VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Lijekovi u BiH neće pojeftiniti

    Lijekovi u BiH neće pojeftiniti

    Inicijativa koja se odnosi na ukidanje, odnosno smanjenje ili povrat PDV-a na lijekove, prema posljednjoj zamisli nadležnih, čak i ako bude usvojena, neće ni za fening uticati na cijene medikamenata koje plaćaju građani.

    Kada se počelo govoriti o ovoj ideji, oni koji redovno ili periodično ostavljaju novac u apotekama obradovali su se da će njihovi mjesečni troškovi biti smanjeni, ali se to u posljednoj verziji inicijative ne spominje ni jednom riječju.

    “Jedna od varijanti Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), a koja je prihvatljiva i za fondove zdravstvenog osiguranja, jeste da se razmotri da se PDV koji fondovi plaćaju na lijekove namjenski rasporedi na način da se u već zakonom definisane koeficijente za preraspodjelu sredstava prema entitetima, uključe i fondovi sa određenim procentom. Na ovaj način obezbijedila bi se značajna sredstva koja bi fondovi mogli usmjeriti na dalja proširenja prava iz zdravstvenog osiguranja, uključujući finansiranje novih terapija i dr.”, saopštili su juče iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske (FZO RS).

    U tom saopštenju se tematizuje sastanak direktora FZO RS Dejana Kusturića, te njegovih kolega iz FBiH i Brčkog, Vlatke Martinović i Radomira Nikolića, sa direktorom UIO BiH Zoranom Tegeltijom o zajedničkoj inicijativi koja se odnosi na ukidanje, odnosno smanjenje ili povrat PDV-a na lijekove.

    “Direktor Uprave za indirektno oporezivanje takođe smatra da inicijativa jeste opravdana, te da je zajedno sa entitetskim vladama potrebno razmotriti najbolje rješenje”, naveli su iz FZO RS.

    Direktori nadležnih fondova su se, kako je saopšteno iz FZO RS, zahvalili Tegeltiji “što je pokazao razumijevanje za izazove sa kojima se suočavaju obavezna zdravstvena osiguranja u BiH i podršci koju je pružio za dalju realizaciju zajedničke inicijative”.

    Međutim, Uroš Vukić iz Udruženja “Misli dobro” poručuje im da je to ništa drugo nego – presipanje iz šupljeg u prazno. To udruženje je, podsjetimo, ranije podnijelo inicijativu za smanjenje cijena lijekova, ali kroz izmjenu Pravilnika o cijenama lijekova, koji trenutno pogoduje samo veletrgovcima i maloprodajnim lancima apoteka.

    Vukić je, govoreći o inicijativi o kojoj su razgovarali Tegeltija i rukovodioci fondova zdravstva, istakao da ih ni sada ništa ne ograničava da to rade, ali…

    “Gotovo sam siguran da, ako to nekada i zaživi, u šta sumnjam, to se neće trošiti namjenski, osim ukoliko ne bude direktno išlo na račune fondova zdravstvenog osiguranja. Najbolji primjer vam je tzv. namjenska akciza za izgradnju auto-puteva. Ona se prikupi, proslijedi vladama i novac ode negdje drugo, a ne za auto-puteve”, istakao je Vukić.

    Jasno je, kako dodaje, da su fondovi zdravstvenog osiguranja u problemu, da je novca sve manje, a stanovništvo sve starije i bolesnije, ali novac treba tražiti i prikupljati na drugi način.

    “Zašto se, recimo, akciza na duvan, alkohol, gazirane sokove itd. ne usmjerava direktno fondovima zdravstva jer su pušenje i alkoholizam najveći uzrok bolesti. Šta smo mi dobili na kraju, od pomenutog ukidanja PDV-a na lijekove do toga da sve ostane isto samo da se novac preraspodijeli, ali od toga građani neće imati ništa”, naglasio je Vukić.

    Podsjećamo, krajem prošle godine fondovi su uputili zajedničku inicijativu nadležnim institucijama entiteta i BiH za ukidanje/smanjenje ili povrat PDV-a na lijekove i medicinska sredstva.

    U inicijativi je navedeno da je samo u zdravstvenom sistemu Republike Srpske u 2022. godini za PDV plaćeno više od 100 miliona KM, dok su troškovi po osnovu PDV-a u ustanovama u oblasti zdravstva Federacije BiH iznosili više od 164 miliona KM. Takođe, BiH je jedina zemlja u regionu koja ima jedinstvenu stopu PDV-a na lijekove i medicinska sredstva u iznosu od 17 odsto i ona je najviša u regionu.

  • Trivić: Pekare nisu socijalne ustanove

    Proizvođač pekarskih proizvoda Saša Trivić komentarišući visoke cijene hljeba da pekare nisu socijalne ustanove i da i oni rade za novac.
    Sa druge strane, ministar trgovine i turizma Denis Šulić, koji je gostovao zajedno sa Trivićem na ATV-u, kaže da je za cijenu hljeba potreban kompromis proizvođača, potrošača i ministarstva.

    “Zahvaljujem se svim predstavnicima pekarske industrije koji su bili prisutni. Oni imaju želju da se nađe kompromisno rješenje. Da obezbijedimo jeftiniji hljeb za građane Srpske, a sa druge strane da ne ugrozimo pekarsku proizvodnju time što ćemo preko koljena prelomiti neku uredbu ispred ministarstva ili Vlade, što bi moglo da bude problematično za poslovanje. Drago mi je da smo imali konstruktivan razgovor, blizu smo rješenja, našli smo se na nekim zajedničkim talasnim dužinama. Sugerisano mi je da nastavak bude u ponedjeljak gdje ćemo doći do zajedničkog stava kako da prebrodimo ovu krizu”, kaže Šulić.

    On ističe da je nakon sastanka sa predstavnicima pekarske industrije održan sastanak sa udruženjem za zaštitu potrošača.

    “Dobili smo prijedloge i sa njihove strane. I na tom sastanku sam molio i njih i javnost Srpske da spustimo tenzije. Na dobrom smo putu. Ne bih rekao da smo zaraćene strane. I predstavnici pekarske industrije, udruženje za zaštitu potrošača i ministarstvo ima isti cilj. Da hljeb i pekarski proizvodi budu što dostupniji BiH”, kaže Šulić.

    Sa druge strane, Trivić na problem poskupljenja cijena hljeba kaže da pekare nisu socijalne ustanove i da se na našim prostorima do te mjere i ne konzumira hljeb.

    “Izbjegao sam da dođem na taj sastanak jer sam u posljednje vrijeme kriv za sve i svašta. Jedina ozbiljna pekarska industrija smo mi i proizvodimo 50 odsto hljeba u Srpskoj. Ono što je za mene neprimjereno je da se Vlada bavi hljebom u odnosu na druge artikle. Svi mi radimo za novac. Priču kako se pravi hljeb smo završili devedesetih godina. Sa druge strane, pekarska industrija Srbije je potpuno drugačija od nas. Oni imaju automatizovane pekare, a mi kao najveći tako nešto nemamo”, kaže Trivić.

    On ističe da se hljeb ne kupuje previše i da u asortimanu njegovih pekara ostao je još jedan hljeb od 600 grama.

    “Slobodno tržište je ako danas imate razne cijene hljeba. Svako pravi novitet koji misli da može proći na tržištu. Nije isto proizvoditi hljeb koji se peče 18 i 28 minuta. Nije isto proizvoditi hljeb u Bijeljini i Banjaluci gdje su više plate. Država treba da pomogne, ali mi smo platili porez i niko ne treba da se bavi sa tim. Pogotovo što znamo da imamo različite cijene hljeba”, kaže Trivić.

  • U Banjaluci sastanak o cijenama pekarskih proizvoda

    U Banjaluci sastanak o cijenama pekarskih proizvoda

    Ministar trgovine i turizma Denis Šulić razgovaraće u Banjaluci o cijenama pekarskih proizvoda sa predstavnicima Privredne komore, proizvođačima pekarskih proizvoda i predstavnicima udruženja za
    Šulić je ranije najavio da će Vlada donijeti nove uredbe zbog brojnih manipulacija sa cijenama i proizvodima, zaobilaženja propisanih marži za cijene osnovnih životnih namirnica, s naglaskom na pekarske proizvode.

  • Koliko građana Srpske živi od socijale?

    Koliko građana Srpske živi od socijale?

    Vlada Republike Srpske je krajem prošle sedmice, putem interventnih nabavki, dodijelila jednokratno 530 tona brašna za socijalno ugrožene građane, od čega je 500 tona direktno podijeljeno građanima, a 30 tona javnim kuhinjama.

    Pored toga, podijeljeno je još 1.500 paketa pomoći socijalno ugroženim porodicama.

    Ali, svako ko iole prati situaciju na terenu jasno može da kaže da to ne može biti dovoljno, posebno kada se zna da su poskupljenja osnovnih životnih namirnica iz dana u dan sve veća, a da je još veći broj građana koji bez pružene ruke drugih ne mogu sebi da priušte ni parče hljeba.

    Tome u prilog govori podatak da stalnu novčanu pomoć na mjesečnom nivou u Republici Srpskoj prima oko 6.000 građana, a ovo pravo, prema Zakonu o socijalnoj zaštiti, ostvaruju osobe koje nemaju nikakvih drugih primanja.

    Takođe, želimo napomenuti da se, pored ovog prava, građanin u Srpskoj smatra socijalno ugroženim i ima pravo na socijalnu zaštitu i u vidu dodatka za pomoć i njegu drugog lica, lične invalidnine, podrške u izjednačavanju mogućnosti djece i omladine sa smetnjama u razvoju, pomoć u vidu smještaja u ustanovu i zbrinjavanja u hraniteljsku porodicu, pomoć i njegu u kući, dnevno zbrinjavanje, jednokratnu novčanu pomoć i savjetovanje.

    Kada bismo pomenuli sve građane u Srpskoj koji koriste bar jednu od ovih vrsta pomoći, brojke bi sigurno premašile nekoliko desetina hiljada, ali ovog puta bavićemo se isključivo dvjema kategorijama: stalnom novčanom pomoći i jednokratnom pomoći.

    Kako smo i napisali u jednom od prethodnih redova, stalnu novčanu pomoć u Srpskoj prima oko 6.000 građana, a podatke o tome “Nezavisne novine” dobile su iz 59 od 64 lokalne zajednice u Srpskoj, sa kojima smo ovim povodom kontaktirali.

    Prije nego što se upustimo u brojke, u kratkim crtama ćemo podsjetiti da pravo na stalnu novčanu pomoć može steći korisnik ili porodica koji su nesposobni za rad, koji nemaju vlastitih prihoda ili čiji su ukupni prihodi za izdržavanje ispod nivoa novčane pomoći utvrđene zakonom, koji nemaju višak stambenog prostora, drugu imovinu i koji nemaju obveznike izdržavanja.

    U najvećem gradu Srpske, Banjaluci, takvih korisnika je oko 800, potvrdila nam je Irena Joldžić, direktorica Centra za socijalni rad. Od ostalih lokalnih zajednica u Srpskoj, a koje su definisane kao gradovi: Istočno Sarajevo (šest opština) oko 700, Bijeljina 319 porodica, Prijedor 357, Zvornik 154, Laktaši 147, Prnjavor 102, Gradiška 90, Doboj 69 korisnika, Trebinje 25, a slično je i u Derventi.

    Prema podacima koje smo dobili, situacija, nažalost, nije dobra u većem dijelu Srpske.

    Na primjer, samo u Bratuncu 572 građana su korisnici nekog oblika socijalne pomoći, u Berkovićima je taj broj oko 100, od čega je bez ikakvih primanja njih 44, a kako nam je rekao načelnik Nenad Abramović, to su osobe starije od 65 godina.

    Upravo su starije osobe najčešći korisnici stalne novčane pomoći u Srpskoj.

    U Bileći je 25 korisnika koji nemaju nikakva primanja i koji ne bi preživjeli bez stalne pomoći, u Čajniču ih je 16, Čelincu 36, Kneževu 52, Loparama 22, Kotor Varošu 59, Ljubinju 12, Kozarskoj Dubici 52, Mrkonjić Gradu 42, Modriči 84, Milićima oko 40, Petrovu 16, Stanarima 27, Rudom 98, Srpcu 110, a u Tesliću čak više stotina.

    Ognjen Milinković, načelnik opštine Gacko, rekao je za “Nezavisne” da je u 2023. godini šest porodica iz ove lokalne zajednice uradilo potpunu anamnezu svoje socijalne karte, a u susjednim opštinama, odnosno Nevesinju i Foči, broj ovih korisnika je bio 49, odnosno 63. Podatke su nam dostavili i iz Novog Grada, odakle je rečeno da stalnu novčanu pomoć prima 37 porodica, kao i Pelagićeva 44, Ribnika 41, Broda 79, Kostajnice 10, Srebrenice 50, Šamca 25, Ugljevika 50, Višegrada 60, a daleko najveći broj korisnika, od uslovno rečeno manjih opština, ima Sokolac, 300.

    Najmanje korisnika ove pomoći je u Petrovcu, troje, a manje od deset imaju i Istočni Mostar, Vukosavlje, Han Pijesak, Jezero, Kalinovik, Krupa na Uni i Novo Goražde.

    Kada je u pitanju pravo na jednokratnu novačnu pomoć kao oblik socijale, u 2023. godini zahtjeve je podnijelo više od 10.000 korisnika (pojedinci ili porodice) širom Republike Srpske, a većini je ta pomoć i odobrena od strane lokalnih zajednica.

    Podsjećamo, pravo na jednokratnu novčanu pomoć, kao oblik socijalne zaštite, obezbjeđuje se pojedincu, članovima porodice ili porodici, a koji se trenutno nađu u stanju socijalne potrebe.

    Sve navedeno u prethodnim redovima lokalne zajednice će dostaviti Zavodu za statistiku RS, koji će ih objaviti zbirno sa svim ostalim pravima koja se tiču korisnika socijalne zaštite. Isto tako, sve ovo trebalo bi da se nađe u socijalnoj karti, koju Republika Srpska nema, a koja je, ako je vjerovati nadležnima, u izradi.

    Ali, dokle se stiglo sa ovim poslom, ne zna ni Denis Šulić, ministar trgovine i turizma RS, koji je nedavno medijima samo kazao da je u Vladi razgovarano o tom pitanju.

    Upravo je Šulić, krajem prošle godine, tokom kampanje “Društveno odgovorni”, kazao da će socijalna karta pomoći Srpskoj da zna ko su najugroženiji građani, kako bi im se pomoglo.

    Ali, u ovom trenutku jedino što Srpska ima su nova poskupljenja, a “socijalnog” dokumenta nema, jer je nestao od kancelarije do kancelarije ili, bolje rečeno, u vladinom “bermudskom trouglu”: Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite – Ministarstvo na naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje – Agencija za informaciono-komunikacione tehnologije (IKT).

  • Pekari digli cijene za 10 odsto: Poslodavci najavljuju nova poskupljenja, a premijer “brutalnu” kontrolu

    Pekari digli cijene za 10 odsto: Poslodavci najavljuju nova poskupljenja, a premijer “brutalnu” kontrolu

    Jedna od negativnih posljedica povećanja minimalne plate u Republici Srpskoj na 900 maraka je poskupljenje pekarskih proizvoda.

    Poslodavci najavljuju nova poskupljenja robe, zanatskih usluga i komunalija. Premijer Republike Srpske odgovara da su poskupljenja neopravdana i da će biti brutalno kontrolisani.

    Pekari u Republici Srpskoj digli su cijene za 10 odsto. Pita i jogurt od pet maraka nisu više doručak za svačiji džep.

    Premijer Republike Srpske ogorčen je na poslodavce što rast cijena pravdaju rastom minimalca.

    Ne može se desiti, kaže premijer Srpske, Radovan Višković, da su mlijeko i hljeb jeftiniji u Italiji nego u Republici Srpskoj u kojoj su manje plate.


    Podsjeća da Vlada pomaže poslodavce sa 420 miliona maraka godišnje. Zbog toga je naredio Inspektoratu – brutalne kontrole.

    – Imam osjećaj da pojedinci koriste situaciju i enormno se bogate i tome ćemo stati u kraj. Podizanje minimalca je u pravcu suzbijanja sive zone, plavih, crvenih i bijelih koverti. Ti su najveći glas podigli i ti se najviše bune – ističe premijer.

    Poslodavci odgovaraju da nisu kriminalci da im se prijeti brutalnim kontrolama.

    U završnim računima se, kažu, vidi da li ostvaruju ekstra dobit. Ističu da je neminovan rast roba za 10 odsto, komunalija 30 odsto i zanatskih usluga do 50 odsto.

    – Priča o nerealnom bogaćenju nema smisla, jer se u završnim računima plaća porez na dobit. Premijer treba da se bavi borbom protiv sive ekonomije i neplaćanjem poreza, a ne svađajući se sa poslodavcima. U ovom slučaju svađa trgovce sa građanima – kaže predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, Saša Trivić, piše BHT.

    Građani smatraju da su poskupljenja neopravdana i da se traže izgovori za novi rast cijena.

    – Dok god imamo slobodno formiranje cijena, smatramo da je nebo granica koliko može da raste i koliko će u krizi itekako dobro profitirati – smatra predsjednica Udruženja za zaštitu potrošača “Don”, Murisa Marić.

    Poslodavci odgovaraju da nisu kriminalci da im se prijeti brutalnim kontrolama.

    U završnim računima se, kažu, vidi da li ostvaruju ekstra dobit. Ističu da je neminovan rast roba za 10 odsto, komunalija 30 odsto i zanatskih usluga do 50 odsto.

    – Priča o nerealnom bogaćenju nema smisla, jer se u završnim računima plaća porez na dobit. Premijer treba da se bavi borbom protiv sive ekonomije i neplaćanjem poreza, a ne svađajući se sa poslodavcima. U ovom slučaju svađa trgovce sa građanima – kaže predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, Saša Trivić, piše BHT.

    Građani smatraju da su poskupljenja neopravdana i da se traže izgovori za novi rast cijena.

    – Dok god imamo slobodno formiranje cijena, smatramo da je nebo granica koliko može da raste i koliko će u krizi itekako dobro profitirati – smatra predsjednica Udruženja za zaštitu potrošača “Don”, Murisa Marić.

    Ekonomski analitičari smatraju da je djelimično poskupljenje opravdano, jer s rastom ulazne cijene proizvoda, u kojoj je i cijena rada, raste i izlazna cijena roba i usluga. To ne znači da nema lova u mutnom.

    – Otvaranje prostora za špekulacije, manipulacije od strane pojedinaca, proizvođača koji na talasu promjena koristeći nepažnju institucija i kupaca povećavaju znatno više svoje cijene i prave ekstra profit”, navodi ekonomski analitičar Aleksandar Ljuboja.

    Tržišni inspektori su zbog prekoračenja marži i drugih nepravilnosti u marketima na osnovne namirnice izdali prekršajnih naloga u iznosu od 150.000 maraka.

    – Neisticanje cijena, lažne cijene, nepridržavanje cijena, istaknu jednu, a kucaju drugu cijenu, deklaracije, nepoštovanje marži. Novčane kazne nisu ni male. Za privredna društva 10.000 i 5.000 za odgovorno lice, a za manje radnje preduzetničke 6.000 KM – ističe Radivoje Gavrić, glavni tržišni inspektor u Inspektoratu RS. Iz Inspektorata Republike Srpske su najavili uskoro novu uredbu o ograničenju marži, koja će za razliku od dosadašnje obuhvatiti veći asortiman proizvoda.

  • Cijene goriva će i dalje rasti

    Cijene goriva će i dalje rasti

    Na pumpama u Srpskoj došlo do poskupljenja goriva, a u narednim danima očekuje se dodatni rast cijena, rekao je Milovan Bajić, potpredsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske i direktor “Krajinapetrola”.
    Bajić je gostujući na RTRS u Јutarnjem programu naglasio da je trend poskupljenja počeo od nove godine i da je mnogo faktora na to uticalo.

    – Na poskupljenje goriva uticalo je mnogo faktora, ponajviše globalna situacija u svijetu, kao što su sukobi u Ukrajini i na bliskom Istoku. Ipak, ta poskupljenja su manja nego što smo u prvom redu očekivali – istakao je Bajić.

    On je naveo da je u periodu od 1. januara do 13. februara ove godine cijena za barel sirove nafte poskupila za 10,85 odsto, a da je nabavna cijena u rafinerijama za dizel porasla za 19 i benzina za 15 odsto, te da prerada nafte u rafinerijama nikada nije bila skuplja.

    – Sigurno će biti još povećanja cijene goriva jer je trend rasta očigledan. Sve zavisi od kretanja na svjetskom tržištu i od cijene koju formiraju distributeri. Faktor ponude i potražnje će biti izraženiji na ljeto – istakao je Bajić.

    Bajić je dodao da mi nemamo rezervi nafte, a ni vlastite proizvodne kapacitete, pa samim tim, kako je naglasio, zavisimo od rafinerija u okruženju.

    – Zbog političke situacije veliki je nedostatak ruske nafte na našem tržištu. Taj nedostatak Evropa, a samim ti i mi, debelo plaćamo – kaže Bajić.

  • Saša Trivić podnio ostavku: Ne želim više da pričam o minimalcu i da se svađam

    Saša Trivić podnio ostavku: Ne želim više da pričam o minimalcu i da se svađam

    Saša Trivić, predsjednik Unije Udruženja poslodavaca Republike Srpske, podnio je ostavku sa ove pozicije, a kako ističe ne postoje nikakve šanse da ga iko ubijedi da ostane predsjednik Unije.

    On je ostavku podnio još prije dva mjeseca, ali ona nije bila poznata javnosti do danas.

    “Podnio sam prije dva mjeseca ostavku na funkciju predsjednika Unije Udruženja poslodavaca Republike Srpske. Ne želim više da pričam o minamalcu i o platama koje mi kao ne damo. Želio sam da se društvo razvija, ali izgleda da se trenutno ne možemo dogovoriti oko toga. Ne želim da učestvujem u svađama. Dogovaramo se ko će biti novi predsjednik. Nema nikakve šanse da me ubijede da ostanem predsjednik”, rekao je Trivić za “MojuHercegovinu”.

    Naime, ovih dana Inspektorat je zatvorio Trivićevu “Manju” u centru Banjeluke, a potom su uslijedile i kontrole njegovih ostalih poslovnica.

    Kako je istakao, “X”, odnosno nekadašnji “Twitter” je njegov veliki problem i da polovina njegovih problema dolazi upravo s ove društvene mreže.

    “Mnogi su mi rekli da moram da se maknem odatle. Svjestan sam toga. Genetika je takva. Imam potrebu da kažem šta mislim. U suprotnom se osjećam zarobljeno. Bar pola mojih životnih problema dolazi zbog ‘Twittera’. Znam da pretjerujem. Kad nema dijaloga, onda postoji ‘Twitter’. To je moj vapaj za razgovorom”, istakao je on.

  • Bukejlović: Promjene odredbe o raspolaganju imovinom maloljetnog djeteta

    Bukejlović: Promjene odredbe o raspolaganju imovinom maloljetnog djeteta

    Ministar pravde Republike Srpske Miloš Bukejlović rekao je da se Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Porodičnog zakona mijenja odredba kojom se propisuje raspolaganje imovinom maloljetnog djeteta.

    Prema ovim izmjenama, nepokretnosti, prava veće vrijednosti i vrednije stvari iz imovine maloljetnika mogu se otuđiti ili opteretiti samo radi izdržavanja, liječenja, vaspitanja ili obrazovanja maloljetnog djeteta i to samo ako su iscrpljene sve mogućnosti lica koja su po zakonu dužna da izdržavaju dijete, a imovinom maloljetnog djeteta roditelji mogu raspolagati samo uz prethodnu saglasnost organa starateljstva.

    • To je izazivalo pažnju tokom rasprave o Zakonu, a u praksi su se pokazali nedostaci, pa je ta stavka izmijenjena – rekao je Bukejlović.

    Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Porodičnog zakona biće po hitnom postupku upućen u i skupštinsku proceduru.

  • Nevakcinisanje djece neminovno vodi u epidemije

    Nevakcinisanje djece neminovno vodi u epidemije

    Roditelji u Republici Srpskoj se vrlo često, nažalost, odlučuju vakcinisati djecu od određenih oboljenja tek onog momenta kada čuju da se desio neki teški klinički smrtni slučaj, upozorila je u intervjuu za “Nezavisne novine” Jelena Đaković Dević, epidemiolog u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske.
    Ona je dodala da se trenutno u Republici Srpskoj bilježi 96 slučajeva velikog kašlja, a kako je dodala, većina njih je upravo iz Banjaluke.

    NN: Budući da u ovoj godini imamo pojavu velikog kašlja, ali i epidemiju morbila, a znamo da je vakcinacija najbolja prevencija za ova oboljenja, šta je uzrokovalo ove probleme?

    ĐAKOVIĆ DEVIĆ: Ukoliko govorimo o oboljenjima koja se mogu spriječiti vakcinacijom, onda je sigurno da će, ukoliko se dovoljan broj djece ne vakciniše, vremenom doći do većeg broja oboljelih, a time i do izbijanja epidemije.

    Institut za javno zdravstvo svake godine prati obuhvat vakcinacije, odnosno procenat vakcinisane djece u odnosu na broj planiranih, te smo analizom ovih podataka kod većine vakcina, prema podacima koje imamo za 2022. godinu, uočili da je obuhvat vakcinacije za prvu godinu života negdje oko 90 odsto. Međutim, imamo problem sa vakcinama koje slijede, a to je MRP vakcina, čija jedna komponenta štiti od morbila, a čija se prva doza daje u prvoj godini života i pred školu, obuhvat prvom dozom ove vakcine je 69 odsto, a sa drugom oko 76 odsto, što je veoma daleko od potrebnih 95 odsto za ostvarenje kolektivnog imuniteta.

    Kada govorimo o kombinovanoj petovalentoj vakcini koja štiti jednim dijelom od velikog kašlja, takođe imamo nešto niže brojeve u revakcinaciji, koji utiču na uslove u kojima se može pojaviti epidemijski oblik ovih bolesti.

    NN: Nismo se nadali da nam se bolesti koje su bile gotovo iskorijene vrate na velika vrata, da li možemo očekivati i neka druga oboljenja?

    ĐAKOVIĆ DEVIĆ: U Republici Srpskoj djeca se vakcinišu protiv deset zaraznih bolesti koje mogu prouzrokovati teške infekcije, pa čak, nažalost, i smrtne ishode. Ove bolesti su u svom kliničkom obliku veoma teške, kao što su difterija, tetanus, veliki kašalj, kao i dječja paraliza, ali i lakši oblici bolesti koje u određenom procentu mogu imati komplikacije.

    Kada govorimo o morbilima, oni u određenom procentu mogu dati vrlo teške i po život opasne komplikacije.

    Svjedoci smo da imamo slučajeve morbila, koja je veoma zarazna bolest, kod ove bolesti potreban je visok kolektivni imunitet, odnosno visok procenat vakcinisanog stanovništva, kako bismo smanjili širenje ove bolesti.

    Takođe, ako govorimo o nekim drugim bolestima, kao što je tetanus, to se ne može dobiti od neke druge osobe već iz okoline, tako da na nivou pojedinca ne možete biti zaštićeni ukoliko su druge osobe vakcinisane, tako da sam oblik pojavljivanja određene bolesti zavisi od njene specifičnosti.

    NN: Da li je od pojave ovih oboljenja došlo do povećanog broja vakcinisanih, koliki je obuhvat vakcinacijom protiv velikog kašlja, a koliki protiv morbila, te koliki procenat revakcinacije za oba oboljenja?

    ĐAKOVIĆ DEVIĆ: Roditelji djecu vrlo često odvode da prime neku od propuštenih vakcina tek ona kada čuju da se desio neki teški klinički slučaj ili smrtni ishod. Strah se, nažalost, javlja tek onda kada čuju koje su posljedice bolesti koja je mogla biti spriječena, jer smo zahvaljujući vakcinaciji zaboravili kako neka oboljenja izgledaju.

    Naravno da ovakve situacije ne bi trebale biti razlog za vakcinaciju djece, nego uobičajen korak.

    Ako govorimo o MRP vakcini, procenat vakcinacije prvom dozom je 69 odsto, dok je sa drugom negdje oko 76 odsto, kada je riječ o kombinovanoj petovalentnoj vakcini, tu imamo problem sa revakcinacijom, tu su brojevi nešto niži.

    NN: Koji su razlozi što roditelji odbijaju da vakcinišu mališane (neznanje, strah ili neinformisanost)?

    ĐAKOVIĆ DEVIĆ: Mi nemamo egzaktne podatke o stavovima i mišljenjima roditelja u Srpskoj, ali u skladu sa podacima iz svijeta imamo nedostatak povjerenja u sigurnost vakcina, sumnje u njihov kvalitet, kao uticaj raznih tekstova koji se danas mogu pronaći na internetu.

    Danas, nažalost, odbijanje vakcinacije nije samo pitanje epidemiologa, ova pojava postaje nešto što bi mogli komentarisati ne samo medicinski stručnjaci, nego i komunikolozi, sociolozi, kao i psiholozi. Na našem području je primijećeno da je kod roditelja najviše sporna MRP vakcina protiv morbila, a razlog za to je jedan sporni članak iz 1998. godine u kojem je tim ljekara iz Velike Britanije tvrdio da je ova vakcina povezana sa autizmom. Članak je povučen, ali je strah kod roditelja ostao.

    NN: Kako probuditi svijest roditelja da vakcinacijom štite svoju, ali i tuđu djecu?

    ĐAKOVIĆ DEVIĆ: Sigurno je da bi veća saradnja sa roditeljima, pristupačnost informacijama kao promocija imala rezultate. Moramo da budemo sigurni da oni imaju prave informacije, sigurno je da različite grupe roditelja informacije dobijaju na različite načine.

    Takođe, na nama je da razumijemo roditelje, da im pružimo što više informacija, i da ih oni shvate na pravi način.

    NN: Imamo zakon koji definiše način imunizacije, smatrate li da je potrebno da se mijenja, budući da roditelji mogu da plate kaznu i na taj način izbjegnu da vakcinišu djecu, a samim tim ugrožavaju ostatak kolektiva u kojem njihovo dijete boravi?

    ĐAKOVIĆ DEVIĆ: O promjeni bilo kakve zakonske regulative bi trebalo voditi diskusiju u širim krugovima i razmatrati da li bi veće mjere donijele značajniji rezultat.

    Sa druge strane, ukoliko znamo da nevakcinisane osobe ugrožavaju ne samo svoje zdravlje nego ugrožavaju djecu koja nisu dovoljno stara da prime vakcinu ili imaju određeno hronično oboljenje pa ne mogu da prime vakcinu, onda svakako sam čin nevakcinisanja predstavlja faktor koji utiče na javno zdravlje u jednoj zajednici ili kolektivu i o tome treba voditi računa.

  • Dodik: Svima treba dati razvojnu šansu, ali uslov je da se radi po najvišim ekološkim standardima

    Dodik: Svima treba dati razvojnu šansu, ali uslov je da se radi po najvišim ekološkim standardima

    Svima treba dati razvojnu šansu, ali neće dobiti dozvolu onaj ko zagađuje životnu sredinu, poručio je za RTRS predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, komentarišući skup za potpisivanje peticije u Loparama koja će biti upućena u NSRS za donošenje Deklaracije o protivljenju otvaranja rudnika litijuma i drugih elemenata na dijelu planine Majevice koji pripada opštini Lopare.

    • Litijum je danas jedna od najvrijednijih ruda, koji je potreban čovječanstvu i ukoliko se stvari budu kretale ka upotrebi električnih automobila, potrebno je riješiti pitanje baterija, a tu je litijum veoma važan – istakao je Dodik.

    Prema njegovim riječima postoje negativni primjeri u svijetu, gdje dođu bogataši i “razvale” nešto, ali da to ne mora da znači da će biti tako i kod nas.

    • Mi nećemo nikome ništa dati u koncesiju. Sve što radi međunarodna zajednica u cilju je da se oduzme imovina Republici Srpskoj. Nije tu samo litijum, imamo mi još nekih metala koji nedostaju Evropi i svijetu. Evropa uvozi kompletne zalihe magnezijuma, a samo na nekim lokalitetima imamo zalihe od 90 miliona tona te rude. Uslov da se bilo šta radi jeste da se prave fabrike za preradu, ekološki na najvišim standardima – rekao je Dodik.

    Dodik je podsjetio da je sličan primjer bio i sa izgradnjom Termoelektrane u Stanarima.

    Dodik je još jednom ponovio da i ako se desi koncesija, nikakvih zagađenja neće biti.

    • Tamo će morati da se na licu mjesta prerađuje ta ruda. Da ima pozitivne efekte za cijeli kraj, u zapošljavanju, proizovodnji, u podizanju bruto domaćeg proizvoda. Do nedavno su ovi iz opozicije pričali gdje su nam fabrike, kada se povede priča o tome, opet ne valja – naglasio je Dodik.

    Istakao je da za razliku od današnje opozicije ima jasnu viziju kako voditi politiku uspješne Republike Srpske.

    • Politika može biti uspješna kod nas samo ako se vodi jako, snažno, autorativno, a ne da budete potrčko neke druge politike. Zato je SDS i spao na ovako niske grane. Opozicija i postoji da remeti neke stvari, ali da ne ide protiv interesa vlastite države – podsjetio je Dodik.