VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • FZO Srpske počinje da finansira senzore za djecu oboljelu od dijabetesa

    FZO Srpske počinje da finansira senzore za djecu oboljelu od dijabetesa

    Senzore za kontinuirano mjerenje šećera za djecu do 18 godina koja boluju od dijabetesa tip 1 ubuduće će finansirati Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, saopšteno je iz FZO Srpske.

    Iz FZO Srpske navode da se od 26. avgusta počinju primjenjivati izmjene Pravilnika o uslovima i postupku za obezbjeđivanje medicinskih sredstava, a kojim su senzori uvršteni u medicinska sredstva koja finansira obavezno zdravstveno osiguranje.

    “Senzori, pored toga što omogućavaju bezbolno mjerenje šećera bez bockanja, korisnicima, odnosno roditeljima, olakšavaju da praćenjem podataka o nivou šećera u stvarnom vremenu kontinuirano upravljaju dijabetesom i po potrebi pravovremeno reaguju. Ovo medicinsko sredstvo u mnogome olakšava život oboljelima i njihovim porodicama, a naročito je značajno za najmlađe pacijente koji samostalno ne mogu da prepoznaju simptome hipoglikemije”, ističu iz FZO Srpske.

    Kako je predviđeno Pravilnikom, Fond će finansirati senzore za očitavanje kontinuiranog mjerenja šećera koji traju sedam dana, kao i senzore koji traju 14 dana, u zavisnosti koji senzori budu preporučeni pacijentima.

    Kada su u pitanju senzori koji se koriste sedam dana, Fond će finansirati 52 senzora godišnje po osiguraniku, odnosno 26 komada godišnje senzora koji se koriste 14 dana, navodi se u saopštenju.

    “Napominjemo da, uprkos uvođenju senzora, djeca će uz senzore i dalje imati pravo i na određen broj trakica za mjerenje šećera u krvi, što inače nije praksa u drugim zemljama koje finansiraju senzore, jer u tim slučajevima obično ne finansiraju i trakice”, poručuju iz FZO Srpske.

    Pravo na senzore za kontinuirano mjerenje šećera u krvi djeca oboljela od dijabetesa tip 1 do 18 godina ostvarivaće na osnovu prijedloga specijaliste pedijatra endokrinologa, koji uz prijedlog izdaje i nalog i to za šestomjesečne potrebe.

    “Na osnovu tog prijedloga i zahtjeva osiguranika, FZO Srpske će donositi rješenje, a nalog će se realizovati u apotekama. Takođe, na osnovu analize tržišta i razgovora sa predstavnicima pacijenata, formirana je i cijena za ovo medicinsko sredstvo, vodeći računa da osiguranici u okviru definisane cijene mogu da dobiju odgovarajući senzor, bez doplate. Dakle, FZO Srpske će u potpunosti finansirati ovo medicinsko sredstvo, budući da su djeca do 18 godina oslobođena plaćanja participacije”, navode iz FZO Srpske.

    U slučaju da u apotekama sa kojima FZO Srpske ima potpisane ugovore pacijenti ne uspiju da ostvare pravo na senzore koji su im preporučeni, zbog eventualnih problema sa snabdjevenošću apoteka senzorima, biće omogućene refundacije troškova ovog medicinskog sredstva, ističe se u saopštenju.

    “Podsjećamo da je u BiH registrovano nekoliko vrsta senzora, ali očekujemo da će uvrštavanjem ovog medicinskog sredstva u prava osiguranika, rasti zainteresovanost i drugih proizvođača da svoje aparate registruju i u BiH, čime bi se omogućila bolja dostupnost i veći izbor senzora za pacijente”, podsjećaju iz FZO Srpske.

    Iz FZO Srpska podsjećaju i da Fond za oboljele od dijabetesa u potpunosti finansira insuline, trakice za mjerenje šećera, lancete, špriceve, igle, aparate za brzo određivanje glukoze u krvi, određen broj insulinskih pumpi, te potrošne materijala za insulinske pumpe.

    “Oboljeli od dijabetesa su oslobođeni plaćanja participacije kod liječenja osnovne bolesti i komplikacija. Uvrštavanjem senzora u prava osiguranika učinjen je još jedan značajan iskorak u pravima iz zdravstvenog osiguranja oboljelih od dijabetesa, kojim se znatno unapređuje zdravstvena zaštita i poboljšava kvalitet života djece oboljele od dijabetesa tip 1, ali i njihovih roditelja”, naglašavaju iz FZO Srpspe.

    Iz FZO Srpske zahvaljuju predstavnicima udruženja pacijenata koji su u proteklom periodu intenzivno sarađivali sa Fondom i koji su svojim iskustvima i sugestijama dali značajan doprinos uvođenju senzora u prava koja finansira FZO Srpske.

  • Počinje 58. Kočićev zbor

    Počinje 58. Kočićev zbor

    U Banjaluci će danas biti otvoren 58. Kočićev zbor.

    Svečano otvaranje predviđeno je u Parku Petar Kočić, gdje će biti položeni vijenci na spomenik ovom književniku i narodnom tribunu.

    Biće dodijeljena i nagrada “Zmijanjče” za mlade pisce iz osnovnih škola u Republici Srpskoj.

    Svečana akademija biće održana u Kulturnom centru Banski dvor, kada će biti uručena i “Kočićeva nagrada” književniku Đorđu Sladoju, jednom od najistaknutijih savremenih srpskih liričara.

    Manifestacija posvećena srpskom književniku i narodnom tribunu Petru Kočiću, trajaće tri dana koja su nazvana “Istina”, “Sloboda” i “Otadžbina”.

  • Ruski jezik će se učiti u još 29 osnovnih škola u Srpskoj

    Ruski jezik će se učiti u još 29 osnovnih škola u Srpskoj

    Za sedam dana u Republici Srpskoj počinje nova školska godina, a učenici u 29 osnovnih škola od šestog do devetog razreda od ove godine imaće priliku da kao drugi strani jezik uče ruski.

    Naime, kako su za “Nezavisne novine” potvrdili iz Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske, nedavno su sproveli anketiranje učenika osnovnih škola o učenju drugog stranog jezika i na osnovu analize podataka ustanovljeno je da postoji interes učenika za izučavanje ruskog jezika.

    “Imajući u vidu iskazani interes učenika i njihovih roditelja u nekim sredinama, Ministarstvo je dalo mogućnost da se u 29 osnovnih škola na području Banjaluke, Bijeljine, Doboja, Prijedora, Trebinja, Pala, Teslića i Gradiške od školske 2023/2024. godine, pored prvog stranog jezika koji se već izučava u školi, izučava i ruski jezik kao drugi strani jezik”, navode iz resornog ministarstva.

    Kako ističu, ova mogućnost će biti ponuđena učenicima šestog razreda u ovih 29 osnovnih škola.

    Predrag Damjanović, direktor Republičkog pedagoškog zavoda, rekao je da je sve spremno za početak nove školske godine.

    “Prvog septembra počinje nova školska godina i sve škole su spremne, ali ove godine imamo neke novine. Postepeno uvodimo promjene koje će imati efekta. U predškolskom vaspitanju uvodimo standard rada. U osnovnim školama uvodimo novi program fakultativne nastave za engleski jezik za prvi, drugi i treći razred. Takođe, imaćemo dodatnu nastavu za ruski jezik od šestog do devetog razreda”, naveo je Damjanović.

    Prema njegovim riječima, od ove školske godine primjenjivaće se novi programi i za biologiju i fiziku.

    “Ima tu još novina. Biće i novi programi za srednje škole”, dodao je Damjanović, dodajući da će od ove godine biti uvedene i nove mjere prevencije vršnjačkog nasilja.

    Takođe, jedna od novina u ovoj školskoj godini je i uvođenje školskog policajca, a kako je nedavno kazala Željka Stojičić, ministarka prosvjete i kulture Republike Srpske, cilj je da se podigne nivo bezbjednosti u školama.

    Stojičićeva je navela da je to dio mjera za jačanje bezbjednosti i sprečavanje nasilja u školama, koje je početkom juna usvojila Vlada Republike Srpske.

    Ona je napomenula da će resorno ministarstvo u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Srpske održati predavanja za policijske službenike, kako bi oni bili upoznati o funkcionisanju i načinu rada škola.

    “Nije nam cilj da policajci budu pretjerano vidljivi, ali je potrebno njihovo prisustvo, kako bi nastavnici mogli biti posvećeni nastavi i djeci”, rekla je Stojičićeva.

  • Gnjatić: Zadovljni smo sporazumom – od 1. januara usklađivanje koeficijenata

    Gnjatić: Zadovljni smo sporazumom – od 1. januara usklađivanje koeficijenata

    Sporazum o dinamici usklađivanja platnih koeficijenata zaposlenih sa visokom stručnom spremom u oblasti obrazovanja i kulture, koji obuhvata 13.792 radnika, potpisan je u Banjaluci, a primjenjivaće se od 1. januara naredne godine.

    Sporazum su potpisali ministarka prosvjete i kulture Republike Srpske Željka Stojičić i ministar za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Željko Budimir sa predsjednikom Sindikata obrazovanja, nauke i kulture Srpske Draganom Gnjatićem.

    • Zadovoljni smo sporazumom i od 1. januara biće usklađeni koeficijenti – rekao je Gnjatić u našem Јutarnjem progrmau.

    Istakao je da su planu pregovori o usklađivanju koeficijenata za sve radnike u oblasti obrazovanja.

    • Tu su potrebne izmjene zakona ili novi zakoni – naveo je Gnjatić.
  • Dobojska bolnica i UKC RS povećali dug za još 12 miliona KM

    Dobojska bolnica i UKC RS povećali dug za još 12 miliona KM

    Samo za tri mjeseca dobojska Bolnica “Sveti apostol Luka” uspjela je da uveća dugovanja za poreze i doprinose za čak 8,8 miliona maraka, pa sada duguje 38,1 milion KM.

    Ova bolnica popela se tako sa trećeg mjesta liste najvećih poreskih dužnika u Srpskoj na drugo. Pokazuju to zvanični podaci Poreske uprave RS, zaključno sa krajem juna ove godine.

    Prvo mjesto i dalje ubjedljivo drži Univerzitetski klinički centar RS, koji je takođe uvećao svoj dug u odnosu na mart ove godine, i to za 3,2 miliona maraka. Oni trenutno duguju 53,5 miliona maraka.

    Dug je za jedan milion uvećala i Bolnica „Sveti Vračevi“ Bijeljina, pa sada iznosi 15,2 miliona KM.

    S druge strane, pozitivan pomak napravila je Bolnica “Srbija” iz Istočnog Sarajeva, koja je za tri mjeseca svoj dug smanjila za 13,5 miliona maraka! Ipak, i sada su u top tri sa dugom od 30,3 miliona maraka.

  • Mladi se liječe i od zavisnosti od telefona

    Mladi se liječe i od zavisnosti od telefona

    Problem zavisnosti od mobilnih telefona, interneta i tehnologije sve je prisutniji kod mladih ljudi, ali za njima ne zaostaju ni odrasli, kazala je za “Nezavisne novine” doktorica Nera Zivlak Radulović, načelnica Klinike za psihijatriju UKC RS.

    “U Klinici za psihijatriju bilo je liječenih pacijenata koji su zavisni od interneta i mobilnih telefona, ali se radilo uglavnom o osobama mlađe životne dobi koje su doveli zabrinuti roditelji. O nekim statističkim podacima ne možemo govoriti u smislu većeg broja, jer se radilo o pojedinačnim slučajevima. S obzirom na široku rasprostranjenost korištenja tehnologije i kod mladih i kod odraslih ova problematika se još ne prepoznaje na adekvatan način u pravom smislu riječi”, kazala je Zivlak Radulovićeva.

    Kako kaže, problem nastaje u najranijim godinama, jer djeca koriste različite tehnologije koje im daju roditelji.

    “Problem i jeste što to počinje u ranom uzrastu i što se dnevno vrijeme korištenja mobilnih tehnologija povećava iz dana u dan vrtoglavom brzinom. Jedna od studija koja je je rađena još 2007. godine na Univerzitetu Teksas obuhvatila je više od 1.000 djece i pokazala da 75 odsto djece gleda televiziju dok je 32 odsto gledalo video-snimke ili DVD, pri čemu je ukupna dnevna izloženost bila sat vremena i 20 minuta”, kazala je Zivlak Radulovićeva.

    Dodaje da su djeca uzrasta od pet i šest godina pred kompjuterom provodila još dodatnih 50 minuta.

    “Danas, u 2023. godini znamo da je vrijeme koje mladi provode na internetu i digitalnim tehnologijama i duže, pa je potencijal za razvoj zavisnosti mnogo veći. Provođenje mnogo vremena na telefonu i internetu dovodi do toga da se javlja nešto što zovemo stalna, ali djelimična pažnja, jer se prati više informacija istovremeno. Ovakva vrsta pažnje ne daje mogućnost na dovršavanje određenih aktivnosti, tačnije, usmjeravanja pažnje u određenom pravcu, pa se mozak mladih ljudi nalazi stalno u stanju povišenog stresa”, objašnjava Zivlak Radulovićeva.

    Ističe da su mladi ljudi u ovakvom stanju sve više u potrazi za nečim novim, što im smanjuje vrijeme za razmišljanje i donošenje promišljenih odluka.

    Ističe da se smatra da, ukoliko je djetetov mozak previše izložen uticaju televizije, kompjutera, telefona, može dovesti do hiperaktivnosti, razdražljivosti i poremećaja deficit pažnje.

    Kako kaže, zbog toga je Američka akademija pedijatara još 2001. godine preporučila da djeca mlađa od dvije godine uopšte ne gledaju televiziju.

    “Današnji adolescenti provode više od punog radnog vremena koristeći telefone, što otežava razvoj vještine tradicionalne komunikacije licem u lice i dovodi do osjećanja anksioznosti prilikom ostvarivanja realnih kontakata, jer ovu vještinu nisu uspjeli razviti kroz neposredni kontakt”, objašnjava doktorica.

    Navodi da su simptomi zavisnosti od interneta kada mlada osoba stalno bude zaokupljena aktivnostima na telefonu i nije u stanju da to smanji ili prekine.

    “Ako pokušaji da mu roditelji ograniče upotrebu interneta ili telefona dovode do nemira, razdražljivosti ili drugih promjena raspoloženja to su jasni simptomi. Takođe, mladi ljudi vrlo često lažu roditeljima kada ih upitaju o aktivnostima na internetu, javljaju se problemi sa uspjehom u školi, često intenziviranje boravka na internetu kada se mlada osoba osjeća neugodno ili ima neke probleme. Dužina trajanja boravka na telefonu ili internetu je 40 i više sati svake nedjelje, a vrlo često se mlada osoba žali i na prisutne fizičke simptome kao što je bol u vratu, leđima, istegnuće mišića, problem sa vidom i slično”, objašnjava Zivlak Radulovićeva.

    Napominje da Klinika za psihijatriju ima Odjeljenje za djecu i adolescente (bolnički dio), a i ambulante u južnom krilu UKC RS gdje utorkom prijepodne i srijedom popodne radi tim stručnjaka (psihijatar, psiholog, socijalni radnik) pa se roditelji koji uoče simptome zavisnosti kod svoje djece mogu javiti za pomoć.

    “Najbolja prevencija je kontrola i ograničenje korištenja tehnologija od najranijeg djetinjstva, popunjavanje vremena društveno korisnim aktivnostima i kvalitetnije osmišljenim porodičnim aktivnostima koje ne uključuju korištenje tehnologije”, zaključila je Zivlak Radulovićeva.

    Jedna Banjalučanka koja je u ranim tridesetim godinama kaže da je svjesna da je zavisna od telefona.

    “Ne znam da li bi to nazvala zavisnošću od telefona ili od interneta. U prosjeku koristim telefon šest do sedam sati dnevno, što je previše s obzirom na to da na poslu sjedim pred računarom. Dešavalo mi se da držim telefon ispred tastature i malo radim na telefonu, malo na računaru. Svoju zavisnost, jer priznajem da sam zavisna, pravdam poslom kojim se bavim, ali zaista to nije opravdanje. Svjesna sam da ga koristim previše i da imam problem”, kazala je ona.

  • U drugom upisnom roku 1.000 slobodnih mjesta na raznim studijskim programima

    U drugom upisnom roku 1.000 slobodnih mjesta na raznim studijskim programima

    U drugom upisnom roku na Univerzitetu na različitim studijskim programima ostalo je oko 1.000 slobodnih mjesta, rekao je za Јutarnji program RTRS Radoslav Gajanin, rektor banjalučkog Univerziteta.

    U prvom upoisnom roku je popunjeno oko 1.700 mjesta. Univerzitet može da bude zadovoljan ovim podacima – rekao je Gajanin, dodajući da u planu imaju i treći upisni rok.

    Dodaje da na većini fakulteta još uvijek ima slobodnih mjesta.

    • Na većini fakulteta još uvijek ima mnogo slobodnih mjesta, može se očekivat i treći upisni rok. Najviše slobodnih mjesta ima na Filološkom, Fizolofskom, Mašinskom, te Elektrotehničkom fakultetu. Takođe veliki broj nepopunjenih mjesta imamo na Medicinskom fakultetu, ali tu dolazi veći broj stranih studenata – dodaje Gajanin.

    Kada je riječ o stranim studentima, Gajanin navodi da upisni rok za njih traje od juna, pa do oktobra, a upis se završava prije početka akademske godine.

    • Konkurs za drugi upisni rok je objavljen, prijava kandidata se vrši sljedeće sedmice, a postoje čak i slobodna budžetska mjesta – napominje Gajanin.
  • Srpska primorana na novo zaduženje na berzi od 130 miliona KM

    Srpska primorana na novo zaduženje na berzi od 130 miliona KM

    Samo dan nakon što je ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović priznala da Vlada ima problema zbog sankcija koje trpi u sukobu sa Visokim predstavnikom u BiH Kristijanom Šmitom, kojeg RS ne priznaje, Srpska je krenula u novo zaduženje „teško“ 130 miliona maraka, saznaje portal CAPITAL.

    Naime, odluka je „pala“ na posljednjoj sjednici Vlade, prošli četvrtak, ali vlast u Srpskoj je očigledno smatrala da sa tim ne treba opterećivati građane, pa je kao i mnogo puta do sada kada je riječ o sličnim informacijama, pokušala da je sakrije.

    Tako smo u izvještaju sa sjednice mogli da saznamo da je donesena odluka da se promijeni ime Studentskog doma u Foči, kao i da Ministarstvo uprave i lokalne samouprave sa Fondom za dječiju zaštitu elektronski razmjenjuje podatke te da će se postaviti dvije automatske protivgradne stanice na području opštine Šamac, ali o novom velikom zaduženju nije bilo nijednog jedinog slova.

    A plan je da se emituje 130.000 obveznica vrijednosti od po 1.000 maraka koje će da se vraćaju u narednih pet godina po kamati od šest odsto na godišnjem nivou.

    „Glavnica se isplaćuje godišnje u pet jednakih rata, a kamata se računa na neotplaćeni dio glavnice i isplaćuje jednom godišnje“, stoji u odluci Vlade.

    Inače, Republika Srpska je do sada emitovala devedeset emisija obveznica.

    Ukupno je 61 emisija emitovana javnom ponudom, a vlast je na taj način građane i budžet zadužila za preko 3,5 milijarde maraka.

    Takođe, deset emisija je iskorišteno za izmirenje obaveza po osnovu stare devizne štednje, dvije emisije za plaćanje obaveza prema dobavljačima, jedna za plaćanje izgubljenih sudskih presuda. Šesnaest emisija emitovano je kako bi se platila ratna šteta.

  • Stanovništvo u Srpskoj više štedi, raste dobit banaka

    Stanovništvo u Srpskoj više štedi, raste dobit banaka

    Povećana dobit banaka, pad ukupnih depozita i odluka građana da se više štedi, ključne su odlike polugodišnjeg izvještaja koji je objavila Agencija za bankarstvo RS, a koji se odnosi na poslovanje bankarskog sektora u Republici Srpskoj u 2023. godini.

    Ipak, izvještaj kao početnu tačku izdvaja da je bruto bilansna aktiva bankarskog sektora od 1. januara do 30. juna tekuće godine iznosila 9,8 milijardi KM, što je za oko dva odsto manje u odnosu na kraj 2022. godine, kada je iznosila 10,070 milijardi KM.

    Ovaj blagi pad nije uticao na to da sve banke u Srpskoj, zaključno sa krajem juna, iskažu neto dobit u ukupnom iznosu od 94 miliona KM, što je u odnosu na uporedni period u 2022. godini za oko 16 miliona KM više (tada je dobit bila 78 miliona KM).

    A dok su banke prijavile neto dobit, ukupni depoziti na nivou bankarskog sektora bilježe pad u prvom polugodištu ove godine.

    “Ukupni depoziti iznose 7,3 milijarde KM i za četiri odsto su niži u odnosu na kraj 2022. godine, a tada su iznosili 7,595 milijardi KM”, stoji u izvještaju republičke agencije, iz koje dalje navode da se od ovog iznosa tri milijarde odnose na depozite pravnih lica, dok se 4,3 milijarde odnose na depozite fizičkih lica.

    “Kada su u pitanju depoziti fizičkih lica, 2,4 milijarde KM ili 56 odsto odnosi se na štednju stanovništva. Depoziti stanovništva bilježe kontinuirani rast u 2023. godini”, dodaje se u izvještaju.

    Rast je zabilježen i kad su u pitanju ukupni bruto krediti, koji su u odnosu na kraj 2022. godine povećani za gotovo 100 miliona.

    “Ukupni bruto krediti iznose 5,892 milijarde KM i povećani su za 99 miliona KM ili dva odsto u odnosu na kraj 2022. godine, kada su iznosili 5,793 milijarde KM. Krediti pravnih lica iznose tri milijarde, dok su krediti fizičkih lica 2,9 milijardi KM. Od tog iznosa, 1,8 milijardi KM ili 62 odsto otpada na potrošačke kredite”, piše, između ostalog, u pomenutom izvještaju.

    Marko Đogo, dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kaže da poslovanje bankarskog sektora u BiH, a samim tim i u Republici Srpskoj, prati pozitivne evropske trendove, čija je odlika, kako navodi, povećanje aktivnih kamatnih stopa na kredite koje plaćaju građani.

    “Sa druge strane, to nije praćeno rastom pasivne kamatne stope, odnosno kamatne stope na depozite. To je, vidjeli smo ovih dana, dovelo do toga da, recimo, u Italiji država uvede oporezivanje od 40 odsto čiste dobiti od bankarskog sektora, budući da banke stvaraju ogromnu dobit”, rekao je on.

    Kada je u pitanju pad ukupnih depozita, Đogo ističe da je jasno da Republika Srpska povlači svoje depozite, budući da je nedavno zabilježen i najveći iznos kada se radilo o otplati spoljnog duga.

    “Prosto, državi trebaju sredstva koja država ima po raznim osnovama na računima”, navodi Đogo, dodajući da nije iznenađenje činjenica da je povećan obim štednje građana.

    “Oni nastavljaju da štede uprkos tome što kamatne stope na depozite ne prate inflaciju ili aktivne kamatne stope. Građani trenutno nemaju alternativu. Finansijsko tržište Republike Srpske je dosta plitko i usko. Evo, sad se govori o tim nacionalnim obveznicama Republike Srpske koje će možda biti jedna alternativa bankarskim depozitima, zavisno od modela koji budu izabrani. Tada će građani moći da na neku štednju, u iznosu od, recimo, 500 KM koje polože državi, dobiju nešto višu kamatnu stopu”, pojašnjava Đogo, dodajući da je za obične građane veoma komplikovano da kupuju akcije i obveznice, pa su se okrenuli kupovini nekretnina i polaganju depozita u bankama.

    “Iako se sve kod nas vrti oko nekretnina i depozita u bankama, treba podsjetiti da su nekretnine prošle godine poskupjele skoro 60 odsto, pa više nije povoljno ni u njih investirati. Evo, sada je počeo neki pad cijena nekretnina, zbog čega mogu reći da su ti depoziti koje polaže stanovništvo ostali jedina sigurna alternativa”, zaključio je Đogo.

  • Godina prođe, a od ski-centra Manjača ni traga

    Godina prođe, a od ski-centra Manjača ni traga

    Sjećate li se najavljene gradnje pompeznog ski-centra na Manjači? Do sada nije iskopana ni jedna kašika zemlje.

    Početkom avgusta prošla je godina dana od kako je tadašnji srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, u javnosti objavio da će se na poznatoj planini iznad Banjaluke graditi ski-centar sa svim pratećim sadržajima.

    – Počinjemo izgradnju ski-centra na Manjači. Olimpijski centar „Jahorina“ i Vlada Republike Srpske obezbijediće 53 miliona KM za izgradnju ovog ski-centra na koji se veoma dugo čeka. Vlada će u ponedjeljak donijeti odluku o tome, a u srijedu će projekat biti prezentovan na Manjači – naveo je tada Dodik na Tviteru.

    Nekoliko dana nakon toga, tačnije 17. avgusta 2022, u Stričićima se okupila kompletna politička svita Republike Srpske na glamuroznom predstavljanju tzv. master plana za gradnju kompleksa.

    Tada je rečeno će master plan izgradnje i strategije razvoja ski-centra na Manjači doprinijeti razvoju turističke ponude Banjaluke i cijele regije. Niko nije želio da govori o tome da li je Manjača dovoljno visoka za ovakav kompleks, ako znamo da je čak i Jahorina imala problem zbog blage zime i nedostatka snijega. Međutim, sama ideja lijepo zvuči, naročito ako je predstavite mjesec dana pred tada nadolazeće oktobarske opšte izbore.

    Prethodno je Vlada Republike Srpske, kako je Dodik i najavio, usvojila informaciju o izgradnji ski-centra Manjača, procijenjene vrijednosti projekta 53.360.000 KM bez PDV, koja se odnosi na troškove projektovanja i izgradnje tog centra. Najveći deo ski-centra od 75.000 metara kvadratnih biće ski-staze, a zatim instalacije i ljetni sadržaj.

    Vladu Republike Srpske pitali smo dokle je stigla gradnja ski-centra na Manjači. Obavijestili su nas da su pitanja proslijeđena nadležnim ministarstvima, ali do sada nijedan odgovor nismo dobili.

    Rade Božić, predsjednik Savjeta mjesne zajednice Stričići, na čijoj terotoriji je predviđena gradnja komplaksa, kaže da na terenu još ništa nije rađeno.

    – Imam informaciju da će eksproprijacija zemljišta krenuti krajem ove i početkom sljedeće godine. Projekti su završeni, ali na terenu još ništa nije rađeno dok se to ne sve ne završi. Nakon eksproprijacije zemljišta treba da se raspiše tender. Nadam se da će to biti poslije Vlasenice, koja se završava. Što se tiče zemljišta na Manjači, ima i državnog i privatnih parcela – kaže Božić za Srpskainfo.