VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Građani i privreda ispaštaju zbog političkih blokada

    Građani i privreda ispaštaju zbog političkih blokada

    Najveći gubitnici međusobnih blokada i političkog zastoja u BiH su građani i privreda, posebno jer bi domaće firme sprovele najveći dio poslova za građevinske i infrastrukturne projekte za koje je EU obezbijedila više od milijardu evra, a koji su suspendovani krivicom domaćih političkih aktera.

    Posljednji primjer je informacija koju su “Nezavisne” ekskluzivno objavile, da je trenutno na čekanju sedam grantova EU zbog blokada u Predsjedništvu BiH, vrijednih više od sto miliona maraka.

    Jedna od firmi koja trpi posljedice je banjalučki “Integral inženjering”, koji je završio sve radove na mostu na Savi kod Gradiške, ali im investitor, Ministarstvo komunikacija i transporta BiH, nije isplatilo novac za izvršene radove.

    Naime, “Integralov” novac kasni jer se Ministarstvo komunikacija pravda činjenicom da Evropska investiciona banka još nije isplatila ostatak granta za taj most u visini od oko 1,7 miliona evra.

    Ovaj grant je jedan od sedam grantova koji čekaju da se bh. političari odobrovolje i riješe međusobne blokade, kako bi novac bio oslobođen.

    Situacija s “Integralom” je utoliko specifična što grant kasni iz dva razloga – tehničke i političke prirode.

    Tehničke prirode jer se preduzeće nalazi na listi sankcionisanih subjekata Ministarstva finansija SAD, pa su nam naši evropski izvori objasnili da proces isplate novca traje nešto duže nego uobičajeno.

    Međutim, novac će, sve da bude isplaćen sutra, ostati na Predsjedništvu BiH, jer nijedan grant EU nije odobren za dalju isplatu, što je politički razlog za blokade.

    Kako nam je nedavno potvrđeno u Ministarstvu finansija i trezora BiH, od sedam odobrenih grantova u visini od oko 55,6 miliona evra, na projekte u RS se odnosi oko 7,4 miliona evra, a na FBiH oko 37,7 miliona evra, dok je za projekat vodosnabdijevanja u opštinama i u FBiH i u RS namijenjeno oko 10,5 miliona evra. Tako je, kada se sve sabere, ukupno blokirano više od sto miliona maraka grantova, odnosno finansijskih donacija u gotovini za mostove, ceste, vodovode i drugu infrastrukturu.

    U “Integralu” su nam potvrdili da imaju posljedice jer im Ministarstvo transporta i komunikacija BiH nije isplatilo novac za izvršene radove.

    “‘Integral’ je krajem jula 2022. godine završio radove na izgradnji prve faze brze ceste Okučani – međudržavni most na Savi, uključujući i nedostajući dio auto-puta sa bh. strane i time je ispunio svoj dio ugovorne obaveze. Tražimo i očekujemo da Ministarstvo transporta i komunikacija BiH, kao druga ugovorna strana, što prije izvrši plaćanje prije godinu dana stvorene obaveze. Aktuelni odnosi zainteresovanih strana koje nisu ugovorne strane u spornom ugovoru između MTK BiH i ‘Integrala’ prema budućim projektima nisu osnova za neizvršenje ili nezakonito odlaganje izvršenja stvorene obaveze MTK BiH prema ‘Integralu'”, rekli su oni za “Nezavisne”.

    Tako se ponovo pokazuje da će građani i privreda ponijeti najveći teret političke krize u BiH, koja se već godinama ne smiruje, s obzirom na to da će ovakva politička klima imati negativan efekat na radnike, dobavljače, poslovne partnere pogođenih kompanija i za širu zajednicu.

    Igor Gavran, ekonomski analitičar, za “Nezavisne” kaže da je zapanjujuće da EU nudi novac, a BiH ga odbija.

    On dodaje da je dugoročni i posredni gubitak mnogo veći od iznosa samih sredstava.

    “Ne samo da bismo za iste projekte morali alternativno koristiti vlastita sredstva i tako umanjiti trošenje za druge javne potrebe, nego je izvjesnije da bismo se zadužili i onda dodatno plaćali kamate na ova zaduženja. I opet zbog toga umanjili izdvajanja za ostale potrebe. A pošto bi novac na kraju mogao završiti kod domaćih privrednika kao izvođača radova, gubitak je i njihov, ali i mnogih drugih privrednika jer, naravno, oni bi novac opet mogli trošiti na domaćem tržištu, a posredno bi ga dobijali onda i njihovi zaposlenici i zaposlenici onih koji posluju s njima kroz plaće. Čak i ako se ovi grantovi na kraju ipak realizuju, svako odgađanje opet ima svoju cijenu, jer kašnjenje izgradnje projekata poput auto-puteva samo po sebi je štetno za ekonomiju”, smatra on.

    U MKT su nam nedavno objasnili da je glavni “krivac” u vezi s mostom kod Gradiške kašnjenje isplate od strane Evropske investicione banke, koja u ime EU raspolaže tim sredstvima.

    “Zbog toga je dovedeno u pitanje blagovremeno izmirenje obaveza nastalih prilikom realizacije ovog projekta, a što može imati negativne posljedice po budžet institucija BiH kroz plaćanje zateznih kamata, pokretanje sudskih postupaka i slično”, rekli su nam oni. Kako bi se izbjegao eventualni sudski postupak, naglasili su da je Ministarstvo u maju Savjetu ministara BiH uputilo prijedlog da se sredstva isplate iz sredstava BiH.

    “Ministarstvo je u maju Savjetu ministara BiH uputilo prijedlog odluke o utvrđivanju namjene dijela sredstava uplaćenih od dozvola za korištenje radiofrekventnog spektra za pružanje usluga putem mobilnih pristupnih sistema”, naglasili su.

    U EIB-u se, pak, ograđuju od eventualnog sudskog postupka u BiH oko namirivanja troškova izvođaču radova.

    “Važno je napomenuti da EIB nije strana sporazuma o izvođenju radova u odnosu na ovaj konkretni projekat. Odgovornost je na investitoru da sve troškove prema ugovaračima izmiri na vrijeme”, rekli su oni za “Nezavisne”.

  • Roditelji bijesni, socijalni radnici zatrpani

    Roditelji bijesni, socijalni radnici zatrpani

    • Izmjene Porodičnog zakona RS, prema kojima imovinom maloljetnog djeteta roditelji mogu raspolagati samo uz saglasnost organa starateljstva, odnosno centra za socijalni rad, stvaraju sve veći bunt u javnosti.

    Naime, roditelji koji žele da podignu novac sa štednog računa svog maloljetnog djeteta treba da podnesu zahtjev centru, što u praksi donosi niz peripetija.

    Recimo, ako porodica stanuje u naselju Bunarevi, na Manjači, njihov Centar za socijalni rad nalazi se u Ribniku, te će roditelj morati da putuje više od 30 kilometara da bi dobio saglasnost.

    Međutim, u Ribniku postoji poslovnica samo jedne banke. Ako su pare djeteta na računu druge banke, to će značiti da je taj roditelj “prevalio put” do Ribnika samo da bi dobio saglasnost, a onda će morati i u Banjaluku ili Mrkonjić Grad da bi podigao pare. Sve to, naravno, košta.

    Gordana S. iz Banjaluke rekla je da ju je ovo pravilo naljutilo, jer, kako kaže, te pare njenoj djeci nisu dali ni država ni centar za socijalni rad.

    “Šta ima neko da odlučuje o novcu moje djece? Ja sam ih uplaćivala i štedjela za ‘ne daj bože’, ja ću i da donosim odluku o tome kako ću ih potrošiti. Potrošiću ih, naravno, za djecu, a ne da putujem po svijetu”, ističe ova Banjalučanka.

    Pojedini centri za socijalni rad u Srpskoj, uključujući i onaj u Banjaluci, imaju veliki broj ovakvih zahtjeva roditelja.

    “Novi Porodični zakon RS stupio je na snagu 1. septembra, a njime je predviđeno da saglasnost organa starateljstva mora biti donesena u formi rješenja u upravnom postupku. S tim u vezi, od početka primjene zakona zaprimili smo veći broj zahtjeva, te ćemo o njima odlučiti u zakonski predviđenom roku. Mi smo od 1. septembra opterećeni velikim brojem novih zahtjeva podnesenih od strane roditelja za podizanje sredstava s dječje štednje”, kažu za “Nezavisne novine” iz Centra za socijalni rad Banjaluka.

    U Centru za socijalni rad Prijedor, s druge strane, kažu da im to nije donijelo nove obaveze, s tim što podaci koje su nam dostavili pokazuju da i oni od 1. septembra, kada je zakon stupio na snagu, imaju povećan broj zahtjeva.

    “Prema evidenciji Centra za socijalni rad Prijedor od 1. januara 2023. godine zaprimljeno je 15 zahtjeva, od čega od 1. septembra 2023. godine četiri zahtjeva, a o kojima će se raspravljati po novom Porodičnom zakonu”, kažu iz prijedorskog Centra za socijalni rad za “Nezavisne novine”.

    Bojan Kresojević, menadžer grada Banjaluka, smatra da imovinom djece treba da raspolažu roditelji, a ne centar za socijalni rad, što je naveo i u inicijativi kojom traži izmjenu spornog člana 335 Porodičnog zakona Republike Srpske.

    Kresojević se u inicijativi obraća Narodnoj skupštini Republike Srpske, Vladi Srpske, te resornim ministarstvima, te navodi da je Ustavom Republike Srpske predviđeno da porodica, majka i dijete imaju posebnu zaštitu, te da roditelji imaju pravo i dužnost da se staraju o podizanju i vaspitanju svoje djece.

    Ujedno, on kaže da je nakon svoje ranije objave na društvenim mrežama, a koja se odnosi na ovu problematiku, dobio brojne komentare podrške i direktna kontaktiranja od strane roditelja.

    “Brojni roditelji su iskazali spremnost da zajedno sa mnom pokrenu inicijativu za prikupljanje potpisa, ako bude potrebno i 3.000 potpisa, pa i više, da to razmatra Narodna skupština Republike Srpske. Ja kao gradski menadžer, ali i kao roditelj, ne mogu prihvatiti da Porodični zakon definiše da roditelj novcem djeteta može upravljati isključivo uz saglasnost centra za socijalni rad”, rekao je Kresojević u izjavi za “Nezavisne novine”.

    S druge strane, Miloš Bukejlović, ministar pravde Republike Srpske, tvrdi da su novim Porodičnim zakonom Republike Srpske znatno unaprijeđeni postojeći i uvedeni novi modeli zaštite djeteta, njegove imovine, kao i same porodice.

    “Funkcija centra za socijalni rad je da djeluje preventivno i na taj način spriječi nepotrebno i zlonamjerno trošenje imovine djeteta, a ne da postavlja zakonske prepreke u ostvarivanju roditeljskog prava”, zaključio je Bukejlović.

  • U Srpskoj 1.603 građana nemaju nikakva primanja

    U Srpskoj 1.603 građana nemaju nikakva primanja

    Među građanima koji će dobiti novčanu pomoć za grijanje su i 1.603 starijih od 65 godina bez ikakvih primanja.
    Ovaj podatak saopštio je ministar zdravlja i socijalne zaštite RS Alen Šeranić, koji je govorio o podjeli novca za najsiromašnije građane u Srpskoj, a koji je obezbijedila Evropska unija.

    Pitali smo predsjednika Udruženja penzionera RS, Ratka Trifunovića, da li se zna zbog čega među penzionerskom populacijom ima građana koji nemaju nikakva primanja.

    – Vjerujem da su to ljudi koji nisu nikada radili. Žive na selu i nikada nisu uplaćivali doprinose i zato sada nemaju primanja – objašnjenje je Trifunovića.

    Podsjećamo, u ovom mjesecu treba da počne isplata po 476 KM najsiromašnijim građanima u Republici Srpskoj, a novac je namijenjen za grejnu sezonu.

    Novac je odobrila Evropska unija iz pretpristupnog fonda “IPA 3” za 2023. godinu zbog poskupljenja energenata.

    Ukupno 67.731 siromašnih građana u Srpskoj treba da dobije ovu pomoć, piše Srpskainfo.

  • Učenicima i nastavnicima zabranjeni mobilni telefoni

    Učenicima i nastavnicima zabranjeni mobilni telefoni

    Učenici i nastavnici Osnovne škole “25. novembar” u Velikoj Kladuši neće moći koristiti mobilne telefone tokom izvođenja nastave, čime je ova škola do sada prva i jedina na području Unsko-sanskog kantona koja je uvela ovakvo pravilo.

    Direktorica ove obrazovne ustanove Veldina Alibegić kaže kako je ovakva praksa određena pravilnikom o kućnom redu koji je usvojen na školskom odboru.

    “Moram da kažem da smo to usvojili još prošle godine, ali do sada smo bili fleksibilni i ne tako rigorozni. Ove godine odlučili smo drugačije, pa učenici telefone mogu dati nastavniku na čuvanje ili ih isključiti i staviti u torbe. Ovaj pravilnik važi i za nastavnike, izuzev u onim slučajevima kada se uređaj može koristiti u svrhu nastavnog procesa”, kaže Alibegićeva. Dodala je kako imaju podršku većine roditelja, te smatra kako su ovakvom mjerom na dobrom putu.

    “Mnogi roditelji kažu da im je ovo neka vrsta pomoći, jer oni sami nisu smogli snage da zabrane ili ograniče svojoj djeci upotrebu telefona. Smatramo da će ova mjera doprinijeti da se učenici više socijaliziraju i druže međusobno, jer je njihov fokus uvijek bio na telefonima i nisu se mogli fokusirati na nastavne sadržaje. To su bili i naši ključni razlozi za ovakvu odluku”, kazala je ona.

    Pomenutu osnovnu školu u Velikoj Kladuši ove školske godine pohađa 538 učenika svrstanih u 26 odjeljenja, a u prve razrede uspjeli su upisati 68 đaka, što je više nego u prethodnoj godini.

  • Građani dužni oko 11 milijardi KM

    Građani dužni oko 11 milijardi KM

    Da li moguć život bez kredita? Podaci neumoljivo pokazuju kako u Bosni i Hercegovini nije.
    Povećava se broj zahjteva za kreditima u drugom tromjesečju. Potrošački krediti postaju sve dominantiji. Zaduženost građana je između 10 i 11 milijardi maraka.

    Inflacija. Plata suštinski postaje sve manja. Krediti postaju potreba. To pokazuju i podaci Centralne banke BiH. Potražnja za potrošačkim i nenamjenskim kreditima nešto je izraženija nego za stambenim kreditima. Procjena banaka je da će se takva situacija održati do kraja godine.

    “Inflacija je natjerala da raspoloživ dohodak nije dovoljan i dostatan za neku širu ili komotniju potrošnju, tako da se ta potrošnja preusmjerila u puko preživljavanje”, kaže Senad Softić, guverner Centralne banke BiH.

    Malo ko će pred kamerom priznati da to zaista radi. U razgovoru sa građanima saznali smo da ipak izbjegavaju kredite. To je uvijek posljednja opcija. Trude se da pametno ulože posuđen novac.

    Nekretninama ne opada vrijednost. Ulaganje u nekretnine predlažu i ekonomisti. Ipak, prognoze o kretanju cijena nekretnina ne mogu se donositi.

    “Da se gleda samo tržište Bosne i Hercegovine građani bi mogli očekivati pad. Međutim, na snažan rast cijena nekretnina poprilično su uticali i naši građani koji ne žive u Bosni i Hercegovini”, smatra Faruk Hadžić, ekonomski analitičar.

    “Ulaganje u sve potrošačke stvari, od automobila i tako dalje, ne prave novu vrijednost. Nekretnine su uvijek dobar način da sami sebe dovodite u poziciju za prisilnu štednju”, kaže Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.

    Ipak, više je onih koji ne mogu da štede ni iz želje a kamoli prisile. Život postaje sve skuplji. Prosječna porodica u Bosni i Hercegovini usmjerena je na ispunjavanje osnovnih životnih potreba, piše BHRT.

  • BiH treća u svijetu po stopi nezaposlenosti

    BiH treća u svijetu po stopi nezaposlenosti

    Ako je suditi po podacima koje je objavila mreža “World of Statistics”, Bosna i Hercegovina je treća zemlja na svijetu po stopi nezaposlenosti.
    Prva je Južnoafrička republika koja ima stopu nezaposlenosti od 32,6 posto, zatim slijedi Irak sa stopom od 15,55 posto, a onda Bosna i Hercegovina koja čija je stopa nezaposlenosti 13,3 posto, a odmah iza nje slijedi Avganistan sa stopom nezaposlenosti od 13,3 posto.

    Stopa nezaposlenosti prema ovim podacima u Evropskoj uniji iznosi 6,4 posto, a najmanju stopu nezaposlenosti ima ubjedljivo Katar i to 0,1 posto, a ispod jedan posto su još i Kambodža gdje je stopa nezaposlenosti 0,36 posto i Niger 0,5 posto, prenose Nezavisne.

    Što se tiče Bosne i Hercegovine, ovo su iznenađujući podaci s obzirom da poslovna zajednica već upozorava da na tržištu nema radnika zbog čega su ih prinuđeni dovoditi sa strane.

  • Dodik: Srpska potpuno finansijski stabilna i izvršava svoje obaveze

    Dodik: Srpska potpuno finansijski stabilna i izvršava svoje obaveze

    Raduje me činjenica da četiri dana prije zakonskog roka, počinje isplata penzija u Republici Srpskoj, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    Iz Ministarstva finansija su me obavijestili da je obezbijeđeno 133,6 miliona KM, što govori da je Srpska potpuno finansijski stabilna i izvršava svoje obaveze – istakao je Dodik na društvenim mrežama.

    Kako on navodi, to demantuje sve one koji zlonamjernim tvrdnjama pokušavaju da nanesu štetu Srpskoj.

    • Ali činjenice su puno jače od spekulacija – zaključio je Dodik.
  • Roditelji ukazuju na manjkavost novog zakona

    Roditelji ukazuju na manjkavost novog zakona

    Kamatne stope na dječju oročenu štednju u bankama Srpske iznose do 3,10 odsto i nešto su veće nego na klasičnu oročenu štednju.

    Podsjećamo da je od 1. septembra na snagu stupio novi Porodični zakon Republike Srpske po kojem je za razročenje štednje neophodna saglasnost Centra za socijalni rad u vidu rješenja donesenog u upravnom postupku. Razlog je, kako kažu u Ministarstvu pravde RS, zaštita dječjih prava.

    Podatak koliki je ukupan iznos dječje štednje je nedostupan javnosti, a u Agenciji za bankarstvo RS su nam rekli da ne posjeduju traženi podatak “jer on nije dio izvještajne osnove koju su banke dužne dostavljati Agenciji”.

    Jedino je poznato da ukupna štednja stanovništva u bankama iznosi 2,39 milijardi KM, od čega je oko 1,7 milijardi KM na oročen period.

    Dječja štednja je vrsta oročene štednje namijenjena djeci do navršene 18 godine, a otvara se na ime deponenta (roditelj, staratelj) uz ovlašćenje za djete koje je u trenutku zaključenja ugovora maloljetno. Po zakonu, osiguran pojedinačni iznos je do 50.000 KM depozita.

    Roditelji koji otvaraju djeci štednju u bankama to uglavnom rade kako bi im obezbijedili novac ili dio novca neophodnog za dalje obrazovanje poslije srednje škole.

    Informacija da je zakonski definisano da roditelji moraju imati odobrenje Centra za socijalni rad za razročenje novca sa dečje štednje je izazvala negodovanje.

    Osim što pitaju zašto država pretpostavlja da će se neko drugi bolje brinuti o interesima njihove djece, imaju i tehnička pitanja koja očito nisu uzeta u obzir prilikom donošenja Porodičnog zakona.

    – Kako da prebacim dječju štednju iz jedne banke u drugu ako je u drugoj veća kamata? Zar tu neće biti oštećeno djete ako to ne mogu da uradim? Ko se u Centru za socijalni rad razumije u to koja investicija je povoljnija – pitaju roditelji.

  • Rod voća umanjen – posljedice će se osjetiti u sljedeće dvije godine

    Rod voća umanjen – posljedice će se osjetiti u sljedeće dvije godine

    Ovogodišnje nepogode, grad i olujno nevrijeme napravili su velike probleme voćarima i povrtarima i imamo umanjen rod, rekao je u Јutarnjem programu RTRS predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske Dragoja Dojčinović.

    Јedna u najtežih godina u voćarstvu. Najveće štete imali su voćari i povrtari. To će se odraziti i na sljedeće dvije godine gdje očekujemo manji rod – rekao je Dojčinović.

    Dojčinović je rekao da počela berba ranih sorti jabuka.

    • Od 20. septembra očekujemo berbu svih sorti jabuka – naveo je Dojčinović.

    Istakao je da je berba kruški završena.

    • Kvalitet kruške je loš. Imamo i manje količine nego inače – dodao je Dojčinović.
  • Tokom septembra isplata pomoći za grijanje

    Tokom septembra isplata pomoći za grijanje

    Vlada Republike Srpske odobrila je isplatu pomoći za grijanje iz paketa predpristupne pomoći Evropske unije u iznosu od 32,2 miliona maraka.

    Pomoć će dobiti korisnici iz dvije boračke kategorije, penzioneri čija penzija je manja od 350 maraka, korisnici novčane pomoći, dječijeg dodatka i stariji od 65 godina bez primanja.

    Ministar rada i boračko invalidske zaštite Danijel Egić istakao da pojedinačna pomoć iznosi 476 KM.


    “Biće obuhvaćeno 48.000 domaćinstava”, naveo je Egić.

    Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić je rekao da je skoro cijeli proces završen.

    “Naredni korak je isplata koja se treba završiti do kraja septembra. Direktno će se uplaćivati na račune ili putem Pošta Srpske”, naveo je Šeranić.

    Istakao je će brzina isplate zavisiti i od tačnosti podataka korisnika.