike Srpske.

    S ciljem započinjanja novog ciklusa izrade Programa ekonomskih reformi Republike Srpske za period 2024–2026, kao i koordinacije aktivnosti vezanih za njegovu izradu, Ministarstvo finansija će od resornih ministarstava zatražiti imenovanje predstavnika koji će činiti Tim Republike Srpske za izradu Programa ekonomskih reformi Republike Srpske 2024–2026. godine.

    Vlada Republike Srpske usvojila je Informaciju o namjenskom utrošku sredstava dodijeljenih za izgradnju i održavanje spomenika, spomen obilježja i vojničkih grobalja za 2022. godinu, u kojoj se navodi da je za ove namjene utrošeno 557.395,45 KM. Uslove iz Јavnog poziva ispunilo je 45 korisnika.

    Vlada Republike Srpske donijela je Rješenje o odobrenju realokacije sredstava budžetske rezerve u iznosu od 50.000,00 KM, Ministarstvu uprave i lokalne samouprave, za finansijsku podršku opštini Rudo. U obrazloženju se navodi da su sredstva potrebna s ciljem sanacije mostova koji su uništeni prilikom poplava u januaru ove godine.

  • Plate će nastaviti da rastu

    Plate će nastaviti da rastu

    Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna plata u Republici Srpskoj u maju ove godine bila je 1.280 maraka, dok je u junu 2019. godine iznosila 910 maraka. Vidljiv rast primanja u Srpskoj uglavnom je rezultat praćenja rasta inflacije i cijena u BiH, koji su uslovljeni epidemijom virusa korona i sukobom u Ukrajini, ali je dobra vijest što bi, i mimo tih faktora, plate i dalje mogle da rastu.
    Tako za BL portal kažu ekonomisti i poslodavci, naglašavajući da taj rast zavisi od nekoliko faktora. Sa druge strane, rast inflacije i cijena, prema analizi Centralne banke BiH, ove godine dostigao je vrhunac, i u drugoj polovini doći će do njihovog stabilizovanja i pada. Profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci Goran Radivojac smatra da inflacija, ipak, u ovom slučaju nije presudan faktor, već je u pitanju odnos ponude i potražnje za radnom snagom.

    „Kvalifikovana radna snaga se traži kako u EU tako i kod nas, i plate će rasti sve dok se ne uravnoteži životni standard tamo i ovdje za te radnike. Kad kažem ne uravnoteži, mislim u principu kada radnici saberu koliko tamo zarade, a koliko plate stan i hranu i koliko im ostane na kraju mjeseca. Ako im ovdje ostane isto novca, onda tek tada neće imati motive da idu tamo“, kaže Radivojac za BL portal.

    U momentu kada zarada u BiH bude veća od troškova u inostranstvu staće odliv radne snage iz BiH, jer, kako kaže Radivojac, ljudi tada neće imati ekonomski motiv za odlaskom.

    Pored odlaska radne snage, BiH je sa zemljama Evropske unije usko vezana i na druge načine. Tako naš sagovornik rast plata u Srpskoj veže za stanje njemačke ekonomije u budućnosti.

    “Teško je govoriti o konkretnom rastu plata. Naročito sa aspekta našeg okruženja, jer se, recimo, u Njemačkoj privredi stvara klima recesionih očekivanja, samim tim i obim narudžbi za radnicima ovdje i koliko će biti posla zavisi od toga“, ističe on i dodaje da ako Njemačka uspije da izbjegne recesiju, u Srpskoj možemo očekivati rast plata od najmanje 20 odsto.

    Trend rasta plata i u budućnosti, u razgovoru za BL portal potvrdio je i Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske, koji ističe da je prosječna plata u Srpskoj porasla za 50 odsto u proteklih nekoliko godina.

    „Znači da imamo trend rasta plata kod nas, puno veći nego što je u inostranstvu i mislim da polako stižemo te plate u Evropskoj uniji i da će se taj trend nastaviti sve do trenutka kada ugrozimo privredu. Mislim u smislu da poslodavci taj rast plate više ne mogu naplatiti kada postanu nekonkurentni. Tada će stati rast plata“, tvrdi Trivić i objašnjava na koji način poredi plate kod nas i u inostranstvu.

    “U tom poređenju ne mislim na apsolutni iznos nego podrazumijevam i troškove života. Evidentno je da se smanjuju razlike u zaradama na kraju mjeseca ovdje i u inostranstvu, a takođe evidentno je da ima ljudi koji se vraćaju zato što su se ovdje popravili uslovi“, kaže Trivić.

    Kada je riječ o konkretnom procentu mogućeg rasta prosječne plate, Trivić smatra da bi to moglo biti do deset odsto, ali naglašava da postoje sektori u kojima će rasti i više.

    „Evidentno je da imamo već u nekim granama ozbiljne plate u odnosu na protekli period, imate, na primjer, u metalskom sektoru operatere na CNC mašinama i varioce, plate su im dvije i po, do tri hiljade maraka, što nije zanemarljivo“, tvrdi on.

    Na nastavak povećanja plata u Srpskoj, saglasni su naši sagovornici, neće mnogo uticati ni sve veći dolazak stranih radnika na domaće tržište. Prema njihovim riječima, radnici iz Turske, Bangladeša i Filipina u Srpsku dolaze da rade poslove za koje radnici ovdje nisu zainteresovani. Tako ovi ljudi popunjavaju prazan prostor u građevinskom sektoru, određenim uslužnim i kurirskim djelatnostima, a najbolji primjer ovakve situacije je, kako kažu, susjedna Hrvatska.

  • Za pola godine državljanstva BiH se odreklo više od hiljadu osoba

    Za pola godine državljanstva BiH se odreklo više od hiljadu osoba

    Trend osricanja od državljanstva BiH nastavljen je i ove godine, odnosno u prvih šest mjeseci 2023.
    Ove godine, za nepunih šest mjeseci, državljanstva Bosne i Hercegovine odreklo se više od hiljadu osoba.

    Zorica Rulj, portparol Ministarstva civilnih poslova BiH, potvrdila je za “InfoBijeljinu” da je to do 27. juna ove godine učinilo 1.096 osoba.

    Prošle godine, kako je potvrdila, državljanstva BiH odrekle su se 2.622, a pretprošle 3.110 osoba.

    Od 1996. rekordna je bila 2003. godina, kada se državljanstva BiH odreklo 9.128 građana.

    Osoba koje se odriče državljanstva Bosne i Hercegovine daje izjavu o odricanju lično ili putem punomoćnika na pripremljenom obrascu kod Ministarstva civilnih poslova BiH u Sarajevu ili u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Bosne i Hercegovine – ambasade i konzulati u inostranstvu.

    Uz izjavu o odricanju obvezno se prilaže dokaz o posjedovanju državljanstva druge države (potvrda o državljanstvu) ili dokaz da joj je zagarantovano sticanje državljanstva druge države.

  • Oglasila se SPC o navodima da je patrijarh potpisao odluku o 24-časovnom emitovanju rijalitija

    Oglasila se SPC o navodima da je patrijarh potpisao odluku o 24-časovnom emitovanju rijalitija

    Patrijarh srpski Porfirije negirao je tvrdnje bivše članice Savjeta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) Judite Popović da je 2015. godine, kao predsjednik Savjeta Republičke radiodifuzne agencije (RRA), potpisao neobavezujuću preporuku koja je omogućila da se rijaliti programi prikazuju 24 sata dnevno.

    “Gospođa Judita Popović, odnedavno bivša članica Saveta REM je 4. jula u programu Televizije Nova S, izjavila da je Njegova Svetost Patrijarh srpski gospodin Porfirije, 2015. godine kao predsednik Saveta RRA-a, potpisao neobavezujuću preporuku koja je omogućila da se rijaliti programi prikazuju 24 sata dnevno. Ista televizija je ovu izjavu ponavljala i u drugim emisijama i na internetu, a dnevni list ‘Danas’ je, objavio u internetskom i u štampanom izdanju”, navodi se u saopštenju SPC.

    Porfirije je, kako se dodaje, ostavku na mjesto predsjednika Savjeta Republičke radiodifuzne agencije podneo je godinu dana ranije, 30. maja 2014. godine, pošto ga je Sveti arhijerejski Sabor izabrao za Mitropolita zagrebačko-ljubljanskog.

    “Očigledno je da su tvrdnje gospođe Judite Popović neistinite. Dakle, Njegova Svetost Patrijarh srpski g. Porfirije nije potpisao odluku, niti bilo kakav drugi akt koji omogućuje da se rijaliti programi prikazuju 24 sata dnevno”, navodi se u saopštenju SPC.

  • Ništa od pojeftinjenja hljeba u Srpskoj

    Ništa od pojeftinjenja hljeba u Srpskoj

    Iako su cijene brašna u Republici Srpskoj niže za oko 20 odsto, to nije smanjilo visoke cijena hljeba i pekarskih proizvoda.

    Pekari su, kako tvrde sagovornici “Nezavisnih novina”, niže cijene brašna iskoristili da povećaju plate radnicima.

    Zoran Kos, predsjednik Udruženja mlinara Republike Srpske, rekao je za “Nezavisne novine” da su mlinari u posljednja dva mjeseca postepeno snizili cijene brašna za oko 20 odsto.

    “U odnosu na prethodna dva mjeseca cijene su niže, odnosno vreća brašna je sada oko 25 KM, a bila je 30 maraka ili više”, kazao je Kos.

    Prema njegovim riječima, pojeftinjenje bi bilo i veće da mlinari nisu imali velike količine prošlogodišnjih zaliha.

    “Mlinari imaju skupe prošlogodišnje zalihe, ali ako se ove godine nastavi nizak cjenovni nivo pšenice, onda je moguće da dođe do još većeg pojeftinjenja”, kazao je Kos, dodajući da je ovo ostvarljivo samo ukoliko se prodaju stare zalihe.

    Saša Trivić, predsjednik Udruženja unije poslodavaca RS i vlasnik “Krajina klasa”, te lanca pekara “Manja”, ističe za “Nezavisne novine” da cijene brašna ipak nisu na tom nivou koji bi omogućio niže cijene hljeba i ostalih proizvoda.

    “Da bi došlo do pojeftinjenja u pekarama, potrebno je da cijena brašna bude oko 0,50 feninga”, rekao je Trivić.

    Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina, kazao je za “Nezavisne novine” da su pekari bili prinuđeni da radnicima podignu plate, odnosno da su niže cijene brašna iskoristili da zadrže radnike, umjesto da smanje cijenu hljeba.

    “Evidentno je da su cijene brašna niže, ali sva ta razlika je otišla u veće plate radnika, jer imamo velike probleme da pronađemo radnike za rad u pekarama”, kazao je Pelemiš.

    Prema njegovim riječima, trenutne cijene pšenice su niže za oko 0,20 feninga u odnosu na prethodnu godinu.

    “Cijena brašna po kilogramu trenutno se kreće od 0,73 do 0,80 feninga, zavisno od tipa brašna, ali i kvaliteta, a krajem prošle godine cijena je bila od 0,90 do 1,10 KM po kilogramu”, kazao je Pelemiš.

    S obzirom na to da je žetva pšenice u toku, Pelemiš ističe da je ovogodišnji prinos loš.

    “Mlinari ističu da je rod veoma lošeg kvaliteta, ali i to da su prinosi manji, te mislim da ćemo morati da uvozimo pšenicu iz Mađarske”, rekao je Pelemiš.

    Prema njegovim riječima, kombinovanjem naše i pšenice iz Mađarske, koja je boljeg kvaliteta, dobiće se solidno brašno za pekarsku industriju u Srpskoj.

    “Ostaje nam da vidimo do kraja žetve kakvi će biti prinosi, pa onda možemo govoriti o konkretnim cijenama”, kazao je Pelemiš.

  • U gradu nemaju dovoljno učionica, a na selu đaka

    U gradu nemaju dovoljno učionica, a na selu đaka

    Dok gradske škole kubure sa manjkom prostora zbog velikog broja đaka, škole na selu, ironično, imaju sve više praznih učionica.

    Tako u tri područne škole na teritoriji Doboja ovaj put nije upisan nijedan prvačić, podaci su iz informacije o upisu učenika u prvi razred osnovne škole za školsku 2023/24. godinu koje je objavila Srna.

    Riječ je o područnim školama u Bušletiću i Čivčijama Osječanskim, koje pripadaju Osnovnoj školi “Radoje Domanović” iz Osječana Gornjih, te područna škola u Gornjoj Paležnici, koja pripada OŠ “Petar Kočić” iz Sjenine Rijeke.

    Direktor OŠ “Radoje Domanović” iz Osječana Gornjih, Saša Živanović, ističe za Srpskainfo da će im svaka godina biti sve teža jer je primjetno da “sela umiru”. Roditelji se, kako priča, iz ovih krajeva uglavnom sele u grad Doboj, zbog čega imaju sve manje đaka.

    – U područne škole sada ide po 11, 15 ili 17 učenika i još imamo uslove da nam te škole ostanu, ali ako se nastavi ovakav trend, brzo će se i one ugasiti – precizira Živanović.

    A, za djecu do 12 godina to bi značilo još više putovanja do centralne škole.

    – Čak i područne škole su za neke učenike relativno blizu jer su udaljene po šest kilometara, ali ako bi se objekat zatvorio morali bi putovati 12 do 14 kilometara. Učiteljice će onda preći ili u centralne škole ili biti raspoređene kao tehnološki višak – priča Živanović.

    Podsjeća da su u ovim područnim školama do petog razreda ranije radile i po četiri učiteljice, a sada ih je uglavnom dvije.

    Ističe da pokušavaju da obezbijede što bolje uslove u školama u ruralnim područjima kako djeca ne bi odlazila, te su tako u centralnoj školi otvorili produženi boravak.

    – Neki učenici žive u Osječanima ali su ih roditelji vodili u školu u Doboju sa izgovorom da nemaju ovdje gdje ostaviti djecu dok rade. Tako smo lani otvorili produženi boravak kako bismo omogućili da što više učenika ostane u seoskim školama – zaključuje on.

  • Lakše do pregleda u UKC RS: Uskoro Call centar i aplikacija

    Lakše do pregleda u UKC RS: Uskoro Call centar i aplikacija

    Univerzitetski klinički centar Republike Srpske uskoro će dobiti Call centar i posebnu aplikaciju preko kojih će pacijenti moći da se naručuju za preglede, saznaje BL portal.

    Direktor UKC-a Vlado Đajić potvrdio je ovu informaciju napominjući da na taj način žele da olakšaju dolazak građana na specijalističke preglede, jer je to pitanje kao problem često prethodnih godina navođeno u žalbama građana.

    “U fazi smo testiranja Call centra, kao i aplikacije. Tako će svi brzo i lako moći da se naruče za pregled. Takođe, putem aplikacije imaće informacije o doktorima sa svih odjela, pa će građani moći da biraju kod koga žele”, ističe Đajić.

    Dodaje da će uskoro u javnosti o ovome biti saopšteno više detalja dok se stvore tehničke predispozicije da sve profunkcioniše.

  • Budžetski radnici o neispunjenju obaveza Vlade Srpske

    Budžetski radnici o neispunjenju obaveza Vlade Srpske

    Premijer Republike Srpske Radovan Višković više ne uživa naše povjerenje, a od septembra su moguće i protestne šetnje. Ovo je danas izjavio predsjednik Sindikata uprave Republike Srpske, Božo Marić.

    On je istakao da Vlada Srpske nije ispoštovala Sporazum o povećanju plata oko 55.000 zaposlenih koji primaju plata iz budžeta.

    Riječ je o zaposlenima u javnoj upravi, zdravstvu, policiji, pravosuđu i prosvjeti.

    Predstavnici sindikata upravo imaju konferenciju za novinare ispred Administrativnog centra Vlade Republike Srpske na kojoj govore o “prekršenom Sporazumu o povećanju plata”.

    Međutim, navode da još nije kasno i da se može postići dogovor, poručujući da sada “sve zavisi od Vlade Srpske”.

  • Vlada Srpske usvojila informaciju o obezbjeđivanju besplatnih udžbenika za učenike

    Vlada Srpske usvojila informaciju o obezbjeđivanju besplatnih udžbenika za učenike

    Vlada Republike Srpske usvojila je danas, na 27. sjednici u Banjaluci, informaciju o obezbjeđivanju besplatnih udžbenika za učenike osnovnih škola za školsku 2023-2024. godinu.

    Ministarstvo prosvjete i kulture od školske 2007-2008. godine u kontinuitetu obezbjeđuje besplatne udžbenike za sve veći broj učenika osnovnih škola u Republici Srpskoj.

    U skladu sa važećim zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske i mjerama definisanim Populacionom politikom Republike Srpske za narednu školsku 2023-2024. godinu biće obezbijeđeni udžbenici za sve učenike od prvog do četvrtog razreda osnovnih škola, za sve učenike osnovnih škola koji su pobjednici republičkog takmičenja u školskoj 2022-2023. godini (odnosi se i na učenike muzičkih škola), i za učenike od petog do devetog razreda koji su treće i naredno dijete po redu rođenja u porodici sa troje i više djece.

    Takođe, na današnjoj sjednici Vlade Republike Srpske donesena je odluka o povećanju obuhvata djece koja ostvaruju pravo na besplatne udžbenike od petog do devetog razreda, a u skladu sa njom biće obezbijeđeni besplatni udžbenici i za korisnike prava na dodatak za pomoć i njegu drugog lica i kao i za djecu korisnike prava na ličnu invalidninu u skladu sa Zakonom o socijalnoj zaštiti.

    Za besplatne udžbenike u narednoj školskoj godini iz Budžeta Republike Srpske biće izdvojeno 5.700.000,00 KM.

    Pored udžbenika koje obezbjeđuje Ministarstvo prosvjete i kulture za navedene kategorije učenika, Ministarstvo porodice, omladine i sporta obezbijediće besplatne udžbenike za odlične učenike iz porodica sa četvoro i više djece i to za učenike od petog do devetog razreda.

    Vlada Republike Srpske zadužila je Ministarstvo porodice, omladine i sporta i Ministarstvo prosvjete i kulture da potpišu Protokol o saradnji s ciljem definisanja obaveza po pitanju obezbjeđivanja besplatnih udžbenika.

    Na današnjoj sjednici, Vlada je usvojila Informaciju o pojavi afričke kuge svinja u Republici Srpskoj u kojoj se navodi da će se finansijska sredstva potrebna za sprečavanje širenja, suzbijanja i iskorjenjivanja afričke kuge svinja, kao i za naknadu štete nastale usljed afričke kuge svinja u Republici Srpskoj obezbijediti iz Fonda solidarnosti za obnovu Republike Srpske.

    Zadužuje se Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede da prati realizaciju naloženih mjera, te preduzima mjere iz svoje nadležnosti i kontinuirano informiše Vladu Republike Srpske o afričkoj kugi svinja u Republici Srpskoj.
    Ministarstvo je informisalo Vladu o do sada preduzetim mjerama na suzbijanju ove zarazne bolesti svinja, a u Informaciji se navodi da su zaključno sa jučerašnjim danom prijavljena ukupno 23 zaražena imanja, od kojih su 22 na području Grada Bijeljina i jedno na području opštine Šamac.

    Informacija o pojavi bolesti i daljem postupanju je odmah prosleđena svim opštinama i gradovima, MUP-u Republike Srpske, Upravi civilne zaštite Republike Srpske, Inspektoratu, te nadležnim veterinarskim organizacijama.

    Predstavnici Ministarstva posjetili su i opštine Bijeljina i Šamac, i dali jasne i precizne instrukcije o postupanju prilikom eutanazije svinja i asanacije terana na imanjima gdje je potvrđeno prisustvo afričke kuge svinja. Održani su sastanci i sa veterinarskim organizacijama zaraženog i ugroženog područja i date jasne instrukcije o postupanju. Predstavnici Ministarstva su preventivno posjetili i Grad Laktaši gdje je održana i sjednica Kriznog štaba za djelovanje u slučaju pojave afričke kuge svinja.
    Takođe, Ministarstvo je formiralo Ekspertsku grupu za epizootiološki nadzor pojave afričke kuge svinja.

    Sve veterinarske organizacije su stavljene na raspolaganje veterinarskim inspektorima u cilju što bolje organizacije i realizacije naloženih mjera.

    Sve dosadašnje aktivnosti sprovedene su u skladu sa propisima i pravilima struke.

    Vlada Republike Srpske donijela je Odluku o načinu finansiranja Programa za obezbjeđivanje biomedicinski potpomognute oplodnje za 2023. godinu. Sredstva za finansiranje Programa obezbjeđuju se u budžetu Republike Srpske za 2023. godinu u iznosu od 3.300.000,00 KM. Podsjećamo, Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju propisano je da će Vlada Republike Srpske donijeti Odluku o načinu finansiranja Programa za obezbjeđivanje biomedicinski potpomognute oplodnje.

    Prethodno je Upravni odbor Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, kako je i predviđeno Zakonom, usvojio Program za obezbjeđivanje biomedicinske potpomognute oplodnje za 2023. godinu, a koja obuhvata uspostavljanje medicinske indikacije, postupak stimulacije (terapija) i postupke u skladu sa propisom kojim se uređuje oblast biomedicinski potpomognute oplodnje. Ovaj Program definiše biomedicinski potpomognutu oplodnju, cijenu postupka, obim finansiranja i druga pitanja od značaja za obezbjeđivanje biomedicinske potpomognute oplodnje.

    Zakonom su, podsjećamo, predviđena nova prava u ovoj oblasti, a između ostalog da Fond zdravstvenog osiguranja može, u skladu sa ovim Programom, odobriti finansiranje trećeg pokušaja vantjelesne oplodnje i u zdravstvenoj ustanovi izvan Republike Srpske.

    Vlada Republike Srpske donijela je na današnjoj sjednici i Odluku o načinu finansiranja Posebnog programa medicinskih sredstava koja se primjenjuju u ograničeno dostupnim količinama za 2023. godinu u iznosu od 1.000.000,00 KM. Odluka je donesena u skladu sa članom 44. stav 6. Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, nakon što je Upravni odbor Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, uz saglasnost ministra, usvojio Poseban program medicinskih sredstava koja se primjenjuju u ograničeno dostupnim količinama za 2023. godinu.

    Vlada Republike Srpske usvojila je Informaciju o obezbjeđenju sredstava za potrebe sanacije zgrade Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, prema kojoj će biti izdvojeno 400.000,00 KM za sanaciju krovova dvije zgrade u koje je ovaj fakultet smješten.

    Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Banjaluci obratio se Ministarstvu za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Republike Srpske sa zahtjevom i popratnom dokumentacijom za sanaciju zgrada fakulteta. Već dugi niz godina krov na obje zgrade prokišnjava, usljed čega se oštećuju laboratorije i učionice u kojima se izvodi nastava, kabineti nastavnika i asistenata, kao i kancelarije administrativnog osoblja. Električne instalacije i stolarija su dotrajali te ih je potrebno sanirati.

  • Otkucava sat besplatnoj vožnji na struju

    Otkucava sat besplatnoj vožnji na struju

    Vlasnici punionica za električne automobile u BiH, koji korisnicima trenutno besplatno isporučuju struju, tu uslugu bi vozačima uskoro mogli naplaćivati, a kolika će cijena biti po utrošenom kilovat satu još nije poznato.
    Na punionicama u Hrvatskoj naplata punjenja električnih vozila prvi put je uvedena 2021. godine, a ovog mjeseca došlo je do poskupljenja te usluge u prosjeku šest centi po kilovat satu. Punjenje baterije električnog vozila za vožnju od sto kilometara na Petrolovim punionicama u Hrvatskoj do 25. juna koštalo je 4,5 evra, a nova cijena je 5,85 evra.

    Tragom te priče pitali smo domaće stručnjake koliko košta punjenje električnog automobila na punionicama u BiH.

    Direktor banjalučkog preduzeća “EP Mobile”, koje širom BiH ima oko 50 stanica za punjenje električnih vozila, Nikola Karan za “Glas” kaže da korisnicima ne naplaćuju utrošenu energiju.

    – “Ep Mobile” za sada nema sistem naplate. Građani dođu i napune vozilo besplatno, a troškove snosi naša ugovorena strana, najčešće su to opštine i gradovi. Mislim da u BiH sistem naplate niko ne sprovodi, eventualno možda hoteli koji tu uslugu nude da istu i naplate u sklopu svih troškova – priča Karan.

    Dodaje da ovo preduzeće već neko vrijeme radi na izradi softvera čija integracija će im omogućiti uvođenje sistema naplate.

    – Cilj nam je da kao u Hrvatskoj i Sloveniji integrišemo softver i nudimo uslugu punjenja sa naplatom. Međutim, proces osposobljavanja i puštanja u rad softvera nije nimalo lak i jednostavan. Očekujem da taj posao završimo ove godine te softver integrišemo na sve naše punjače u Srpskoj i BiH. Kada to završimo imaćemo mogućnost naplate putem aplikacije, kao i kartično, a iznos tarife ćemo naknadno odrediti. Svakako da će cijena biti prilagođena tržištu – kazao je Karan.

    Prema mapi koju je izradio magazin “auto.ba” u zemlji trenutno postoji 129 punionica za električna vozila, a u mostarskom preduzeću “Schrack Technik”, koje se bavi distribucijom i postavljanjem punjača, kažu da se u BiH zbog zakonske regulative korisnicima trenutno ne može naplatiti utrošak po kilovat satu.

    – Ukoliko niste registrovani za proizvodnju i prodaju električne energije, ne postoji način da se naplati kilovat sat. Na pojedinim lokacijama vrši se naplata parkinga, samo što je parking mjesto na kojem je postavljen punjač nekoliko puta skuplji u odnosu na ono klasično mjesto – rekli su u ovom preduzeću.

    S ciljem stimulisanja građana na kupovinu električnih vozila čija bi masovnija upotreba značajno uticala na smanjenje zagađenja vazduha i zaštitu životne sredine, Savjet ministara BiH krajem jula prošle godine uveo je olakšice na uvoz automobila na struju. Carinske stope za uvoz hibridnih vozila smanjene su sa 15 na pet odsto, dok je za električna vozila namet potpuno ukinut.

    Uređaj

    U preduzeću “Scharck Technik” kažu da standardni, najjednostavniji punjač košta oko 1.700 KM.

    – Na taj iznos treba dodati i troškove montaže, kabla za napajanje, sklopke, tako da sve ukupno košta između 2.000 i 3.000 maraka – naveli su u ovom preduzeću.

    Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.