VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • lužbenicima u BiH isplaćeno više od 2 miliona KM naknada

    lužbenicima u BiH isplaćeno više od 2 miliona KM naknada

    Zaposleni u institucijama BiH, odnosno ministri u Savjetu ministara BiH, pomoćnici i zamjenici ministara, službenici u ministarstvima i slično, kao i direktori agencija i direkcija, njihovi zamjenici i službenici, te rukovodioci različitih sektora pri institucijama, za jedanaest mjeseci 2023. godine potrošili su na osnovu novčanih naknada koje nemaju karakter plate 2.287.585 KM.

    Riječ je o naknadama koje se za sve zaposlene u institucijama BiH dijele po četiri osnova, a to su: dodatak na platu, stimulacije, drugo radno mjesto, sve radne grupe, komisije i slično, dnevnice za službena putovanja, broj prekovremenih časova na poslu i novčana sredstva koja se isplaćuju po osnovu iznosa za smještaj i odvojeni život.

    Ono što je važno napomenuti, u daljem tekstu su predstavljeni iznosi naknada koje su Parlamentarnoj skupštini BiH dostavljene od strane samo 11 institucija i gorepomenuti iznos od 2.87 miliona KM odnosi se isključivo na te institucije.

    Sve one su podatke dostavile nakon što je to zatražio Šemsudin Mehmedović, poslanik u Predstavničkom domu PS BiH. Isto tako, ni Mehmedoviću, ni parlamentu BiH još nisu dostavljeni podaci za preostale institucije, a kojih je u BiH pozamašan broj.

    Ubjedljivo najviše novca, prema dosad dostupnim podacima, inkasirao je Dragan Petrović, inspektor i šef Odjeljenja za vazduhoplovnu navigaciju pri Direkciji za civilno vazduhoplovstvo (BHDCA). On je po osnovu naknada u vidu dodatka na platu, stimulacija, te dnevnica za službena putovanja stekao pravo da se isplati 19.290 KM u periodu od 1. januara 2023. godine do 30. novembra 2023. godine.

    Ad
    Report this ad as:
    Animated
    Offensive
    Misleading
    Odmah iza njega je Josip Brkić, zamjenik ministra inostranih poslova BiH, koji je na službena putovanja i za smještaj i odvojeni život, te prekovremene časove zaradio dodatnih 17.285 maraka.

    Što se tiče institucija, prva po redu je Parlamentarna skupština BiH, gdje je 103 zaposlenih koristilo prava na naknade. Oni su za 11 mjeseci prošle godine potrošili 180.938 KM, a prednjačili su Dejan Ružić (sekretar zajedničke Komisije za administrativne poslove) sa 8.171 KM i Adnan Bašić (prevodilac za francuski jezik – stručni savjetnik) sa 7.879.50 KM.

    Što se tiče ministarstava u Savjetu ministara BiH, podatke o isplaćenim naknadama dostavila su četiri ministarstva.

    U Ministarstvu inostranih poslova BiH 180 zaposlenih iskoristilo je pravo na naknade i tom prilikom potrošilo 209.031 KM.

    “Najraskošniji” je bio ranije pomenuti Josip Brkić, a odmah iza njega je Jozo Miletić, koji je kao vozač potrošio 10.116 KM naknada. U samom vrhu po potrošnji je i aktuelni ministar Elmedin Konaković, sa 8.635 KM, a ono što je zanimljivo jeste da se na spisku našla i Bisera Turković, bivša ministarka inostranih poslova, koja je potrošila 814 KM na službena putovanja.

    Ubjedljivo najviše novca, kada je riječ o ministarstvima, potrošeno je u Ministarstvu odbrane BiH, čak 650.864, ali isto tako treba napomenuti da je ova brojka raspoređena na 267 zaposlenih pri ovom resoru.

    Naravno, nisu svi trošili identično, a ispred svih se izdvojio aktuelni ministar Zukan Helez, koji je na kraju novembra potrošio 15.645 KM po osnovu naknada.

    Podatke je dostavilo i Ministarstvo bezbjednosti BiH, čijih je 138 zaposlenih po osnovu naknada inkasiralo 198.635 KM. Najviše naknada slijedi Ivani Veselčić, pomoćnici ministra – 12.537 KM, i to po osnovu dodataka na platu, te dnevnica za službena putovanja i za smještaj i odvojeni život.

    Duplo manje novca potrošili su službenici pri Ministarstvu komunikacija i transporta BiH, a njih 84 steklo je pravo da im se isplati 98.645 maraka. Najveće trošadžije bili su Ognjen Janjić (zamjenik ministra) – 9.393 KM i Rade Jokić (savjetnik zamjenika ministra) – 7.749 KM.

    Kada su u pitanju agencije i direkcije, najviše para za naknade isplatila je Agencija IDDEEA, 280.000 KM. Novac za naknade trošilo je 126 zaposlenih, a prednjačio je Milenko Malinić, šef Odjeljenja za personalizaciju, koji je po dvije vrste naknade potrošio 13.841 KM.

    Nakon IDDEEA, slijedi Kancelarija za reviziju BiH, koja je za 69 zaposlenih koji su koristili prava na naknadu isplatila nešto više od 276.000 KM. Najviše je potrošio Miro Galić (savjetnik u Kancelariji za reviziju institucija) i to 15.522 KM.

    Direkcija za civilno vazduhoplovstvo BiH (BHDCA) isplatila je ukupno 212.488 KM naknada za 53 zaposlena. Manje novca morala je izdvojiti Kancelarija za veterinarstvo, koja je 71 zaposlenom isplatila 102.939 KM.

    Od institucija koje su dostavile podatke o potrošenim sredstvima za naknade, tu je i Regulatorna agencija za komunikacije (RAK), koja je za 84 službenika isplatila 62.802 KM. Najveće trošadžije bili su Čedomir Marković (pomoćnik direktora za radio-kumunikacije) – 8.254 KM, i Tijana Milovanović (pomoćnica direktora za telekomunikacije) – 7.381 KM, pišu Nezavisne novine.

    Najmanje novca, prema dosad dostupnim podacima, morala je izdvojiti Agencija za državnu službu BiH. Ukupan iznos svih novčanih naknada za zaposlene bio je 14.346 KM, a pravo na ove naknade iskoristilo je 27 zaposlenih.

  • Stevandić razgovarao sa Savezom invalida rada

    Stevandić razgovarao sa Savezom invalida rada

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić razgovarao je danas u Banjaluci sa predstavnicima Saveza invalida rada Republike Srpske o aktivnostima i poteškoćama sa kojima se ovaj savez susreće.

    Na sastanku je bilo riječi i o inicijativi Saveza za izjednačavanje prava invalida rada po pitanju ostvarivanja prava na novčanu naknadu, te o uvođenju kategorizacije invalida rada.

    Stevandić je na sastanku poručio da je potrebno zakonsko regulisanje ovog pitanja, te je zaključeno da će se preko nadležnih odbora i ministarstva ovo pitanje razmatrati na proceduralni način, saopšteno je iz Narodne skupštine Srpske.

  • Stevandić: Boračka organizacija u Pelegićevu da ima bolji tretman

    Stevandić: Boračka organizacija u Pelegićevu da ima bolji tretman

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić razgovarao je danas u Banjaluci sa predstavnicima Boračke organizacije opštine Pelagićevo o statusu i problemima boračke populacije ove opštine.

    Stevandić je rekao da se rukovodstvo opštine Pelagićevo, načelnik i administracija moraju više da povedu računa o boračkoj organizaciji i da boračka organizacija u Pelegićevu mora imati bolji tretman.

    Na zahtjev predsjednika boračke organizacije Pelagićevo Јovana Erletića, Stevandić će o ovoj temi informisati predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i premijera Srpske Radovana Viškovića, saopšteno je iz NSRS.

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske razgovarao je danas i sa predstavnicima Saveza invalida rada Republike Srpske o aktivnostima i poteškoćama s kojima se ovaj savez susreće.

    Na sastanku je razgovarano o inicijativi Saveza o izjednačavanju prava invalida rada po pitanju ostvarivanja prava na novčanu naknadu, te o uvođenju kategorizacije invalida rada, saopšteno je iz Narodne skupštine.

    Stevandić je poručio da je potrebno zakonsko regulisanje ovog pitanja, te je zaključeno da će se posredstvom nadležnih odbora i Ministarstva ovo pitanje razmatrati na proceduralni način.

  • Humanitarac Ozren Predragović iz Austrije ne zaboravlja zemljake

    Humanitarac Ozren Predragović iz Austrije ne zaboravlja zemljake

    Kako bi pomogao socijalno ugroženim porodicama u našoj zemlji, ali i pojedincima kojima je pomoć neophodna Ozren Predragović iz Austrije pokrenuo je humanitarnu misiju, vjerujući da se dobro dobrim vraća.

    Rodne Laktaše zamijenio je za Braunau, gradić na samoj granici sa Njemačkom, gdje od lani putem svog veb šopa dimljeno.com prodaje suvomesnate proizvode po recepturi iz zavičaja.

    Razvio je biznis, ali nije zaboravio zemljake, a sve više ljudi kojima je potrebna pomoć ponukalo ga je da na ličnom primjeru podstakne i druge na solidarnost.

    Predragović ističe za “Glas Srpske” kako je cilj da svaka narudžba u inostranstvu donese i pomoć socijalno ugroženima u našoj zemlji, ali i javnim kuhinjama.

    • Moja ideja je da u budućnosti idemo sa tim da jedna narudžba bude jedan topli obrok. U kontaktu sa kupcima kada sam razgovarao na tu temu svi su podržali ideju – priča Predragović.

    A pomoć je već stigla na pravu adresu i to u Gradišku.

    • Obratio sam se gradiškom Crvenom krstu pa smo kupili namirnice socijalno ugroženim porodicama. Nakon Gradiške, biće pomoć za Sanski Most, onda za Gacko i tako redom, gdje bude potrebe djelovaćemo – rekao je Predragović.

    Prema njegovim riječima, u našim ljudima i dalje živi altruizam i humanost samo je potrebno sve to animirati i novac usmjeriti na prave adrese.

    • Dobro bi bilo da se ljudi koji imaju biznise u inostranstvu uključe u ovakve akcije, da pokažemo solidarnost. Naše malo u ovom slučaju nekome će značiti puno, a spreman sam pomoći što više, samo da ona dođe u prave ruke – naglašava Predragović, koji je i ranije učestvovao u brojnim humanitarnim akcijama, a pomaže i kulturno-umjetničkim društvima u Austriji i Njemačkoj koja okupljaju našu dijasporu.

    Koordinator za humanitarne aktivnosti u Crvenom krstu Gradiška Mirjana Potajac kazala je za “Glas Srpske” da su donaciju Predragovića uručili višečlanim porodicama.

    • To je jedan lijep gest. Jedna porodica ima šestoro djece i svi idu u školu, a majka ne radi – rekla je Potajčeva, dodajući da su uručeni prehrambeno-higijenski paketi, pelene za odrasle, ali i novogodišnji paketići.

    Iz gradiškog Crvenog krsta zahvaljuju humanitarcu iz Austrije na ovom gestu.

    • Imamo 250 socijalno ugroženih porodica i svaka pomoć je dobrodošla, a iskreno se nadamo da će se što više ljudi koji imaju svoje firme uključiti u slične akcije – rekla je Potajčeva.

    Ražnjevi

    Ozren Predragović bavi se i prodajom ražnjeva i to širom Evrope i svijeta.

    • Kupci su većinom stranci iz Francuske, Belgije, Njemačke, ali i Kanade – rekao je Predragović.
  • Duvan svakodnevno konzumira 11,8 odsto djece od 13 do 15 godina

    Duvan svakodnevno konzumira 11,8 odsto djece od 13 do 15 godina

    U Republici Srpskoj čak 11,8 odsto djece uzrasta od 13 do 15 godina svakodnevno konzumira duvan, izjavila je Srni specijalista socijalne medicine u republičkom Institutu za javno zdravstvo Slađana Vranješ.

    Kao posebno zabrinjavajuću činjenicu, Vranješeva je istakla da 67,8 odsto djece uzrasta 13 do 15 godina navodi da samostalno kupuje cigarete, a da jedna trećina njih ne zna da je izloženost pasivnom pušenju štetna za zdravlje.

    “Da je pušenje popularno i opšteprihvaćeno u populaciji najmlađeg stanovništva govori i podatak da 17,4 odsto mladih uzrasta od 13 do 15 godina navodi da misli da će konzumirati duvan i duvanske proizvode u budućnosti”, rekla je Vranješeva.

    Vranješova je navela, pozivajući se na rezultate Globalnog istraživanja pušenja kod školske djece i omladine dobi 13 do 15 godina u Republici Srpskoj iz 2018. godine, da duvan ili neki duvanski proizvod svakodnevno konzumira 13,2 odsto dječaka i 10,5 odsto djevojčica.

    Ona je dodala da je 51,3 odsto njih izloženo duvanskom dimu u kući, a 53,7 odsto na zatvorenim javnim mjestima.

    Čak 77,5 odsto njih, kaže, navelo je da nikada nisu bili odbijeni pri kupovini cigareta, iako je na snazi Zakon o zabrani prodaje duvana i duvanskih proizvoda maloljetnicima.

    Povodom Nacionalnog dana borbe protiv pušenja – 31. januara koji se u Srpskoj obilježava svake godine, Vranješova je navela da je upotreba duvana glavni faktor rizika za kardiovaskularne i respiratorne bolesti i više od 20 različitih tipova ili podtipova malignih oboljenja.

    Kako je pojasnila, u duvanskom dimu nalazi se više od 4.000 štetnih hemijskih supstanci, od kojih su mnoge toksične, a više od 50 je kancerogeno.

    Vranješova je ukazala da pasivno pušenje izaziva ozbiljne kardiovaskularne i respiratorne bolesti, uključujući koronarnu bolest srca i rak pluća, te da svake godine u svijetu uzrokuje oko 1,3 milion smrtnih slučajeva.

    Prema njenim riječima, postoje čvrsti naučni dokazi da pušenje uzrokuje nastanak različitih malignih oboljenja kao što su karcinom bronha, grkljana i ždrijela, usne šupljine i jednjaka.

    “Pušenje je u velikoj mjeri odgovorno za obolijevanje organa za disanje i značajan je faktor rizika za moždani udar”, navela je Vranješeva i dodala da upotreba duvana ima negativne posljedice i na reproduktivno zdravlje žena i muškaraca.

    Ona je ukazala na potrebu kontrole duvana, kreiranja i sprovođenja efikasnijih programa i pomoći pri odvikavanju od pušenja, uz što intenzivnije sprovođenje zdravstveno-vaspitnog rada sa djecom i omladinom, kao mjerom primarne prevencije.

    Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, svake godine oko osam miliona ljudi umre od posljedica upotrebe duvana.

    Vranješova je napomenula da su procjene da oko 1,3 milijarde ljudi širom svijeta koristi duvanske proizvode, od kojih je 80 odsto u zemljama sa niskim i srednjim prihodima, koje su pod intenzivnim uticajem i marketingom duvanske industrije.

    Prema ovim podacima, upotreba duvana doprinosi siromaštvu preusmjeravajući potrošnju domaćinstva sa osnovnih potreba, a uzrokuje i preranu smrt i invaliditet odraslih koji su u produktivnoj dobi.

    Osim štetnog uticaja, ukupni ekonomski troškovi pušenja procjenjuju se na oko 1,4 biliona dolara godišnje, što je ekvivalentno 1,8 odsto svjetske godišnje bruto domaće proizvodnje.

    Povećanje poreza koje povećava cijene duvana za 10 odsto smanjuje potrošnju duvana za oko četiri odsto u zemljama sa visokim prihodima i za oko pet odsto u zemljama sa niskim i srednjim prihodima.

    Osim oporezivanja duvana i duvanskih proizvoda, koje je ocijenjeno kao najznačajnija pojedinačna mjera kontrole, druge aktivnosti koje je Svjetska zdravstvena organizacija pokrenula odnose se na redovan nadzor nad proizvodnjom, prometom i upotrebom duvana, zaštitu stanovništva od izloženosti duvanskom dimu, sprovođenje programa odvikavanja, upozorenje javnosti o štetnim posljedicama, zabrana reklamiranja duvana i duvanskih proizvoda.

  • Koliko iznosi povećanje penzija u Srpskoj, a koliko u FBiH?

    Penzioneri u Republici Srpskoj i Federaciji BiH dobili su od nove godine povećanje penzija, a ono će se na njihovim računima obračunavati od februara.

    U Republici Srpskoj to uvećanje iznosi 9,2 odsto, dok je u Federaciji BiH pet odsto, što će na računima najstarije, ali i najbrojnije populacije u BiH, donijeti nekoliko desetina maraka više.

    Međutim, ni to, kako su za “Nezavisne novine” istakli predstavnici penzionera, za većinu neće značiti mnogo toga, s obzirom na to da su poskupjele i svakodnevne životne potrebe.

    Ali, prije nego što se vratimo razgovoru sa penzionerima, u nastavku ćemo u brojkama predstaviti koliko iznosi povećanje penzija.

    Podsjećanja radi, najniža penzija u Republici Srpskoj određena je u pet nivoa, u zavisnosti od dužine penzijskog staža osiguranika, a sve to je definisano Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju RS.

    Prema tome, Vlada RS je 26. januara 2024. godine uskladila povećanje penzija od 9,2 odsto, počevši od 1. januara ove godine, a za gorepomenutih pet nivoa to izgleda ovako.

    Za osiguranike koji imaju 15 godina radnog staža, penzija se sa sadašnjih 275 maraka, povećava na 300,60 KM, što je povećanje od 25 KM.

    Svi oni koji su svoj radni vijek završili između 15 i 20 godina radnog staža, imaće penziju nešto veću od 360 KM, umjesto dosadašnjih 330 maraka. Dalje, za radni staž između 20 i 30 godina, najniža zagarantovana penzija biće 420,90 KM, a do sada je to iznosilo 385 maraka.

    Oni čiji je radni staž između 30 i 40 godina, imaće povećanje penzija sa sadašnjih 440,55 KM, na 481 KM, a svi koji su imali puni radni staž, dobiće povećanje penzije od oko 50 KM, ili u prevodu, na njihovim računima će ubuduće umjesto 550,69 KM biti iznos od minimalno 601,35 maraka.

    Iz Fonda penzijskoinvalidskog osiguranja (PIO) nisu mogli da nam odgovore koliko penzionera u Srpskoj će od februara obuhvatiti najniža penzije, jer je, kako su naveli, obrada podataka još u toku.

    “Prilikom isplate penzije za decembar 2023. godine, korisnika najniže penzije u svih pet nivoa bilo je ukupno 78.000”, pojasnili su iz Fonda PIO.

    Pošto se novi podaci još obrađuju, nismo uspjeli ni saznati koliko će iznositi prosječna penzija u Srpskoj u 2024. godini, ali nam je iz Fonda rečeno da je ona na kraju 2023. godine iznosila 541 KM, što je nešto više od 42 odsto prosječne plate u Srpskoj.

    “Broj korisnika koji ostvaruju penziju u približno tom nivou (raspon od 500,01 do 550,69 KM) je 21.959”, rečeno je iz Fonda PIO.

    Prema istim podacima, u Republici Srpskoj je u decembru prošle godine isplaćena penzija za 282.671 korisnika, od čega je 227.450 sa prebivalištem u Srpskoj, dok je van Republike 55.221.

    Ratko Trifunović, predsjednik Udruženja penzionera RS, podsjeća da se u ovom slučaju ne radi ni o kakvom novom povećanju iznosa penzija, već isključivo o redovnom godišnjem usklađivanju, onako kako je to propisano zakonom.

    “Koeficijent rasta potrošačkih cijena na malo i procenat rasta prosječne plate, odredio je da polovina od toga bude 9,2 odsto i za taj iznos je po zakonu propisano redovno usklađivanje penzija. Dakle, ponavljam, ne radi se o povećanju penzija”, ističe Trifunović.

    Dalje navodi da svako povećanje penzija dobro dođe za penzionere, ali da je potpuno jasno da ni ovaj novi iznos nije dovoljan za pokrivanje troškova, a s obzirom na rast cijena.

    “Mi se naravno nadamo da će Vlada RS, ako se budu prihodi u budžetu, odnosno u Fondu PIO ostvarivali onako kako treba, a s obzirom na to da se evo povećala i najniža cijena rada, a sa njom vjerovatno da će i druge plate biti veće, onda i tokom ove godine moći izvršiti još jedno vanredno povećanje penzija, odnosno stvarno povećanje”, rekao je Trifunović, dodajući da će nove penzije za januar biti isplaćene najkasnije do 8. februara ove godine.

    Sličan iznos povećanja penzija slijedi i za Federaciju BiH.

    Upravni odbor Federalnog zavoda MIO/PIO, donio je, na hitnoj sjednici održanoj 26. januara, a nakon što je usvojen budžet Federacije BiH, odluku o akontativnom usklađivanju penzija u iznosu od pet odsto.

    U skladu sa tim, najniža penzija u FBiH za januar 2024. godine, iznosiće 565,18 KM, umjesto dosadašnjih 538,27 KM. Takođe, zagarantovana penzija u FBiH biće povećana za nešto više od 30 KM, pa će umjesto 642 marke, koliko je to dosad iznosilo, to biti 674 KM.

    Pored toga, prosječna samostalna penzija u Federaciji od sada će biti nešto veća od 700 KM, a dosad je bila 675,53 KM. Treba dodati da su iz Federalnog zavoda naglasili da će najviša penzija, prema aktuelnom Zakonu o MIO/PIO, do daljeg ostati 2.800 KM.

  • Pad zaposlenja u brojnim sektorima u Srpskoj: Koliko je ljudi lani našlo posao

    Pad zaposlenja u brojnim sektorima u Srpskoj: Koliko je ljudi lani našlo posao

    Posao u Republici Srpskoj tokom prošle godine prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske pronašlo je 22.930 nezaposlenih osoba, što je manje u odnosu na 2022. godinu.

    Kako su za “Nezavisne novine” istakli u Zavodu, po osnovu zaposlenja i obavljanja privatne djelatnosti sa evidencije nezaposlenih lani su brisane 6.652 nezaposlene osobe manje nego u 2022. godini.

    U toku 2022. godine po istom osnovu brisana su ukupno 29.582 lica, istakli su oni.

    Najveći broj radnika, njih 4.983, posao je pronašlo u prerađivačkoj industriji, međutimu odnosu na 2022. godinu u oblasti ove djelatnosti zaposleno je 1.566 radnika manje.

    U djelatnosti veleprodaja i maloprodaja, odnosno popravka vozila i predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo, tokom 2023. godine posao je pronašlo 4.027 osoba, navodi se u podacima Zavoda za zapošljavanje.

    Među djelatnostima koje su zabilježile najveći broj zaposlenih našle su se ostale društvene, socijalne i lične uslužne djelatnosti, gdje je posao našlo 3.929 osoba, dok je u obrazovanju u 2023. godini uposleno 2.216 nezaposlenih.

    U sferi hotela i restorana zaposlenje je pronašla 2.171 osoba, dok je 2022. godine u istoj djelatnosti posao dobilo 2.506 nezaposlenih, istakli su iz Zavoda.

    U djelatnosti građevinarstva posao je tokom prošle godine našlo 1.450 osoba, dok je u 2022. godini u toj sferi posao našlo 1.805 radnika.

    U djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite u 2022. godini posao je dobilo 1.226 osoba, dok je prošle godine u ovoj sferi posao pronašla 871 osoba, navodi se u podacima Zavoda za zapošljavanje Srpske.

    Da je pala proizvodnja, ali i zaposlenje u prerađivačkoj industriji potvrdila je i Dragana Kokot, generalni sekretar Privredne komore Republike Srpske, koja ističe za “Nezavisne novine” da je smanjenje broja zaposlenih posljedica smanjenja obima privredne djelatnosti u zemljama okruženja, ali i Evropske unije.

    “Svjedoci smo dešavanja, posebno u posljednje vrijeme, usporavanja privrednih aktivnosti u Evropskoj uniji i ono što mi imamo informacije od privrednika, većina

    izvozno orijentisanih preduzeća nije zaključila ugovore za 2024. godinu”, navodi ona, dodajući da ni privrednici u EU nemaju definisane planove za ovu godinu.

    Kako dodaje, veliki uticaj na domaću privredu i na smanjenje obima posla imaju dešavanja iz okruženja.

    Potpuno je neizvjesna 2024. godina. Još nema definisanih ugovora, niti je poznato pod kojim uslovima će se dalje poslovati, ističe Kokotova.

    Saša Trivić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je da ni sva sredstva planirana za podršku povećanom zapošljavanju nisu iskorištena.

    “Poslodavci sve manje otvaraju nova radna mjesta zato što je jednostavno manje posla. Kriza pomalo dolazi i nema novih poslova. To se preslikava takođe i na Zavod za zapošljavanje”, rekao je Trivić za “Nezavisne novine”.

  • Srpska oborila rekord po broju noćenja turista

    Srpska oborila rekord po broju noćenja turista

    U toku prošle godine u Republici Srpskoj nešto manje od pola miliona turista oborilo je rekord po broju noćenja, koji je lani dosegao broj više od 1,1 milion noćenja.

    Naime, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u toku prošle godine u Srpskoj je posjetilo 481.041 turista, a broj noćenja koji je zabilježen iznosi 1.112.306.

    Kako navode, na ovaj način je oboren dosadšnji rekord po broju noćenja turista.

    “Broj dolazaka turista u toku prošle godine veći je za 9,4 odsto u odnosu na 2022. godinu, dok je broj noćenja turista bio veći za 7,3 odsto“, navode oni.

    Najveći broj noćenja ostvarili su turisti iz Srbije 208.,728, zatim iz Hrvatske 131. 178, te iz Turske 31.423 i Crne Gore 27.927.

    Kako navode, domaći turisti su ostvarili 480.729 noćenja, a strani 631.577.

  • Uprkos padu inflacije cijene hrane i dalje rastu

    Iako zvanični podaci pokazuju kako inflacija u Bosni i Hercegovini polako pada, prema posljednjim procjenama Agencije za statistiku BiH, cijene hrane i dalje rastu.
    Tako su se, prema ovim podacima koji su objavljeni u četvrtak, u decembru prošle godine u odnosu na mjesec ranije, cijene hrane i bezalkoholnih pića i dalje povećavale, u ovom slučaju za 0,2 odsto.

    Ipak, poredeći decembar prošle godine sa decembrom 2022. godine nivo cijena je viši za 2,2 odsto, a hrane i bezalkoholnih pića za 3,4 odsto.

    “Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u Bosni i Hercegovini mjerene indeksom potrošačkih cijena, u decembru 2023. godine u odnosu na prethodni mjesec, u prosjeku su zabilježile pad nivoa za 0,2%. Posmatrano po odjeljcima prema namjeni potrošnje (COICOP), u decembru 2023. godine u odnosu na prethodni mjesec, u prosjeku je zabilježen rast cijena u odjeljcima hrana i bezalkoholna pića za 0,2%, zdravstvo za 0,2%, restorani i hoteli za 0,3% te ostala dobra i usluge za 0,3%. Posmatrano po odjeljcima prema namjeni potrošnje (COICOP), u decembru 2023. godine u odnosu na prethodni mjesec, u prosjeku je zabilježen pad cijena u odjeljcima odjeća i obuća za 1,5%, te prevoz za 2,2%”, naveli su iz Agencije za statistiku BiH.

    Dodali su da je nivo cijena u decembru 2023. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine viši za 2,2%.

    “Prosječni rast cijena zabilježen je u odjeljcima hrana i bezalkoholni napici za 3,4%, alkoholna pića i duvan za 4,8%, namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 5,2%, zdravstvo za 3,4%, komunikacije za 2,3%, rekreacija i kultura za 4,6%, obrazovanje za 2,1%, restorani i hoteli za 7,0% te ostala dobra i usluge za 8,4%. Prosječni pad cijena je zabilježen u odjeljcima odjeća i obuća za 6,2%, stanovanje i režijski izdaci za 0,3% i prevoz za 3,6%”, naveli su iz Agencije za statistiku BiH.

    Admir Arnautović, predsjednik Kluba potrošača Srednje Bosne iz Travnika, rekao je za “Nezavisne novine” da dvije trećine kućnih budžeta kod većine građana upravo odlaze na hranu.

    “Kod velikog broja građana, posebno onih sa nižim primanjima, ogroman procenat budžeta odlazi na hranu i upravo iz tog razloga hrana i sve što ide uz hranu, odnosno promjene njihovih cijena su najbitnije za potrošače. Mislim da bi cijene trebale ići niže, posebno mesa, mlijeka, ulja, brašna i ostalih namirnica bez kojih ljudi ne mogu živjeti. Bez obzira na ove statističke podatke, građani ne osjete olakšanje”, naglasio je Arnautović.

    Istakao je da je definitivno da je potrošačima najbitnije da hrana pojeftini.

    “Sve ostalo je sporedno, a očigledno da je hrana na trećem ili četvrtom mjestu kada su u pitanju rast ili pad cijena. Bojim se da stanje nije sjajno, a kako će biti dolaskom proljeća, to tek treba da vidimo”, kazao je Arnautović.

    Jovan Vasilić, predstavnik Saveza udruženja potrošača RS i predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” iz Bijeljine, ističe da se podizanje minimalne zarade u Republici Srpskoj već odrazilo na cijene proizvoda, posebno hrane.

    “Kroz ovakvu odluku mi imamo sigurno povećanje cijena, bilo kojih proizvoda. Ako ostane ovako, sigurno neće doći do smanjenja cijena hrane. Problem je u tome što država mora nešto da uradi, a ona jedino može da to uradi smanjenjem određenih stopa poreza ili doprinosa. Ne može se tražiti smanjenje cijena proizvoda, a povećavati lične dohotke. Sve ovo će se preliti na potrošače, jer povećanje minimalne cijene rada povećava i doprinose koji privrednici moraju da uplate. Na osnovu onoga što vidimo u prodavnicama, svaki dan se povećavaju cijene. Potrošačima je najbitnije da cijene hrane budu niže”, zaključio je Vasilić.

  • Dodik nakon sastanka sa privrednicima: Najniža plata ostaje 900 KM

    Dodik nakon sastanka sa privrednicima: Najniža plata ostaje 900 KM

    Predsjedik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da u Srpskoj ostaje najniža plata od 900 KM.
    “Tragamo za konkretnim privrednim djelatnostima i uslugama i onima koji bi mogli da imaju probleme u poslovanju. Moraće da dokazuju da imaju taj problem i država će sa njima te probleme rješavati”, rekao je Dodik novinarima u Banjaluci nakon sastanaka sa privrednicima i predstavnicima Vlade.

    Dodik je istakao da Republika Srpska želi da sačuva kvalitetna radna mjesta ali ne na uštrb njihovog gubitka i poslodavaca koje, kako je rekao, veoma cijeni i poštuje, jer daju doprinos razvoju Srpske, prenosi Srna.

    Sastanku u Palati Republike prisustvovali su premijer Radovan Višković, ministri finansija Zora Vidović, privrede i preduzetništva Vojin Mitrović, rada i boračko-invalidske zaštite Danijel Egić, kao i predstavnici Privredne komore i Unije poslodavaca Srpske.