VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Prazno ostalo 599 učionica u Srpskoj

    Prazno ostalo 599 učionica u Srpskoj

    Na početku ove školske godine osnovne škole u Srpskoj pohađala su 84.643 učenika, a deset godina ranije, odnosno na početku 2012/2013. bilo ih je 99.025, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.
    Prosta matematika pokazuje da je Srpska za deceniju ostala bez 14.382 osnovca, a ako uzmemo da u jednoj učionici, po optimumu, ima 24 đaka, to bi značilo da je prazno ostalo 599 učionica.

    Prosvjetni radnici ističu da se na terenu i te kako osjeti smanjen priliv prvačića, a što bi se, naglašavaju, moglo odraziti i na broj potrebnih učitelja i nastavnika.

    “Evo, moja škola će izgleda ove godine da padne na dva odjeljenja prvačića. A bilo je i po četiri, pa tri. Ako se nekoliko djece odnekud ne pojavi, sada će pasti na dva odjeljenja”, rekao je za “Nezavisne novine” Milorad Nadaždin, direktor Osnovne škole “Sveti Vasilije Ostroški i Tvrdoški” Trebinje.

    Nadaždin, koji je i predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola istočne Hercegovine, naglašava da se, definitivno, broj učenika smanjuje iz godine u godinu.

    “Generalno, to je ključni problem koji bi trebalo demografski rješavati”, upozorava Nadaždin.

    Da problemi postoje, slaže se i Dragan Gnjatić, predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture Republike Srpske.

    Ističe da je Sindikat vrlo zabrinut zbog situacije da je sve manji broj upisanih prvačića, a onda kroz godine i učenika u višim razredima u osnovnom obrazovanju, pa potom i srednjem obrazovanju, što se odražava i na visoko obrazovanje.

    “Ta činjenica utiče na broj odjeljenja, a to je obračunska mjera Ministarstva prosvjete i kulture za zapošljavanje, odnosno pune norme svih radnika u obrazovanju”, naveo je Gnjatić.

    Nesporna je, dodaje, činjenica da učenika ima sve manje, ali, kako dodaje, prosvjetnih radnika ima tačno onoliko koliko zahtijevaju propisi Republike Srpske i nema nijednog koji je tehnološki višak, niti bi smio da bude.

    Uvjerava da će se Sindikat sigurno boriti za svako radno mjesto, za svakog kolegu, svakog člana Sindikata, za svaku malu ili veliku školu, da ima status i da svi radnici imaju pune norme i pune plate.

    “A nudimo i određena rješenja. Prepoznajemo mnoge nove obaveze u zadnjih nekoliko godina, od rada na elektronskim dnevnicima do rada u uslovima korone. Mnoge nove stvari moramo da radimo i nudimo rješenja nadležnim organima da u normu uđu i druge obaveze koje radnici imaju, a nisu ih imali prije pet, 10 ili 15 godina. To je nesporna činjenica da učitelj, nastavnik ili profesor svoj posao nosi i kući”, rekao je Gnjatić za “Nezavisne novine”.

    Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, na početku školske 2022/2023. godine osnovne škole pohađala su, dakle, 84.643 učenika, a što je u odnosu na prethodnu školsku godinu manje za 890 đaka, ili 1,1 odsto. Na početku tekuće školske godine u Srpskoj je bilo tek 9.206 prvačića.

  • Imunizacija protiv HPV virusa za starije: U Srbiji košta 500 KM, koliko će kod nas

    Imunizacija protiv HPV virusa za starije: U Srbiji košta 500 KM, koliko će kod nas

    Iako je prvobitno bilo najavljeno da vakcinacija protiv HPV virusa u Srpskoj kreće polovinom marta, javnost još ne zna da li će imunizacija početi ovog mjeseca, ni kako će izgledati cijeli proces.

    Srpska po prvi put uvodi vakcinaciju protiv humanog papiloma virusa (HPV), glavnog uzročnika raka grlića materice, a koja će biti besplatna za djecu od 11 do 14 godina. Institut za javno zdravstvo RS nabavio je 30.000 devetovalnentih vakcina, koje štite od devet tipova HPV virusa.

    Sa druge strane, zainteresovane osobe koje žele da se zaštite, a starije su od 14 godina moći će tu uslugu da plate, ali koliko, iz Instituta još ne odgovaraju.

    Cijena ove vakcine u Srbiji, gdje se takođe sprovodi imunizacija je oko 250 KM, dok jedna doza u Hrvatskoj, prema ranijim podacima, košta oko 280 maraka. Potrebno je inače primiti dvije doze.

    Da će vakcinacija u Srpskoj početi u martu najavljeno je na stručnom sastanku u Banjaluci koji je prošlog mjeseca organizovao Institut u saradnji sa Ministarstvom zdravlja RS.

    Međutim, u Institutu sada ne mogu da potvrde tačan datum vakcinacije. Nepoznanica je još i na koji način će roditelji i djeca, za koju se vakcina preporučuje, biti informisani o svemu.

    – U toku su završne aktivnosti i pripreme na početku vakcinacije protiv HPV. Vakcine su trenutno na dodatnim provjerama u Agenciji za lekove i medicinska sredstva BiH i čim budu okončane sve administrativne i druge procedure, biće isporučene Institutu, a tad ćemo i javnost moći upoznati sa svim detaljima u vezi sa vakcinacijom- odgovorili su kratko iz ove ustanove za Srpskainfo.

    Ono što je poznato jeste da će se besplatna vakcinacija sprovoditi u Domovima zdravlja, dok će zainteresovani građani moći da se vakcinišu u Institutu. Prema najnovijim preporukama vakcina se može davati i do 45. godine.

  • Sve teže naći dobrog zanatliju

    Sve teže naći dobrog zanatliju

    Radnike u oblasti završnih radova u građevinarstvu, molere, keramičare i regipsere ne zadržavaju ni veće dnevnice koje idu i do 120 KM, zbog čega je sve teže naći dobrog majstora.
    Nedostatak zanatlija na tržištu rada jeste problem već godinama, a razlog leži u tome što se tog kadra malo školuje te što veliki broj onih koji su obučeni odlaze u inostranstvo.

    Vlasnici firmi koji posluju u ovoj oblasti kažu da je upaljen alarm, jer i pored povećanja dnevnica nema ko da radi.

    To potvrđuje i banjalučki moler Aleksandar Radosavljević koji za “Glas Srpske” kaže da je do radnika sve teže doći, iako na domaćem tržištu vlada velika potražnja.

    – Dnevnice radnika pomoćnika sada idu i do 70 KM, a majstora do 110 KM, sve zavisi od njegove sposobnosti i od toga šta se radi – rekao je Radosavljević.

    Dodao je da je repromaterijal poskupio oko 20 odsto, naglasivši da su im dobavljači ponovo najavili novu korekciju cjenovnika.

    – Zbog većih dnevnica radnika nego lani ali i visokih cijena materijala i mi smo morali malo podignuti cijenu svojih usluga, za nekih 20 odsto – rekao je Radosavljević, dodajući da su cijene usluga krečenja sada 3,50 KM po kvadratu, dok se postavljanje tapeta kreće od 15 KM po kvadratu.

    Bez obzira na veće cijene, kako kaže, posla imaju jer građani stalno zovu.

    – Termini za naredna dva mjeseca skoro su nam skroz rezervisani. U Banjaluci je uvijek velika potražnja – kazao je Radosavljević.

    Da je veliki problem naći radnike saglasan je i keramičar iz Bijeljine Dragoljub Jović.

    – Dnevnice idu i do 100 maraka i bez obzira na to radnika nema. Zbog nedostatka radne snage uzimamo manje poslove, ne možemo dogovoriti posao u zgradama – rekao je Jović, dodajući da su zbog povećanja dnevnica morali korigovati cijene usluga.

    Objasnio je da su dobavljači lani mnogo digli cijene materijala, ali se sada stanje malo normalizovalo.

    I u ostalim dijelovima Srpske sve je veća potražnja za građevinskim majstorima i fizičkim radnicima.

    – Lani je dnevnica majstora iznosila 80 KM, a sada ide i do 120 KM, dok fizikalci imaju od 60 KM do 75 KM. Cijena krečenja po kvadratu prošle godine bila je dvije marke, a sada je 2,20 KM – rekao je jedan moler iz Ugljevika.

    Kada je riječ o postavljanju rigipsa dnevnice idu od sedam maraka po satu.

    U banjalučkom preduzeću “Rigips Savić” kažu da je prošla godina bila malo teža, jer su radnici konstantno odlazili i dolazili.

    – Snalazili smo se nekako ali bilo je teško, počnu da rade pa odu, a to onda usporava naše poslovanje – kazali su u ovom preduzeću.

    Ipak, najveći problem im, kako kažu, predstavlja divljanje cijena repromaterijala.

    – Radili smo jedan veliki objekat i cijene repromaterijala su drastično skočile, ali mi nismo mogli dizati cijene naših usluga jer smo bili vezani ugovorom – poručili su iz ovog preduzeća.

    Bratić

    Direktor Zanatsko-preduzetničke komore RS Jovica Bratić kaže da se već dugo priča o tome da na našim prostorima zanatstvo nestaje.

    – Taj problem se mora rješavati. Mora se probuditi interesovanje za zanatsku djelatnost, da se u školama prepoznaju talenti i sklonosti djece te da se ona opredijele za zanatstvo, kada za to imaju predispoziciju – rekao je Bratić. Objasnio je da je Evropa u prednosti jer su veće plate, a mlađe generacije hoće “instant” rješenja pa zato odlaze u inostranstvo, što je slučaj oduvijek.

  • Javni prihodi Srpske veći za petinu

    Javni prihodi Srpske veći za petinu

    Poreska uprava Republike Srpske je u prva dva mjeseca ove godine na račun javnih prihoda Republike Srpske prikupila 512,5 miliona maraka, što je za 83,7 miliona КM ili 20 odsto više u odnosu na januar prethodne godine, uz nastavak značajnog rasta prihoda u svim segmentima.

    Tako je naplata direktnih poreza, kako je saopšteno, veća za 24 odsto, doprinosa za 20 odsto, a ostalih javnih prihoda za 13 odsto, u odnosu na isti period 2022. godine.

    Doprinosi su naplaćeni u iznosu od 342,5 miliona КM, što je za 57,1 miliona КM više nego u istom periodu prethodne godine, pri čemu je naplata doprinosa za Fond PIO veća za 25 odsto, za Zavod za zapošljavanje veća je za 20 odsto, za Fond dječje zaštite se bilježi povećanje od 21 procenat, dok je naplata doprinosa za Fond zdravstvenog osiguranja veća za 12 procenata.

    Direktni porezi su naplaćeni u iznosu od oko 92,4 miliona КM, što je za oko 18 miliona maraka ili 24 odsto više nego u prva dva mjeseca prethodne godine. Najveći rast je ostvaren kod poreza na dohodak koji je naplaćen u iznosu od 48,4 miliona maraka, što je za 17,2 miliona КM ili 55 odsto više nego u periodu januar-februar 2022. godine. Pored toga, rast naplate kod direktnih poreza bilježi i porez na dobit, koji je naplaćen u iznosu od oko 40 miliona maraka, što je za dva odsto više u odnosu na uporedni period.

    Tako je naplata direktnih poreza, kako je saopšteno, veća za 24 odsto, doprinosa za 20 odsto, a ostalih javnih prihoda za 13 odsto, u odnosu na isti period 2022. godine.

    Doprinosi su naplaćeni u iznosu od 342,5 miliona КM, što je za 57,1 miliona КM više nego u istom periodu prethodne godine, pri čemu je naplata doprinosa za Fond PIO veća za 25 odsto, za Zavod za zapošljavanje veća je za 20 odsto, za Fond dječje zaštite se bilježi povećanje od 21 procenat, dok je naplata doprinosa za Fond zdravstvenog osiguranja veća za 12 procenata.

    Direktni porezi su naplaćeni u iznosu od oko 92,4 miliona КM, što je za oko 18 miliona maraka ili 24 odsto više nego u prva dva mjeseca prethodne godine. Najveći rast je ostvaren kod poreza na dohodak koji je naplaćen u iznosu od 48,4 miliona maraka, što je za 17,2 miliona КM ili 55 odsto više nego u periodu januar-februar 2022. godine. Pored toga, rast naplate kod direktnih poreza bilježi i porez na dobit, koji je naplaćen u iznosu od oko 40 miliona maraka, što je za dva odsto više u odnosu na uporedni period.

    PROČITAJTE JOŠ
    Rast u svim segmentima: Naplata javnih prihoda u januaru veća za 25 odsto
    Ad
    Кod ostalih javnih prihoda, u prva dva mjeseca naplaćeno je 77,6 miliona КM, što je za 8,6 miliona КM ili 13 odsto više u odnosu na isti period 2022. godine. Кada je u pitanju ova grupa javnih prihoda, nastavljen je rast naplate po osnovu kazni i naknada za priređivanje igara na sreću od 14, odnosno 33 procenta, dok je naplata taksi i naknada veća za četiri odsto, a prihoda po osnovu koncesionih naknada za 17 procenata.

    Što se tiče samo februara ove godine, naplata je iznosila 272,8 miliona КM, što je za 35,5 miliona maraka ili 15 procenata više nego u istom mjesecu prošle godine, pri čemu je naplata direktnih poreza veća za 15 odsto, doprinosa za 16 odsto, a ostalih javnih prihoda za 11 procenta.

  • Vidović: Najviše zaposlenih od nastanka Republike Srpske

    Vidović: Najviše zaposlenih od nastanka Republike Srpske

    Ministar finansija Republike Srpske, Zora Vidović, izjavila je da Srpska sada ima najviše zaposlenih od svog nastanka – više od 290.000 radnika, kao i da se plate povećavaju i u javnom i u realnom sektoru.

    “Za svako povećanje plata u realnom sektoru vraćamo poreze i doprinose, tako da poslodavca to povećanje košta samo neto plata. Otkada je ta mjera uvedena prije dvije godine, mi smo 43 miliona KM vratili poslodavcima na ime poreza i doprinosa”, rekla je Vidovićeva za portal “Banjaluka.net”.

    Vidovićeva je naglasila da je prosječna plata u Republici Srpskoj u prošloj godini iznosila 585 evra, a u januaru ove godine 622 evra.

    “To znači da je plata zaista povećana i vjerujem da je svim ozbiljnim poslodavcima, koji žele da nastave svoj biznis i da budu uspješni, prioritet povećanje plata i unapređenje tehnologija”, dodala je Vidovićeva.

    Komentarišući isplatu određenog dijela plate radnicima “u kovertama”, ona je rekla da se ta vrsta “sive ekonomije” u Srpskoj smanjuje, te da su radnici u tom pogledu sada u povoljnijoj poziciji.

    “Toga ima definitivno, ali mislim da je sve manje i manje. Radnici su sada u drugoj poziciji. Nekada je poslodavac imao viška zaposlenih, pa ste morali kako oni kažu. Radnici više i ne prihvataju to plata u koverti“, istakla je Vidovićeva.

    Ona je navela da se i u tom smislu smanjuje siva zona, kao i povećavanjem minimalca.

    “Vjerujem da će ta siva zona ponovo doći pod značajniji udar, jer vidim da se traži potpisivanje kolektivnih ugovora, a kada oni budu potpisani, svaka grana ima svoj minimalac i nije realno očekivati da će biti nešto u kovertama”, navela je Vidovićeva.

    Ministar finansija Republike Srpske istakla je da su prethodni mandat na čelu Ministarstva obilježili događaji koji su se negativno odrazili na ekonomiju u cijelom svijetu, ali da je Srpska uprkos ograničenjima i pritiscima uspjela da održi privrednu aktivnost i pomogne privrednim subjektima.

    “S druge strane, pomogli smo zdravstvenom sektoru tako da je svaki stanovnik koji je imao potrebu da se liječi imao uslove za to. Srećna sam što smo na kraju 2020. godine imali isti broj radnika, kao i na početku. Već 2021. godine imali smo više zaposlenih, a sada imamo najviše zaposlenih od nastanka Republike Srpske, negdje preko 290.000 radnika”, naglasila je Vidovićeva.

    Ona je dodala da je prošle godine geopolitička kriza zahvatila cijeli svijet i uzrokovala totalni poremećaj na svim tržištima.

    “Uprkos tome nema predaha. Moramo raditi intenzivno i svakodnevno, voditi brigu o svakoj marki koju potrošimo i koju primimo u budžet da bismo izdržali ovakvu situaciju, jer je to teško i za zemlje koje su daleko bogatije od nas”, rekla je Vidovićeva.

    Ona je istakla da je u prošloj godini prosječan rast BDP bio 3,5 odsto, te da je to jedan od najvećih u okruženju.

    “Borimo se lavovski da održimo ovu situaciju. Mogu da poručim svim građanima da će Republika Srpska ostati stabilna, da ćemo uraditi sve što smo planirali i da će budžetski korisnici dobiti svoja primanja, da ćemo takođe pratiti situaciju i u velikoj mjeri pomagati privredi i poljoprivredi”, dodala je Vidovićeva.

    Ona je zaključila da Vlada Republike Srpske pokazuje spremnost za nove izazove i da ne smije dozvoliti da dođe u situaciju da ne može izmirivati svoje obaveze.

  • Stevandić: Prag PDV-a za male privrednike podići na 100.000 KM ili više

    Stevandić: Prag PDV-a za male privrednike podići na 100.000 KM ili više

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da će parlament podržati inicijative usmjerene ka vlastima na nivou BiH da se osnovica PDV-a za preduzetničke i zanatske radnje u Srpskoj sa trenutnih 50.000 KM podigne na 100.000 ili više radi njihovog opstanka.

    Stevandić je rekao da je ta osnovica u Srbiji 75.000 evra i da bi njeno podizanje u BiH sigurno pomoglo i spasilo od gašenja male preduzetničke i zanatske radnje koje su dio velike porodice u privredi Srpske.

    • Ne smijemo ih zanemariti i oni ne smiju biti ostavljeni jer stvaraju veliku dobit za Srpsku – rekao je Stevandić novinarima na prvoj Međunarodnoj konferenciji zanatstva i preduzetništva Srpske koja se održava u Laktašima s ciljem promovisanja važnosti ove djelatnosti za republičku privredu.

    Podsjetio je da su “mali biznisi” velika podrška s obzirom na to da od 25 do 30.000 takvih radnji egzistira i posluje u Srpskoj, prehranjujući svoje porodice.

  • Ljekari dnevno pisali 15.240 recepata

    Ljekari dnevno pisali 15.240 recepata

    Ljekari u Srpskoj propisali su tokom prošle godine 5.562.622 recepata ili u prosjeku 15.240 dnevno, što je, tvrde doktori porodične medicine, nedovoljno u odnosu na potrebe pacijenata.

    Podaci Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske pokazuju da je lani trošak za lijekove iznosio oko 63,7 miliona KM.

    Godinu ranije je izdato 157.786 recepata manje u odnosu 2022. a trošak Fonda za lijekove, kako su istakli, bio je oko 62,2 miliona KM.

    Prema njihovim podacima najpropisivaniji lijekovi tokom prošle godine su oni koji se koriste u liječenju dijabetesa tipa dva, kao i arterijske hipertenzije.

    “Inače, već godinama se najviše propisuju lijekovi koji djeluju na kardiovaskularni sistem, probavni sistem i metabolizam, kao i za nervni sistem”, istakli su u Fondu.

    Predsjednik Udruženja doktora porodične medicine Republike Srpske Draško Kuprešak istakao je da Fond za liječenje pacijenata izdvaja sredstva u skladu sa ekonomskim mogućnostima, dok su potrebe pacijenata za lijekovima daleko veće.

    “Budžet za lijekove nažalost ne može pokriti sve potrebe građana. Srpska ima prilično ‘staro’ stanovništvo, čija je, kao i u svijetu, potreba za liječenjem daleko veća u odnosu na druge pacijente. Takođe, imamo povećanu incidencu od malignih oboljenja, kao i masovnih zaraznijih bolesti, koje su epidemijskih razmjera”, kazao je Kuprešak.

    Dodao je da je jedan od razloga koji utiču na trošak i novi lijekovi, koji su mnogo skuplji, ali i efikasniji.

    “U sferi liječenja dijabetesa prisutne su nove grupacije lijekova koje su daleko skuplje nego medikamenti korišćeni ranijih godina”, objasnio je Kuprešak.

    On je istakao da se, prije svega, najviše razmišlja o kvalitetu života pacijenata koji koriste te lijekove.

    “Koristeći kvalitetniju terapiju u posljednje vrijeme daleko manji broj pacijenata dolazi u naše ambulante. Gledajući s te strane sigurno smo poboljšali kvalitet življenja hroničnih bolesnika, ali i mnogih drugih”, naglasio je Kuprešak.

    Zahvaljujući elektronskom receptu, koji je u primjeni od 1. aprila prošle godine porodični doktori imaju uvid u to da li je pacijent na osnovu propisanog e-recepta podigao lijek u apoteci.

    Hronični pacijenti koji koriste terapije koje se propisuju u količinama za tri mjeseca više ne moraju odlaziti kod porodičnog doktora po recept pa u apoteku. Sada mu doktor elektronski propisuje recept, a osiguranik svoj lijek na osnovu e-recepta podiže u apoteci sa elektronskom zdravstvenom karticom, piše Glas Srpske.

  • Marić: Pokrenuta inicijativa za zaključivanje novog kolektivnog ugovora

    Marić: Pokrenuta inicijativa za zaključivanje novog kolektivnog ugovora

    Predsjednik Sindikata uprave Republike Srpske Božo Marić rekao je da je ovaj sindikat pokrenuo inicijativu za zaključivanje novog kolektivnog ugovora.

    Marić je rekao da je Sindikat uprave spreman za pregovore u svakom trenutku, navodeći da se zalaže za rast plata i izražavajući nadu da će ovo pitanje biti otvoreno.

    • Tražimo od Vlade Republike Srpske da se uvedu najniže poreske osnovice za sve grane djelatnosti, kako bi se suzbila siva ekonomija – rekao je Marić u Јutarnjem programu RTRS-a.

    On je dodao da bi uvođenje najnižih poreskih osnovica dovelo do većeg priliva sredstava u budžetu, na osnovu čega bi bilo moguće i povećanje plata za 140 do 150 KM.

  • Razmatra li Srpska da oporezuje ekstraprofit?

    Razmatra li Srpska da oporezuje ekstraprofit?

    Ideja Vlade Crne Gore da uvede porez na ekstraprofit, kako bi obezbijedili dodatna sredstva prilikom planiranja novih mjera za pomoć građanima, pozitivna je stvar, ali da bi se nešto slično realizovalo u Republici Srpskoj i BiH, stručnjaci smatraju da se prvo mora riješiti problem raspodjele, koji podrazumijeva da se riješe pitanja javne potrošnje, ali i rasterećenja rada.

    Kada je u pitanju Crna Gora, oporezivanje ekstraprofita odnosilo bi se na sve pravne subjekte koji su poreski obveznici i čiji prihodi u 2022. i 2023. godini pređu pet miliona evra (oko 10 miliona KM).

    “Solidarni doprinos”, kako su ga nazvali u Crnoj Gori, biće iskorišćen kao privremena krizna mjera za dvije godine, a novac bi se ravnomjerno rasporedio i omogućilo Vladi da kreira nove pakete pomoći građanima.

    Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca RS, kaže za “Nezavisne novine” da je crnogorski model, između ostalog, smanjio oporezivanje rada na 20 odsto, odnosno prebacujući finansiranje zdravstva iz budžeta.

    Prema njegovim riječima, različito oporezivanje poslodavaca je kompleksna stvar i lako se ulazi u sferu diskriminacije, pogotovo u sistemima sklonim poreskoj evaziji. Da bi se uopšte moglo razgovarati o oporezivanju “ekstraprofita” u Srpskoj, kaže on, prethodno moraju biti riješeni određeni problemi.

    “Problem raspodjele nije adekvatno riješen i to podrazumijeva da moramo riješiti pitanje javne potrošnje, onda moramo pristupiti problemu kvalitetnog i efikasnog korišćenja prirodnih resursa RS (prije svega elektroenergetskih i drvnih), pa tek onda možemo doći u poziciju da na neki drugi način oporezujemo one subjekte koji su ostvarili veće profite koristeći resurse Republike”, pojašnjava Aćić.

    Na bazi mjesečnih prijava poreza na dobit, izvjesno je da su poslodavci ostvarili više od tri milijarde KM dobiti i da će po tom osnovu biti naplaćeno preko 300 miliona KM poreza na dobit, što će biti za trećinu više nego 2021. kada je to bilo 2,24 milijarde KM.

    Povećanje prihoda po osnovu poreza na dobit, koji, radi podsjećanja, u Srpskoj iznosi 10 odsto i jedan je od najmanjih u regionu, može se prema Aćićevim riječima pripisati vještački generisanoj tražnji u EU, koja je prouzrokovana ogromnim štampanjem novca na svim kontinentima.

    “To je bio jedan način da se riješe problemi sa kovidom. Međutim, onda smo ušli u energetsku krizu kao posljedicu rata u Ukrajini, tako da je u suštini inflacija multiplifikovana rastom cijena energije na svjetskom tržištu. Može se u određenom segmentu reći da je naša ekonomija pokazala određenu elastičnost u pogledu rasta dobiti, a može se reći i da je to dijelom posljedica ogromne inflacije koja je uslovila rast cijena”, navodi Aćić.

    Isto tako, tvrdi, kada je u pitanju posmatranje dobiti u Srpskoj, postoji aspekat loše poreske discipline, odnosno značajno prisustvo neformalne ekonomije.

    “Efikasnost naše ekonomije u smislu visine iskazane dobiti treba posmatrati i kroz dugogodišnje prisustvo isplate dijela plate ‘u kešu’. Taj problem bitno smanjuje efikasnost ekonomije i urušava pretpostavke razvoja. Znači, borba protiv sive i crne zone ekonomije mora biti prioritet vlasti u BiH ako želimo efikasniju i produktivniju ekonomiju”, kazao je Aćić i dodao:

    “To što je porez na dobit 10 odsto je u suštini stimulativno i jedna od bitnijih konkurentnih prednosti naše ekonomije sa aspekta privlačenja stranih investicija u BiH i Srpsku. Ključ je ipak usmjeriti pažnju na suzbijanje neformalne ekonomije i tu je potrebna jasna i odlučna aktivnost institucija.”

    Ekonomista Saša Stevanović kaže da je crnogorski pristup interesantan, posebno jer se radi o ekonomskom sistemu koji je sličan ovdašnjem.

    “Napomenuo bih da u Crnoj Gori ukidaju doprinos za zdravstvo, povećavaju porez na potrošnju. A to finansiranje budžeta sa direktnih na indirektne poreze je pravac i trend u kojem idu svjetske ekonomije”, ističe za “Nezavisne novine” Stevanović, navodeći da su SAD kao ovakvu mjeru usvojile tzv. Akt o borbi protiv inflacije u iznosu od 738 milijardi dolara, što je tri odsto BDP-a.

    “Diskusija o ovom pitanju je ovdje dobrodošla, ali treba da imamo na umu da vidimo kakve rezultate i koje posljedice trpi domaća privreda. Rekao bih da je za očekivati da se u narednom periodu poveća bankrot privrednih subjekata u svijetu, a posljedice mogu osjetiti i naša privredna društva. Pitanje je koji program bi se realizovao ili koji efekat bi se postigao ovim porezom”, kaže Stevanović.

    “Pored toga što se očekuje da porez na dobit kod privrednih društava bude veći, treba imati na umu da izmjena poreske politike kod nas, ukoliko nije u koordinaciji sa poreskom politikom FBiH, može imati negativne posljedice”, zaključio je on.

  • Gorivo jeftinije, cijene hrane i drugih roba ostale iste

    Gorivo jeftinije, cijene hrane i drugih roba ostale iste

    Iako su cijene goriva znatno pale u odnosu na sredinu prošle godine, kada je na nekim pumpama za litar trebalo izdvajati oko 3,70 KM, na rafama u trgovinama se, u međuvremenu, skoro ništa nije promijenilo.
    Na benzinskim pumpama trenutno su naftni derivati poprilično jeftiniji nego u junu 2022, pa je, recimo, u Banjaluci benzin 95 juče koštao od 2,49, a dizel od 2,66 KM pa naviše.

    U istom periodu, svjedoče borci za zaštitu potrošača, skoro ničemu od robe i usluga koje svakodnevno plaćamo nije padala cijena, zbog čega, smatraju, neko ubire ekstraprofit.

    Dijelom ozbiljno, dijelom kroz šalu, upozorili su da je, recimo, poprilično poskupjela i usluga šišanja, iako ne znaju da ijedna berberska mašinica radi na benzin ili na dizel.

    Zbog niza sličnih primjera, dodaju u udruženjima za zaštitu potrošača, na potezu je inspekcija, dok sindikalci ne vjeruju da će se to desiti, jer, kako kažu, to državi nije u interesu, pošto viša cijena znači i veće poreze, a time i pozamašnije punjenje budžeta.

    “Činjenica je da su se svi proizvođači, odnosno trgovci, kada su cijene goriva rasle, pozivali na to poskupljenje, te podigli i cijene robe. Kada je došlo do pada cijena goriva, niko ne vraća svoje cijene. Ovo je definitivno vrijeme da inspekcija počne kontrolisati trgovce i pružaoce različitih usluga”, kaže za “Nezavisne novine” Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne.

    Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, kaže da smo svjedoci da, kada cijene dostignu određeni nivo, one se vrlo često ili nikako ne vraćaju, a tu su, dodaje, zakazali inspekcijski organi, koji bi trebalo da budu u službi zaštite potrošača, odnosno građana, tj. svih onih krajnjih korisnika proizvoda i usluga.

    “U zemljama zapadne Evrope, kada dođe do smanjenja cijene barela nafte, to se vidi i na benzinskim pumpama i na policama. A mi to vrlo brzo osjetimo samo kada treba podići cijenu. Mislim da za takvu politiku trgovački centri i oni koji distribuišu robu i usluge imaju tihu saglasnost vlasti u BiH, jer ovdje je cilj da se što više sredstava prikupi kroz PDV, pošto tu država profitira”, naveo je Šatorović.

    S druge strane, Dragana Šobot, sekretarka Udruženja trgovine pri Privrednoj komori RS, kaže da gorivo nije jedini ulazni element koji utiče na krajnju cijenu u maloprodaji.

    “Mi smo uvozno orijentisana zemlja i većina asortimana koji je na policama u marketima uvoznog je karaktera. Osim toga, kako imamo informacije od trgovaca, nije tačno da nije došlo do snižavanja cijena. Neki proizvodi, recimo neki sirevi, kao što su edamer i gauda, sniženi su čak i za 30 odsto. Svakako treba imati u vidu i da su trgovci išli sa povećanjem plata za radnu snagu, tako da i to utiče na definisanje konačnih cijena u maloprodaji”, kaže Šobotova.

    Iz Inspektorata Republike Srpske poručuju da je prioritet u radu Republičke tržišne inspekcije u protekloj godini bila kontinuirana kontrola formiranja cijena osnovnih životnih namirnica.

    “U tržnim centrima i marketima izvršeno je više od 200 kontrola poštivanja Uredbe o ograničavanju marži. U 138 slučajeva utvrđene su nepravilnosti, na osnovu čega su izrečene novčane kazne u visini od 1.253.200 KM”, naveli su iz Inspektorata RS.

    Dodali su da će tržišna inspekcija i dalje svakodnevno nastaviti s redovnom kontrolom formiranja cijena.

    “Pratićemo stanje na terenu i prilagođavati svoj rad kako to situacija bude zahtijevala”, kazali su iz Inspektorata Republike Srpske.